Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585fa3491eea8f3a8b8b46cc/80
Foto: D.N.

HAKOM u Splitu izgradio novu zgradu za 6,4 milijuna kuna na koju ne može postaviti mjerni antenski sustav

U cijelosti prenosimo autorski članak novinarke Sandre Bolanče, objavljen na portalu Udruga za demokratsko društvo (UDD), a portal se zove "Umrežimo se protiv korupcije"

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) izgradila je novu podružnicu u Splitu i kontrolno mjerno središte za gotovo 6,4 milijuna kuna, međutim, kontrolno-mjerni antenski sustav još nije postavljen na krov nove zgrade jer prelazi gabarite trenutnog Generalnog urbanističkog plana grada Splita! Činjenica da se u ovom trenutku na krov zgrade ne može postaviti kontrolno-mjerni antenski sustav znači da je nova zgrada zasad “samo” podružnica s uredima – ne i kontrolno-mjerno središte – a kvadrat tih ureda košta impresivnih četiri tisuće eura.

Iako tako izrijekom ne kažu, u HAKOM-u s time ne mogu biti zadovoljni. Odgovornost za nastalu situaciju prebacuju na Grad Split, odnosno, “Gradsku upravu grada Splita koja kasni s donošenjem novog GUP-a”
“HAKOM, koji se uvijek strogo drži slova zakona, čeka formalnu izmjenu GUP-a kako bi postavio svoj kontrolno-mjerni antenski sustav”, poručili su u pismenom odgovoru, piše portal Umrežimo se protiv korupcije.

Izmjena GUP-a u korist HAKOM-a?

Navedena izjava nameće nekoliko javnosti zanimljivih pitanja: znači li to da je HAKOM ušao u veliku (građevinsku) investiciju računajući da će se postojeći GUP naknadno izmijeniti u njihovu korist? Ako je u pitanju samo formalnost oko izmjene GUP-a, može li se pomisliti da je nešto već ranije dogovoreno? Samo, eto, Gradska uprava kasni s provedbom? I kada se ide u investiciju od preko šest milijuna kuna, za koju HAKOM često ponavlja da je od nacionalne važnosti, ne bi li kao investitor trebao znati što se sve na dotičnoj lokaciji može (građevinski) izvesti?

A za sve je kriv stup, koji se ne uklapa u GUP.

No, krenimo redom. U rujnu prošle godine HAKOM objavljuje priopćenje da je počela izgradnja njihove nove Podružnice u Splitu i kontrolno-mjernog središta. Puna dva i pol desetljeća su, kažu, radili u unajmljenom prostoru u zgradi Hrvatske pošte u Hercegovačkoj ulici, u splitskoj Kopilici, koji ne odgovara zbog prostornih ograničenja. Potom su, dalje navode, dugo godina neuspješno tragali za odgovarajućim lokacijama po Splitu, da bi se konačno odlučili za lokaciju Vrh Visoke.

Većina radova na novoj zgradi je završena, objekt je u rujnu ove godine prošao tehnički pregled te je nedavno obavljeno useljenje. Djelatnici, njih osam, koji su dosad radili na staroj lokaciji preselili su se u prostrane kvadrate nove zgrade.

Kakva je matematika u ovoj investiciji? Prema HAKOM-ovom Registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma iz 2015. godine i pratećoj dokumentaciji, osnovni troškovi izgledaju ovako: kupovina zemljišta iznosila je 1.075.195,00 kuna, izgradnja zgrade podružnice i kontrolno-mjernog središta koštala je 4.792.307 kuna.
Zatim, u tijeku izgradnje pojavili su se problemi, što je uzrokovalo dodatne radove i troškove u iznosu od 393.392,66 kuna. I još jednom dodatne radove u iznosu od 134.552 tisuća kuna. (Naime, jednom prilikom su naletjeli na jamu, drugom prilikom na kamen, u Dalmaciji). Nova zgrada je na koncu koštala 6.395.446,00 kuna. Gotovo 6,4 milijuna kuna.

“Lokacija Vrh Visoke najviša je kota u gradu Splitu i kao takva izuzetno je pogodna za izgradnju novog kontrolno-mjernog središta Split” – naglasili su u spomenutom priopćenju. “Novi objekt je dio kritične nacionalne infrastrukture i od velikog značaja za sustav nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske jer HAKOM upravlja radiofrekvencijskim spektrom, obavlja mjerenja, ispitivanja i utvrđuje uzroke smetnji u spektru. Usto, HAKOM obavlja i tehničke preglede, izračune i mjerenja vrijednosti elektromagnetskog polja, pri čemu se koristi najsuvremenija tehničko-mjerna oprema”.

Oprema i antene i dalje na staroj lokaciji

Upravo ta najsuvremenija tehničko-mjerna oprema – kojom su se pohvalili i koja objekt čini dijelom kritične nacionalne infrastrukture, važnom za sustav nacionalne sigurnosti – postavlja se na stup, na krov zgrade.

A stupa nema.

Ne smije se izgraditi jer je zgrada visoka devet metara, stup bi trebao biti visok oko osam metara (od razine krova zgrade), što bi ukupno iznosilo oko 17 metara visine. Trenutni GUP grada Splita na toj lokaciji (zona M1) propisuje da je maksimalna visina građevine 13 metara.

“I zato HAKOM i dalje kompletnu mjernu opremu i antene drži na staroj lokaciji i nije provedena demontaža starog kontrolno mjernog središta. To znači da nova zgrada u koju je uloženo preko šest milijuna kuna nema svoju pravu funkciju. Hakom je gradio za ono za što ima dozvole, a to je zgrada bez stupa. Valjda se smatralo kako će se to pitanje riješiti do otvorenja zgrade. Antene su ostale na staroj lokaciji i u ovom trenutku inženjeri, koji su se preselili u novu zgradu, antenama upravljaju „remote“. Na daljinski. To je apsurd. Ostane li ovakva situacija, HAKOM se mogao preseliti u povoljnije uredske prostore negdje u gradu i na daljinski upravljati antenama. Kolege u Splitu su se smijali. Selimo se u novu zgradu, a ostajemo „remote“ raditi. Smatramo da je to neodgovorno upravljanje novcem“, iznose naši sugovornici, inače djelatnici HAKOM-a, koji su molili da ostanu anonimni.

Iz HAKOM-a pak naglašavaju kako iz Splita nadziru radiofrekvencijski spektar u čitavoj Dalmaciji. Dodatno, ti poslovi kontrole spektra rade se i u svrhu zaštite sigurnosti ljudskih života i zato je ključno odabrati lokaciju koja zadovoljava sve mjerne uvjete, položaj zemljišta, visinu, visinu okolnih zgrada, nepostojanje značajnijih izvora elektromagnetskog zračenja …, poručuju.

Nedvojbeno je – želimo čitateljima naglasiti – da je predmetna lokacija Vrh Visoke dobra lokacija za položaj mjernih antena. Problem je, međutim, druge prirode, jer po GUP-u na kupljenom zemljištu ne smije se izgraditi objekt s tim istim antenama.

HAKOM dalje kaže kako se kontrolno-mjerni antenski sustav sastoji od pasivnih antena i uređaja koji su namijenjeni isključivo za prijam signala i ne odašilju elektromagnetske signale u okolnom prostoru. Drugim riječima, nisu opasne za zdravlje građana. To je točno, no to ovdje nije tema jer problem nije (odašiljačko-prijamna) funkcija antena, već uvjeti gradnje koji propisuju gabarite novog objekta – koji zasad zjapi bez antena.

Zanimljivo, još prije tri godine HAKOM je tražio novu poziciju za smještaj kontrolno-mjernog središte u Splitu. Sastavljeno je tročlano Povjerenstvo za pregled ponuda za kupnju novog prostora. Posao je trajao gotovo godinu dana, obavljen je javni poziv na koji je pristiglo deset ponuda, provedeno je potrebno snimanje, zatražene su i dvije neovisne procjene vrijednosti najbolje nekretnine. Zaključeno je da Poslovni toranj na Pazdigradu zadovoljava sve složene uvjete HAKOM-a. Prostor je obuhvaćao sedmi kat tornja (236 kvadrata), dva obična i jedno posebno garažno mjesto te prostor na krovu (118 kvadrata) za smještaj antenskog mjernog stupa. Ukupna cijena ponude iznosila je malo više od šest milijuna kuna (805.920 eura). Dogovoreno je da se plaća po realizaciji.

“Međutim, došlo je do promjena u upravi HAKOM-a i najednom se taj projekt ugasio. Naglo se odustalo. Sjećamo se da je važan argument za našu selidbu bio da se pošta na Kopilici ukida. Ta se lokacija zatvara i premješta se u Kaštela, i pitanje novog prostora hitno se moralo riješiti. Kako vidimo, pošta se tri godine kasnije dvoumi oko selidbe i vraćamo se na to da je HAKOM sa svojom opremom i dalje na staroj lokaciji, za koju su nam godinama govorili kako nije sretno rješenje, unajmljeno u zgradi pošte, čiji rad bi trebali neovisno nadzirati”, komentirali su naši sugovornici upućeni u tadašnji projekt.

HAKOM: Grad Split kasni

U trenutnoj situaciji s novom zgradom u Splitu u HAKOMU ne vide ništa sporno. Očekuju, kažu, kako će kontrolno mjerni antenski sustav vrlo brzo biti postavljen na svoje mjesto.

“Od Zavoda za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije zatražili smo i dobili mišljenje da sustav nije u koliziji s odredbama prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, što znači da je HAKOM-ov kontrolno mjerni sustav moguće uvrstiti u GUP grada Splita”, kažu.

Takva interpretacija, međutim, nije sasvim točna. Županijski planovi puno su općenitiji od gradskih. Ukoliko županijski plan nešto dopušta, to ne znači da se smije provesti, ako u gradskom planu to nije napisano. Generalno, županijski GUP propisuje uvjete koje gradski GUP mora u svakoj lokaciji zadovoljiti, a gradski GUP propisuje dodatne, detaljnije uvjete – u ovom slučaju visinu zgrade.

Iz HAKOM-a, međutim, stvar pravdaju sporom birokracijom. Poručuju da oni ne mogu utjecati na činjenicu da Gradska uprava grada Splita kasni s donošenjem novog GUP-a.

“HAKOM, koji se uvijek strogo drži slova zakona, čeka tu formalnu izmjenu GUP-a kako bi postavio svoj kontrolno-mjerni antenski sustav čije postavljenje sa zakonske strane uopće nije upitno, niti problematično”, poručili su.

To je dvojbena interpretacija sadašnje situacije. Istina je da se drže Zakona o gradnji koji propisuje da ne smiju graditi, ako nije u skladu s prostornim planom. I zato nisu izgradili stup i nisu preselili mjernu opremu, a nova zgrada nije dobila svoju pravu funkciju. Istovremeno, upustili su se u investiciju za koju su cijelo vrijeme znali da nije do kraja u skladu s GUP-om. Stoga se, tvrde naši sugovornici, nameće pitanje odgovornosti trošenja javnog novca na investiciju koja od početka radova “visi”.

Vojković: HAKOM nije dobro proučio Pravilnik

Istovremeno, mjerodavni u Gradu Splitu ne dijele mišljenje da je novi GUP puko pitanje formalnosti koja se, eto, malo oduljila. Ne kriju da im se ne sviđa ton kojim ih se proziva za sporost kod donošenja novog GUP-a. Inače, ovih dana u Splitu teče žustra javna rasprava o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana grada. U Gradsku upravu pristiglo je stotine primjedbi na prijedloge o izmjenama i dopunama sadašnjeg GUP-a.

Teo Vojković, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Splita kaže da se “HAKOM malo poskliznuo”.

“Upoznat sam s ovom pričom koja je na neki način problematična. Naime, investitor HAKOM krenuo je u posao bez adekvatne pripreme oko prostorno-planskih mogućnosti lokacije te nije sagledao sve probleme na koje može naići. Investitor je u to krenuo vodeći se određenim polu-informacijama da se stupovi mobilnih operatora mogu graditi bez građevinske dozvole. Pritom su se referirali na Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a da, očito, nisu dobro proučili sve odredbe tog Pravilnika. Prvo, niti je stup koji njima treba antenski stup elektroničke komunikacijske opreme, već je riječ o stupu na kojem se postavlja mjerna oprema za kontrolu radijskog spektra. A drugo, već prvi članak Pravilnika kaže da preduvjet za gradnju svih takvih i sličnih građevina je da nisu protivni prostornom planu, u ovom slučaju GUP-u”, tumači Vojković.

Slijedom toga, iznosi dalje Vojković, HAKOM je podnio zahtjev njihovoj Službi za prostorno planiranje i zaštitu okoliša koja je nadležna za donošenje planova i izmjena planova.

“Zatražili su da se izmijeni GUP i dozvoli mogućnost izgradnje stupa. Ne znam kakav će odgovor dobiti. Ono što Služba za prostorno planiranje i stručni izrađivač u prijedlog izmjena GUP-a ugradi, a Gradsko vijeće usvoji, mi kao Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo ćemo provesti. Puno je tu “ako”. Ovih dana stiglo je na stotine primjedbi vezano za izmjenu GUP-a, nitko nije u stanju prognozirati koliko će ovaj proces trajati i kako će završiti”, kaže Vojković i nastavlja:

“Kada su predstavnici HAKOM-a prije godinu dana bili kod nas na sastanku, jasno su dobili uputu da se bez izmjena GUP-a neće odobriti izgradnja stupa i da nitko ne može garantirati da će se izmjena dogoditi do otvorenja njihove nove zgrade. Jer ne znamo koliko će postupak izmjene GUP-a trajati. Kakav će ishod biti, nezahvalno je komentirati. Istina je da su nesmotreno ušli u veliku investiciju, a bez prethodne nužne suglasnosti sa sadašnjim GUP-om i nekorektno je prozivati Grad Split da kasni s donošenjem novog GUP-a”, poručuje Vojković.

Na koncu dodaje da ukoliko je posrijedi pitanje od nacionalnog interesa, vjeruje da će se ovo pitanje efikasno riješiti u skladu s javnim interesom kojeg su, kako kaže, svi dužni zastupati.




hr Sun Dec 25 2016 11:43:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074387b9e03e1da68b458d/80
Foto: Screenshot Nova TV

Crobarometar: Izbori dolaze, a brojke pokazuju da Kolinda Grabar-Kitarović ima razloga za zabrinutost

Dnevnik Nove TV donosi drugi dio istraživanja o raspoloženju građana prema političarima, ali i radu predsjednice

Predsjednica i Vlada u lipnju su razmijenili niz teških riječi. Predsjednica je kao nikada do sada Vladu optužila da ne provodi reforme. Jesu li tu kritiku građani prepoznali kao njezinu želju da se neke stvari promijene ili kao skupljanje političkih bodova za drugi mandat?

Dnevnik Nove TV donosi drugi dio istraživanja o raspoloženju građana prema političarima, ali i radu predsjednice.

Predsjednica Republike je izgubila u srazu s Vladom, sudeći prema raspoloženju građana. Sada njezin rad podupire 46 posto, a ne podupire 45 posto. Ne zna njih 9 posto. 

Gdje se istopila potpora predsjednici? Ona je gubi već 5 mjeseci. Izgubila je točno 10 posto potpore. Kod HDZ-a ne, ondje i dalje uživa potporu od 80 posto. Što se tiče ostalih stranaka, njezin rad podupire 25 posto SDP-ovih birača, 53 posto birača Mosta i 40 posto birača Živog zida.

TREBA LI SE PREDSJEDNICA ZABRINUTI? DA!

Predsjednica gubi potporu među biračima, a izbori dolaze. I ima razloga za zabrinutost. A kada se vidi kako je u istom mandatu stajao njezin prethodnik, a gdje je sada, mogla bi nešto i promijeniti. Ivo Josipović je u istom razdoblju svojeg mandata imao 71 posto građana koji su odobravali njegov rad. Kada je popularnost u pitanju, 81 posto građana imalo je o njemu 2013. pozitivan dojam.

TKO SU NAJPOPULARNIJI, A TKO NAJNEPOPULARNIJI POLITIČARI?

Predsjednica je i dalje najpopularnija pa o njoj pozitivan dojam ima 59 posto, a negativan 33 posto. No i tu se topi potpora. 

Na drugom je mjestu Ivan Vilibor Sinčić. O njemu pozitivan dojam ima 46 posto, negativan njih 39 posto, ali i on već peti mjesec gubi popularnost. 
Božo Petrov i dalje dijeli građane. Tako o njemu 44 posto ima pozitivan dojam, a negativan njih 42 posto.

Andrej Plenković trenutačno može računati da o njemu pozitivan dojam ima 35 posto, a negativan njih 54 posto. To je njegov najlošiji rejting. 

Davor Bernardić, isto tako, nije popularan, kao ni premijer. O njemu negativan dojam ima 54 posto građana, a pozitivan 25 posto. Njemu je ovo drugi najlošiji rezultat koji ima kod građana.

TKO SU NAJPOPULARNIJI POLITIČARI U 4 VELIKE STRANKE

Kod HDZ-ovih birača nema promjene i ondje je i dalje Kolinda Grabar-Kitarović najpopularnija, s potporom od 88 posto, odmah iz nje Andrej Plenković, s potporom od 87 posto, a na kraju postojani Milan Bandić, koji je za 64 posto HDZ-ovih birača prvi izbor.

SDP-ovi birači, ako ih se pita, odabrali bi Anku Mrak Taritaš, s potporom od 75 posto. Potom je tu Davor Bernardić, s potporom od 55 posto, a na kraju Ivan Vilibor Sinčić, kojeg 49 posto birača SDP-a smatra pozitivnim.

Biračima Živog zida nema pitanja i lider im je Ivan Vilibor Sinčić, s potporom od 81 posto, potom Kolinda Grabar-Kitarović, s potporom od 55 posto, a na trećem mjestu, s istom potporom od 47 posto, su Bandić i Petrov.

Božo Petrov je lider kod birača Mosta. O njemu pozitivan dojam ima 88 posto birača, zatim je tu Kolinda Grabar-Kitarović, s potporom od 74 posto, a na kraju Ivan Vilibor Sinčić, s potporom od 53 posto birača. - piše Dnevnik

hr Sat Jun 23 2018 20:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e7d872af47f53428b475e/80
Foto: D.N.

Gotov Split Pride 2018.: U povorci sudjelovalo više stotina ljudi

Okupljanje je počelo u 17, a službeni program u 18 sati
Danas, 23. lipnja 2018. godine u Splitu održao se osmi Split Pride pod nazivom "Hod za ljubav" koji je tradicionalno u Đardinu počeo okupljanjem u 17 sati, a službeni program u 18 sati  formiranjem Povorke ponosa koja je prošetala kroz Grad. U povorci je hodalo preko 200 ljude te nije zabilježen niti jedan incident. 

18,51 - Gotov je splitski Pride. Sudjelovalo je nekoliko stotina ljudi i sve je prošlo bez incidenata.

18,37 - Povorka se vratila u Đardin, odnosno u ograđeni dio jer je tu i Fan zona gdje se gleda Svjetsko prvenstvo. Za govornicom je stala Mirta Barić i obratila se okupljenima. 

- Važno je prihvaćati ne samo našu zajednicu, već sve diskriminirane manjine u cijeloj državi. Želimo reći onima koji su protiv nas da ih razumijemo jer na stvari koje su nam nepoznate, nekako ćemo ih instinktivno odbaciti, ali treba nam samo malo volje za educiranje i onda možemo svi skupa doći do prihvaćanja. Mi smo tu svaki dan, i unutar i izvan svoja četiri zida i spremni smo se boriti da nas se prihvati. - rekla je Mirta između ostalog te pozvala sve na after party u Kocki.

18,25 - Povorka se zaustavila kod Stare gradske vijećnice na Narodnom trgu. 



18,22 -  Ugledali smo Josipa Milata u povorci Hod za ljubav. I Splićani Juricu Pavičića i Feđu Klarića svojim sudjelovanjem pružili su podršku.

18,17 - Povorka u kojoj se nalazi nekoliko stotina ljudi je upravo na Rivi gdje sve protječe mirno. 



18,11 - Povorka je stigla do Marmontove. Jedan od promatrača pokazivao je sudionicima srednji prst, policija je odmah reagirala te ga upozorila. 

18,00 - Povorka ponosa je krenula.



17,40 - U Đardin je stigao predsjednik splitskog SDP-a Goran Kotur. 

- Splitski SDP podržava ljudska prava. Nadam se da će gradonačelnik i župan prihvatiti našu sugestiju da dođu na Pride i pokažu da je Split grad za sve. - rekao je Kotur.

Ranije objavljeno:

Dio sudionika povorke već je stigao u Đardin, a na samom početku koordinatorica ovogodišnjeg Pride-a Nikolina Bajić obratila se medijma.

- Očekujem da će biti oko 200, 300 sudionika, no to nije pokazatelj vrijednosti. Očekujem da neće biti nereda, a kasnije spremamo i odličan tulum. - rekla je.

Na pitanje je li porasla tolerancija LGBTQ zajednice u Splitu kazala je da jest. 

- Ljudi se privikavaju. Pride-ovi se rade zbog LGBTQ zajednice jednom godišnje, ali i zbog šire društvene zajednice kako bi porasla svijest. 

Porazgovarali smo i s nekima od sudionika... 

- Došla sam danas na Pride jer podržavam sve te ljude i cijenim. Svi smo mi ljudi i od svega je najbitnija ljubav. - rekla nam je 20-godišnja sudionica.

- Jako mi je drago što se Pride održava u Splitu. Znam da su neki ljudi u dilemi treba li se to održavati ili ne, ali smatram da je Split pravi grad gdje se Povorka ponosa treba održavati. - rekla je druga sudionica koja je također željela ostati anonimna. 

Split Pride 2018. možete uživo pratiti na našem portalu od 18 sati. 
hr Sat Jun 23 2018 18:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e759f2af47f53428b474d/80
Foto: HRT

Prvo što turisti vide u Slatinama je - glomazni otpad!

Sa splitskih ulica mjesečno se pokupi čak 500 kamiona glomaznoga otpada! Točno se zna kojega se dana u mjesecu odvozi iz kojega kvarta. No, plan je jedno, a stvarnost drugo...
Splitska Čistoća jedva izlazi na kraj s odvozom glomaznoga otpada. Zbog renoviranja stanova i apartmana takvog je otpada sve više; svakoga dana gradski komunalci primaju na desetke poziva da ga uklone s ulica. Posebno su nezadovoljni mještani Slatina na Čiovu. - javlja HRT

Sa splitskih ulica mjesečno se pokupi čak 500 kamiona glomaznoga otpada! Točno se zna kojega se dana u mjesecu odvozi iz kojega kvarta. No, plan je jedno, a stvarnost drugo. To vrijedi i za Slatine.

Direktor Čistoće Split Miroslav Delić kaže kako su u protekla tri mjeseca u Slatine prema planu trebali ići tri puta, a bili su 37 puta.  I to nije dovoljno jer "svakodnevno netko nešto izbaci, onako kad se sjeti i kad mu odgovara". Dlić moli da se glomazni otpad ne ostavlja sthijski i pokraj običnih kontejnera. Vrijeme je, kaže, i da komunalni redari odrade svoj dio posla. Razmišlja o kaznama za neodgovorne, i podsjeća građane kako je njihova obveza da takav otpad odvezu na Karepovac.

Split je od Slatina udaljen 30 kilometara. Ako je udaljenost problem, bolje se organizirajte, poručuju mještani Slatina. Kažu kako se zimi smeće odvozi i češće nego što je potrebno, a ljeti se, zbog otpada koji ostane nakon obnove apartmana, moraju crvenjeti pred gostima. 

Poseban je problem građevinski otpad. Grad za njegovo uklanjanje daje godišnju koncesiju privatnoj tvrtki i ne smije ga preuzimati. - piše HRT
hr Sat Jun 23 2018 18:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Od sljedećeg tjedna redovi kod obiteljskih liječnika

Prikriva se nedostatak liječnika. Nisu se raspisivale specijalizacije pa nedostaje 32% obiteljskih liječnika, 40% ginekologa i 46 % pedijatara

Od sljedećeg tjedna čekanje u ordinacijama obiteljskih doktora moglo bi ne samo potrajati duže no što smo navikli, već mnogi pacijenti i neće doći na red. Jer, liječnici okupljeni u Hrvatskoj udruzi koncesionara primarne zdravstvene zaštite najavili su da će od utorka 26. lipnja raditi, ali samo unutar limita koji im HZZO plaća, a plaća im, kažu, tek trećinu odrađenog posla.

- To znači da ćemo raditi prema smjernicama, koje predviđaju 20 minuta po svakom pacijentu – potvrdila je Večernjem listu dr. Josipa Rodić, predsjednica Udruge. Tim tempom mogu primiti 40-ak pacijenata dnevno, što će se pokazati kao problem u ambulantama gdje ih, zbog manjka liječnika, dnevno bude i više od stotinu. Razlog revoltu liječnika primaraca leži u odustajanju resornog ministra od privatizacije ordinacija, kako su to prvo dogovorili na zajedničkoj radnoj skupini za izradu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZOZZ). 

Zakon koji 27. lipnja ide na Vladu predviđa da 25 posto liječnika ostaje u domovima zdravlja, iako se za ostanak, prema nekim anketama, izjasnilo desetak posto domskih liječnika, i premda su primarci smatrali gotovom stvari da se ide u potpunu privatizaciju. Osjećaju se izigrani pa sad istupaju iz druge radne skupine, pred kojom je izrada Zakona o zdravstvenom osiguranju (ZOZO). 

Povratak u nju uvjetuju vraćanjem prvotnog prijedloga, a u protivnom će poduzeti neke korake, od kojih će pacijenti najviše osjetiti upravo ovaj rad strogo prema smjernicama, 20 minuta po pacijentu, jer će to produljiti redove u čekaonicama. Liječnici koncesionari najavili su i ustavnu tužbu jer smatraju da su oni koji žele biti privatnici a to ne mogu – diskriminirani. Cijeli članak pogledajte ovdje

hr Sat Jun 23 2018 17:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .