Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55be21392f898ad1098b48be/80
Foto: Robert Fajt / CROPIX

Pupovac iz Pješčanice: Onemogućuju se da građani Hrvatske doznaju za zločine počinjene prema Srbima

- U Hrvatskoj u proteklih 20 godina u javnom prostoru, izjavama političara, molitvama svećenika nema mjesta za strašno i historijsko stradanje koje se dogodilo Srbima s ovih područja - poručio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća

U organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i Srpskog narodnog vijeća (SNV), u selu Pješčanici održan je u nedjelju komemorativni skup za ubijene tijekom i nakon operacije Oluje, a njegovi sudionici su poručili institucijama da se treba sjećati svih žrtava te javni prostor otvoriti i za one koji postavljaju pitanje o tome što se dogodilo Srbima u Hrvatskoj.

"Danas smo tu kako bi se sjetili svih poginulih tijekom i nakon akcije 'Oluja'. Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora, riječ je o 667 civila. O mjestima iz općine Vrginmost riječ je o 67 osoba, od čega 41 civil i to starije životne dobi. Nažalost, većina njih se još uvijek vode kao nestale osobe", rekla je nazočnima voditeljica Documente Vesna Teršelič, navodi se u priopćenju Documente i SNV-a.

Teršelič: U obilježavanju treba naći mjesto za pamćenje svih žrtava

"Neki su žrtve ratnog zločina, poput Teodora i Danice Samardžije koji su ubijeni i zapaljeni u svojoj kući u Slavskom Polju. Mnogi su stradali kod Žirovca, u napadu Hrvatske vojske i Armije BiH na izbjegličku kolonu. Bilo je onih i koji su stradali u borbama kod Dvora, neki od granatiranja, a neki su odveden iz izbjegličke kolone. Za te zločine hrvatskim pravosuđem još nitko nije odgovarao, dok su za zločine počinjene u Oluji u Hrvatskoj ukupno pokrenuta tek tri kaznena postupka, a samo jedan pravomoćno okončan. Tražeći pravdu, porodice žrtava su dizale tužbe protiv Republike Hrvatske, u slučaju Oluje takvih je 39, od čega su usvojena samo tri tužbena zahtjeva", kazale je.

"Ove će godine institucije Republike Hrvatske obilježiti godišnjicu 'Oluje' vojnim mimohodom u Zagrebu i manifestacijom u Kninu, dok ponovno nedostaje istinska podrška za žrtve rata. S ovog mjesta državnim institucijama upućujemo poziv na dijalog o primjerenom načinu sjećanja jer se u sklopu Dana domovinske zahvalnosti mora naći mjesto za pamćenje svih žrtava. Neprihvatljivo je da 20 godina nakon ovih zločina, pogibija i nestanaka porodice ostaju same u traganju i pamćenju", kazala je Teršelič i istaknula kako ni Hrvatska ni Srbija nisu napravile sve što su trebale kako bi podržale civilne žrtve rata.

Pupovac: Većina građana Hrvatske nije imala priliku čuti za posljedice "Oluje"

"U našoj zemlji će se javnost ovih dana imati priliku sjećati ubijenih pripadnika hrvatske vojske i tako treba biti. Ali prešućivati i onemogućavati da građani doznaju za zločine koji su počinjeni prema Srbima i ne imati svijest o njihovoj veličini ne doprinosi sjećanju niti miru, već, štoviše, takva vrsta sjećanja nažalost samo još više doprinosi tome da još uvijek više živimo u ratu nego u istinskom miru", rekao je obraćajući se nazočnima predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac. "Mi koji smo se ovdje okupili nemamo tu potrebu jer znamo da od toga rata ni jedan narod nije imao koristi," rekao je.

"U Hrvatskoj u proteklih 20 godina u javnom prostoru, izjavama političara, molitvama svećenika nema mjesta za strašno i historijsko stradanje koje se dogodilo Srbima s ovih područja. Ne samo da nema mjesta za sjećanje na one koji su stradali 1991. i 1992. u hrvatskim gradovima otmicama, istjerivanjima, ubojstvima, otuđivanjem imovine, nego nema mjesta ni za one koji su praktički u dva dana morali napustiti svoje historijske zavičaje, njih do 250.000. Da je otišlo 250.000 ptica, netko bi se pitao zašto i mogu li se vratiti. Ali u našoj javnosti nema prostora za takvo pitanje, kao ni moralnog osjećaja i potrebe da se to pitanje postavi, a nema nažalost ni moralne odgovornosti da onima koji ga postavljaju, taj prostor bude otvoren", poručio je Pupovac i dodao da većina građana Hrvatske nije imala priliku čuti za posljedice koje je iza sebe ostavila Oluja.

"Smatramo da se treba sjećati svih i htjeli smo se ovih dana prisjetiti sugrađana hrvatske nacionalnosti koji su na ovom prostoru stradali 1991. i 1992. godine, kao što bi smo to htjeli učiniti u svakoj drugoj prilici jer je to za nas jedna narod – naš hrvatski i naš srpski, koji je ovdje stoljećima živio zajedno i kojeg su gospodari rata podijelili s ciljevima samo njima znanima - ali nismo dobili tu priliku", kazao je Pupovac.

"Ovih dana me često pitaju hoću li na proslavu u Knin. Tamo gdje su ljudi ubijeni i gdje treba sagnuti glavu, tamo ću ići. A tamo gdje netko bez moralne obaveze i potrebne moralne svijesti što se dogodilo i koji historijskih gubitak je zbog svega imala ne samo srpska historijska zajednica, nego Hrvatska u cjelini, tamo ću ja pitati one koji nemaju svijesti da se poklone ljudima koji stradali, koji su bez prilike da biraju morali otići, a oni koji su ostali, ubijani su, pljačkani su i onemogućavani u elementarnome miru", rekao je Pupovac.

Počast Dmitru Obradoviću

Nakon skupa u Pješčanici, okupljeni su se uputiti na mjesno groblje u obližnju Gornju Čemernicu, gdje je položeno cvijeće na grob Dmitra Obradovića, predsjednika Skupštine općine Vrginmost, koji se ratnih devedesetih zalagao za suživot Hrvata i Srba. Godine 1992. likvidirale su ga srpske snage, optuživši za zločin Hrvate.

Pupovac je rekao kako je Dmitar Obradović uvijek bio u sukobu s radikalima i da je zato platio glavom. "Obradović je među Srbima u Krajini bio ono što je Josip Reihl-Kir bio među Hrvatima u Istočnoj Slavoniji: čovjek koji se bio spreman žrtvovati za to da ne bude rata, a kad ga je već bilo, bio se spreman žrtvovati da rat, kada je već postao tragedija, ne postane sramota. Mnogi su osramotili Srbe u prethodnom ratu, kao što su mnogi s hrvatske strane osramotili Hrvate. On je u najboljem smislu bio izdanak politike Srba koja se formirala u 200 godina na prostoru Hrvatske. Bio je Srpski političar koji je svoju politiku razumio kao hrvatsko-srpsku i jugoslavensku", rekao je Pupovac.

Komemoraciji su prisustvovali predstavnici lokalnih vijeća srpske nacionalne manjine te među ostalima konzul Veleposlanstva Republike Srbije u Hrvatskoj Nenad Maričić i dožupan Sisačko-moslovačke županije Boro Rkman, navodi se u priopćenju.

hr Sun Aug 02 2015 15:55:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c68843a0e4938b7a78b4804/80
Foto: HRT

Roko Blažević ide na Eurosong s pjesmom 'The dream'

Žiri u HRT-ovim centrima u velikim hrvatskim gradovima zajedno s publikom odlučili su kako će Roko Blažević predstavljati Hrvatsku na Eurosongu u svibnju ove godine...

Roko Blažević s pjesmom 'The dream' predstavljat će Hrvatsku na Eurosongu koji će se od 16. do 18. svibnja održati u Izraelu koji je dobio domaćinstvo ovogodišnje Pjesme Eurovizije nakon prošlogodišnje pobjede Netti s pjesmom `Toy´. 

U bijeloj kombinaciji s velikim krilima na leđima Roko je iza sebe ostavio konkurenciju prikupivši 12 mogućih bodova centara HRT u velikim hrvatskim gradovima, a isto toliko bodova dobio je zahvaljujući glasovima publike.

Roko Blažević izgledao je slično kao što su pjesmu 'Day after day' 2008. godine za Azerbajdžan na Eurosongu donijeli Elnur Huseynov i Samir Javadzadeh, a autorstvo pjesme predstavnice u stihovima potpisuje Jacques Houdek, Charlie Mason I Andrea Čubrić dok je autor glazbe Jacques Houdek.

Prekrasnu večer u dvorani Marino Cvetković u Opatiji otvorila je prošlogodišnja predstavnica na Eurosongu - Franka koja je doslovce „uletjela“ na pozornicu i sve oduševila spektakularnim spletom svojih uspješnica `Kao ti i ja´ i `Crazy´.

„Led su probili“ Bojan Jambrošić i Danijela Pintarić koji su izveli pjesmu 'Vrijeme predaje' dok je potom  'Tell me, Tell me, baybe', otpjevala dalmatinka Jelena Bosančić.
'Nisam to što žele' poručila je Kim Verson uz pomoć pratećih vokala u svojoj autorskoj pjesmi, a ljubavnu baladu 'Ne postojim kad nisi tu' izveo je Jure Brkljača koji je i prije završetka svog nastupa dobio komentare kako podsjeća na Olivera i njegove hitove.


Beta Sudar, pod rednim brojem 5, poručila je kako neće odustati pjesmom 'Don't give up' dok je Lea Mijatović, nakon što se tek nedavno udala, jasno izrekla svoju ljubav suprugu Andriji Šepčiću pjesmom 'Tebi pripadam'.

'Back to that swing' naslov je pjesme koju su izvele Gelato Sisters i vratile sve prisutne u vrijeme swinga dok je publiku u Opatiju, svojim nastupom u žutom odijelu i u vrlo florescentnom okruženju, rasplesao Luka Nižetić s pjesmom 'Brutalero'.


Elis Lovrić na gitari je odsvirala svoju pjesmu 'All I Really Want', a boju 'Indiga' na pozornicu je donijela Domenica.  S velikim bijelim krilima 'The dream' je sanjao Splićanin Roko Blažević, a poslije Roka s pjesmom 'Redemption' predstavila se Ema Gagro u okruženju magle.


Svoje atribute kroz prozirni kostim prikazala je Lidija Bačić u pjesmi 'Tek je počelo' da bi je potom zamijenila Lorena koja je otpjevala 'Tower of Babylon'. 'I Believe In True Love' rekla je slijepa Bernarda Brunović, rodom Hrvatica sa švicarskom adresom, a u njemačom "The Voiceu" imala je uspješne nastupe.
Za kraj natjecateljskog dijela nastupila je 
Metal Manntra koja je na ovogodišnju Doru unijela dašak rock and rolla u pjesmi 'In The Shadows'​​​​​​.


Uslijedilo je potom vrijeme za glasovanje kojeg je uljepšala Mia Negovetić s izvedbom pjesama 'Never say goodbye', 'Sveta ljubav'​ i 'Neka mi ne svane'​​​​​​​​​​​​​​​ dok je glazbenu priču nastavio i Dino Jelusić, pobjednik Dječjeg Eurosonga izvođenjem pjesama 'Ostani'​ i ​​​​​'Nek ti bude ljubav sve'​​​​​, a sjajan nastup zaključen je '​​​​​'​​​​Marijom Magdalenom'​​​​​ Doris Dragović.​

Voditelji ovogodišnje Dore bili su Jelena Lešić, Iva Šulentić i Mirko Fodor

Inače, Dora se nakon osam godina ne održavanja ponovno vratila u Opatiju gdje je i počela priča o izboru hrvatske pjesme za Eurosong, a te davne 1993. godine u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner za pjesmu koja će predstavljati Lijepu našu izabrana je 'Don't ever cry' grupe Put koja je osvojila prosječno 15. mjesto.


hr Sat Feb 16 2019 22:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5aa28b642af47fd92a8b45a8/80

Oglasio se HSP: Nije Predsjednica pogriješila oko pozdrava ZDS, već smo mi pogriješili dajući joj podršku!

'Predsjednica RH neizravno je neprihvatljivima proglasila bojovnike HOS-a koji su se upravo tim usklikom motivirali krećući u izravne sukobe s brojčano nadmoćnijim i oružano superiornijim neprijateljem'
"Da, ja sam počinila grešku kada sam rekla da je "Za dom-spremni" povijesni pozdrav. To nije povijesni pozdrav", kazala je i objasnila razloge ovakvog stava. "Zato što mi je to više puta rekao netko od mojih savjetnika. Prihvaćam činjenicu koju su mi rekli da to nije stari hrvatski pozdrav. Međutim, to nije poanta te izjave nego ono što sam rekla da je kompromitiran i neprihvatljiv", dodala je, a upravo tim povodom oglasila se i stranka HSP dr. Ante Starčević, a priopćenje predsjednika Hrvoja Ničea prenosimo u cijelosti:

"HSP AS, kao stranka koja je 2015. godine izravno bila dio koalicije koja je vjerovala kako Kolinda Grabar-Kitarović može postati Predsjednica RH te prekinuti obezvrjeđivanje Domovinskog rata od strane Ive Josipovića, danas smo ostali neugodno iznenađeni izjavom kojom se Predsjednica RH ne samo ograđuje od pozdrava „Za dom spremni“ nego isti i proglašava neprihvatljivim!

Kada su Kolindi Grabar-Kitarović prije 4 godine trebali glasovi desnice i pravaša u utrci za Pantovčak tada joj nije smetao pozdrav „Za dom spremni“ kao ni aktivno lobiranje za njezinu tijesnu pobjedu nad Ivom Josipovićem. Ovakvim kopernikanskim preobratom u dojučerašnjim stavovima aktualna Predsjednica izravno je obezvrijedila sve što su bojovnici HOS-a učinili u stvaranju, obrani i oslobađanju Hrvatske od velikosrpskih četničkih agresora.

Nakon svih rasprava, oko pozdrava „Za dom spremni“ koje su se u protekle dvije godine provele u hrvatskom društvu, apsolutno je beskorisno iznositi nepobitne činjenice kako je riječ o pozdravu koji se u različitim varijacijama različito koristio tijekom bogate hrvatske povijesti, ali i koji se u točno ovakvom obliku koristio tijekom Domovinskog rata! Proglašavajući pozdrav „Za dom spremni“ neprihvatljivim, Predsjednica RH neizravno je neprihvatljivima proglasila bojovnike HOS-a koji su se upravo tim usklikom motivirali krećući u izravne sukobe s brojčano nadmoćnijim i oružano superiornijim neprijateljem.

Premda je Predsjednica RH danas isto tako izjavila kako je ona predsjednica svih građana Hrvatske, upravo takvim stavom kojim ovaj pozdrav stavlja isključivo u kontekst NDH pokazuje kako joj nije stalo do osjećaja onih koji su se u postrojbama HOS-a borili za Hrvatsku, čime očito više ni ne računa na njihove glasove očekujući podršku birača ljevice. „Sretno“ joj u tome bilo!"

hr Sat Feb 16 2019 19:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074387b9e03e1da68b458d/80
Foto: Screenshot Nova TV

Kolinda: "Počinila sam grešku kada sam rekla da je "Za dom-spremni" povijesni pozdrav!"

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović održala je konferenciju za novinare povodom četvrte obljetnice njezinog polaganja svečane prisege kao Predsjednice Republike.

Upitana smatra li i dalje da je „Za dom-spremni“ stari hrvatski pozdrav, predsjednica je izjavila: "Da, ja sam počinila grešku kada sam rekla da je "Za dom-spremni" povijesni pozdrav. To nije povijesni pozdrav", kazala je i objasnila razloge ovakvog stava. "Zato što mi je to više puta rekao netko od mojih savjetnika. Prihvaćam činjenicu koju su mi rekli da to nije stari hrvatski pozdrav. Međutim, to nije poanta te izjave nego ono što sam rekla da je kompromitiran i neprihvatljiv", dodala je.

Upitana smatra li da Dnevnik Anne Frank treba ostati na popisu lektira rekla je da smatra da treba. Novinarka portala DNEVNIK.hr Lana Ružičić podsjetila je predsjednicu na njen govor s inauguracije u kojem je rekla: "Hrvatska će biti bogata zemlja jer ne postoji ni jedan razlog da to ne bude".

"Ja i dalje vjerujem ono što sam rekla, a to je da će Hrvatska biti među najrazvijenijima. Nisam rekla kada će to biti. Nismo takvi, iako kad gledate jesmo jedna od onih država u kojima se živi malo bolje. Kad se osvrnem četiri godine unazad, od broja nezaposlenih, do sveopćeg crnila, pesimizna i gubitka vjere, danas su ipak stvari puno bolje. Ali ja kažem nisam zadovoljna. Imamo sjajne makroekonomske pokazatelje, ali želim da se to odrazi na računima građana, u njihovom standardu, da se ljudi odluče ostati u RH.

Vjerujem da će HR biti jedna od najugodnijih za život. Vjerujem u te zemljo moja Hrvatska!", patetično je poručila predsjednica.

Drugi mandat

Evo kako je predsjednica odgovorila na pitanje novinarke Nove TV Ivane Brkić Tomljenović je li u zadnje vrijeme oštrica prema Vladi otupjela i je li to zato što predsjednica od HDZ-a treba potporu za drugi mandat?

"Nisam istaknula kandidaturu za sljedeći mandat. Ja očekujem da će svi građani valorizirati ono što sam učinila, jer ja dolazim i proizlazim iz uvjerenja, no ja sam predsjednica svih građana. Jamčim da sam bila do sada jednaka prema svim Vladama. Moja dužnost je da upozoravam na probleme. Naravno da sam bila kandidat HDZ-a, no nisam im davala popuste.

Kad god bi oštrije kritizirala stanje u društvu, onda su novinari govorili da se radi o sukobu s Vladom. Moj interes nisu sukobi, jer su sukobi neproduktivni. Svaka je moja kritika praćena i mjerama/prijedlozima. Želim da Vlada bude stabilna. Ova je država preskupo plaćena da bi ju netko koristio za svoje interese", uvjerena je predsjednica.

Ocjena za rad

"Nezahvalno je dati sama sebi ocjenu za rad. U načelu sam zadovoljna onime što sam postigla. Jako puno je toga ostvareno, barem što se tiče isticanja problema".  Predsjednica sebi zamjera nedostatak komunikacije ili neobjašnjenje neke odluke. "Nisam nikada nikoga od novinara tužila za klevetu. Nekad se moje riječi izvlače iz konteksta", ipak se požalila.

O Vučiću i reformama u zdravstvu

"Nije bila greška pozvati Vučića u Hrvatsku", kazala je predsjednica na pitanje novinara o dolasku Vučića u Zagreb, dodajući da ipak neće biti uzvratnog posjeta Srbiji dok ne bude pomaka po pitanju pronalaska nestalih.

"Vjerujem u pravo svakoga da počini grešku", osvrnula se predsjednica i na izjavu Tajanija.

Koliko ste zadovoljni reformama u zdravstvu i obrazovanju, bilo je također jedno od pitanja novinara.

"Nisam zadovoljna. Trebamo pustiti ideološke podjele. Kada je riječ o zdravstvu nemam neki odgovor jer je to područje u koje se puno manje razumijem i ne bih htjela dijeliti savjete, ali ovakav sustav je neodrživ", smatra. 

Predsjednica je svoju konferenciju za novinare započela objašnjenjima veznim za njezine ovlasti.

"Ovlasti predsjednice određene su Ustavom RH, a ovom ću se prigodom osvrnuti na svoj rad i rad svog Ureda. Prije svega to je vanjska politika usredotočena na što bolje pozicioniranje RH. Radila sam na partnerstvima, suradnji, prije svega s SAD-om, Rusijom, uključujući i Kinu. Želim tu izdvojiti i susrete s Trumpom i kineskim predsjednikom. Posebno je značajna Inicijativa Triju mora koja je uspjela i ima potencilja transformirati 12 zemalja EU", kazala je na početku Grabar-Kitarović.

"Cilj Inicijative je je rast životnog standarda", naglasila je.

"Imam pravo predlagati mjere"

Napomenula je kako će se zalagati za potporu Hrvatima u BIH, pronalazak nestalih iz Domovinskog rata unatoč zastojima, za prava žena i za borbu protiv klimatskih promjena.

"Dobro je biti članicom NATO saveza, ali za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami. Izdvajanja za obranu nisu trošak. Hrvatska se ne brani samo na svojim granicama. Naša je dužnost da Hrvatsku zaštitimo", poručila je.

"Tijekom cijeloga mandata usmjeravam javnu raspravu u smislu rješavanja životnih pitanja i drago mi je da su ona, poput demografije, došla u središte zanimanja", istaknula je predsjednica koja je govorila i o posjetama drugim gradovima i županijama.

"Iz prve ruke saznala sam kakvi su problemi, a to ne bi bilo moguće bez izravnog kontakta".

Predsjednica je podsjetila s kim se sve susrela, te što joj je istaknuto kao problem. Napominje kako je o svemu izvijestila Vladu te da je o svemu izvještavala ministre i Agencije, kako bi se problemi riješavali na licu mjesta.

"Drago mi je da su neki problemi riješeni, a neki problemi na putu rješenja. Vladi sam predložila mjere za oživljavanje nekih regija i drago mi je da je Vlada nakon toga izmijenila neke zakone.

Moje mjere populacijske politike su rezultat spoznaje tijekom posjeta županijama, a veseli me podatak o većem broju rođenih i usporavanju iseljavanja. No potrebno je raditi i na besplatnim udžbenicima, poticajnim rodiljnim naknadama, rješavanju problema blokiranih građana. Mjere porezne politike dale su određene pozitivne rezultate, no treba naći dodatan prostor kako bi se privukle investicije.

"Imam pravo od Vlade tražiti odgovoran rad za opće dobro i svih naših državljana, imam pravo predlagati mjere. Svojom temeljnom zadaćom smatram jačati društveni optimizam i zajedništvo, štititi Ustav.

"Jučer sam malo krivo čula pitanje. Riječ je o mišljenju. Sloboda govora mora biti zagarantirana, no ona mora stati tamo gdje počinje govor mržnje prema drugome", osvrnula se predsjednica i na slučaj Ercega koji je uzviknuo da je Tuđman zločinac, javlja Dnevnik.hr

hr Sat Feb 16 2019 15:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c55a5560e4938ac938b46c5/80

Do zapošljavanja u policiji i s tri razreda srednje škole

Sindikat policije Hrvatske pozdravlja neke promjene, no ističe da nedostaje policajaca

Vlada je na svojoj sjednici u četvrtak prihvatila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji te ga uputila u saborsku proceduru.

Prijedlog izmjena i dopuna nastao je kao posljedica primjene Zakona o policiji iz 2011. godine, tijekom koje su uočene mogućnosti unaprijeđena sustava izmjenama pojedinih odredaba, a najvažnije među novostima koje se predlažu na sjednici obrazložio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Naknada za stanovanje

Istaknuo je da ovaj prijedlog omogućuje i prijam u policiju osoba sa završenom trogodišnjom srednjom školom, što dosad nije bilo moguće. Važna novina je i naknada za stanovanje koju bi imali policijski službenici raspoređeni u mjesto rada udaljeno više od 100 kilometara od njihova prebivališta, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje te ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza. Također, ovo pravo ostvarivali bi i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu, ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.

Znakovite novosti predlažu se i u uređenju visokoškolskog obrazovanja sustava unutarnjih poslova, tako što bi se na Visokoj policijskoj školi Policijske akademije omogućili i sveučilišni studiji poslijediplomske razine, od primarnog interesa za policijske službenike, a otvorila bi se i mogućnost u području doktorskih studija.

Božinović je među novitetima istaknuo i jasnije propisivanje načina podnošenja izvješća o radu policije, tvrdi Glas Slavonije, tako da glavni ravnatelj policije izvješće do 31. ožujka podnese ministru unutarnjih poslova koji je u obvezi dostaviti ga Vladi RH kako bi ga ona najkasnije do 1. lipnja mogla dostaviti Hrvatskom saboru. Pritom je bitno, rekao je ministar Božinović, da predložena odredba ne utječe na ovlaštenje radnih tijela Hrvatskog sabora da traže izvješće i podatke od ministra te njegovu obvezu da izvijesti o pitanjima i pojavama iz djelokruga MUP-a.

Prema zakonskom prijedlogu, iz kruga osoba koje se imenuju na razdoblje od pet godina, izostavili bi se pomoćnici glavnog ravnatelja i načelnici policijskih postaja, uklonila bi se odredba koja uređuje obavljanje poslova prema pisanom nalogu nadređenog rukovoditelja, s obzirom na to da tu materiju već propisuje Zakon o državnim službenicima, dok bi se odredba koja propisuje razloge razrješenja zamjenika glavnog ravnatelja policije i načelnika policijskih uprava prije roka na koji su imenovani, dopunila.

Kao novi razlog za razrješenje prije isteka mandata uvodi se ocjena "zadovoljava" za prethodnu kalendarsku godinu, a na taj bi način i ocjena rada ispod očekivane i profesionalne razine najviših policijskih rukovoditelja postala razlogom njihovog razrješenja prije isteka razdoblja na koje su imenovani.

Edin Sarajlić, tajnik Sindikata policije Hrvatske, kaže da je prijedlog zakona dobar, no postoje i stvari na kojima će se s vremenom još morati poraditi.

- Zakon je prije godinu dana prošao čitanje i izmjene nisu dovoljne, no ima nekoliko stvari koje možemo pozdraviti. To je posebice naknada koja bi se plaćala policajcima koji rade udaljeni više od 100 kilometara od mjesta stanovanja. To je posebice bitno za ljude, između ostalh i za Slavonce koji rade u dislociranim upravama, da im se ipak sada malo poboljša kućni budžet tim naknadama i da im se na taj način omogući lakše plaćanje i povećanih troškova u novoj sredini.

Bitno je i to da je kod disciplinskih povreda u zakon stavljena riječ "teška" za povredu ugleda službe, gdje se "nedolično ponašanje" rastezljivo tumačilo te je bilo situacija da ono što je u jednom dijelu Hrvatske bilo nedolično, u drugoj policijskoj upravi to i nije tako. Svaki načelnik mogao je donijeti kriterij o tome što je to nedolično ponašanje i nije bilo pravne sigurnosti. Sada je uvedena klasifikacija da "teško" narušava ugled službe, no ipak će trebati dokazati da postoji neko teže narušavanje ugleda MUP-a i policije nego do sada kada se mogla bilo koja situacija navesti pod to, iako je to nemjerljivo. Sada će ipak poslodavac trebati na sudu dokazati na koji način je to "teško" netko povrijedio ugled policije - kaže tajnik Sindikata policije. Podsjeća da se i ranije u policiju moglo primati i osobe s trogodišnjom srednjom školom.

Nedostatak ljudi

- Do 2011. godine moglo se također zaposliti s trogodišnjom završenom srednjom školom, jer je Zakon rekao - sa završenom srednjom školom, nije bilo bitno je li riječ o trogodišnjoj ili četverogodišnjoj školi. Tek nakon 2011. uvedeno je da se mogu zaposliti osobe samo sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, i onda je isključen velik broj ljudi sa strukovnom školom koji su mogli ići za policajce. Ljudi ionako nedostaje na svim poslovima, posebice u policiji, gdje su malo i loše plaćeni i normalno da treba biti u tom dijelu malo fleksibilniji. Bilo bi najbolje da se vrate dva razreda srednje policijske škole. Njima je onda struka policajac, a ovdje dobiješ prekvalifikanta koji se naljuti, ili nešto napravi i ode, i bude vodoinstalater - ističe Edin Sarajlić.


Sindikat policije Hrvatske ponavlja kako policiji i dalje nedostaje ljudi.

- Ministarstvo unutarnjih poslova zasigurno se s nama ne bi složilo, ali nas najviše ljuti što ljudi često upotrebljavaju statistike da bi pojasnili da u Hrvatskoj ima previše policajaca, što nije mjerljivo, jer kod nas u policiji u taj broj ulazi i granična policija, a imamo najdužu granicu u Europi. Bitno je naglasiti i da smo mi turistička zemlja te imamo više od 20 milijuna turista godišnje o kojima treba skrbiti - zaključuje Sarajlić. 
hr Sat Feb 16 2019 10:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .