Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585fa3491eea8f3a8b8b46cc/80
Foto: D.N.

HAKOM u Splitu izgradio novu zgradu za 6,4 milijuna kuna na koju ne može postaviti mjerni antenski sustav

U cijelosti prenosimo autorski članak novinarke Sandre Bolanče, objavljen na portalu Udruga za demokratsko društvo (UDD), a portal se zove "Umrežimo se protiv korupcije"

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) izgradila je novu podružnicu u Splitu i kontrolno mjerno središte za gotovo 6,4 milijuna kuna, međutim, kontrolno-mjerni antenski sustav još nije postavljen na krov nove zgrade jer prelazi gabarite trenutnog Generalnog urbanističkog plana grada Splita! Činjenica da se u ovom trenutku na krov zgrade ne može postaviti kontrolno-mjerni antenski sustav znači da je nova zgrada zasad “samo” podružnica s uredima – ne i kontrolno-mjerno središte – a kvadrat tih ureda košta impresivnih četiri tisuće eura.

Iako tako izrijekom ne kažu, u HAKOM-u s time ne mogu biti zadovoljni. Odgovornost za nastalu situaciju prebacuju na Grad Split, odnosno, “Gradsku upravu grada Splita koja kasni s donošenjem novog GUP-a”
“HAKOM, koji se uvijek strogo drži slova zakona, čeka formalnu izmjenu GUP-a kako bi postavio svoj kontrolno-mjerni antenski sustav”, poručili su u pismenom odgovoru, piše portal Umrežimo se protiv korupcije.

Izmjena GUP-a u korist HAKOM-a?

Navedena izjava nameće nekoliko javnosti zanimljivih pitanja: znači li to da je HAKOM ušao u veliku (građevinsku) investiciju računajući da će se postojeći GUP naknadno izmijeniti u njihovu korist? Ako je u pitanju samo formalnost oko izmjene GUP-a, može li se pomisliti da je nešto već ranije dogovoreno? Samo, eto, Gradska uprava kasni s provedbom? I kada se ide u investiciju od preko šest milijuna kuna, za koju HAKOM često ponavlja da je od nacionalne važnosti, ne bi li kao investitor trebao znati što se sve na dotičnoj lokaciji može (građevinski) izvesti?

A za sve je kriv stup, koji se ne uklapa u GUP.

No, krenimo redom. U rujnu prošle godine HAKOM objavljuje priopćenje da je počela izgradnja njihove nove Podružnice u Splitu i kontrolno-mjernog središta. Puna dva i pol desetljeća su, kažu, radili u unajmljenom prostoru u zgradi Hrvatske pošte u Hercegovačkoj ulici, u splitskoj Kopilici, koji ne odgovara zbog prostornih ograničenja. Potom su, dalje navode, dugo godina neuspješno tragali za odgovarajućim lokacijama po Splitu, da bi se konačno odlučili za lokaciju Vrh Visoke.

Većina radova na novoj zgradi je završena, objekt je u rujnu ove godine prošao tehnički pregled te je nedavno obavljeno useljenje. Djelatnici, njih osam, koji su dosad radili na staroj lokaciji preselili su se u prostrane kvadrate nove zgrade.

Kakva je matematika u ovoj investiciji? Prema HAKOM-ovom Registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma iz 2015. godine i pratećoj dokumentaciji, osnovni troškovi izgledaju ovako: kupovina zemljišta iznosila je 1.075.195,00 kuna, izgradnja zgrade podružnice i kontrolno-mjernog središta koštala je 4.792.307 kuna.
Zatim, u tijeku izgradnje pojavili su se problemi, što je uzrokovalo dodatne radove i troškove u iznosu od 393.392,66 kuna. I još jednom dodatne radove u iznosu od 134.552 tisuća kuna. (Naime, jednom prilikom su naletjeli na jamu, drugom prilikom na kamen, u Dalmaciji). Nova zgrada je na koncu koštala 6.395.446,00 kuna. Gotovo 6,4 milijuna kuna.

“Lokacija Vrh Visoke najviša je kota u gradu Splitu i kao takva izuzetno je pogodna za izgradnju novog kontrolno-mjernog središta Split” – naglasili su u spomenutom priopćenju. “Novi objekt je dio kritične nacionalne infrastrukture i od velikog značaja za sustav nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske jer HAKOM upravlja radiofrekvencijskim spektrom, obavlja mjerenja, ispitivanja i utvrđuje uzroke smetnji u spektru. Usto, HAKOM obavlja i tehničke preglede, izračune i mjerenja vrijednosti elektromagnetskog polja, pri čemu se koristi najsuvremenija tehničko-mjerna oprema”.

Oprema i antene i dalje na staroj lokaciji

Upravo ta najsuvremenija tehničko-mjerna oprema – kojom su se pohvalili i koja objekt čini dijelom kritične nacionalne infrastrukture, važnom za sustav nacionalne sigurnosti – postavlja se na stup, na krov zgrade.

A stupa nema.

Ne smije se izgraditi jer je zgrada visoka devet metara, stup bi trebao biti visok oko osam metara (od razine krova zgrade), što bi ukupno iznosilo oko 17 metara visine. Trenutni GUP grada Splita na toj lokaciji (zona M1) propisuje da je maksimalna visina građevine 13 metara.

“I zato HAKOM i dalje kompletnu mjernu opremu i antene drži na staroj lokaciji i nije provedena demontaža starog kontrolno mjernog središta. To znači da nova zgrada u koju je uloženo preko šest milijuna kuna nema svoju pravu funkciju. Hakom je gradio za ono za što ima dozvole, a to je zgrada bez stupa. Valjda se smatralo kako će se to pitanje riješiti do otvorenja zgrade. Antene su ostale na staroj lokaciji i u ovom trenutku inženjeri, koji su se preselili u novu zgradu, antenama upravljaju „remote“. Na daljinski. To je apsurd. Ostane li ovakva situacija, HAKOM se mogao preseliti u povoljnije uredske prostore negdje u gradu i na daljinski upravljati antenama. Kolege u Splitu su se smijali. Selimo se u novu zgradu, a ostajemo „remote“ raditi. Smatramo da je to neodgovorno upravljanje novcem“, iznose naši sugovornici, inače djelatnici HAKOM-a, koji su molili da ostanu anonimni.

Iz HAKOM-a pak naglašavaju kako iz Splita nadziru radiofrekvencijski spektar u čitavoj Dalmaciji. Dodatno, ti poslovi kontrole spektra rade se i u svrhu zaštite sigurnosti ljudskih života i zato je ključno odabrati lokaciju koja zadovoljava sve mjerne uvjete, položaj zemljišta, visinu, visinu okolnih zgrada, nepostojanje značajnijih izvora elektromagnetskog zračenja …, poručuju.

Nedvojbeno je – želimo čitateljima naglasiti – da je predmetna lokacija Vrh Visoke dobra lokacija za položaj mjernih antena. Problem je, međutim, druge prirode, jer po GUP-u na kupljenom zemljištu ne smije se izgraditi objekt s tim istim antenama.

HAKOM dalje kaže kako se kontrolno-mjerni antenski sustav sastoji od pasivnih antena i uređaja koji su namijenjeni isključivo za prijam signala i ne odašilju elektromagnetske signale u okolnom prostoru. Drugim riječima, nisu opasne za zdravlje građana. To je točno, no to ovdje nije tema jer problem nije (odašiljačko-prijamna) funkcija antena, već uvjeti gradnje koji propisuju gabarite novog objekta – koji zasad zjapi bez antena.

Zanimljivo, još prije tri godine HAKOM je tražio novu poziciju za smještaj kontrolno-mjernog središte u Splitu. Sastavljeno je tročlano Povjerenstvo za pregled ponuda za kupnju novog prostora. Posao je trajao gotovo godinu dana, obavljen je javni poziv na koji je pristiglo deset ponuda, provedeno je potrebno snimanje, zatražene su i dvije neovisne procjene vrijednosti najbolje nekretnine. Zaključeno je da Poslovni toranj na Pazdigradu zadovoljava sve složene uvjete HAKOM-a. Prostor je obuhvaćao sedmi kat tornja (236 kvadrata), dva obična i jedno posebno garažno mjesto te prostor na krovu (118 kvadrata) za smještaj antenskog mjernog stupa. Ukupna cijena ponude iznosila je malo više od šest milijuna kuna (805.920 eura). Dogovoreno je da se plaća po realizaciji.

“Međutim, došlo je do promjena u upravi HAKOM-a i najednom se taj projekt ugasio. Naglo se odustalo. Sjećamo se da je važan argument za našu selidbu bio da se pošta na Kopilici ukida. Ta se lokacija zatvara i premješta se u Kaštela, i pitanje novog prostora hitno se moralo riješiti. Kako vidimo, pošta se tri godine kasnije dvoumi oko selidbe i vraćamo se na to da je HAKOM sa svojom opremom i dalje na staroj lokaciji, za koju su nam godinama govorili kako nije sretno rješenje, unajmljeno u zgradi pošte, čiji rad bi trebali neovisno nadzirati”, komentirali su naši sugovornici upućeni u tadašnji projekt.

HAKOM: Grad Split kasni

U trenutnoj situaciji s novom zgradom u Splitu u HAKOMU ne vide ništa sporno. Očekuju, kažu, kako će kontrolno mjerni antenski sustav vrlo brzo biti postavljen na svoje mjesto.

“Od Zavoda za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije zatražili smo i dobili mišljenje da sustav nije u koliziji s odredbama prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, što znači da je HAKOM-ov kontrolno mjerni sustav moguće uvrstiti u GUP grada Splita”, kažu.

Takva interpretacija, međutim, nije sasvim točna. Županijski planovi puno su općenitiji od gradskih. Ukoliko županijski plan nešto dopušta, to ne znači da se smije provesti, ako u gradskom planu to nije napisano. Generalno, županijski GUP propisuje uvjete koje gradski GUP mora u svakoj lokaciji zadovoljiti, a gradski GUP propisuje dodatne, detaljnije uvjete – u ovom slučaju visinu zgrade.

Iz HAKOM-a, međutim, stvar pravdaju sporom birokracijom. Poručuju da oni ne mogu utjecati na činjenicu da Gradska uprava grada Splita kasni s donošenjem novog GUP-a.

“HAKOM, koji se uvijek strogo drži slova zakona, čeka tu formalnu izmjenu GUP-a kako bi postavio svoj kontrolno-mjerni antenski sustav čije postavljenje sa zakonske strane uopće nije upitno, niti problematično”, poručili su.

To je dvojbena interpretacija sadašnje situacije. Istina je da se drže Zakona o gradnji koji propisuje da ne smiju graditi, ako nije u skladu s prostornim planom. I zato nisu izgradili stup i nisu preselili mjernu opremu, a nova zgrada nije dobila svoju pravu funkciju. Istovremeno, upustili su se u investiciju za koju su cijelo vrijeme znali da nije do kraja u skladu s GUP-om. Stoga se, tvrde naši sugovornici, nameće pitanje odgovornosti trošenja javnog novca na investiciju koja od početka radova “visi”.

Vojković: HAKOM nije dobro proučio Pravilnik

Istovremeno, mjerodavni u Gradu Splitu ne dijele mišljenje da je novi GUP puko pitanje formalnosti koja se, eto, malo oduljila. Ne kriju da im se ne sviđa ton kojim ih se proziva za sporost kod donošenja novog GUP-a. Inače, ovih dana u Splitu teče žustra javna rasprava o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana grada. U Gradsku upravu pristiglo je stotine primjedbi na prijedloge o izmjenama i dopunama sadašnjeg GUP-a.

Teo Vojković, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Splita kaže da se “HAKOM malo poskliznuo”.

“Upoznat sam s ovom pričom koja je na neki način problematična. Naime, investitor HAKOM krenuo je u posao bez adekvatne pripreme oko prostorno-planskih mogućnosti lokacije te nije sagledao sve probleme na koje može naići. Investitor je u to krenuo vodeći se određenim polu-informacijama da se stupovi mobilnih operatora mogu graditi bez građevinske dozvole. Pritom su se referirali na Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a da, očito, nisu dobro proučili sve odredbe tog Pravilnika. Prvo, niti je stup koji njima treba antenski stup elektroničke komunikacijske opreme, već je riječ o stupu na kojem se postavlja mjerna oprema za kontrolu radijskog spektra. A drugo, već prvi članak Pravilnika kaže da preduvjet za gradnju svih takvih i sličnih građevina je da nisu protivni prostornom planu, u ovom slučaju GUP-u”, tumači Vojković.

Slijedom toga, iznosi dalje Vojković, HAKOM je podnio zahtjev njihovoj Službi za prostorno planiranje i zaštitu okoliša koja je nadležna za donošenje planova i izmjena planova.

“Zatražili su da se izmijeni GUP i dozvoli mogućnost izgradnje stupa. Ne znam kakav će odgovor dobiti. Ono što Služba za prostorno planiranje i stručni izrađivač u prijedlog izmjena GUP-a ugradi, a Gradsko vijeće usvoji, mi kao Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo ćemo provesti. Puno je tu “ako”. Ovih dana stiglo je na stotine primjedbi vezano za izmjenu GUP-a, nitko nije u stanju prognozirati koliko će ovaj proces trajati i kako će završiti”, kaže Vojković i nastavlja:

“Kada su predstavnici HAKOM-a prije godinu dana bili kod nas na sastanku, jasno su dobili uputu da se bez izmjena GUP-a neće odobriti izgradnja stupa i da nitko ne može garantirati da će se izmjena dogoditi do otvorenja njihove nove zgrade. Jer ne znamo koliko će postupak izmjene GUP-a trajati. Kakav će ishod biti, nezahvalno je komentirati. Istina je da su nesmotreno ušli u veliku investiciju, a bez prethodne nužne suglasnosti sa sadašnjim GUP-om i nekorektno je prozivati Grad Split da kasni s donošenjem novog GUP-a”, poručuje Vojković.

Na koncu dodaje da ukoliko je posrijedi pitanje od nacionalnog interesa, vjeruje da će se ovo pitanje efikasno riješiti u skladu s javnim interesom kojeg su, kako kaže, svi dužni zastupati.




Facebook komentari

hr Sun Dec 25 2016 11:43:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583ed7ef1eea8fbd068b45d6/80
Foto: Screenshot / HRT

Maras Plenkoviću: Nemojte oko HEP-a glumiti Sanadera

Na Badnjak ste ad hoc odlučili kupiti Inu, što je pozdravljeno, ali i primljeno sa skepsom, kazao je Gordan Maras (SDP) premijeru na aktualnom satu. Budući da je HEP kompanija koja je ostvarila dobit od dvije milijarde u 2015., što znači da će Vlada, potencijalno i strancima, pokloniti nekome na godišnjoj razini 500 milijuna kuna

- Mogli ste prodati i NP Krku i Brijune i Hrvatske autoceste, to je ono što vi radite - rekao je. 

- Građani žele referendum, ne žele ovakvu privatizaciju HEP-a, ali vi želite. Niste to željeli u kampanji, a sad želite, kazao je također, pa postavio pitanje: Koliko vrijedi mađarski udio u Ini, a koliko 25 posto HEP-a? Ili je ovo, kako bi Sanader rekao, još jedna große Spiele."

Plenković kaže da se ne sjeća njegovih apela da je IPO HEP-a grozan, dok je Maras bio ministar u Kukuriku vladi.

- To je kompanija atraktivna za institucionlne ulagače. Govoriti javno o cijeni dionica - znate i sami - to nije osobito mudro i to se ne radi - kazao je Plenković, dodajući da vjeruje u Vladu, Sabor i stranke koje ih vode da će napraviti u najboljem nacinalnom interesu. Pozvao je Marasa da dâ prijedlog kako otkupiti Inu i zadržati 100 posto 

- Vjerovao je i Sanader u HDZ i vidite kako je završio - kazao je Maras, navodeći da je HDZ dva puta pao na tome - i na Sanaderu i na Karamarku. Zašto bi građani vjerovali da će ova prodaja biti transparentna, pitao je Maras.

- Zato što ste vi dobar dečko iz Zagreba? - pitao je, dodajući da će SDP tražiti referendum. 

- Nemojte oko ovoga glumiti Sanadera - kazao je, prenosi N1.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 11:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Ponovno u Saboru: Plenkovića će rešetati 40 zastupnika

Nakon jednomjesečne stanke, Hrvatski sabor u utorak Aktualnim prijepodnevom počinje proljetno zasjedanje, a premijer Andrej Plenković i članovi vlade odgovarat će na 40-tak zastupničkih pitanja
Prvo pitanje postavit će Boris Milošević iz SDSS-a , slijedi ga SDP-ovac Peđa Grbin, dok će posljednje pitanje biti ono Mostovca Marka Sladoljeva.

Treća sjednica u mandatu premijera Andreja Plenkovića traje do petka 7. travnja a tijekom 34 plenarna dana, zastupnici će, ako je suditi po 50 točaka dnevnog reda koji će se 'u hodu' i proširiti, odraditi opsežan posao.

Pred zastupnicima će se tako naći različita revizijska izvješća, izvješće o radu Državnog odvjeništva, Plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a itd.

Najavljujući sjednicu Hrvatskog sabora za utorak, predsjednik Sabora Božo Petrov rekao je da će nakon aktualnog prijepodneva na rasporedu biti Zakon o strancima, a potom, u srijedu, izvješće premijera o stanju u Europskoj uniji.

Dodao je da će se dnevni red nadopunjavati u skladu s radom Vlade, inicijativama klubova zastupnika, kao i određenim zakonima koji su već u proceduri, primjerice Mostovim prijedlozima zakona o lokalnoj samoupravi, Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj televiziji.

Izrazio je također nadu u konstruktivan rad Sabora budući da su zastupnici, kako je kazao, po prvi put dobili okvirni dnevni red svih sjednica do ljeta.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 10:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58779bb71eea8fa9ea8b4577/80
Foto: Wikipedija

Đikića zanima što premijer i predsjednik Sabora misle plagiranju: "Mi u školi koristimo COPY&PASTE iz Wikipedije"

Hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa Ivan Đikić poslao je priopćenje s dokumentima 'koji ukazuju na proširenu praksu plagiranja i neetičkih radnji koje sam pronašao u znanstvenom radu ministra Barišića'. Svi dokumenti su prije dva dana poslani i osobno premijeru Plenkoviću te predsjedniku Sabora gospodinu Petrovu, kaže znanstvenik

Priopćenje za javnost Ivana Đikića:

- Ponukan izjavom premijera Plenkovića “Koliko sam ja s njim (Ministrom Barišićem) razgovarao, on me uvjerava da je riječ o tiskarskoj pogrešci, a vidimo da u akademskoj zajednici postoje različita mišljenja od onih koji ga kritiziraju do onih koji ga podržavaju”, te člancima u Jutarnjem listu grupe znanstvenika te kolumnista Inoslava Beškera, odlučio sam prikupiti i osobno proučiti konkretne podatke o neetičnim radnjama u znanstvenom radu Ministra Barišića “Does Globalization Threaten Democracy?” (Synthesis Philosophica, god. 23, br. 2, 2008, str. 297-303).

Krivo kopirajući Wikipediju citirao i krivi izvor i pogrešno napisano ime autora

Na temelju do sada prikupljenih podataka zaključio sam da je ministar Barišić:

1. Plagirao tekst Stephena Schlesingera “Can Democracies be Organized” – Dokument 1 pokazuje da su dva odlomka iz njegovog teksta gotovo doslovno prepisana na str. 301 bez navođenja izvora.

2. Neetično prisvojio ideju iz knjige Samuela P. Huntingtona The Third Wave: Democratization in the Late 20th Century – Dokument 2 pokazuje da je Barišić Huntingtonovu ideju o tri vala demokratizacije koristio kao svoju ideju/otkriće, a da nigdje u svom radu nije citirao autora i knjigu gdje je ta ideja izvorno iznesena.

3. Koristio ideje iz knjige Carla Boggsa, The End of Politics kao svoje bez citiranja izvora – Dokument 3 Barišić preuzima ideje i neke formulacije iz Boggsove knjige, a ta knjiga se uopće ne citira u cijelom članku niti na jednom mjestu.

4. Nekorektno prisvajao ideje iz knjige Roberta A. Dahla, On Democracy (Yale University Press) – Dokument 4 ukazuje na prenošenja tuđih mišljenja na nekoliko mjesta bez ikakvog citiranja originalnog izvora. Barišić u čitavom članku navodi izvor za samo jednu rečenicu preuzetu iz Dahlove knjige On Democracy, medutim čak dvije stranice prije toga (str. 299-300) Barišić prepisuje niz ideja i formulacija iz Dahlove knjige ne dajući pritom nikakvu naznaku o njihovu pravom izvoru.

5. Koristio COPY/PASTE s Wikipedije. To je neznanstvena metoda koju je ministar Barišić koristio opetovno kopirajući dijelove informacija s Wikipedije a bez korektnog citiranja originalnih radova. Takve greške nisu dopuštene studentima na fakultetima niti znanstvenicima, a pronađene su u ovom radu ministra Barišića u više navrata:

Dokument 5 – Ministar Barišić prepisuje iz Wikipedije i griješi u navođenju izvora jer natuknica iz Wikipedije je krivo ukazivala na knjigu The End of History and the Last Man (1992), a pravi izvor tih informacija jest članak “The End of History?” objavljen 1989. u časopisu The National Interest. Barišić kopirajući Wikipediju pokazuje da vjerojatno nije pročitao originalni rad i da ne zna za njegovo postojanje nego je krivo kopirajući Wikipediju citirao i krivi izvor.

Dokument 6 – pokazuje da je ministar Barišić preuzeo više podataka i formulacija iz članka “Democracy” objavljen na Wikipediji. Barišić korišteći copy & paste kopira i pogrešno napisano ime autora jer se u tekstu iz Wikipedije prezime filozofa Fukuyame navodi na pogrešan način: “Fukayama”.

6. Promjene koje je ministar Barišić unio u kasnija izdanja svojega rada (Dokos 2010., str. 9 i Wischke [ur.] 2012., str. 238) pokazuju da se ne radi o “malom tipografskom propustu zbog kojeg se Barišić već ispričao”, već o ozbiljnim znanstvenim nepravilnostima, jer je u popravljenom tekstu ideja o tri vala globalizacije pripisana Samuelu P. Huntingtonu - i u glavnom tekstu i u fusnoti s referencom (Dokument 7).

7. Ministar Barišić je jučer popravio izvornu verziju svog članka u online izdanju časopisa Synthesis philosophica (Dokument 8) o čemu je izvijestio javnost na svojoj osobnoj stranici: http://www.pavobarisic.eu/hr/dossier_fusnota.html. Pokušavajući prikriti svoj originalni plagijat ponovo je napravio znanstvenu pogrešku. Na kraju fusnote dodao je sljedeću referencu: “Cf. Stephen Schlesinger, 'Can Democracies be Organized? ', Maxim News Network, 11/6/2008.”

Kratica “Cf.” stoji za “confer”, odnosno “usporedi”. Međutim, tekst fusnote nije nešto što treba USPOREDITI sa Schlesingerovim člankom, već se tekst uglavnom SASTOJI od Schlesingerova teksta preuzetoga od riječi do riječi. Dakle, opet nema propisnog citata s navodnim znakovima, već se čitatelje zavarava da je tekst Barišićev.

8. Barišićev članak je zaprimljen 21. prosinca 2007. (Dokument 9). Schlesingerov rad je objavljen na portalu 10. lipnja 2008. (Dokument 10), a Barišić citira “Maxim News Network, 11/6/2008”. Kako je Barišić uopće mogao citirati Schlesingerov članak koji je objavljen pola godine NAKON što je Barišić dovršio i poslao svoj članak u Synthesis philosophica?

9. Kako je moguće da u jednom radu bude toliko profesionalnih grešaka? Očigledno taj rad nije podvrgnut kritičnoj recenziji uredništva časopisa u kojemu je objavljen. Kad se pogleda Barišićev opus (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=009735), može se vidjeti da je u vrijeme dok je bio glavni urednik (1993.-2005.) dvaju “sestrinskih” časopisa - Filozofska istraživanja (na hrvatskom) i Synthesis philosophica (na svjetskim jezicima) - u svojim časopisima objavio čak 14 znanstvenih radova, dakle u prosjeku jedan rad godišnje.

Urednici i članovi odbora odlučuju kome će se radovi poslati na recenziju i birajući “prijateljske recenzente” često se događa da uopće ne postoji profesionalna ni kritička recenzija.

Zaključak: Utvrdio sam postojanje plagiranja, niza neetičkih pogrešaka, krivih citata, kopiranja rečenica i dijelova odlomaka, te zataškavanja prijašnjih propusta. To pokazuje da ministar Barišić više puta preuzima tuđe ideje i predstavlja kao svoje te da čini cijeli niz grešaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom čestitošću i stručnim znanstvenim radom.

Prvenstveno jer je plagiranje službeno potvrđeno od najvišeg relevantnog tijela u Republici Hrvatskoj, Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji imenuje Hrvatski Sabor, te uz ove dodatne činjenice koje sam pronašao smatram da je sve to dovoljno da odgovorni ministar osobno podnese ostavku jer se radi o kršenju akademske čestitosti i političkoj odgovornosti njegove važne pozicije. Brojnost ozbiljnih znanstvenih pogreška jednostavno su nespojive s obavljanjem funkcije ministra znanosti i obrazovanja.

Moji osobni motivi za uključivanje u raspravu ovog slučaja su jasni: ustrajavanje na akademskoj čestitosti te uvođenje nulte tolerancije na plagiranje u Hrvatskoj. Uključio sam se u ovu raspravu tek kada je službeno donesena odluka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koja nas sve obvezuje da ne relativiziramo plagiranje u Hrvatskoj.


Apel Premijeru Vlade Republike Hrvatske gospodinu Andreju Plenkoviću

- Poštovani gospodine Plenkoviću,

nadam se da uviđate, da se uopće ne radi o maloj fusnoti niti o tiskarskoj grešci, kako Vas je ministar do sada uvjeravao.

Uviđam da ste u svom diplomatskom odgovoru koristili izjavu “U ovom trenutku on ima moje povjerenje” - pitanje je do kada? Ono što je meni osobno najžalosnije jest da svakim danom odugovlačenja šaljete sljedeću poruku mladima u Hrvatskoj: Znanje je nevažno, važnije je kopiranje.

Kako ćete se osjećati Vi ili bilo koji roditelj kada tijekom nedjeljnog ručka pita svoje dijete:
P: Kako je bilo ovaj tjedan u školi?
O: Dobro, napisao sam dva eseja. Bilo je lagano. Dobio sam 5.
P: O čemu si pisao/la?
O: Ne znam. Mi u školi koristimo COPY&PASTE iz Wikipedije. Uopće ne stignem proučiti samu temu jer brzo kopiramo.

Je li takva obrazovna metoda dobra za mlade u Hrvatskoj? Nama je neophodno uvođenje više STEM sati u obrazovni sustav, ali može li se to svesti samo na funkcije CUT, COPY, PASTE bez razumjevanja? Ako se ne slažete s takvim obrazovnim sustavom, onda porazgovarajte s ministrom Barišićem još jednom i upitajte ga je li koristio iste metode i u drugim svojim znanstvenim radovima objavljenima u svojim časopisma?
Također skrećem Vam pozornost na još dvije važne informacije:

1. Na tekst o istoj temi profesora B. Lenharda (Imperial College of Science, Medicine and Technology, London) u kojemu je vrlo jasno definirano zašto ovaj slučaj predstavlja klasični primjer plagiranja http://www.telegram.hr/politika-kriminal/globalno-priznati-znanstvenik-boris-lenhard-malo-seuzrujao-zbog-tekstova-kojima-brane-barisica-pa-je-analizirao-njegov-rad/

2. Na tekst koji je rezultat istraživačkog novinarstva gospodina Nenada Jarića Dauenhaura, a koji pojašnjava moguće razloge podrške hrvatskih znanstvenika ministru Barišiću http://www.index.hr/vijesti/clanak/otkrivamo-znanstvenici-koji-su-podrzali-barisica-od-njegace-
dobiti-milijune/943919.aspx


Apel predsjedniku Sabora RH gospodinu Boži Petrovu

- Poštovani gospodine Petrov,

preuzimanjem funkcije predsjednika Hrvatskog Sabora obvezali ste se na održavanje visokih kriterija političke odgovornosti u društvu. Javno ste naglašavali da ćete djelovati iskreno, moralno i odgovorno. Prema Vašim riječima, tvrdili ste da niste isti kao HDZ i SDP te da ćete biti korektiv negativnosti koje su te velike stranke u Hrvatskoj generirale godinama.

Osobno se nadam da iskreno podržavate politiku NULTE TOLERANCIJE na plagiranje, krađe i druge malformacijeu Hrvatskoj. Na temelju pravorijeka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koje imenuje Hrvatski Sabora o plagiranju ministra Barišića, molim Vas da tu odluku prihvatite kao obvezujuću i djelujete u tom smjeru prema Vladi Republike Hrvatske.

Odluka toga najvišeg državnog tijela za etiku u znanosti u Republici Hrvatskoj je do sada najvažnija službena odluka u ovom konkretnom slučaju.

Stoga apeliram na Vas da razmotrite nastalu situaciju jer su političke štete u zemlji već sada očigledne. Nastavak javnog djelovanja ministra kojemu je Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju službeno utvrdio plagiranje uzrokuje eroziju moralnih i stručnih kriterija te ukazuje na nedodirljivost političara u našem društvu protiv čega ste se javno zalagali.

Apeliram još jednom na Vas i premijera Plenkovića da Vlada RH što prije postavi ministricu ili ministra koji će svojim imenom i životopisom uvesti visoke stručne i moralne kriterije u taj resor te doprinijeti uvođenju konsenzusa u društvu o neophodnim promjenama u obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

Srdačan pozdrav,

Ivan Đikić - stoji u potpisu dopisa koji u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 09:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584597a21eea8fc2228b4569/80
Foto: Facebook

A znate li tko je bio šef Kolindi Grabar Kitarović te 1992.?

Kolinda Grabar Kitarović svojim je govorom u Lisinskom povodom 25. godišnjice priznanja Hrvatske evocirala sjećanja na suradnju s diplomatima kada je još bila studentica i radila u ministarstvu

Tu nije spomenula tada joj, ali i nešto kasnije joj nadređenog ministra, u konačnici i premijera, Ivu Sanadera.

Manje je poznato da je 1992. godine Sanader bio ministar znanosti i tehnologije, svakako manje od njegovog staža u vanjskim poslovima. U ministarstvu vanjskih poslova postaje zamjenik ministra već  7. siječnja 1993. godine, a i Kolinda Grabar Kitarović se iste godine zapošljava u Ministarstvu vanjskih poslova. Dodajmo i da se iste godine učlanila u HDZ, prenosi N1.

Njihove karijere ostaju prilično isprepletene. U prvom premijerskom mandatu Ive Sanadera, od 2003. godine do 2005. Grabar Kitarović postaje ministricom europskih integracija, a nakon toga pa sve do kraja prvog Sanaderovog mandata postaje i ministrica vanjskih poslova.

Nakon 16 godina suradnje s Ivom Sanaderom, Grabar Kitarović odlazi u diplomaciju van Hrvatske, kao veleposlanica u SAD-u te kao asistentica generalnog tajnika NATO-a. Vraća se 2015. i postaje predsjednica.

Glasnogovornik Ureda predsjednice, Luka Đurić, potvrdio je da je Kolinda Grabar Kitarović u vrijeme priznanja Hrvatske, prije točno 25 godina, radila kao studentica u međunarodnom odjelu Ministarstva znanosti. Više o predsjedničinim aktivnostima te godine možete čitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .