Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf2aa350e4938711c8b457d/80

Neistražena prošlost: Tajanstveni hram u Posuškom Gracu?!

Vodič kroz priču je neovisni istraživač Mate Puljak koji nam je za potrebe teme dao pristup i vlastitoj istraživačkim zabilješkama o ovoj temi

Nastavljamo s predočavanjem znanih ili manje znanih tema iz prošlosti, koje sve više privlače pozornost javnosti. Jedna od takvih tema je postojanje “Tajanstvenog hrama “ u Posuškom Gracu, pograničnom podruju Hrvatske i BiH, koje je nekad pripadalo jedinstvenom teritorijalnom uređenju. Vodič kroz priču je neovisni istraživač Mate Puljak koji nam je za potrebe teme dao pristup i vlastitoj istraživačkim zabilješkama o ovoj temi.

 Tko može otkriti tajnu "Grada na Gracu" pokraj Posušja?  Taj jedinstveni monumentalni graditeljski poduhvat danas stoji zaboravljen.Ono što povjesničari ne znaju objasniti uvijek gurnu pod tepih. Je li to vojna utvrda, kapitolij, svetište, forum..? Nitko ne zna, ali znaju da ga je sagradio Rim!Službeno se i dalje vodi kao utvrda. Narodna predanja ga maglovito vežu s velikim ilirskim vojskovođom Batonom, no ne potvrđuju kako. Postavlja se pitanje zašto se u novije vrijeme nitko ne bavi tim zdanjem?

Kompleks "Grada na Gracu", koji krije temelje velikog hrama s ostalim pratećim objektima,  mogao bi biti samo nagovještaj mnogo starije priče koja je naknadno pretvorena u memorijalni centar ili svetište. Istraživač Mate Puljak smatra da je svetište podignuto na starijem grčko- ilirskom hramu i na iznimno važnom, vjerojatno svetom, mjestu za Ilire.

"Grad" je javnosti otkrio Franjo Fiala 1892. O njemu je pisao 1893. i 1895. Smatrao je da se radi o kapitoliju nekakvog naselja, municipija ili kolonije. Nije mogao dokazati svoje tvrdnje zbog stupnja devastiranosti građevine na vršnom platou. Osim toga, sustavna arheološka istraživanja u podnožju i okolici, u to vrijeme, nisu provedena. Stanje se zadnjih sto godina nije promjenilo i lokalitet je prekrila, i u znatnoj mjeri uništila, svakojaka vegetacija.

Na Gradu se našlo oko 20 rimskih natpisa. Spominju careve i političku elitu što je oprečno tematici jednog kapitolija. Puljak smatra da je ključ dešifriranja upravo u najstarijem(Lepidovom) natpisu. Marko Emilije Lepid bio je vojskovođa u vrijeme Batonova ustanka.Uz njega su nađeni natpisi s imenom cara Marka Aurelija, carice Faustine i sina im Komoda, te cara Klaudija. Fiala je pronašao i razne ukrasne ulomke tipa kanelirane stupove, korintske kapitele,složene baze, ukrašene vijence kao i druge arheološke artefakte.Pretpostavlja se da je riječ o ostacima hrama koji je podignut Marku Aureliju 183. godine, ali to su samo pretpostavke pošto je Aurelije vrlo lako mogao napisati svoje ime na stariji hram, što vjerojatno i jest napravio. S obzirom na raspon između njega i Marka Lepida (oko 9.), te napose Klaudija (iza 51.), Puljak zaključuje da bi se moglo raditi i o memorijalnom kompleksu koji je, nešto kasnije, reprezentirao moć jedne rimske političke linije. Puljak navodi da postoji mogućnost kako jedna linija vladara financira održavanje građevine i tako obilježava sjećanje na nekakav trijumf ili zauzimanje izrazito važne neprijateljske pozicije, možda i duhovnog centra.

"Hram je već stajao na Gracu. To je jasno kao dan. Trijumfom Rimljana nakon 9. godine, doživio je preinake u rimskom stilu, možda tek terase i dodatna ukrašavanja, natpise i sl. Ukoliko gradnjom ne odaju respekt važnosti mjesta, onda koriste stariji romanizirani tj. izvorno "nerimski" kompleks da iskažuisti. MJESTO JE, DAKLE, BITNO! SAMA LOKACIJA JE VEĆI MISTERIJ NEGO GRAĐEVINA KOJA JE STAJALA NA NJOJ! Kao takva, nije morala biti niti forum, niti kapitolij nekakvog naselja. Mogla je egzistirati sama za sebe, a onda je sve išlo lančano; stvaranje objekata, a zatim i naselja u podnožju."- naglasio je u razgovoru Puljak.

U skladu s pozicijom na samom raskrižju trgovačkih i vojnih puteva, u podnožju su se mogli sagraditi stambeni objekti s raznim sadržajima. Ostaci naselja još nisu pronađeni,a gdje se nalaze vidjeti ćemo u Puljkovu novom uratku u kojem dodatno naglašava kako se u Fialinim bilješkama zamjećuju dvije zanimljivosti;na Gradac je dopremljen korčulanski kamen i ulomci reljefa glavnog hrama su helenističkog, a ne rimskog stila.

Slične terasaste koncepte gradnje imamo u okolici Rima, no ništa što bi uistinu bilo identično ovoj građevini. Sasvim je jasno da Rim nije baštinik terasastih spomenika ove vrste. Puljak smatra da su mnogi tzv. rimski spomenici ustvari stariji od Rima, te da Rim nikada nije nadmašio Grčku, prvenstveno zato jer je i Grčka nasljedila većinu onog što danas zovu grčkim spomenicima.

Bio bi pravi znanstveni rad potruditi se pronaći gdje su ostaci starog hrama sa svim tim ukrasima i stupovima. Kako je sve to nestalo i u što je kasnije ugrađeno? Ako znamo da se radi o korčulanskom kamenu, ne bi trebalobiti većih problema u potrazi.

Obilaskom Grada na Gracu, Puljak nije stekao dojam da se radi o nečemu što je iz temelja sagradio Rim.

Najstariji natpis upućuje na svršetak Batonova ustanka kao razdoblja   ilirskog ili grčkog hrama. Nekoliko mještana mu je reklo da se u okolici čuva narodna predaja kako obližnje naselje Batina nosi ime po ilirskom vojskovođi Batonu koji je tu rođen. Otkriva li upravo ta usmena narodna predaja tajnu Graca?

Puljak drži da je prava priča mnogo dublje u zemlji.

"Na nešto starije, moguće važan hram u manirima Atenina s Akropole, možda i na kraljevsku grobnicu, ili grob nekog cara, odnosno vojskovođe, stavljene su rimske etikete, dograđene pomoćne zgrade i učinjeni ostali kozmetički zahvati. Da li su pojedinci unutar struke u pravu kada kažu da se gore nalazilo rimsko svetište? Ako uzmemo obrazac kojega su prakticirali gdje god bi Rimljjani došli, onda djelomično jesu, ali nikako ne dolazi u obzir da se radi isključivo o rimskom zdanju, ma kakva mu svrha u konačnici bila."

Da je "Grad na Gracu" nužno sagledati I kroz kontekst duhovnog razvoja Nečajnog- pupka tzv. "Posuške kulture", te nekakve sinergije domicilnih Ilira s Helenima, a kasnije i s Rimljanima, Puljku je itekako jasno.

Bi li daljnja arheološka istraživanja otkrila da je Grad na Gracu korišten u kontinuitetu i bez većih prekida već od rane bronce? Svoj vrhunac je vjerojatno doživio u srednjoj bronci kada je bio najposjećeniji. Egzistirao je sve do kasnog željeznog doba kada je, po uzoru na terasaste hramove s istoka i grčku arhitekturu, negdje u Filipovo ili Aleksandrovo vrijeme sagrađen kompleks kojega će, mnogo kasnije i u potpunosti preuzeti rimska demonija. Ona je bila i ostala simbol najvećeg zla koje nas je zadesilo kroz povijest.

Nedostatak drugih vladara može biti znak da je postojala struja koja je mnogo godina financirala njegovo održavanje, ali i struja koja uopće nije marila za njega. Možda bi se poveznica mogla naći u životima Lepida, Klaudija i Aurelija.Bilo kako bilo, Puljak je uvjeren: Ovo je klasični rimski obrazac: NAŠE HRAMOVE NA VAŠE HRAMOVE.

Za one koji žele znati više o ovoj temi, posjetite ovu stranicu.

hr Mon Nov 19 2018 13:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cea3d0f29111cf4a68b4588/80
Foto: Društvo istraživača mora - 2000 milja

U Jadranu zabilježen prvi masovni pomor plemenite periske

Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu...
Društvo istraživača mora – 20000 milja iz Zadra, provelo je istraživanje na dubrovačkim Elafitima prošlog mjeseca kad su zabilježili prvi masovni pomor plemenite periske u Jadranu!

Tekst naziva "Prvi smo zabilježili događaj masovnog pomora plemenite periske na Jadranu: gubimo li posljednju oazu ove vrste?", prenosimo u nastavku, u cijelosti:

Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palasturaEkološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Osjetljiva je na iznimna zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.

Štiti je Zakon o zaštiti prirode, te se nalazi na Prilogu 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Ovaj školjkaš podliježe strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.

Impozantnom školjkašu prijeti izumiranje!

2016. godine zabilježen je prvi masivan pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske. Parazit koje je zaslužan (gotovo sigurno) za taj događaj je novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae. Prema izvješću Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa (International Union for Conservation of Nature and Natural Resources: IUCN) iz ožujka 2019. masovni pomori su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99% te još uvijek nije poznat uzrok i obujam pomora u Mediteranu. Kombinacija stresnih uvjeta uzorkovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni uzrok ovako katastrofalnom učinku.

Od proteklog ljeta posvetili smo se ovom gorućem pitanju. Naše istraživanje uključuje pregled lokacija sa zabilježenom povećanom gustoćom školjkaša, uglavnom na lokacijama parkova prirode i nacionalnih parkova (PP Telašćica i NP Mljet). Do sada nismo uočili povećani mortalitet periski, odnosno nismo našli na mortalitet veći od 12% što je neki uobičajeni mortalitet za tu vrstu, pogotovo kada je vidljivo da su ljušture prazne više od godine dana što znamo po količini i vrsti obraštaja na ljušturi. Nakon Parka prirode Telašćice, gdje u jesen 2018. i zimu 2019. nije zabilježena pojava masovnog pomora, istraživanje smo nastavili na samom jugu Hrvatske – na Elafitskim otocima. Tamo smo zabilježili prvu pojavu masovnog pomora u Jadranu.

Na poznatim područjima populacija plemenite periske i na potencijalnim područjima (uvalama i lučicama), proveli smo vizualni pregled i kartiranje sredinom svibnja. Na otocima Koločep (Kalamota), Lopud, Jakljan i Šipan proveli smo navedene aktivnosti u 11 uvala. Najznačajnije i najgušće populacije (više od 30 komada na 100m2) zabilježene su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep, te uvali Suđurađ i uvali Luka na otoku Šipanu. Nažalost, u sve tri uvale zabilježena je visoka stopa mortaliteta, između 64 i 74 %. Na ostalim istraženim područjima gustoća populacije je bila vrlo niska. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki od kojih je oko 450 bilo mrtvih.

Zabrinjavajuće je zapravo opažanje velikog broja jedinki koje su prema morfološkim znakovima uginule nedavno; to je vidljivo prema izostanku obraštaja u unutrašnjosti ljušture te ostatcima tkiva na dnu ljušture kojim se hrane strvinari. Također, zapaženo je nekoliko živih primjeraka kojim je plašt vidljivo povučen s ruba školjke prema unutrašnjosti i koje ne odgovaraju adekvatno na podražaje, odnosno ne zatvaraju ljušturu prilikom pregleda ili ju zatvaraju iznimno sporo i nepotpuno.

O ovakvoj situaciji na terenu obavjestili smo i kolege iz IUCN -a:

“Jadranska obala bila je jedna od regija u kojoj je Pinna nobilis održavala zdravu populaciju. Ova nova pojava umiranja postavila nas je u viši stupanj pripravnosti i nadamo se da ćemo s razvojem hitnih mjera moći pokušati ograničiti opseg ovog umiranja.“

podijelila je s nama mišljenje María del Mar Otero, stručnjakinja za more u IUCN-ovom Centru za mediteransku suradnju.

IUCN preporučuje niz prioritetnih aktivnosti kako bi se ocijenila situacija na cijelom Mediteranu i uspostavile hitne mjere. Preporuke uključuju: monitoring (praćenja stanja okoliša) duž obale, povećanje učestalosti tih monitoringa tijekom ljetnih mjeseci, izbjegavanje programa prijenosa jedinki dok se ne potvrdi da su bez uzročnika bolesti ili otporne na iste, postavljanje kolektora za mlađ i identifikacija lokacija visoke gustoće jedinki koje su prioritetna područja za implementaciju mjera za izbjegavanje visoke smrtnosti. Populacije laguna / zatvorenih uvala manje su pogođene ovim događajima. To su područja za prirodnu repopulaciju gdje se mogu razvijati aktivnosti za promicanje preživljavanja juvenilnih jedinki.

O pojavi masovnog pomora obaviještene su nadležne službe Ministarstava (Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetiku i Ministarstvo poljoprivrede) koja će poduzeti daljnje mjere s obzirom na propisane korake kada su masovni pomori i/ili oboljenja velikog broja životinja u pitanju. Mogući uzroci ovog masovnog pomora, prema iskustvu drugih stručnjaka iz Mediterana su zaraza parazitom Haplosporidium pinnae i/ili pojava bakterijske infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium.

Zahvaljujemo se JU Parka prirode Telašćica, Gradu Dubrovniku i Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik koji su dali podršku našem istraživanju i terenskom radu s ciljem da istražimo ovaj nesretni događaj na našoj obali i ovog impozantnog školjkaša.

Istraživanje se nastavlja, te je cilj locirati područja u Hrvatskoj gdje je gustoća populacije plemenite periske visoka, a položaj relativno zaklonjen, u vidu dubokih uvala i laguna, s obzirom na to da su se takve lokacije pokazale kao jedine potencijalne oaze gdje školjkaš preživljava. S tim u vidu, ako ste upoznati s lokacijama na području Jadrana gdje se jedinke periske mogu naći u povećanom broju (više od 20-tak jedinki na 100 m2), javite nam se na Facebook profil Društvo 20000 milja u inbox (www.facebook.com/drustvo20000milja), na mail: info@drustvo20000milja.hr, ili broj mobitela 095 896 8477. - stoji na službenoj stranici 

hr Sun May 26 2019 09:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce5356329111c7e9a8b4574/80
Foto: Izvor: RH Policijska uprava splitsko-dalmatinska

U Splitu obilježena 10. obljetnica osnutka Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti

Studij forenzike jedan je od prvih studija ove vrste u Europi, a od svog početka studentima nudi jedinstveni program i izvrsne predavače, nacionalne i inozemne stručnjake i znanstvenike svih grana forenzike
Potreba za stručnjacima forenzičnih znanosti danas se ponovno aktualizira, u kontekstu novih sigurnosnih izazova i oblika kriminala koji uz njih idu pa se i u Ministarstvo unutarnjih poslova uvode znanstvena područja rada, kako bismo kombinacijom stručnih i znanstvenih pristupa osigurali prednost pred kriminalnim skupinama, koje na razne načine pokušavaju naštetiti sigurnosti. Uvođenjem znanosti u sustav unutarnjih poslova, osiguravaju se nova znanstvena i istraživačka dostignuća u budućnosti, što će zasigurno dodatno unaprijediti našu ulogu u pitanjima sigurnosti na nacionalnoj razini, ali i na razini Europske unije.  

Ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović je danas sudjelovao na svečanom obilježavanju 10. obljetnice osnutka Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti u Splitu, kojom prigodom je Ministarstvu unutarnjih poslova uručeno priznanje za izniman doprinos razvoju i promicanju ugleda Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti. Svečanosti je nazočio i načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske mr.sc. Dražen Vitez.

U obraćanju nazočnima, ministar je čestitao Sveučilištu u Splitu na ovoj obljetnici osnivanja Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti, čije pokretanje je Republiku Hrvatsku smjestilo u središte svijeta forenzike te zahvalio svima koji su tome doprinijeli, posebno prof. Šimunu Anđelinoviću, osnivaču studija i prof. Draganu Primorcu, koji je ove godine primio jednu od najprestižnijih nagrada za izvrsnost, međunarodnu prepoznatljivost i golemi doprinos razvoju forenzičnih znanosti u svijetu

– “Mary E. Cowan Outstanding Service Award”.  Forenzika je vrlo važna za Ministarstvo unutarnjih poslova, zbog čega s ovim fakultetom surađujemo od prvog dana te smo postavili temelje za tu suradnju i u budućnosti, jer danas struka ne može bez znanosti, ali ni znanost ne može bez onog što se prikupi kroz iskustvo rada na terenu. Sve resurse koje imamo moramo uvezivati i međusobno surađivati, kako bismo postigli ono što nam je zajednički cilj, a to je podići i razinu znanosti i razinu struke, u cilju zaštite naših ljudi i svih onih koji posjećuju Republiku Hrvatsku. Ovo je studij koji je jedan od prvih ovakve vrste u Europi, koji je ponudio jedinstven program, vrhunske predavače, a posebno mi je zadovoljstvo da od samih početaka u tome sudjeluju pripadnici MInistarstva unutarnjih poslova, kao suradnici i predavači - naveo je ministar.

Osim ministra unutarnjih poslova, nazočnima su se obratili i prorektor Sveučilišta u Splitu izv.prof.dr.sc. Žarko Radić, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara.

Ministarstvo unutarnjih poslova i Sveučilište u Splitu 2009 godine sklopili su Sporazum o suradnji u izvođenju sveučilišnog diplomskog studija Forenzične znanosti. Dugogodišnja suradnja uključuje aktivno sudjelovanje stručnjaka iz Ministarstva unutarnjih poslova u izvođenju nastave. Ovaj studij jedan je od prvih ove vrste u Europi te od svog početka studentima nudi jedinstveni program i izvrsne predavače, nacionalne i inozemne stručnjake i znanstvenike svih grana forenzike.

hr Wed May 22 2019 13:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce5117829111c5a998b459b/80
Foto: Izvor Screenshot | Autor: Facebook

VIDEO Ministrica Divjak poslala motivirajuću poruku maturantima

Današnji dan nazvala je posebnim, a maturantima zaželjela sreću u budućim izborima. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u videoporuci putem Facebooka poručila je što očekuje od maturanata te ih upozorila na mogućnosti zapošljavanja.
"Drage učenice i učenici, nadam se da uspješno privodite kraju svoje srednjoškolsko obrazovanje. Nadam se i vjerujem da ćete s uspjehom položiti državnu maturu ili završne ispite i da ćete nakon toga naći svoje mjesto ili na fakultetima, visokim školama i veleučilištima, ili se uspješno zaposliti i naći kvalitetan posao, ili, zašto ne, sami osnovati tvrtku i samozaposliti se.

Kod izbora fakulteta molim vas da vodite računa o tome kakve su vam mogućnosti za zapošljavanje nakon fakulteta, a ja se nadam i vjerujem da ćete svi nakon ovih, pomalo ludih dana, na završetku srednjoškolskog obrazovanja sretno ući ili u studentske ili u poslovne vode", stoji u poruci ministrice obrazovanja 


hr Wed May 22 2019 11:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce26d8c29111c41938b45aa/80

Održano 18. otvoreno prvenstvo Dalmacije u raketnom modelarstvu

18. otvoreno prvenstvo Dalmacije u raketnom modelarstvu za učenike osnovnih i srednjih škola održano je u Vrlici.

Organizatori natjecanja bili su Hrvatski astronautički i raketni savez i Zrakoplovno-tehničko društvo Sinj, Zajednica tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županije i Amatersko raketni astronautički klub Dubrava iz Zagreba, a domaćin natjecanja je bila osnovna škola Milana Begovića koja je našim natjecateljima, mentorima i sucima ustupila školsku dvoranu za noćenje.

Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom Grada Vrlike i Turističke zajednice Grada Vrlike.

Na otvorenju natjecanja okupljene natjecatelje pozdravio je Martin Olujić, predsjednik Zajednice tehničke kulture grada Splita, a samo natjecanje je otvorila Dijana Maras, direktorica Turističke zajednice grada Vrlike.

Natjecanje se održalo u dvije kategorije raketa s padobranom i raketa s trakom, a natjecali su se učenici osnovnih i srednjih škola iz Splita, Omiša, Sinja, Zadra, Obrovca, Garešnice i Zagreba.

Vjetar je radio probleme mladim raketarima tako da su morali daleko trčati po svoje modele raketa, dok je neke modele raketa predaleko odnio vjetar i sprječavao ih da pronađu model za idući start. Tako da su najuspješniji natjecatelji bili oni koji su taktizirali.
Na kraju natjecanja održana je podjela nagrada najuspješnijim natjecateljima.

Na ovom natjecanju je po prvi puta nastupila ekipa Zrakoplovno-tehničkog društva Sinj koja je osvojila treće mjesto u ekipnom poretku srednjih škola.

- Zahvaljujemo se gospodinu Nikoli Uzunu, zamjeniku gradonačelnika grada Vrlike i gospođi Dijani Maras, direktorici Turističke zajednica grada Vrlike na angažmanu u organizaciji samog natjecanja te potpori da se natjecanje po drugi put održava u Vrlici. Izdvajamo i sponzora natjecanja firmu Naturalis d.o.o. koja je donirala prirodnu izvorsku vodu Cetina. - poručuju organizatori.

hr Mon May 20 2019 11:04:35 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .