Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bef02de0e4938c0128b466f/80

Nikad više suza: Vesna Bosanac, žena koja je pretrpjela "trnje i kamenje" dok su joj granate prema bolnici odsijevale u ušima

Svake godine Vukovar 18. studenog postane mjesto odavanja počasti žrtvi od strane Hrvata iz cijele Lijepe Naše te cijele političke scene. I ove godine brojni će branitelji, obitelji i ljudi dobre volje otići se pokloniti u grad koji je simbol svega onoga što je pratilo Hrvatsku kroz povijest. Portal Dalmacija News uoči dana ponosa donosi vam priče pod imenom "Nikad više suza"
Priče iz grada heroja nastavljamo s onom o Vesni Bosanac, doktorici i ravnateljici bolnice Vukovar koja je u razdoblju kada je na grad padalo dnevno na stotine granata postala simbol hrabrosti, privrženosti, dobrote i pomoći svima bez obzira jesu bili prijatelji ili pak neprijatelji.

Polovicom prošlog stoljeća Bosanac je rođena u Subotici, a njezino obiteljsko slavonsko podrijetlo kao da je označilo nešto veliko što je doktorica Vesna postala za gornji dio Lijepe naše – oličenje ljubavi i pomaganja u najtežim trenutcima. 

Upravo je u tom najtežem razdbolju razdora grada Vesna upravljala cijelom bolnicom, a uz sve Hrvate brinula i o neprijatelju koji je, bez obzira na oznaku crvenog križa na krovu bolnice, svakodnevno stijenku bolnice „darivao“ s nebrojeno gelera, granata i ostalih ispaljenih naoružanja. Do samog sloma Vukovara doktorica Vesna Bosanac bila je u bolnici, a onda kada je odvedena bila je samo dio svjetine koje su Srbi vodili prema brojnim logorima, ali i na brojna strazišta od kojih neka, još i dan danas, nisu pronađena. Iako je bila odvedena u logor u Srijemsku Mitrovicu, svega dva dana nakon pada grada i tamo bila ispitivana od strane oficira JNA nakon dva mjeseca Vesnu su pustili na slobodu.

Jedna od najtežih stvari vezano za Vesnino ravnateljstvo u bolnici bilo je potresno pismo koje je uputila svega devet dana prije katastrofe o uvjetima rada u podrumu bolnice te liječenja i srbi za bolesne i ranjene pacijente: „Dana 9. studenog nastavljeni su direktni napadi na bolnicu iz teškog artiljerijskog naoružanja koja je već gotovo potpuno urušena… među ostalim, rođeno je nedonošće nakon samo 25 tjedana trudnoće, tjelesne težine 800 grama. Liječi se u inkubatoru u podrumu bolnice. Situacija je izuzetno teška uslijed neprekidne paljbe po zidovima i krovu bolnice. Vode nema. Tokom poslijepodneva dva požara u krugu bolnice jedva su ugašena. Očajni, molimo, iako sada sa sve manje nade, hitnu intervenciju kako bi se JNA povukla i deblokirala Vukovar i omogućila evakuaciju 450 ranjenika uključujući nedonošćad i trudnice kao i njihovo adekvatno liječenje i tretman. Jučer, 8.11. stiglo je 75 novih ranjenika na kojima je izvršeno 35 teških operacija. Ugroženi su životi medicinskog osoblja koje požrtvovno radi 24 sata na dan. PS: 10. studenog 1991: još uvijek smo živi ali, čini se, ne zadugo.”

Zanimljiv razgovor prije dvije godine Vesna Bosanac imala je za N1 televiziju u kojem je opisala sve ono što je ona svjedočila u Vukovaru: „Mogu naravno govoriti o svemu čemu sam ja nazočila i što sam ja vidjela, a i prema svjedočenjima ljudi kad su mene odveli. 18. studenog 1991. je potpisan međunarodni sporazum između Europske promatračke misije, Hrvatske vlade i JNA o evakuaciji vukovarske bolnice. Ujutro, u ponedjeljak su trebale doći ekipe Međunarodnog crvenog križa i započeti evakuaciju bolnice. Mi smo dan prije pripremili sve ranjenike i pacijente za evakuaciju i očekivali to što se trebalo dogoditi. Na taj se dan nitko nije pojavio. Oko 11 sati javili su nam se promatrači, iz obližnjeg sela, iz Negoslavca dokle su mogli doći. Do tamo ih je pustila JNA, a dalje nisu mogli. U utorak je u bolnicu ušla JNA, prvi puta. Bez ikoga drugog. Kad sam vidjela da nema nikoga od onih koji su predviđeni sporazumom ja sam zahtjevala od oficira JNA da se sretnem s njima. Odveli su me u Negoslavce, vidjela pukovnika Milu Mrkšića i zahtjevala poštivanje sporazuma. On se ponašao kao da ništa ništa, ali je govorio da će sve učiniti da se evakuira bolnica na dogovoren način. Međutim, to se nije dogodilo, već je u srijedu 20. studenog ujutro došao Veselin Šljivančanin i mene odveo u pritvor. Prozvali su van, na ulicu, iz bolnice sve koji su mogli hodati - ranjenike, civile, radnike. Prije toga su po popisu prozvali 25 najteže ranjenih i odveli ih kamionom u nepoznato. Dan danas ti ljudi nisu nađeni. Sve što se kasnije događalo ja sam čula i saznala iz svjedočenja ljudi. 200 ljudi iz bolnice nađeno je na Ovčari - 105 ranjenika, a ostalo djelatnici i civili. Za 64 osobe iz bolnice se još ne zna gdje su."

- Mi smo za to tek saznali tijekom 1992. i 1993. kada su počeli pregovori sa suprotnom stranom u Budimpešti pod okriljem Međunarodnog crvenog križa i kad su se pojavili prvi svjedoci koji su preživjeli Ovčaru. Za samu grobnicu smo saznali tek 1993., na osnovi izjava svjedoka. Nismo znali koliko je tijela unutra, a ekspert je ustanovio da su to ranjenici iz bolnice - našli su gipseve, longete, kute osoblja bolnica..."

- U to vrijeme su Šljivančanin i svi s druge strane negirali da postoji ta grobnica. 1995. je grobnica preseljena na Medicinski fakultet u Zagrebu. Obdukciju su svih tih tijela radili su Amerikanci. Mi smo dobili patološka izvješća i već se onda moglo prepoznati mnoge."

- Cjelokupna medicinska dokumentacija iz bolnice bila je odnesena u Beograd i nikad nam je nisu vratili. Ni danas. Po tome bismo mogli točno znati tko su svi nestali. Pokušali smo i preko Ministarstva vanjskih poslova i Haaga no srpska strana je tvrdila da tu dokumentaciju nema, da toga ne mogu naći."

- Bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić je prilikom posjeta Vukovaru donio nešto dokumentacije. Nije bila ta medicinska, no donio je neke bilježnice naše glavne sestre gdje se vidi tko je bio u bolnici do 18. do kad nije završila opsada, ali pravu dokumentaciju još do danas nismo dobili. Ona postoji, ali je ne žele dati jer je ona dokaz ratnog zločina.“

18. studeni, dan pada Vukovara nam se bliži, a slovo po slovo došli smo do kraja i posebne priče o vukovarskoj herioni – doktorici Vesni Bosanac.

U sutrašnjoj rubrici „Nikad više suza “ upoznat ćemo tko je bio francuski ratni dobrovoljac Jean-Michel Nicolier koji je ostavio svoju kuću i krenuo u obranu Vukovara u kojem je vidio tugu djece i baka pod bremenom neprijatelja koji ga silno napada.
hr Fri Nov 16 2018 18:49:39 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53344682179942dd217b24bb/80

Prve pahulje zalepršale i u Imotskoj krajini

Dijelove Dalmatinske zagore zabijelile su prve pahuljice
Kako javljaju naši čitatelji, snijeg trenutno pada u Imotskom, Zagvozdu, Studencima, Lovreću,...




U ranim popodnevnim satima pahulje su zabijelile Kozjak, Biokovo, Kamešnicu, Dinaru,...a snježna zavjesa spustila se iznad Kaštela i Trogira. Snježnog prekrivača ima u Muću, u Dubravi i Sitnom na Mosoru, u Gornjim Brelima, Lučanima, a pao je i na vrhovima otoka Brača.

Kao i uvijek, snijegu se najviše vesele najmlađi, a mi se nadamo bijelom Božiću.
hr Thu Dec 13 2018 21:06:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c128e6b0e493849468b45e0/80

Dubrovnik: Otvaraju senzornu sobu i zapošljavaju specijaliste

Za opremanje sobe i kupnju aparata prikupili su oko 28.000 kuna, a nedostaje im još 430.000 kuna. Stoga pozivaju sve koji mogu da se priključe i pomognu donacijama

Djeca s teškoćama iz Dubrovnika ubrzo više neće morati putovati do Splita ili Zagreba zbog neurorazvojnih vježbi ili terapija. U Općoj bolnici Dubrovnik otvaraju Polikliniku za ranu intervenciju djece s teškoćama u razvoju, senzornu sobu i zapošljavaju niz specijalista, no za to im treba financijska pomoć i podrška, piše 24sata.hr

Do sada se rana intervencija uglavnom radila preko udruga i ovisila je o njihovoj uspješnosti u pisanju projekata. Još od 2009. ukazujem na problem rane intervencije koja je u biti socijalna usluga i stoji u Zakonu o socijalnoj skrbi. Rana intervencija je rani screening gdje se kod beba uočava odstupanje u ponašanju ili u motorici te se upućuje kod specijalista. Kod nas u Dubrovniku to nije razvijeno. S djecom se kasni u radu ponekad i do dvije godine, a šalje ih se specijalistima u Split ili u Zagreb – objašnjava Dženita Lazarević iz Dubrovnika, predsjednica udruge Poseban prijatelj. Inače je majka djevojčice s teškoćama Lane (14) koja ima desetak teških dijagnoza.

U radio emisiji na lokalnoj postaji prije dvije godine susrela se s ravnateljem OB Dubrovnik Marijom Bekićem. Upoznala ga je s problematikom. Iako njima rana dijagnostika ne može pomoći, bila im je želja da pomognu drugim roditeljima jer Dženita dobro zna kroz što sve prolaze da bi svojoj djeci osigurali makar osnovne potrebe. Većina vježbi ne ide na uputnicu i roditelji ih plaćaju iz svog džepa. Inicirali su pokretanje Poliklinike za mentalno zdravlje koja će omogućiti roditeljima djece s teškoćama da na jednom mjestu dobiju cjelovitu stručnu podršku. 
Bolnica je od Ministarstva zdravlja dobila potrebna sredstva za zapošljavanje logopeda, rehabilitatora, terapeuta, neuropsihijatara i pedijatara.

- Riječ je o prostoru veličine 200 četvornih metara i moram istaknuti da sam jako zadovoljan suradnjom koju smo ostvarili s predstavnicima roditelja koji su nas savjetovali i s kojima smo odlučivali o potrebama, ali i suradnjom s Ministarstvom zdravstva jer nas nisu kočili u našem nastojanju i dobili smo odobrenje još lani. Cijeli projekt koštao je oko 970.000 kuna za građevinske radove koji su završili, a sljedećega tjedna završava i natječaj za opremanje. Opremanje se odnosi na stolove i bojanje zidova u neke vesele i šarene motive. Po završetku ove humanitarne akcije za koju se nadamo da će biti uspješna računamo da će se vrata Poliklinike za roditelje otvoriti do sredine siječnja. Time će u ovoj ustanovi imati bolje uvjete nego čak i u Zagrebu, jer pojedine specijaliste ondje moraju tražiti na dvije ili tri lokacije, a ovdje će na raspolaganju imati sve u istoj zgradi - izjavio je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić. Rekao je da su za te potrebe već zaposlili šest dodatnih specijalista. U akciju se uključila i Facebook inicijativa DUMAMe.

- Htjeli smo da se na tom odjelu posebno opremi senzorna soba kao mjesto na kojem će djeca moći nesmetano razvijati svoje vještine. Bile smo na sastanku s ravnateljem i ponudile pomoć oko financiranja jer smo imale iskustva u vođenju i organizaciji humanitarnih akcija. Senzornu sobu želimo opremiti suvremenim pomagalima i neurofeedback aparatom koji posebno pomaže u radu s djecom iz autističnog spektra – objašnjava Dita Lipanović.

Za opremanje sobe i kupnju aparata prikupili su oko 28.000 kuna, a nedostaje im još 430.000 kuna. Stoga pozivaju sve koji mogu da se priključe i pomognu donacijama. Samo u Dubrovačko - neretvanskoj županiji ima oko 750 djece s teškoćama kojima će ti prostori promijeniti život, a dodatno se svake godine rodi još oko 90 djece s nekom od teškoća. Možete im pomoći uplatom na broj računa za posebne namjene:
HR 5423600003513337749

hr Thu Dec 13 2018 17:53:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bb4a7fdcb557a0fa98b4f04/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Besplatni pregled autosjedalica u Zadru

U subotu 15. prosinca 2018. od 10 do 12 sati na parkiralištu Jedriličarskog kluba USKOK, Obala kneza Trpimira 55 (na dijelu parkinga uz križanje ulica V. Desnice i Obale kneza Trpimira) udruga Roda organizira besplatan pregled dječjih autosjedalica.

Pregled prvenstveno služi da bi roditelji mogli provjeriti jesu li pravilno postavili autosjedalicu u svoje vozilo i smještaju li pravilno svoje dijete u nju. Naime, autosjedalice smanjuju rizik pogibije djeteta u sudaru do 70 %, a rizik ozbiljne ozljede za više od 90 % no samo ako se pravilno koriste.

Međutim, u Hrvatskoj se broj pravilno korištenih autosjedalica kreće od 10 % do 20 %, a to su brojke koju volonterke i volonteri udruge Roda ovakvim pregledima nastoje povećati.

Kako bi savjeti o pravilnoj upotrebi autosjedalica bili što učinkovitiji, Roda moli vozače koji dolaze na pregled da, ako je to moguće, sa sobom donesu upute proizvođača sjedalice te da svakako dovedu i svoje dijete.

Osim samog pregleda, Rodini savjetnici i savjetnice za autosjedalice roditeljima i ostalim vozačima/icama dijelit će savjete i informacije o važnosti i pravilnom korištenju autosjedalica, te odgovarati na sva pitanja. Pozvane su i sve trudnice sa svojim partnerima, ako im treba savjet u odabiru prve autosjedalice.

hr Thu Dec 13 2018 17:00:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c127b170e493849468b45d2/80
Foto: Split

Počelo je sniježiti nedaleko od Splita: Krenule su prve pahulje

Temperature zraka su niske, a u Dalmaciji je trenutno između 5 i 6 stupnjeva.
Trenutno najviše oborina ima na otvorenom moru i vanjskim otocima.

Slabih oborina ima i uz obalu.

Iz DHMZ-a tvrde uz obalu sjevernog Jadrana je moguć snijeg, a na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana umjerena do vrlo jaka, podno Velebita i olujna bura.
hr Thu Dec 13 2018 13:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .