Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad8df922af47fd8898b4595/80

INTERVJU: Luka Kolovrat: ravnatelj novoutemeljene Turističke zajednice Imotske krajine

U Imotskom je protekli tjedan utemeljena Turistička zajednica Imotske krajine. Bio je to odličan povod za razgovor s ravnateljem Turističke zajednice Imotski Lukom Kolovratom, koji je pored mnoštva redovnih obaveza, izdvojio vremena za naš portal, na čemu se iskreno zahvaljujemo.

Gospodine Kolovrat, za početak, možete li nam kazati koliko se pripremao projekt osnivanja Turističke zajednice Imotske krajine i gdje ste pronašli potporu za ovaj projekt?

Pripreme su trajale još od veljače prošle godine, trebalo je dosta toga uskladiti i prenamijeniti, a potporu su nam dali doista svi – od svih čelnika lokalne uprave i samouprave Imotske krajine, županije Splitsko - dalmatinske i županijske Turističke zajednice do HTZ-a i Ministarstva turizma.

Što nova objedinjena TZ Imotske krajine znači za daljnji razvoj turističkog potencijala na ovom prostoru?

Imati ćemo mogućnost brendirati cijelu Imotsku krajinu kao jedinstvenu destinaciju, povećati će nam se izvorni prihodi iduće godine, moći ćemo lakše raditi i koordinirati biciklističke i treking staze, izradu Strategije razvoja turizma, prijavu na UNESCO Geo park, lakše se javljati na neke natječaje itd. Sve je usmjereno na daljnje jačanje turističkog potencijala Imotske krajine.

Posljednjih nekoliko godina, na globalnom svjetskom turističkom sektoru, primjetan je trend porasta zanimanja za inačice arheološkog turizma. Što u tom smjeru može ponuditi i uvrštavanje stećaka u Cisti Velikoj na popis UNESCO- ve Liste svjetske baštine?

Sve što nosi UNESCO brend mamac je za posjetitelje, što su već pokazali brojni primjeri diljem svijeta. U Cisti postoji projekt izmiještanja sadašnje prometnice i izrade Centra za posjetitelje posvećenog stećcima i nadam se da će taj odličan projekt što prije u realizaciju. Osim stećaka, u cijeloj Imotskoj krajini postoji niz zanimljivih arheoloških lokaliteta, a na nama je da ih, malo po malo,pripremimo za posjetitelje i naravno promoviramo.

S tim u vezi, kakvu suradnju imate s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Imotskom i njihovim službama?

Suradnja s Konzervatorskim odjelom je odlična, posebno dobru suradnju smo imali prošle godine kada smo surađivali na dosta projekata, od radova na tvrđavi Topana, organiziranja znanstvenog simpozija, organiziranje nekih događanja oko 300-te obljetnice oslobođenja od Turaka itd.

U svojstvu ravnatelja TZ Imotski pružili ste podršku velikom broju različitih događanja vezanih uz imotske prirodne fenomene Modro i Crveno jezero. Možete li nabrojiti neke od njih?

U Crveno smo proteklih godina ronili, u njega su skakali Base jumperi, slackeri su hodali po tankoj traci iznad grotla. Sve te manifestacije su uistinu imale svjetsku promociju, a 01. svibnja imamo još jednu pustolovnu poslasticu – Rope jump. Također, u pogledu Crvenog jezera, mogu istaknuti i rad na stvaranju reprezentativne monografije posvećene jezeru, koja se planira izdati iduće godine. U monografiji bi bili prikazani svi rezultati istraživanja, kao i sve aktivnosti koje su se događale na Crvenom jezeru, koje će biti popraćene i nizom fotografija, od kojih će neke biti, usudim se kazati, i posebno vizualno dojmljive i atraktivne, naročito u onom podvodnom segmentu.

Upravo je povijesni zaron do dna Crvenog jezera kojega je ostvario Frederic Swierczynski privukao veliku pažnju značajnog broja javnih medijskih servisa diljem svijeta. Ima li, kojim slučajem, već nekih naznaka za nekakve slične projekte ili pothvate?

U rujnu je predviđen nastavak znanstvenih istraživanja Crvenog jezera kao i ronjenje u bočne kanale. O ronjenju do dna Crvenog jezera snimljen je 50 minutni dokumentarac koji je do sada prikazan na pet filmskih festivala, gdje je izazvao veliku pažnju javnosti. Ovo ljeto film ćemo prikazati  i u Imotskom.

Na cijelom području Imotske krajine primjetan je trend sve brojnijih dolazaka turista i ostvarivanja respektabilnog broja ostvarenih noćenja. Kakva su očekivanja za nadolazeću turističku sezonu na području Imotske krajine?

Vjerujemo da će ova godina oboriti prošlogodišnji rekord što se tiče i noćenja i dolazaka. Predviđamo povećanje od nekih 20-30 % što bi ponovo predstavljalo odličan rezultat i značajan iskorak u turističkim geografskim odrednicama.

Prije nekoliko mjeseci TZ Imotski je sudjelovala u obilježavanju 300-te obljetnice oslobođenja Imotskog i Imotske krajine od onodobne osmanlijske vlasti. U sklopu čitavog projekta obnovljena je i tvrđava Topana. Tko je pomogao realizaciji čitavog projekta i kako ste zadovoljni čitavom manifestacijom proslave?

Sve te manifestacije rađene su u suradnji s Gradom Imotskim, Pučkim otvorenim učilištem i Konzervatorskim odjelom. Ovisno o vrsti aktivnosti, netko od navedenih je bio nositelj, a drugi su bili suradnici.  Poseban obol proslavi s mnoštvom aktivnosti pružio je i naš franjevački samostan. Mislim da je sve skupa bilo dobro i da smo dostojno obilježili proslavu.

Kakvu suradnju imate s imotskim gradonačelnikom Ivanom Budalićem u pogledu turističkih projekata i planova na području Imotskog?

S gospodinom Budalićem od prvog dana imamo odličnu suradnju. Čim je postao gradonačelnik imao je zahtjevnu zadaću organizacije aktivnosti i proslave obljetnice oslobođenja od Turaka.  On je kao predsjednik TZ koordinator svih gore spomenutih aktivnosti, a posebno je aktivan bio na ovom utemeljenju TZ područja, izradi Strategije razvoja turizma koje je krenula ovaj tjedan te aktivnosti oko UNESCO Geo parka.



hr Thu Apr 19 2018 20:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c91272929111c880f8b4691/80
Foto: Pixabay

Danas je Dan očeva: Evo što trebate znati

Prvi zapis o Danu očeva datira u vrijeme starog Babilona

Na današnji se dan uz svetog Josipa obilježava i Dan očeva. Upravo to i jest razlog zašto je kod nas odabran taj datum dok se u svijetu razlikuje datum njegova obilježavanja.

Daleke 1908. godine u SAD-u obilježen je prvi Dan očeva. Naime, u rudarskoj nesreći poginulo je više od 250 očeva, a kći jednog od njih zamolila je lokalnog pastora da održi misu za njih.

Obilježavanje Dana očeva proširilo se - kako na druge savezne države, tako i na cijeli svijet. 

Prvi zapis o Danu očeva datira u vrijeme starog Babilona. Dječak Elmesu je svom ocu napisao čestitku u kojoj mu je poželio dug život i dobro zdravlje.

Osim na današnji datum, brojne zemlje obillježavaju Dan očeva treće nedjelje u lipnju.




hr Tue Mar 19 2019 18:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c910a1829111c70128b45b8/80
Foto: Pixabay

Danas obilježavamo svetog Josipa: Marijinog zaručnika i Isusovog zemaljskog oca

Sveti Josip zaštitnik je Crkve i obitelji
Evanđelje Josipa opisuje kao pravednog i vjernog. Hrvatski sabor proglasio ga je 1687. godine zaštitnikom hrvatskog naroda. 

Ime Josip hebrejskog je porijekla i znači 'neka Bog priroda'.
Te riječi je u Starom zavjetu izgovorila Rahela koja je nakon duge neplodnosti rodila sina poznatog kao Josip Egipatski.

Evanđelja ne prenose niti jednu riječ koju je Josi izgovorio stoga ga se naziva i šutljivim svecem. 

Papa Pio IX progasio ga je 1870. godine zaštitnikom Crkve te zaštitnikom od sumnje i oklijevanja te zagovornikom za sretnu smrt. 

Sveti Josip zaštitnik je grada Karlovca, a najveća crkva u svijetu posvećena njemu nalazi se u Montrealu, u Kanadi.

Najčešće ga prikazuju kao srednjovječnog čovjeka sa štapom, a u naručju ili uz njega nalazi se Isus. 
Josip je bio siromašni testar iz Nazareta koji se prvi put spominje u Matejevim i Lukinim Evanđeljima napisanim oko 70. godine.


Papa Julije II molitvu caru Karlu koji je 1505. išao u bitku.

Prema predaji, onoga tko moli ovu molitvu neće zateći iznenadna smrt bez oprosta grijeha niti će biti poraženi u životnim bitkama

Moli se devet uzastopnih dana, ujutro.


O Sveti Josipe, čija je zaštita tako velika, tako jaka,
 tako izravna pred Božjom krunom, stavljam u tebe svoje  potrebe i želje.

O Sveti Josipe pomozi mi svojim snažnim zagovorom
i izmoli za mene od svog Djevičanskog Sina sve duhovne blagoslove,
kroz Isusa Krista, Našeg Gospodina,
tako da, budući da sam vezan/a tvojoj
Nebeskoj snazi, mogu iskazati svoju zahvalu
 i poštovanje Najljubljenijem Ocu.

O Sveti Josipe nikad se neću moći umoriti
 promatrajući Isusa kako spava u tvojim rukama.

Ne usuđujem se prići dok se on odmara u blizini Tvoga srca.

Zagrli ga u moje ime i poljubi Njegovu nježnu Glavu za mene,
i zamoli ga da mi uzvrati poljubac kad udahnem posljednji uzdah.

Sveti Josipe, zaštitniče umirućih, moli za nas.
 Amen.


hr Tue Mar 19 2019 16:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c91026929111cd80f8b4649/80
Foto: Pixabay

5 čestih grešaka koje radimo kad pohamo meso

Jeftini komadi mesa idealni su za pohanje, no pritom treba znati da će dobar okus imati samo oni komadi koje ste prethodno omekšali.
Savršeni pohanac ima hrskavu koricu i dobro pečenu, ali sočnu unutrašnjost. Da biste postigli takvu razinu okusa, trebali biste izbjegavati ove pogreške:

1. Pohamo meso različite debljine i veličine
Veći komadi mesa trebaju više vremena za termičku obradu od onih manjih. Upravo zato trebali biste izbjegavati simultano pohanje komada mesa različite veličine i debljine (npr. pileća prsa i batke) u istoj tavi te vađenje u isto vrijeme. U suprotnom ćemo jedan komad mesa presušiti, dok će drugi ostati krvav. Umjesto toga bilo bi najbolje meso narezati na istu debljinu. 

2. Zaboravljamo na bat za meso
Jeftini komadi mesa idealni su za pohanje, no pritom treba znati da će dobar okus imati samo oni komadi koje ste prethodno omekšali. Bez obzira na to koliko ste tanke komade mesa kupili, dodatno ih stanjite batom za meso ili se možete poslužiti nekim drugim predmetom. Na taj način bit ćete sigurni da će se meso dobro ispeći. 

3. Pohamo meso koje smo netom izvadili iz hladnjaka
Ako hladan i mokar komad mesa stavimo u zagrijanu tavu, izazvat ćemo špricanje ulja na sve strane te umanjiti mogućnost za pečenje hrskava odreska. Meso bismo trebali izvaditi ih hladnjaka pola sata prije paniranja te ga obvezno posušiti papirnatim ručnikom prije stavljanja u jaje, brašno i krušne mrvice. Na taj način spriječit ćete odvajanje paniranog pokrivača od mesa kad ga stavite u vruću tavu.

4. Štedimo na mrvicama 
Da bi odrezak imao ukusan i hrskavi omotač, potrebno ga je umočiti u namirnice za paniranje nekoliko puta. Budite detaljni i prekrijte jajima, brašnom i krušnim mrvicama svaki dio površine odreska te si tako zajamčite neponovljiv gastronomski užitak. Nemojte se ustručavati i utisnite mrvice što jače u površinu mesa. 

5. Zaboravljamo na začine 
Utrljate li nešto soli u meso prije paniranja, moguće je da završni proizvod neće biti dovoljno začinjen. Posolite jaja i brašno, a u krušne mrvice možete dodati i nešto sitno nasjeckanog začinskog bilja te tako odrescima podariti dodatnu dozu okusa, piše Pun kufer

Savjet plus: 
Ne zaboravite pečeno meso staviti na papirnati ručnik kako bi upio višak masnoće.
hr Tue Mar 19 2019 15:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c90d1aa29111c41128b4593/80
Foto: Maja Prgomet

Najomiljeniji Irac priredio tulum za pamćenje u splitskom škveru

Mnogobrojni Splićani u najboljem društvu dočekali najveseliji irski blagdan St. Patricks Day!

Split je proteklog vikenda ponovno opravdao svoj status epicentra hedonizma. Najbolji tulumi na Jadranu, zna se, upravo su u ovom dalmatinskom velegradu, a jedan takav odvio se na sasvim neočekivanoj lokaciji. U pitanju nije bio noćni klub, kafić ili bar, već splitski Škver! Hala 'Ljevaonica' u Brodosplitu na jednu večer postala je 'Jameson Škver' i pomoću čarobne ruke svima dragog Irca, gospodina John Jamesona, utemeljitelja najpoznatijeg irskog whiskeya, pretvorila se u mjesto fenomenalnog provoda i najveselije proslave St. Patricks Day-a - svjetskog sinonima sjajnog raspoloženja i zabave.

Svi ljubitelji Jamesona, a i oni koji su to tek postali na ovom partyju sezone, imali su jedinstvenu priliku u najoriginalnijem ambijentu i atmosferi isprobati različita osvježavajuća pića s najpoznatijim irskim whiskeyem u glavnoj ulozi. Na partyu su se tako mogli isprobati fantastični 'Afterwork' kokteli s đumbirom i sokom od limete, 'Jameson Sensation&Lime' kokteli ili poznati mix 'Jameson Sprite'. Oni vjerni klasici, mogli su uživati u članovima obitelji Jameson, u verziji 'neat' (čiste) ili s ledom. Kod dobrog provoda uvijek se ogladni! Za gladne trbuhe pobrinuo se Toto's Burger Bar - popularno splitsko gastro odredište sa zdravijom verzijom fast fooda, koji je posjetiteljima nudio razne iznimno ukusne burgere s neobičnim sastojcima poput kozica i slanutka, nakon kojih se bezbrižno moglo nastaviti dalje s provodom.

Živuća splitska legenda, glazbenik, glumac, zabavljač i komičar Damir Mihanović Čubi, sretne posjetitelje koji su se uspjeli dočepati svoje karte za dugo iščekivani Jameson tulum, uveo je u sam početak ove nezaboravne večeri te dao svoj urnebesni pečat cijeloj priči. A zna se kako party nije pravi party bez svirke uživo i energičnih performera, koji će ga upotpuniti na najbolji mogući način. Tako su bend 'Živa legenda' i DJ Carl Maxx, uz pomoć nekoliko stotina rasplesanih posjetitelja, stvorili nevjerojatnu atmosferu ponesenu zaraznom energijom funka, atmosferu kakvu samo Splićani znaju napraviti. Najveće iznenađenje večeri bio je neočekivani izlazak klape Sveti Florijan na pozornicu, koja je otpjevala pjesmu simboličnog naziva „Kako ću joj reć da varin“ i njome razveselila Jamesonove goste u 'Škveru'.

Iako je Jameson od ranije poznat kao tvorac izvrsnog provoda, splitski Jameson party bio je na jednoj posve novoj razini. Brojne svjetlucave lampice, kreativno osmišljena 'Instagram mjesta' za fotografiranje i poznati drveni rekviziti posve su preobrazili Halu 'Ljevaonicu'. Hrabri znatiželjnici mogli su na trenutak predahnuti od plesa i prepustiti se u ruke iskusnim splitskim barberima u 'POP UP' brijačnici poznatog salona 'Mankaze'.

Jameson Škver nedvojbeno je učinio Split dostojnim svjetskih metropola, pokazavši kako se tulumari na Jameson način. Nove, neistražene lokacije tek čekaju da postanu ultimativno party odredište s najvećom pošiljkom Jamesona. Hoće li to biti Zagreb, Split ili neki drugi grad, vrijeme će tek otkriti.

hr Tue Mar 19 2019 12:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .