INTERVJU: Luka Kolovrat: ravnatelj novoutemeljene Turističke zajednice Imotske krajine

Gospodine Kolovrat, za početak, možete li
nam kazati koliko se pripremao projekt osnivanja Turističke zajednice Imotske
krajine i gdje ste pronašli potporu za ovaj projekt?

Pripreme
su trajale još od veljače prošle godine, trebalo je dosta toga uskladiti i
prenamijeniti, a potporu su nam dali doista svi – od svih čelnika lokalne
uprave i samouprave Imotske krajine, županije Splitsko – dalmatinske i
županijske Turističke zajednice do HTZ-a i Ministarstva turizma.

Što nova objedinjena TZ Imotske krajine
znači za daljnji razvoj turističkog potencijala na ovom prostoru?

Imati
ćemo mogućnost brendirati cijelu Imotsku krajinu kao jedinstvenu destinaciju,
povećati će nam se izvorni prihodi iduće godine, moći ćemo lakše raditi i koordinirati
biciklističke i treking staze, izradu Strategije razvoja turizma, prijavu na
UNESCO Geo park, lakše se javljati na neke natječaje itd. Sve je usmjereno na
daljnje jačanje turističkog potencijala Imotske krajine.

Posljednjih nekoliko godina, na globalnom
svjetskom turističkom sektoru, primjetan je trend porasta zanimanja za inačice
arheološkog turizma. Što u tom smjeru može ponuditi i uvrštavanje stećaka u
Cisti Velikoj na popis UNESCO- ve Liste svjetske baštine?

Sve
što nosi UNESCO brend mamac je za posjetitelje, što su već pokazali brojni
primjeri diljem svijeta. U Cisti postoji projekt izmiještanja sadašnje
prometnice i izrade Centra za posjetitelje posvećenog stećcima i nadam se da će
taj odličan projekt što prije u realizaciju. Osim stećaka, u cijeloj Imotskoj
krajini postoji niz zanimljivih arheoloških lokaliteta, a na nama je da ih,
malo po malo,pripremimo za posjetitelje i naravno promoviramo.

S tim u vezi, kakvu suradnju imate s Konzervatorskim
odjelom Ministarstva kulture u Imotskom i njihovim službama?

Suradnja
s Konzervatorskim odjelom je odlična, posebno dobru suradnju smo imali prošle
godine kada smo surađivali na dosta projekata, od radova na tvrđavi Topana,
organiziranja znanstvenog simpozija, organiziranje nekih događanja oko 300-te
obljetnice oslobođenja od Turaka itd.

U svojstvu ravnatelja TZ Imotski pružili
ste podršku velikom broju različitih događanja vezanih uz imotske prirodne
fenomene Modro i Crveno jezero. Možete li nabrojiti neke od njih?

U
Crveno smo proteklih godina ronili, u njega su skakali Base jumperi, slackeri
su hodali po tankoj traci iznad grotla. Sve te manifestacije su uistinu imale
svjetsku promociju, a 01. svibnja imamo još jednu pustolovnu poslasticu – Rope
jump. Također, u pogledu Crvenog jezera, mogu istaknuti i rad na stvaranju
reprezentativne monografije posvećene jezeru, koja se planira izdati iduće
godine. U monografiji bi bili prikazani svi rezultati istraživanja, kao i sve
aktivnosti koje su se događale na Crvenom jezeru, koje će biti popraćene i
nizom fotografija, od kojih će neke biti, usudim se kazati, i posebno vizualno
dojmljive i atraktivne, naročito u onom podvodnom segmentu.

Upravo je povijesni zaron do dna Crvenog jezera kojega
je ostvario Frederic Swierczynski privukao veliku pažnju značajnog broja javnih
medijskih servisa diljem svijeta. Ima li, kojim slučajem, već nekih naznaka za
nekakve slične projekte ili pothvate?

U
rujnu je predviđen nastavak znanstvenih istraživanja Crvenog jezera kao i
ronjenje u bočne kanale. O ronjenju do dna Crvenog jezera snimljen je 50
minutni dokumentarac koji je do sada prikazan na pet filmskih festivala, gdje
je izazvao veliku pažnju javnosti. Ovo ljeto film ćemo prikazati  i u Imotskom.

Na cijelom području Imotske krajine
primjetan je trend sve brojnijih dolazaka turista i ostvarivanja respektabilnog
broja ostvarenih noćenja. Kakva su očekivanja za nadolazeću turističku sezonu
na području Imotske krajine?

Vjerujemo
da će ova godina oboriti prošlogodišnji rekord što se tiče i noćenja i
dolazaka. Predviđamo povećanje od nekih 20-30 % što bi ponovo predstavljalo
odličan rezultat i značajan iskorak u turističkim geografskim odrednicama.

Prije nekoliko mjeseci TZ Imotski je
sudjelovala u obilježavanju 300-te obljetnice oslobođenja Imotskog i Imotske
krajine od onodobne osmanlijske vlasti. U sklopu čitavog projekta obnovljena je
i tvrđava Topana. Tko je pomogao realizaciji čitavog projekta i kako ste
zadovoljni čitavom manifestacijom proslave?

Sve
te manifestacije rađene su u suradnji s Gradom Imotskim, Pučkim otvorenim
učilištem i Konzervatorskim odjelom. Ovisno o vrsti aktivnosti, netko od
navedenih je bio nositelj, a drugi su bili suradnici.  Poseban obol proslavi s mnoštvom aktivnosti
pružio je i naš franjevački samostan. Mislim da je sve skupa bilo dobro i da
smo dostojno obilježili proslavu.

Kakvu suradnju imate s imotskim
gradonačelnikom Ivanom Budalićem u pogledu turističkih projekata i planova na
području Imotskog?

S gospodinom Budalićem od prvog dana imamo odličnu
suradnju. Čim je postao gradonačelnik imao je zahtjevnu zadaću organizacije
aktivnosti i proslave obljetnice oslobođenja od Turaka.  On je kao predsjednik TZ koordinator svih gore
spomenutih aktivnosti, a posebno je aktivan bio na ovom utemeljenju TZ
područja, izradi Strategije razvoja turizma koje je krenula ovaj tjedan te aktivnosti
oko UNESCO Geo parka.

POSLJEDNJE DODANO: