Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d979b6429111cfda28b4583/80
Foto: goranonline.com

Ivanišević se oprašta od sestre: 'Sve je dao samo da ozdravi...'

Goran Ivanišević je kao 17-godišnjak sav zarađeni novac iz nagradnog fonda nosio u jakni, kako bi mogao dati roditeljima za liječenje sestre Slađane (52) koja se borila s teškom bolesti

Najbolji hrvatski tenisač svih vremena, Goran Ivanišević (48), proživljava teške životne trenutke. Sestra legendarnog sportaša Srđana Ivanišević preminula je u 53. godini nakon borbe s teškom bolesti. Te 2001. godine Zec je osvojio Wimbledon, a na splitskom dočeku tad 35-godišnja Srđana pucala je od ponosa i sreće.

- Ovo je nezaboravan dan - rekla je tad. Kako je ona ponosno stajala uz njega na Rivi, tako je i Goran 1988. godine odlučio učiniti sve za sestru Srđanu kad je saznao da boluje od leukemije. Imao je tek 17 godina, taman je trebao krenuti za Australiju. Očeva vijest ga je šokirala, ali je bio odlučniji nego ikad da pobijedi kako bi pomogao sestri koja je tad bila trudna s prvim djetetom.

- Prije nego što sam otišao, otac mi je rekao: ‘Vidi, imam loše vijesti, sestra ti je bolesna, moramo se posvetiti njoj, sad si sam’. Tretmani za tu vrstu bolesti, od koje je umiralo mnogo ljudi, bili su jako skupi i te noći nisam spavao. Međutim, otišao sam za Australiju i izgubio u finalu kvalifikacija za Adelaide. Ipak, upao sam u izravni ždrijeb za Australian Open i postao prvi igrač koji je iz kvalifikacija stigao do četvrtfinala - prisjetio se Ivanišević prije nekoliko godina tog kobnog dana:

- Sav nagradni fond koji sam zaradio uzeo sam u kešu, a do tada sam ga vidio samo na televiziji. I onda sam, sjećam se, putovao na Davis Cup protiv Danske u Beogradu, a sa sobom nosio sav taj novac u jakni. Stjuardesa me 16 puta pitala hoću li skinuti jaknu, ja sam je svaki put odbio i rekao: ‘Ne, dobro mi je tako’. 

Kad je došao kući, ocu je dao jaknu u kojoj je bio sav novac od osvojene nagrade (oko 200.000 kuna) kako bi mogao platiti Srđanino liječenje.

Od Goranovih teniskih početaka, s njegovih šest godina, kad je prvi put otišao s tatom na tenis, obitelj ga je uvijek podržavala i podređivala život njemu. Roditelji su morali prodati stan na Bačvicama kako bi mogao trenirati i sudjelovati na turnirima, jer splitski klub nije imao novca. Sve što su imali morali su prodati i nikad to nisu zažalili jer su beskrajno vjerovali u Gorana kao uspješnog sportaša. No uvijek je bio zahvalan što su roditelji njemu i sestri omogućili sretno djetinjstvo, piše 24sata.hr

hr Fri Oct 04 2019 21:20:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dee295329111cfc208b45c8/80
Foto: Screenshot: Facebook: Marko Šola

Kod Rogoznice ulovljen morski pas teži od pola tona! Grdosiju sa šest redova zubi ribari vratili u more

Morski pas težak više od pola tone ulovljen je u blizini Rogoznice i vraćen u more.

Riječ je o morskom psu vrste volonja, a grdosiju koja je u ušla u ribarske mreže snimio je trogirski ribar Marko Šola koji je s kolegom na snimci komentirao kako ulovljeni primjerak ima bar 700 ili 800 kilograma. Veliku ribu ribari su uspjeli vratiti u more, što im je i zakonska obveza.

Volonja, koji se još naziva i glavonja ili sivi morski pas, obitava u dubokim vodama, a odrasle se jedinke mogu naći i na dubinama od dvije i pol tisuće metara dok mladi obitavaju u plićim morima. 

Na donjoj vilici volonja ima šest redova zubi, a hrani se isključivo vlastitim ulovom-drugim morskim psima, ribama, lignjama, rakovima pa i tuljanima, a njegovo je meso, pogotovo jetra, za čovjeka otrovna i kod najozbiljnijih trovanja može nastupiti čak i smrt, piše Šibenik.IN

Volonja inače kao vrsta nije opasan za ljude jer živi u dobokom moru, a u odrasloj dobi izbjegava svjetlost pa su susreti s roniocima rijetki, a zadnji se dogodio lani u Kvarneru



hr Mon Dec 09 2019 12:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dee26f829111c7b218b458d/80
Foto: Pixabay

Livade iznad Supernove u Zadru pune smrdljivih iznutrica i kože ovaca i janjaca!

Na teren su došli komunalni redari koji su rekli kako je riječ o privatnoj parceli te oni nemaju nadležnost za čišćenje privatnih terena već to mora napraviti vlasnik. Međutim, znam da je vlasnik u inozemstvu tako da ne može nikako očistiti tu parcelu niti zna što mu netko baca na nju, rekao nam je gospodin koji u blizini također ima parcelu te ju je morao ograditi kako i na njoj ne bi završio životinjski otpad.

- Ovo je strašno! Ovi grmovi uokolo su puni odbačenih koža ovaca i janjaca. To netko uporno baca. Ovdje su biciklističke staze, ljudi često šetaju sa psima, ovdje imamo i maslinike, a netko stalno baca životinjski otpad, rekao je jedan Zadranin upozorivši na problem ovog otpada koji se baca na livade iznad Supernove, odnosno između Supernove, kamenoloma na Sinjoretovu i Crnog, javlja Zadarski list.

Oglodane kosti...

Dodao je kako je o svemu obavijestio veterinarsku službu te komunalne službe.

- Na teren su došli komunalni redari koji su rekli kako je riječ o privatnoj parceli te oni nemaju nadležnost za čišćenje privatnih terena već to mora napraviti vlasnik. Međutim, znam da je vlasnik u inozemstvu tako da ne može nikako očistiti tu parcelu niti zna što mu netko baca na nju, rekao je gospodin koji u blizini ima parcelu te ju je morao ograditi kako i na njoj ne bi završio životinjski otpad.

Inače, i redakcija Zadarskog lista uvjerila se u bezobrazluk i nekulturu nekih naših sugrađana. Naime, na niti 100 metara od šoping centra Supernove na nekoliko mjesta rastu ilegalni deponiji različitog građevinskog otpada. Tako se mogu vidjeti različite vrste pločica, dijelova zidova, žbuke i boje, zahodskih školjki, ali i poneki kauč ili fotelja.

Ovo je odbačeno uz makadamski put jer je tako, izgleda vozačima bilo lakše, nego da otpad odnesu na deponij ili reciklažno dvorište. Međutim, ukoliko odlučite prošetati malo dalje poljskim putevima prema Crnom u želji kako biste udahnuli malo svježeg zraka, uživali u prekrasnoj prirodi i pogledu na Velebit s jedne i more s druge strane, prevarit ćete se. Naime, u šetnji ćete naići na brojne poluraspadnute kože ovaca, oglođane kosti koje su neke divlje životinje razvukle po livadama, a ponegdje i raspadajuće iznutrice.

Otpad nanjuše čagljevi, vukovi i lisice

U mirisu ne možete uživati, jer se osjeti smrad odbačenog životinjskog otpada, a možemo samo zamisliti kakvi se »miomirisi« šire tijekom ljeta.

- Ovaj odbačeni otpad privlači brojne divlje životinje. Ovdje smo imali problema s čagljevima, nedaleko odavde su došli i vukovi, a često dolaze i lisice. Svi oni razvlače te odbačene kože i iznutrice te time još dodatno zagađuju okoliš, ističe sugovornik kojemu je cijela ova situacija došla preko glave i odlučio je intervenirati te upozoriti javnost na ovaj problem na samom ulazu u grad u nadi da će oni koji nesavjesno bacaju otpad prestati s tim.

Građani zabrinuti

- Zanima me, ukoliko te određene osobe uzgajaju i drže ovce, postoji li neka inspekcija koja provjerava gdje oni bacaju životinjski otpad, što rade s tim? Ima li itko evidenciju o tome, pita se s razlogom sugovornik Zadarskog lista, koji je htio ostati anoniman jer, kako kaže, ne želi probleme.

Za kraj zaključuje kako se nada da će istup u medije pridonijeti tome da neodgovorni pojedinci prestanu zagađivati okoliš te da propisno počnu zbrinjavati otpad.

Iz Upravnog odjela za komunalne djelatnosti potvrdili su kako njihovi komunalni redari svakodnevno obilaze terene te provjeravaju gdje niču ilegalna odlagališta i napravili su foto dokumentaciju. Nakon toga su obavijestili i nadležne službe koje bi uskoro trebale riješiti problem.

hr Mon Dec 09 2019 11:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce6e18e29111ca19b8b4621/80
Foto: Screenshot/HRT

Evo gdje će biti postavljene nove prometne kamere koje će snimati i registracije

Sljedeće godine počinje raditi Središnji centar za upravljanje prometom, a 40 kamera postavlja se na državnim cestama. Plan je da se nadzor do 2025. naglo pojača
Nakon već postavljenih policijskih kamera i najave uvođenja kamera za nadzor brzine na autocestama, sljedeće godine i na 40 lokacija na državnim cestama Hrvatske ceste postavit će kamere za nadzor prometa. I to na po dvije lokacije u svakoj županiji. HC će te kamere postaviti u sklopu uspostave Središnjeg centra za nadzor i upravljanje prometom na državnim cestama i Nacionalne pristupne točke (NPT), a do 2025. namjeravaju postaviti kamere na 300-tinjak lokacija diljem Hrvatske.

U Cestama objašnjavaju da će se, ovisno o vrsti kamera koje će se postaviti, osim klasičnog videonadzora moći očitavati i registarske oznake, prepoznavati incidentne situacije na cesti poput rasutog tereta, prometne nesreće te detektirati i prolazak vozila kroz crveno svjetlo, brzina kretanja vozila... Svi podaci prikupljeni s tih kamera bit će, navode u HC-u, dostupni i policiji, piše Večernji list. Na manjem broju lokacija postavit će se samo po jedna kamera, dok će na većini biti dvije, tri ili četiri kamere. U HC-u objašnjavaju da je svrha sustava videonadzora koji se koriste u cestovnom prometu prikupljanje podataka o cestama, cestovnom prometu i vremenskim prilikama, s ciljem optimalnog upravljanja prometom i povećanja sigurnosti.

S prometnica će se prenositi i slike da bi se vozače informiralo o trenutačnim uvjetima na cestama.


Snimka se čuva bar 48 sati

A s obzirom na ograničenost komunikacijske infrastrukture smještene uz državne ceste, podaci sa svih kamera i drugih uređaja na lokacijama prenosit će se putem mobilne mreže. U Cestama kažu da će kvaliteta slike biti vrlo visoka, a kapacitet snimanja ovisit će o broju kamera i kvaliteti pohranjenih podataka. Snimljeni materijali skladištit će se minimalno 48 sati. Preduvjeti za integraciju sustava videonadzora na državnim cestama, napominju u HC-u, stvorit će se u uspostavom Središnjeg centra. Realizacija prve faze tog projekta očekuje se sljedeće godine, kad se postavljaju i kamere na 40 lokacija. U Središnji centar i NPT slijevat će se sve informacije s hrvatskih cesta i autocesta.

HC je sagradio zgradu tog Centra u Karlovcu, koja se upravo oprema. Testna faza rada očekuje se u listopadu sljedeće godine. U HC-u objašnjavaju da se Hrvatska ulaskom u EU obvezala na uvođenje inteligentnih transportnih sustava (ITS), a dio toga je Središnji centar i NPT. U Centru će se objedinjavati prometni podaci iz postojećih regionalnih centara za upravljanje i nadzor prometa na državnim cestama te integrirati već uspostavljeni ITS podsustavi na državnim cestama, kao što su sustav brojenja prometa i meteosustav. HC je dosad na mreži državnih i županijskih cesta instalirao gotovo 550 automatskih brojila prometa te oko 90 meteopostaja, a uspostavom Centra omogućit će se nadzor prometa iz jedne jedinstvene aplikacije 24 sata dnevno, 365 dana u godini. U Centru će se prikupljati i podaci o stanju i prohodnosti cesta pa će se kvalitetnije i pravodobnije koordinirati i upravljati prometom kad je riječ o izvanrednim situacijama: prometnim nesrećama, odronima, preprekama na cesti, jakom vjetru, zimskim uvjetima i slično.

Nacionalna pristupna točka (NPT) je, objašnjavaju u HC-u, digitalno sučelje u kojem će se objediniti svi podaci o prometu HC-a i upravitelja autocestama u Hrvatskoj – Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka Zagreb, Bina Istre i Autoceste Zagreb – Macelj. Ti podaci bit će dostupni bez naknade korisnicima, primjerice HAK-u, koji ih potom mogu distribuirati krajnjim korisnicima prometnog sustava. Uspostavom NPT-a RH, napominju u HC-u, postat će dio integriranog ITS-a na europskim cestovnim pravcima u okruženju. Podaci će se prikupljati i razmjenjivati u realnom vremenu.

Daljnji razvoj NPT-a omogućit će pružanje informacija i iz ostalih grana prometa i njihovo povezivanje u cjelinu pa tako u HC-u kažu da u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti izrađuju Studiju za pružanje multimodalnih informacija u prometu koja se financira iz EU fondova. Te informacije omogućit će putnicima planiranje putovanja od točke A do točke B, uspoređujući različite mogućnosti putovanja različitim vrstama prijevoza. Multimodalne informacije u prometu uključivat će kombinaciju dva ili više načina prijevoza koje korisnik/putnik može koristiti – zračni, željeznički, prijevoz vodenim putem, autobusni, javni prijevoz, vožnja biciklom i hodanje


Personalizirane informacije

– Takve usluge korisniku omogućuju dobivanje personaliziranih rezultata usmjeravanja prema specifičnim kriterijima ili potrebama putovanja, kao što su: najbrža ruta, najjeftinija ruta, najmanji broj veza, ekološki najprihvatljivija ruta, najpristupačnija ruta za osobe sa smanjenom mobilnošću – kažu u HC-u. Ukupna vrijednost uspostave Središnjeg centra i NPT-a iznosi oko 6,5 milijuna kuna od čega će se 85 posto sredstava sufinancirati sredstvima EU.
hr Mon Dec 09 2019 11:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dee208629111caa218b457b/80
Foto: Croatia Airlines

Zabrinjavajući podaci: Imamo neke od najstarijih zrakoplova u EU, a neki su stari i preko 20 godina

Svaki drugi zrakoplov u Hrvatskoj u 2017. godini bio je star 20 ili više godina. Zabrinjavajući su to podaci koje su ovih dana objavili euro-statističari.

Prema tim podacima, naime, od ukupno 30 aviona koji su 2017. godine činili hrvatsku zrakoplovnu flotu za komercijalni promet putnika, njih 15, odnosno polovica, bila je stara 20 ili više godina. S druge strane, hrvatska zrakoplovna flota nije imala ni jedan avion mlađi od pet godina, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska po tome spada među članice EU s najstarijom zrakoplovnom flotom. Veći udio aviona starih 20 i više godina od Hrvatske u 2017. godini su imale jedino Švedska, 55 posto, i Litva, 52 posto. Među članicama Unije, samo Hrvatska i Cipar nisu imali ni jedan zrakoplov mlađi od pet godina.

Zastarjelost hrvatske avio-flote pokazuju i podaci prema kojima je osam zrakoplova, ili više od četvrtine ukupnog broja, bilo staro 15 do 19 godina. U 2017. godini imali smo samo jedan avion star između 10 i 14 godina, dok ih je šest, prema Eurostatovim podacima, bilo koliko-toliko 'mlado', odnosno staro između pet i devet godina, javlja Novac.hr

U EU u cjelini u 2017. godini bilo je ukupno 6711 zrakoplova koji su se bavili komercijalnim prijevozom putnika. Otprilike petina njih, odnosno 21 posto, bilo je mlađe od pet godina, a više od četvrtine, ili 27 posto, bilo je staro između pet i devet godina, dok je gotovo petina, odnosno 19 posto, bilo staro između 10 i 14 godina. Nešto više od trećine zrakoplova u EU, ili 34 posto, 2017. godine bilo je starije od 15 godina, među kojima je otprilike polovica bila stara 20 ili više godina.

Najmoderniju zrakoplovnu flotu u EU, pokazuju podaci Eurostata, ima Finska, u kojoj 2017. godine nije bilo zrakoplova starih 20 ili više godina. Vrlo mali udio starih aviona imaju i zrakoplovne flote Luksemburga, Češke, Irske i Austrije, te Nizozemske.

Najveći broj zrakoplova u komercijalnom putničkom prometu u EU u 2017. godini imala je Velika Britanija, 1312, za kojom slijede Njemačka, s 1100 zrakoplova, i Francuska, s 571 zrakoplovom. Najmanji broj zrakoplova u komercijalnom putničkom prometu, samo 10, imao je Cipar, pokazuju podaci euro-statistike.

hr Mon Dec 09 2019 11:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .