Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584d90131eea8fdc3f8b4589/80
Foto: Screenshot / YouTube

Jabuka ne pada daleko od stabla: Evo što nasljeđujemo od mame, a što od tate

Mutacija određenih gena glavni je okidač za nasljedne bolesti

Od roditelja možemo naslijediti brojne fizičke osobine, ali i bolesti. Od svakog roditelja “kupimo” po dvije kopije svakoga gena, a mutacija određenih gena glavni je okidač za nasljedne bolesti - pišu 24 sata

Prvi na popisu je visoki kolesterol, za što u potpunosti možemo “kriviti” obitelj, tvdi američka genetičarka dr. Shivani Nazareth. 

- Jedan na 500 ljudi ima genetsku mutaciju koja je uzročnik obiteljske hiperkolesterolemije - nasljedne bolesti srca koja može biti uzrokom preuranjenog srčanog ili moždanog udara - otkriva Nazareth i dodaje kako oboljeli od obiteljske hiperkolesterolemije ne mogu regulirati kolesterol koji se zato nagomilava u krvnim žilama.

Ne pomažu čak ni rigorozne dijete ili tjelovježba jer su u ovom slučaju geni učinili svoje, kaže Nazareth.

I dok oba roditelja mogu biti krivci za visoki kolesterol, rak dojke nasljeđujemo od oca. Naime, svaki je čovjek rođen s genima BRCA1 i BRCA2 koji ne stvaraju zdravstvene probleme dok nisu mutirani. Ali žene koje naslijede mutaciju jednog ili oba BRCA gena od strane oca, imaju veći rizik od nastanka raka dojke.

Doktorica Nazareth pojasnila je kako navedeni geni nisu opasni po zdravlje muškaraca jer je rak dojke rijetka pojava među muškom populacijom, dok se isto ne može reći i za žene.

Ako za gubitak kose okrivljujete mušku stranu obitelji - obraćate se na pogrešnu adresu. Gen koji ima ključnu ulogu kod ćelavosti nalazi se na kromosomu X, koji muškarci uvijek naslijeđuju od majki, dok žene isti gen preuzimaju od oba roditelja.

Za dijabetes tipa 2 najčešće je kriv neuredan način života, no istraživanja pokazuju da čak 5 posto mladih ima znakove ove bolesti iako nisu pretili i redovito vježbaju. I ovdje je problem genetska mutacija pa se radi o obliku dijabetesa koji su znanstvenici nazvali MODY. 

Rano prepoznavanje pacijenata s MODY podtipom dijabetesa vrlo je važno jer oni trebaju drugačiju terapiju koja može godinama kontrolirati bolest bez pojave komplikacija, kaže dr. Nazareth. 

No cjeloživotne komplikacije javljaju se kod intolerancije na laktozu. Prirođena intolerancija na laktozu rijetka je bolest uzrokovana mutacijom u genu koji proizvodi enzim laktazu. Manifestira se jakim vodenastim proljevom koji se javlja ubrzo nakon prvog obroka mlijeka (dojenja).

Gubitak nutrijenata je značajan, tako da novorođenče ne napreduje te se razvijaju dehidriranost, hipoglikemija i acidoza. Nakon uvođenja dijete bez laktoze proljev prestaje, dijete dobiva na tjelesnoj masi, rast i razvoj se normaliziraju. Stanje je doživotno i zahtijeva trajnu prehranu bez laktoze.

Urođena intolerancija laktoze javlja se rijetko, ali 65 posto odraslih osjetilo je probavne smetnje nakon konzumacije mliječnih proizvoda, tvrdi Nazareth i dodaje da se kod većine ljudi osjetljivost na laktozu smanjuje s godinama. 

Obiteljsko stablo ima veliku ulogu kod nasljeđivanja bolesti, upozorava Nazareth. Tako možete zabilježiti sve bolesti koje su pogodile članove vaše uže i šire obitelji te tako prepoznati genetske predispozicije za neka stanja. No neke bolesti mogu ostati “prikrivene” i tijekom nekoliko naraštaja pa ih je nemoguće otkriti ovom metodom.

Nasljedne su i dugotrajne glavobolje  

Sklonost dugotrajnim i teškim glavoboljama popraćenim mučninom nasljedna je u čak 70 do 80 posto slučajeva, tvrdi dr. Kate Henry sa Sveučilišta New York. Znanstvenici su otkrili kako gen naziva tresk izaziva pojavu migrena, a on se često naslijeđuje od roditelja.

Bolesti srca preuzimamo od majke 

Ako je vaša majka imala probleme sa srcem, imate 20 posto veću vjerojatnost da ćete ih imati i vi, otkrile su četiri odvojene znanstvene studije. Način na koji prijašnji infarkt majke utječe na našu sklonost njemu nije u potpunosti razjašnjen, no ipak je očit, tvrde stručnjaci.

Nismo pošteđeni ni psihičkih bolesti

Oko 10 posto iznosi vjerojatnost da ćete naslijediti sklonost obolijevanju od depresije, otkrio je američki Institut za mentalno zdravlje. Stručnjaci objašnjavaju kako je depresija samo jedna od psihičkih bolesti koje se mogu naslijediti, uz bipolarni poremećaj i shizofreniju. Cijeli članak pročitajte ovdje.

hr Thu Dec 22 2016 15:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b27f3742af47f153d8b45e1/80

Ulaznice za film Povratak heroja osvojili su...

Čestitamo sretnim dobitnicima!
Najbržim čitateljima dijelimo četiri puta po dvije ulaznice za film Povratak heroja, a sve što je trebalo napraviti bilo je poslati osobne podatke s naslovom maila "Povratak heroja". 

Ulaznice su osvojili: 

- Katija Smoljko
- Martina Patrlj
- Nikolina Katić
- Ivana Maslić

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoristiti isključivo od ponedjeljka do četvrtka, zaključno s datumom 04.07.2018. CineStaru Split, Joker centar.

Francuska, 1809. godina., kapetan Neuville pozvan je na prvu crtu bojišnice, ostavljajući svoju zaručnicu slomljenog srca. Njezina sestra joj odluči napisati pismo u njegovo ime kako bi je malo razveselila. Međutim, sve  ode u krivom smjeru kada se Neuville ponovno pojavi. 
hr Mon Jun 18 2018 21:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a756aee9e3133ac008b4651/80

Jeste li jutarnja ili noćna ptica? Saznajte tko dulje živi

Znanstvenici još ne mogu točno objasniti zašto noćne ptice imaju lošije zdravlje, no iznose nekoliko teorija.

Noćne ptice mogle bi svoje navike platiti doslovno životom, ako je vjerovati rezultatima nedavno objavljene studije Medicinskog fakulteta Sveučilišta Northwestern u Feinbergu, u Chicagu, piše portal Živim.

Ljudi koji dugo u noć ostaju budni i ujutro se bude u uobičajeno vrijeme imaju 10 posto veći rizik od smrti nego oni koji idu rano spavati i rano ustaju.

 

Veliki zdravstveni problemi

Ovaj nalaz temelji se na proučavanju više od 433 tisuće britanskih odraslih osoba, a zamoljeni su da se svrstaju u jednu od četiri kategorije: potpuno jutarnji, potpuno večernji tipovi te umjereni jutarnji ili večernji tipovi. Istraživači su pratili zdravlje svih sudionika 6,5 godina kako bi vidjeli jesu li navike spavanja povezane s povećanim rizikom od smrti i bolesti.

Noćne ptice imale su više zdravstvenih problema - dvostruko veći rizik za psihičke poremećaje, 30 posto veći rizik za dijabetesa, 25 posto povećan rizik za neurološke probleme, 23 posto veći rizik za gastrointestinalne poremećaje i 22 posto veći rizik za bolesti dišnih puteva.

Unutarnji sat

Znanstvenici još ne mogu točno reći zašto noćne ptice imaju lošije zdravlje, no imaju nekoliko teorija o tome.

 Jedna od njih je da budnost dugo u noć daje ljudima više prilike da se odaju i manje zdravim ponašanjima kao što je pijenje, pušenje, grickanje ili uzimanje droga.

 No druga i mnogo intrigantnija teorija odnosi se na njihov unutarnji sat koji je u nesuglasju sa svijetom oko njih.

hr Mon Jun 18 2018 19:53:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e8ad05b47398a50a8b4595/80
Foto: Screenshot YouTube

WHO proglasio ovisnost o videoigrama bolešću

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priznala je u ponedjeljak da je ovisnost o videoigrama prava bolest, pa će kompulzivni igrači koji dane i noći provode uz konzolu zaboravljajući jesti i piti, imati pravo na liječenje.

"Pošto smo konzultirali stručnjake iz cijelog svijeta i pomno proučili literaturu, odlučili smo taj poremećaj dodati" na popis bolesti, rekao je za AFP ravnatelj odjela WHO-a za psihičko zdravlje Shekhar Saxena.

"Poremećaj videoigrica" uvršten je u 11. inačicu Međunarodne klasifikacije bolesti (engleska kratica ICD).

WHO je definiciju poremećaja objavio još u siječnju kada je najavio da će priznati tu bolest.

Taj je poremećaj "ponašanje povezano s igranjem video i digitalnih igara za koje su karakteristični gubitak kontrole nad igrom, davanje većeg prioriteta igri u tolikoj mjeri da ona potisne druga središta interesa i svakodnevne aktivnosti te nastavak pa i intenzivnije igranje unatoč štetnim posljedicama".

"Osoba igra toliko da zanemaruje druga središta interesa i aktivnosti, uključujući san i hranu", rekao je Saxena.

Oko 2,5 milijarda ljudi u svijetu danas igra videoigrice.

No poremećajem je obuhvaćena tek "mala manjina" igrača, istaknuo je čelnik WHO-a, dodajući: "Ne kažemo da je svaka navika igranja videoigara patološka".

Znanstvena zajednica je podijeljena u vezi s postojanjem "poremećaja videoigara".

hr Mon Jun 18 2018 19:14:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b27b9172af47ff3268b4b62/80

Dijelimo ulaznice za film Povratak heroja

Sretne dobitnike ćemo objaviti večeras oko 21 sat
Najbržim čitateljima dijelimo četiri puta po dvije ulaznice za film Povratak heroja, a sve što trebate napraviti jest poslati osobne podatke s naslovom maila Povratak heroja na mail: info@dalmacijanews.hr.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoristiti isključivo od ponedjeljka do četvrtka, zaključno s datumom 04.07.2018. CineStaru Split, Joker centar.

Francuska, 1809. godina., kapetan Neuville pozvan je na prvu crtu bojišnice, ostavljajući svoju zaručnicu slomljenog srca. Njezina sestra joj odluči napisati pismo u njegovo ime kako bi je malo razveselila. Međutim, sve  ode u krivom smjeru kada se Neuville ponovno pojavi. 

hr Mon Jun 18 2018 15:54:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .