Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad8df922af47fd8898b4595/80

INTERVJU: Luka Kolovrat: ravnatelj novoutemeljene Turističke zajednice Imotske krajine

U Imotskom je protekli tjedan utemeljena Turistička zajednica Imotske krajine. Bio je to odličan povod za razgovor s ravnateljem Turističke zajednice Imotski Lukom Kolovratom, koji je pored mnoštva redovnih obaveza, izdvojio vremena za naš portal, na čemu se iskreno zahvaljujemo.

Gospodine Kolovrat, za početak, možete li nam kazati koliko se pripremao projekt osnivanja Turističke zajednice Imotske krajine i gdje ste pronašli potporu za ovaj projekt?

Pripreme su trajale još od veljače prošle godine, trebalo je dosta toga uskladiti i prenamijeniti, a potporu su nam dali doista svi – od svih čelnika lokalne uprave i samouprave Imotske krajine, županije Splitsko - dalmatinske i županijske Turističke zajednice do HTZ-a i Ministarstva turizma.

Što nova objedinjena TZ Imotske krajine znači za daljnji razvoj turističkog potencijala na ovom prostoru?

Imati ćemo mogućnost brendirati cijelu Imotsku krajinu kao jedinstvenu destinaciju, povećati će nam se izvorni prihodi iduće godine, moći ćemo lakše raditi i koordinirati biciklističke i treking staze, izradu Strategije razvoja turizma, prijavu na UNESCO Geo park, lakše se javljati na neke natječaje itd. Sve je usmjereno na daljnje jačanje turističkog potencijala Imotske krajine.

Posljednjih nekoliko godina, na globalnom svjetskom turističkom sektoru, primjetan je trend porasta zanimanja za inačice arheološkog turizma. Što u tom smjeru može ponuditi i uvrštavanje stećaka u Cisti Velikoj na popis UNESCO- ve Liste svjetske baštine?

Sve što nosi UNESCO brend mamac je za posjetitelje, što su već pokazali brojni primjeri diljem svijeta. U Cisti postoji projekt izmiještanja sadašnje prometnice i izrade Centra za posjetitelje posvećenog stećcima i nadam se da će taj odličan projekt što prije u realizaciju. Osim stećaka, u cijeloj Imotskoj krajini postoji niz zanimljivih arheoloških lokaliteta, a na nama je da ih, malo po malo,pripremimo za posjetitelje i naravno promoviramo.

S tim u vezi, kakvu suradnju imate s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Imotskom i njihovim službama?

Suradnja s Konzervatorskim odjelom je odlična, posebno dobru suradnju smo imali prošle godine kada smo surađivali na dosta projekata, od radova na tvrđavi Topana, organiziranja znanstvenog simpozija, organiziranje nekih događanja oko 300-te obljetnice oslobođenja od Turaka itd.

U svojstvu ravnatelja TZ Imotski pružili ste podršku velikom broju različitih događanja vezanih uz imotske prirodne fenomene Modro i Crveno jezero. Možete li nabrojiti neke od njih?

U Crveno smo proteklih godina ronili, u njega su skakali Base jumperi, slackeri su hodali po tankoj traci iznad grotla. Sve te manifestacije su uistinu imale svjetsku promociju, a 01. svibnja imamo još jednu pustolovnu poslasticu – Rope jump. Također, u pogledu Crvenog jezera, mogu istaknuti i rad na stvaranju reprezentativne monografije posvećene jezeru, koja se planira izdati iduće godine. U monografiji bi bili prikazani svi rezultati istraživanja, kao i sve aktivnosti koje su se događale na Crvenom jezeru, koje će biti popraćene i nizom fotografija, od kojih će neke biti, usudim se kazati, i posebno vizualno dojmljive i atraktivne, naročito u onom podvodnom segmentu.

Upravo je povijesni zaron do dna Crvenog jezera kojega je ostvario Frederic Swierczynski privukao veliku pažnju značajnog broja javnih medijskih servisa diljem svijeta. Ima li, kojim slučajem, već nekih naznaka za nekakve slične projekte ili pothvate?

U rujnu je predviđen nastavak znanstvenih istraživanja Crvenog jezera kao i ronjenje u bočne kanale. O ronjenju do dna Crvenog jezera snimljen je 50 minutni dokumentarac koji je do sada prikazan na pet filmskih festivala, gdje je izazvao veliku pažnju javnosti. Ovo ljeto film ćemo prikazati  i u Imotskom.

Na cijelom području Imotske krajine primjetan je trend sve brojnijih dolazaka turista i ostvarivanja respektabilnog broja ostvarenih noćenja. Kakva su očekivanja za nadolazeću turističku sezonu na području Imotske krajine?

Vjerujemo da će ova godina oboriti prošlogodišnji rekord što se tiče i noćenja i dolazaka. Predviđamo povećanje od nekih 20-30 % što bi ponovo predstavljalo odličan rezultat i značajan iskorak u turističkim geografskim odrednicama.

Prije nekoliko mjeseci TZ Imotski je sudjelovala u obilježavanju 300-te obljetnice oslobođenja Imotskog i Imotske krajine od onodobne osmanlijske vlasti. U sklopu čitavog projekta obnovljena je i tvrđava Topana. Tko je pomogao realizaciji čitavog projekta i kako ste zadovoljni čitavom manifestacijom proslave?

Sve te manifestacije rađene su u suradnji s Gradom Imotskim, Pučkim otvorenim učilištem i Konzervatorskim odjelom. Ovisno o vrsti aktivnosti, netko od navedenih je bio nositelj, a drugi su bili suradnici.  Poseban obol proslavi s mnoštvom aktivnosti pružio je i naš franjevački samostan. Mislim da je sve skupa bilo dobro i da smo dostojno obilježili proslavu.

Kakvu suradnju imate s imotskim gradonačelnikom Ivanom Budalićem u pogledu turističkih projekata i planova na području Imotskog?

S gospodinom Budalićem od prvog dana imamo odličnu suradnju. Čim je postao gradonačelnik imao je zahtjevnu zadaću organizacije aktivnosti i proslave obljetnice oslobođenja od Turaka.  On je kao predsjednik TZ koordinator svih gore spomenutih aktivnosti, a posebno je aktivan bio na ovom utemeljenju TZ područja, izradi Strategije razvoja turizma koje je krenula ovaj tjedan te aktivnosti oko UNESCO Geo parka.



hr Thu Apr 19 2018 20:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b01564a2af47f5d0d8b45d2/80

Jesti ili ne jesti? Što učiniti kada vam muha dođe na hranu?

Ostavili ste ćevape nakratko ga ostavili na stolu. Kad ste se vratili na jednom je bila muha. Horor! I što sad? Je li u redu ipak pojesti taj ćevap ili ne?

Kada muha sleti, počne ispitivati novi teren u potrazi za hranom. Ako procijeni da je vrijedno obroka, ona pljune na površinu, objašnjavaju stručnjaci.

Muhe nemaju zube, pa luče enzime iz usta da bi omekšale hranu, koju onda mogu lakše usisati i progutati. Ovaj proces počinje nekoliko sekundi nakon što je sletjela. Muha također može isprazniti izmet dok istražuje novu površinu, piše tonic.vice.com, prenosi 100 posto.

Što će prenijeti na našu hranu ovisi o tome gdje je bila prije nego je sletjela kod nas. Znanstvenici su pronašli 200 patogena kod odraslih primjeraka muhe zunzare.

Najgori mogući scenarij je ako muha sadrži štetne bakterije i ako su one imale vremena da se razviju u našoj hrani. Primjerice, ako je prije bila u kontejneru sa smećem, a onda provela nekoliko minuta na našoj porciji hrane.

U takvim slučajevima možete oboljeti od salmonele ili zaraziti se bakterijom E. coli, kaže dr. William Kern sa Sveučilišta u Kaliforniji.

U zemljama bez urednih kanalizacijskih ili vodovodnih sustava, muhe mogu sadržavati patogene iz ljudskog izmeta i prenositi i smrtonosne bolesti, kao što su kolera, kampilobakterioza ili dizenterija.

No, mi se svakodnevno susrećemo s brojnim mikrobima i otporni smo na njih tako da veće opasnosti nema.
hr Sun May 20 2018 13:05:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0133032af47f5d0d8b45a7/80

Splitska Carmen svojim snažnim glasom osvaja internacionalne pozornice

Irena Parlov, operna je pjevačica koja svojim glasom i stasom osvaja svjetsku opernu scenu

Svi istinski zaljubljenici u kazališnu umjetnost sigurno su pogledali jednu od najpopularnijih i najizvođenijh opera diljem svijeta, a radi se o operi Georgea Bizeta “Carmen”. U ovoj priči operna pjevačica Irena Parlov naša je Carmen koja je ujedno i njena zaštitna uloga. Rođena Sarajka, dolazi iz glazbene obitelji, a majka joj je profesorica pjevanja.

Nastupala je širom Europe, a trenutno je gostujuća solistica ljubljanske opere i baleta već četiri godine. Iako je dijete Splita i s ponosom predstavlja svoj grad, Irena kaže da se najmanje zna za nju baš u njenom gradu. Kako bi to popravili, odlučili smo popričati sa splitskom Carmen koja nam je otkrila kako je to nastupati na pozornicama širom svijeta, što misli o opernoj sceni u Hrvatskoj i koji su joj planovi u budućnosti...

Operna ste pjevačica i nastupate diljem svijeta, a u Splitu (Hrvatskoj) se najmanje zna za Vas...Kako se osjećate zbog toga? Jeste li iznenađeni ili razočarani?

- Ne razmišljam previše o tome, no činjenica je da se općenito jako malo piše o mladim umjetnicima koji osvajaju internacionalne pozornice i o njima šira javnost jako malo zna. Ja sam dijete Splita i normalno da mi ponekad bude jako čudno da nitko tko piše o kulturi grada Splita, nema pojma da postoje osobe vrijedne pisanja jer nižu lijepe i zapažene uloge i predstavljaju Split gdje god da idu. Ja sam se evo nedavno vratila iz Francuske, Španjolske...gdje sam imala velike uspjehe popraćene izvrsnim kritikama i nitko u Splitu o tome ništa ne zna.

Kakvo je vaše mišljenje o opernoj sceni u Hrvatskoj? Imaju li operni pjevači dobar angažman i jesu li cijenjeni unutar “kulturnih krugova”?

- Pa ne mogu reći da nam je lako. Dobrih produkcija ima i postoje ljudi koji se nastoje boriti za kvalitetu i najviši umjetnički dojam, a ne samo za svoju osobnu korist. No ruku na srce, malo ih je i samim time ni meni ni mojim kolegama nije lako, posebno kad ste slobodni umjetnik. No oni koji su dobri, prepoznati su i itekako cijenjeni od struke bez obzira što ih u Hrvatsku malo ili nikako ne zovu.

Irena kaže da je operni svijet van Hrvatske pun sjajnih izvođača, velikih produkcija i onoga što je najbitnije, temeljitog i upornog rada na sebi. Upravo se vratila iz Španjolske gdje je gostovala kao Carmen, a za to ulogu bila je izabrana između više od 100 kandidatkinja! U Sloveniji nastupa za SNG Ljubljana i Maribor gdje tumači uloge poput Carmen, Suzuki, Azucene...

Kako vježbate i kako uspjevate očuvati glas? Ne izgledate kao “tipična” operna pjevačica...

- Da, prilično sam fit. To je genetika. No volim vježbati, pa tako održavam svoje tijelo u formi, a to pomaže i glasu. Nastojim govoriti u dobroj poziciji. Pijem puno vode. Izbjegavam alkohol i zadimljene prostorije no ne pretjerujem. Treba i živjeti. Upjevavam se gotovo svaki dan no odvojim i neki period za potpuni odmor glasnica. 

Za operu u Hrvatskoj kaže da se ne cijeni dovoljno, ali ima jedan broj znalaca koji ih redovito prate.

U pauzama od posla, Irena voli putovati i upoznavati svijet oko sebe.

- Putovanja hrane moju dušu i nezaobilazan su dio mog života. No i moj posao je takav pa to nije teško. Jako sam društvena osoba, volim ljude i uživam u dobroj hrani, šali i druženju pa lako nalazim nove prijatelje.

No najljepše joj je kad dođe u svoj Split, osjetiti šušur splitskih ulica i popiti kavu u omiljenim joj kafićima, a najdraže joj je sjesti sama i uživati.

- Na kavi često volim biti sama. Putovanja su me tome naučila. Kavica u omiljenim mi splitskim kafićima ili restoranima kao što su DeBelly, Fro, Olive tree, Galerija Food bar u kojima nerijetko učim i svoje uloge nezaobilazan je dio moga dana, pa me tako s notama i slušalicama u ušima često možete sresti u gradu.

Velika je zaljubljenica u modu koja je za nju igra, a to prepoznaju i strani portali pa je ponekad kontaktiraju za intervju i pokoju fotografiju u nekoj zanimljivoj odjevnoj kombinaciji.

Koje su vam želje i snovi? Nastupati i biti priznata u Hrvatskoj ili i dalje biti dio svjetske operne scene i na tome nastaviti raditi...

- Naravno da želiš biti priznat u svojoj državi, no ja i dalje volim izazove, gostovanja i putovanja. Tako da se veselim tome kako se lijepo razvija moja internacionalna karijera. Što se Hrvatske tiče, s mnogim hrvatskim dirigentima sam surađivala ili još uvijek surađujem, poput velikog Lorisa Voltolinija. Često pjevam u osječkom HNK, gdje smo nedavno imali jako uspješnu i ovacijama ispraćenu premijeru Trubadura, gdje sam već drugi put pjevala jako zahtjevnu ulogu Azucene. Prvi put sam debitirala prije godinu dana u toj ulozi u Mariboru pod ravnanjem Voltolinija kojem sam iznimno zahvalna i jako sretna da mogu raditi s njim.

Za druge hrvatske pozornice će sigurno doći vrijeme pa tako opet i za onu splitsku…



hr Sun May 20 2018 10:37:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b012f772af47f870d8b4597/80

Treba se osvježiti i informirati: Sladoled i novina za dobar početak dana

Svatko od nas ima svoj nedjeljni ritual, a čini se da Ivica voli započeti dan sa Slobodnom u jednoj, a sladoledom u drugoj ruci...
Već dugo nismo obišli našeg susjeda Ivicu. Nedjeljno jutro pravi je trenutak da to učinimo.

"Dobro jutro Ivica. Šta se radi?"

"Evo ovako je najbolje započeti jutro- sladoled i Slobodna", kaže Ivica.

"A ima li šta pametna u njoj?"

"Da ti pravo kažem, ništa", odgovara on.

"Pa zašto je onda čitaš?", zanimalo nas.

"Radi mrtvih", kazao je Ivica.
hr Sun May 20 2018 10:20:09 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d4b6e8b9e03eed748b45ad/80

Češće se rastaju oni vjenčani nakon 30. godine

Profesor sociologije na Sveučilištu Utah, Nicholas Wolfinger, proučavao je podatke broja skopljenih brakova i dobi parova u razdoblju od 2011. do 2013., a obuhvatio je osobe dobi od 15 do 44. godine života.
Mnogi se danas vjenčaju znatno kasnije nego što je to bio običaj prije. I dok je prije bilo uobičajeno vezati se za nekoga brakom u dvadesetim godinama, sve više parova odlučuje se na taj korak, ako se odluče, tek nakon tridesete. Ako ste pred vjenčanjem, a prošli ste tridesetu, vjerojatnije je da ćete se razvesti.  

Tako tvrdi stručnjak za veze i obitelj te profesor sociologije na Sveučilištu Utah, Nicholas Wolfinger. On je proveo opsežno istraživanje da otkrije postoji li povezanost između dobi stupanja u brak i vjerojatnosti za razvod. 

Proučavao je podatke broja skopljenih brakova i dobi parova u razdoblju od 2011. do 2013., a obuhvatio je osobe dobi od 15 do 44. godine života. 

Otkrio je da najmanji rizik od razvoda imaju parovi koji su sklopili brak u kasnim dvadesetima, dok najveću stopu razvoda imaju oni koji su sudbonosno DA izrekli sredinom i krajem tridesetih jer su u toj dobi, napominje Wolfinger,  osobe najmanje sklonu kompromisu i promjeni životnih navika, piše Večernji list.


hr Sun May 20 2018 09:15:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .