Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c72b5000e49388bb68b46e3/80

Od carbonare do francuske salate: Pet jela koje Hrvati rade potpuno pogrešno

Tajni sastojak umaka bolognese je vrijeme, u carbonaru se ne dodaje vrhnje, a francuska salata u originalu se priprema sa senfom...

Neke obitelji generacijama pogrešno pripremaju klasike svjetske kuhinje pa mnogi nisu ni svjesni da svojim receptima ne dobivaju toliko slasti koliko bi mogli. Tajni sastojak umaka bolognese je vrijeme, u carbonaru se ne dodaje vrhnje, a francuska salata u originalu se priprema sa senfom. Da ne govorimo o desecima sastojaka koji se mogu pronaći na bruschettama ili salati niçoise. 

Umak bolognese

Ragù alla bolognese ili umak bolognese planetarno je popularan, ali kako se širio izvan talijanskih granica, pomalo je i mijenjao svoje lice. Među sastojcima koji se koriste jesu mljevena junetina, a može i teletina, povrće poput luka, mrkve, celera te vino i pasta od rajčica. Neke talijanske obitelji dodaju mlijeko oko 40 minuta prije kraja pripreme kako bi se smekšala mesna aroma, ponegdje na čizmi uobičajen je i muškatni oraščić koji „stišava“ kiseline rajčica.

No najvažniji sastojak bez kojeg nema originalnog bolognesea jest vrijeme. Danas se većinom skraćuje njegova priprema, ali Talijani upozoravaju da se treba krčkati oko četiri sata na laganoj vatri kako bi se izvukla „duša“ iz svih sastojaka.

Tradicionalisti će ustrajati na prabakinu receptu, zagovornici lokalne kuhinje koristiti ono što se može kupiti u okolici, a romantičari provesti pola dana nad mjehurićima koji razigrano izviruju na površini. Bolognese je najbolji sutradan, a tradicionalno se poslužuje sa širokim rezancima ili u lazanjama.

Francuska salata

Bez nje je blagdanski stol nezamisliv, ali rijetki znaju da možda i najpopularnija salata na svijetu uopće nije nastala u Francuskoj. Da, kod nas se zove francuskom. I zvat ćemo je tako i dalje, naravno, ali ta salata nema ama baš nikakve veze sa zemljom dobrih vina i Napoleona. To popularno jelo koje je dio svakog božićnog stola svoje korijene vuče iz majčice Rusije, tako da je primjerice Francuzi, ali i mnogi ostali zovu ''ruska salata''. S vremenom se njezina popularnost proširila, pa je osim u mnogim europskim zemljama popularna i u Iranu, Mongoliji, Izraelu, ali i Latinskoj Americi.

Pretpostavljate da se Rusi ovom salatom diče i zovu je ''ruska salata''? E, pa, u tom slučaju opet ste u krivu jer se ona tamo zove ''salata Olivier''. Ime duguje glavnom kuharu Lucienu Olivieru (on je pak bio belgijskog porijekla), koji je sredinom 19. stoljeća radio u prestižnom moskovskom restoranu Hermitage. 
Tamo je postala izuzetno popularna i dugo vremena bila zaštitni znak restorana. Naravno, kao i svi veliki inovatori, i slavni Olivier recept je čuvao kao zmija noge, pa se tako ni danas ne zna kako se točno u početku ona spremala.

Ipak, poznato je da su njezini sastojci bili kavijar, teleći jezik, komadići jastoga, kapari, krastavci, jaja, zelena salata i sojina zrna, ali je moguće da je priprema ovisila i o godišnjem dobu kad se salata radi. S druge strane, Oliver je dresing radio od senfa, vinskog octa i maslinova ulja iz Provanse. U Hrvatskoj danas guštamo u toj salati i našoj inačici koja ne uključuje jastoge, ali se zato susjede znaju porječkati dodaju li se u originalnu salatu jabuke i šunka te je li bolja samo s majonezom ili je treba ublažiti vrhnjem.

Carbonara 

Kako bi postigli kremoznost tjestenine a la carbonara, većina amatera (ali i dobar dio profesionalnih kuhara) u špagete dodaje vrhnje za kuhanje. Originalni talijanski recept ne sadrži taj sastojak. Štoviše, nježnu kremoznost jelu i okus tjestenini daje tek jaje, koje se razmućuje s ostalim sastojcima na kraju. Kako se ne bi skuhala, najprije ugasite vatru pa žustro izmiješajte Talijani vole tjesteninu ''osjetiti pod zubom'', pa ju kuhaju al dente. Špagete je bolje ostavite ''malo sirovima'' pa ih do kraja termički obraditi u tavi s umakom nego ih prekuhati i od njih napraviti neprivlačnu kašu. Uz to jelo možete upotrijebiti i druge vrste tjestenine poput fettuccina ili rigatona.

Za originalnu carbonaru najprije popržite kockice slanine dok se ne otopi većina masnoće. Potom odvojite slaninu na poseban tanjur, a u masnoću dodajte svježe kuhane špagete al dente.Promiješajte i dodajte nekoliko kapi maslinova ulja. Ugasite štednjak, a u vruću tavu ulijte dvarazmućena jaja s malo naribanog parmezana ili pecorina u koje ste dodali sol i papar. Promiješajte oko jednu minutu, pa poslužite vruće s kockicama špeka.

Salata niçoise

Salata niçoise poznata je u svijetu, ali bez obzira na njezinu popularnost, malo ljudi bez pogreške može nabrojiti što sve u nju ide. Ta je salata nastala kao pučko jelo s lokalnim i pristupačnim sastojcima, a jeli su je ribari nakon povratka s mora. Rajčice, tvrdo kuhana jaja, mladi luk, masline i tuna ili inćuni provjerene su i originalne namirnice. Ovisno o regiji, ponekad se dodaju krastavci, sirovi bob, paprike, radič, artičoke, celer i mlada salata, no važno je da zadrži duh jela s juga Francuske. Dodavanje kuhanog povrća poput krumpira i mahuna u francuskoj je grijeh. Riža je zabranjena, baš kao i srdele ili senf. 

Jacques Medecin, kuhar iz Nice, zgroženo je izjavio kako mu je dosta toga da vidi u tanjurima svakojake ostatke hrane koji se prodaju pod imenom te divne, čiste i svježe salate, a najviše od svega zamjera krumpir.

Bruschette

Bruschette su zapanjujuće jednostavno jelo, a u originalu se diče s tek nekoliko sastojaka. Za autentičnost je ključan češnjak koji se trlja o popečeni kruh, a dovoljno je dodati nekoliko kapi maslinova ulja i posuti s kojim zrnom soli. Bez obzira na milijune recepata koji mogu uključivati i na desetke sastojaka, u Italiji se drže devize da je manje više.

Osim nabrojenih sastojaka, bruschetti će ponekad dodati i malo pršuta ili ploške rajčice pečene na roštilju te listić bosiljka. Formula slasti kod pripreme bruschetta započinje u trgovini – najmirisnijim rajčicama i najkvalitetnijem maslinovu ulju te po mogućnosti robusnom kruhu tvrde korice. Također, budite umjereni s češnjakom. Njegova uloga nije dominantna i stoga je dovoljno lagano istrljati kruh nekoliko puta. Ako niste u mogućnosti koristiti roštilj, za kruh će poslužiti i toster, piše punkufer.hr

hr Wed Jul 31 2019 16:16:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d5ed8ee29111c21588b45b6/80
Foto: Pixabay

Muška navika u spavaćoj sobi koja žene nervira više od hrkanja

Muškarci i žene dva su različita svijeta, stoga ne čudi to što jedni druge često malo iznerviramo nekim navikama i postupcima

Suživot s partnerom pun je lijepih trenutaka, ali u svakodnevicu se uvijek uvuku i neke stvari koje nas mogu malo iznervirati. Zbog nekih muških navika i postupaka žene se često u nevjerici prime za glavu. To se prije svega odnosi na neurednost i "sitnice" poput ostavljanja prljavih čarapa po cijelom domu.

Neke nesvjesne navike koje nisu unutar njihove kontrole također nam idu na živce poput npr. hrkanja, ali izgleda da to nije ono što najviše nervira ljepši spol u spavaćoj sobi, piše Zadovoljna.hr

Jedno istraživanje provedeno na više od 1000 ispitanika pokazalo je da je hrkanje nadmašuje krađa pokrivača.

Ispitanici su morali ocjenjivati razne scenarije iz spavaće sobe i na prvo mjesto liste najiritantnijih smjestilo se uzimanje pokrivača na svoju stranu kreveta. Hrkanje se našlo na drugom mjestu, a na trećem je neprestano vrpoljenje.

Zanimljivo je kako ista navika previše ne nervira muškarce - muškim ispitanicima najviše smeta kada žena jede u krevetu.

Isto istraživanje pokazalo je da su parovi s većim krevetom u načelu sretniji, što je sasvim logično jer veći komfor prilikom spavanje pruža osjećaj zadovoljstva i manje se opterećujemo drugim potencijalno iritantnim navikama.

Zanimljivo je i kako je 17 posto oženjenih ispitanica izjavilo kako nema ništa protiv toga da povremeno spava odvojeno od partnera jer se tako lakše odmori, a samo 8 posto oženjenih muškaraca dijelilo je isto mišljenje. 

hr Thu Aug 22 2019 20:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d5e7c0729111cc6558b45fc/80

Jubilarni deseti susret klapa "Okruk selo" ovog petka od 21 sat u dvorištu crkve Uzvišenja sv. Križa

Organizator je klapa Mindula

Na jubilarnom susretu klapa pjevat će ženske klape Senjkinje iz Senja, Kolura iz Splita i Mindula iz Okruga Gornjeg. Muške klape na susretu su: sv. Mihovil iz Prološca, Okruk iz Okruga Donjeg te Zvizdan iz Posušja.

U zabavnom dijelu koncerta nastupit će klapa Cambi iz Kaštel Kambelovca.

Klapa Mindula je organizator susreta klapa, a osnovana je u travnju 2007.g. otkada neprekidno djeluje pri KUD-u Mindula. Postava klape se nemali broj puta mijenjala, ali je uvijek ostala stabilna i omogućila klapi kontinuitet u radu. Njeguje izvorni klapski izričaj te obrade duhovnog i svjetovnog karaktera. Klapa broji 9 članica koje sa svojim voditeljem prof. Mariom Markovinom vrijedno rade na promicanju tradicijske klapske pjesme, ali i promicanju kulturno- turističkih vrednota općine Okrug.

Program počinje u 21 sat u dvorištu crkve Uzvišenja sv. Križa


hr Thu Aug 22 2019 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/54f9c697b0783592138b45da/80

Ovako Imoćanin plaća parking kartu: "Ne možeš to nigdi naučit, moraš se rodit takav da to znaš!"

'Kako Imoćanin plaća parkirnu kartu u Brelima' video je koji je postao hit na društvenim mrežama

Čovjek u videu objašnjava kako to Imoćanin, na snalažljiv način, izbjegava plaćanje nepropisnog parkiranja i kaže:

- Ne možeš to nigdi naučit, moraš se rodit takav da to znaš - kaže, među ostalim, autor koji pokazuje što napraviti kako bi ostao bez naplaćene parking kazne. 

Pogledajte video... 



hr Thu Aug 22 2019 09:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d14b5a729111c86e08b463f/80

Pod vodstvom četiri žene: U Sinju ovog vikenda kreće drugo izdanje Kamičak Etno festivala

Vikend pred nama donosi nam drugo izdanje Kamičak Etno festivala, a line-up festivala miriše na odličnu zabavu i kvalitetnu svirku

Prva večer prepuštena je u potpunosti internacionalnim izvođačima pa će nas tako u sinjsku glazbenu idilu uvesti očaravajući zvuci latinoameričke folklorne glazbe u izvedbi Turica Doncel dua, da bi potom pozornicu prepustili ''curama nomatkinjama'', makedonskim Perijama, koje u Sinj dolaze poslije velike turneje u Francuskoj. Perije glazbeni izričaj baziraju na autentičnoj interpretaciji tradicionalnih ritmova Balkana – od turskog do bugarskog i makedonskog folklora. Za sjajan završetak prve večeri zaduženi su beogradski Naked čije majstorsko prepletanje etno tradicije s elementima funka i jazza nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Majstori dobrog zvuka u Sinj stižu nakon odrađene turneje po Južnoj Koreji i obećaju vrhunsku zabavu!


Druga festivalska večer (subota), rezervirana je za domaće snage – Kazan, Ogenj i hrvatsko-irski sastav, Patrick Walker Trio. Veseli Kazanovci u Sinju će predstaviti svoj debitantski album ''Ružo'' na kojem su objedinjene stare hrvatske pjesme te zaboravljene priče o ljubavi, smrti i rakiji, interpretirane na suvremen, kazanovski način. Patrick Walker Trio zaduženi su za dašak irske tradicionalne glazbe i sjajnu zabavu, a energični i žestoki Ogenjovci ''iz tamburice će iščupati dušu'' i kako kažu, natjerati publiku da na sav glas pjevaju stihove koje ne razumiju. Kombinacija folka, punka i rocka na izvornom podravsko-međimurskom dijalektu, oduševit će i one najzahtjevnije.

Kamičak Etno Festival održava se na nedavno obnovljenoj tvrđavi Kamičak u samom srcu viteškog grada Sinja, a festival je iniciran u okviru velikog europskog projekta ''Sinj u sridu''. Festivalska priča utoliko je zanimljivija jer iza kulisa stoje četiri žene – Dragana Modrić, Anđela Galić, Ana Žanko i Jelena Pavlinušić – i to četiri povjesničarke umjetnosti, koje su u različitim razdobljima radile ili stažirale u Kulturno umjetničkom središtu Sinj koje je nositelj cijelog događaja.

 

- Sinj je grad koji u određenom smislu živi od tradicije, Alke i Velike Gospe, i ljudi iznimno vole i poštuju tradiciju svog kraja. Upravo iz tog razloga inicirale smo festival u okviru kojeg izvođači iz svih dijelova Hrvatske i svijeta dolaze i interpretiraju vrijednu glazbenu baštinu na suvremen način. Smatramo da je to jedini mogući način, približiti našu materijalnu i nematerijalnu baštinu mladima, djeci, pa i turistima, na jedan suvremen i ljudima zanimljiv način, jer forma bez sadržaja nikakav je zalog za budućnost. Tvrđava Kamičak vrijedna je kulturna i povijesna baština našeg grada, registrirana kao kulturno dobro pri Ministarstvu kulture, ali ne možemo očekivati da će samo ta činjenica privući ljude. Kamičak je prekrasan i ima svoju priču, ali to je prostor koji mora živjeti. Naravno, na način koji se neće kositi s njegovim kulturnim i povijesnim statusom – složne su organizatorice.


hr Wed Aug 21 2019 08:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .