Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0d28dc0e4938433d8b46a5/80
Foto: PIXABAY

Od badema se može itekako dobro zaraditi, a Brač je to prepoznao

Domaćih badema na policama trgovina već godinama gotovo i nema. I ono malo što uzgojimo izvezemo, a uvoz je nevjerojatan - čak 90 posto ukupne potrošnje. Najviše ih uvozimo iz SAD-a i Turske. Bademi ili bajami su traženi i čini se da smo se ipak malo opametili - posljednjih godina posadili smo nekoliko novih nasada. Kako bi privukli nove uzgajivače, na Braču u općini Selca organiziran je okrugli stol - plantažni i individualni uzgoj bajama.
Na nekad zapuštenim pašnjacima niknuo je lijepi nasad bajama. Brački vrtli, odnosno braća Nebojša i Nenad Kurtović lani su uzeli u zakup 40 hektara državne zemlje upravo u Selcima, te su se umjesto dosadašnjeg bavljenja turizmom i ugostiteljstvom odlučili baviti poljoprivredom. 

"Mi smo se raspitali za ovaj dio priče, ustanovili da možemo dobiti koncesiju od države na 50 godina po relativno povoljnim uvjetima, jer zemljište nije bilo poljoprivredno, mi smo ga pretvorili u poljoprivredno", kaže Nenad Kurtović.

Cilj im je projekt dovesti do kraja da imaju dobar plod i po količini i po kvaliteti. Poslije, kažu, uvijek ima mogućnosti to povezati s turizmom. A kako su imali vlastiti kapital htjeli su uložiti u nešto što će im dugoročno biti isplativo, a da to nije štednja, piše HRT.

"Zaključili smo da od te štednje nema ništa, za 10 godina pitanje je bi li mi u banci uopće imali onoliko koliko smo stavili, a nalazimo se u životnom razdoblju gdje nam se više ne žuri, a djeca imaju svoje karijere, svoje poslove pa će ih sačekat ovo jednog dana jer vjerujem da će oni to nastaviti dalje", kaže Nenad Kurtović.

Zašto baš bajam, jer poznato je da je Brač otok maslina i ovčarstva. 

"Tu smo imali sreću da smo došli do ljudi koji su nas znali uputiti, odnosno upoznati kakvo je stanje u ovom resoru poljoprivrede i gosp. Strikić je bio inicijator bajama, a mi smo došli s idejom da idemo i s ljekovitim biljem paralelno, ali smo odustali jer bi nam trebao jako veliki broj ljudi, a to je problem na otocima gdje se radi turizam sezonski i opredijelili smo se samo na bajam, za sada", kaže.

Do sada je zasađeno 2900 sadnica bajama, a za koji dan kreće i sadnja 3600 sadnica, a jedan dio zemljišta ostat će na čekanju za neke druge projekte. Riješili su i navodnjavanje, a prema studiji izračuna troškova i prihoda vjeruju u dobru isplativost.

Proizvodnja bajama u Hrvatskoj na vrlo je niskim granama, istaknuto je na skupu. Svega 430 ha je pod bajamima i to su uglavnom manji nasadi. Uvozimo iz Španjolske, Tunisa, Irana, i premda smo proizvodnju počeli prije Amerikanaca, od njih danas najviše uvozimo. 

"Kad smo mi imali proizvodnju bajama u Americi je postojala proizvodnja naturalna ili nikakva, danas, zahvaljujući njihovim potporama, ulaganjima u znanost, istraživanja u razvoju, oni su dostigli jedan vrh proizvodnje. Primjerice njihov prinos po ha je pet i pol tona, a kod nas je prinos svega 530 kg po hektaru", objašnjava dr. sc. Frane Strikić sa Sveučilišta u Splitu.

Jedan od glavnih razloga tako malog uroda jest što nemamo velikih komercijalnih nasada. Radi se o pojedinačnim stablima koja su osuđena na utjecaj prirodnih uvjeta, ističe Strikić, i tu vrijedni ona narodna "što Bog da bit će". 

Uz odabir sortimmenta, kod svakog podizanja nasada iznimno je važna analiza pedoloških i klimatskih prilika prostora na temelju čega se odabire gdje će i koja sorta dati najbolje rezultate. Nekad su se više sadili bajami s mekom ili polumekom ljuskom, danas ipak prevladava sadnja s tvrdom ljuskom.

Neke francuske, ruske, talijanske i bugarske sorte na našem području daju jako dobre rezultate. Govorilo se na skupu i o pozitivnim trendovima bajama na globalnom tržištu. Prema podacima EU-a 2016. od ukupnog prometa svih orašastih plodova gotovo polovinu zauzima bajam

Bilo je riječi i o ekonomskoj isplativosti, odnosno održivosti proizvodnje.

"Svaka poljoprivredna proizvodnja, a danas je fokus na bajamima, potencijalno može biti održiva u našim proizvodnim i gospodarskim uvjetima. Naravno, po odgovarajućim pretpostavkama i tehnološkim i ekonomskim. Ovdje smo na lokaciji čija dosadašnja realizacija pokazuje jedan pozitivan primjer", ističe Josip Gugić sa Sveučilišta u Splitu.

Vrijeme povrata investicije svakom je proizvođaču važna, posebice ako je riječ o dugogodišnjim nasadima.

"Jednostavno brzi povrat nije moguć. Početak rodnosti bajama je u 4. proizvodnoj godini, a prva godina pune rodnosti je osma godina. Prema tome, razdoblje povrata ove investicije je sigurno negdje u 10. do 14. godini. To se vrijeme s obzirom na bilošku uvjetovanost ne može i ne da skratiti, dodaje Gugić. 

Samo uporni mogu čekati. A osim čekanja tu su i financijska ulaganja koja nisu mala. Primjerice, na kamenjarskom terenu najizdašnija stavka troška je zahtjevna priprema tla.  

Skupa proizvodnja ali i skup proizvod na tržištu. Kilogram jezgre bajma je između 100 i 150 kuna. Plod je isplativ, jer osim u prehrani i prehrambenoj industriji bajam se koristi i u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Stoga ne čudi da zanimanja za sadnju ima, samo je pitanje raspoloživog zemljišta.
hr Sun Dec 09 2018 15:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/56ef0d050dfb8a0a388b485a/80
Foto: Apartmanija.hr

Inspektori kreću u konačni obračun s iznajmljivačima na crno. Mogu li im stati na kraj?

Od 1. travnja, kada počinje djelovati obnovljeni Državni inspektorat, trebao bi doći kraj neregistriranom iznajmljivanju turističkih soba ili apartmana, barem ako je suditi po najavama iz Ministarstva turizma.

Za ovaj dio posla dosad je bila zadužena Carinska uprava, još otkako je 2014. godine rasformiran Državni inspektorat, no ne postoji točan podatak o broju zapečaćenih objekata. Neslužbeni podaci govore o tek nekoliko stotina obavljenih nadzora, a javna tajna među iznajmljivačima jest da već nekoliko godina one koji djeluju 'na crno' inspekcije ne uspijevaju ni otkriti ni sankcionirati.

Carinicima je, naime, za ulazak u objekte za koje sumnjaju da se u njima obavlja nelegalna djelatnost bio potreban službeni nalog, a za njega prijava ili u najmanju ruku opravdana sumnja. U takvoj situaciji na udaru inspekcija znatno češće su se nalazili legalni i registrirani iznajmljivači koje su inspektori imali ovlasti nadzirati, pa se stvorila golema neravnopravnost, kao i nelojalna tržišna utakmica.

Osim građana Hrvatske, posljednjih godina u nelegalnom iznajmljivanju značajno su sudjelovali stranci, koji su na obali pokupovali veći broj nekretnina.

Tportal je pokušao doći do odgovora na koji način će se inspektorima omogućiti ulazak u privatne objekte, što je problem s kojim se dosad suočavala i Carinska uprava, no čini se da ga trenutno nemaju ni institucije. Poznato je tek da Zakonom o državnom inspektoratu ovo tijelo u ovlasti dobiva nadzor nad neregistriranim obavljanjem ugostiteljske djelatnosti ili pružanjem neregistriranih usluga u turizmu, dok je drugim propisom - Zakonom o sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti - predviđeno pečaćenje takvih objekata uz globu od 10 do 50 tisuća kuna.

Ali hoće li i kako oni nakon 1. travnja moći ulaziti u privatne objekte, još uvijek nije jasno. Na društvenim mrežama posljednjih dana pojavljuje se sve veći broj komentara iznajmljivača koji najavljuju da inspektorima naprosto neće dozvoliti pristup, jednako kao što velik broj građana čini s HRT-ovim inkasatorima.

Tportal je od ustavnog stručnjaka i profesora ustavnog prava na osječkom Pravnom fakultetu Mate Palića zatražio tumačenje toga može li se inspektorima dati ovlast ulaska u privatne prostore, je li pri tome potrebna asistencija policije i kako pronaći omjer između nepovredivosti privatnog vlasništva i sprječavanja kršenja zakona?

'Da, oni mogu dobiti tu ovlast, no svakako bi bilo neophodno da prilikom intervencija imaju asistenciju policije. Pravo vlasništva može se ograničavati, ukoliko se to čini zakonom, kad postoji legitiman cilj i opravdan razlog te kad se nikakvim drugačijim načinom taj cilj ne može postići', objašnjava Palić.

'U konkretnoj situaciji legitiman cilj je zaštita pravnog poretka. Izuzetno je važno za ustavnost takvih ograničenja to da vlast nema alternativnu mogućnost utvrđivanja onih činjenica o kojima ovisi kažnjavanje. U ovom slučaju između zaštite privatnog vlasništva i sprječavanja kršenja zakona postoji otklon prema sprječavanju kršenja zakona. Nepovredivost vlasništva i vladavina prava najviše su vrednote ustavnog poretka, ali vladavina prava je važnija', drži ovaj stručnjak.

Dakle, moguće je da će se s ilegalcima ovog ljeta zbilja krenuti u nešto konkretniji obračun. No alat za to postoji tek teoretski, barem zasad, piše tportal.hr

hr Fri Mar 22 2019 13:36:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba74c0acb557abfbb8b457d/80

Evo kada počinje rekonstrukcija Zračne luke Split u vrijednosti 450 milijuna kuna

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sa suradnicima je obišao radove na rekonstrukciji i dogradnji putničkog terminala Zračne luke Split. Plan je da u lipnju putnici prijeđu u novi terminal odnosno novu zgradu, a radovi na rekonstrukciji postojećeg terminala trebali bi početi u rujnu.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 450 milijuna kuna, a uključuje dogradnju putničkog terminala površine 35.000 metara četvornih, izgradnju pješačkog mosta dužine 120 metara , izgradnju autobusnog terminala za 50 autobusa i parkirališta kapaciteta 900 vozila, kao i radove rekonstrukcije postojećeg terminala. Projekt je kako navode iz Ministarstva mora prometa i infrastrukture je od strateške važnosti za Splitsko-dalmatinsku županiju i grad Split, a njegova će realizacija omogućiti usklađenje kapaciteta putničkog terminala s očekivanom prometnom potražnjom, postizanje visoke razine sigurnosti i kvalitete usluge u zračnoj luci te zadovoljenje EU standarda po schengenskim kriterijima za međunarodni granični prijelaz u Zračnoj Luci Split.

„Nakon otvaranje Zračne luke Franjo Tuđman, nakon dovršetka projekta u Zračnoj luci Dubrovnik dovršava se i ovaj u Zračnoj luci Split, koji je trenutačno najveći projekt u zračnom prometu Hrvatske. Zračna luka Split je sama financirala radove“, kazao je ministar Oleg Butković za novac.hr

Butković je rekao kako sve zračne luke u Hrvatskoj bilježe dvoznamenkasti rast prometa i sve pozitivno posluju.

„U ovoj godini također očekujemo rast a on bi u Zračnoj luci Split trebao iznositi oko sedam posto“, istaknuo je Butković.

Lukša Novak, direktor Zračne luke Split, podsjetio je kako su se suvlasnici Zračne luke Split, a to je država i gradovi Split, Kaštela i Trogir te Splitsko dalmatinska županija odrekli dobiti kako bi se ovaj projekt realizirao.

„Ljetni red letenja počinje krajem mjeseca i trajat će do kraja listopada. Očekujemo da ćemo u brojkama doseći promet koji je prošle godine imala Zračna luka Franjo Tuđman. Nadam se da neće biti problema vezanih uz Brexit i još neke u ovom trenutku vidljive manje krize u zračnom sektoru. Nadam se dobroj situaciji a sezona će svakako biti izazovna. U najavi imamo 3,9 milijuna sjedala samo za ljetnu sezonu a koliko će biti puna to je pitanje i nezahvalno je procjenjivati sezonu. U svakom slučaju, nadam se dobroj sezoni“, kazao je Novak

Lukša Novak je istaknuo kako je u novi dio zračne luke ugrađena najnovija tehnologija što se tiče zaštite putnika i prtljage, piše novac.hr

„Izgradnjom novog terminala i skupa sa starom zgradom dobit ćemo površinu 48 000 metara četvornih, što je usporedivo sa zračnim lukama u Zagrebu i Dubrovniku. Osim većeg kapaciteta moći ćemo pružiti i jedan veći komfor putnicima. Terminal će svakako zadovoljavati naše potrebe u narednih 20-tak godina. U planu nam je razvoj uzletno sletne staze. Tako da dovršetkom ove velike investicije neće stati investicije i ulaganje", izjavio je.

Povezivanje aerodroma s gradom

Butković je kazao što se tiče povezivanja Zračne luke Split željeznicom sa Splitom da će taj projekt početi realizirati nakon dovršetka dokumentacije i da će se sigurno realizirati. „Očekujem početak radova 2021. godine“, kazao je Butković.

hr Wed Mar 20 2019 09:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/57cc4c680234c374da8b45e3/80
Foto: Google Street View

Nacionalni skup privatnih iznajmljivača: Kvalitetom protiv pada turističke potražnje

Najveći nacionalni skup privatnih iznajmljivača 29. i 30. ožujka u Splitu
Ponovno jačanje najvećih konkurenata u turizmu, poput Tunisa, Turske i Grčke, te poljuljane ekonomije ključnih emitivnih tržišta, Italije i Njemačke, izazvalo je zabrinutost kod dijela privatnih iznajmljivača koji su u iščekivanju rezervacija za Uskrs kao prvoga velikog testa ove sezone.

- Mogućnost povećanja broja smještajnih kapaciteta došla je gotovo do maksimuma, pogotovo zbog ograničenja infrastrukture i ograničenog broja letova tijekom sezone. Nisu moguća povećanja broja turista u dvoznamenkastim postocima u odnosu na prošle godine, a koja bi ujedno paralelno pratila toliko povećanje smještajnih kapaciteta. S druge strane, pribjegavanje rušenju cijena ruši imidž cijele destinacije, dok za povećanje također cijena nema mjesta zbog oporavka konkurentskih turističkih tržišta. Stoga je kontinuirano ulaganje u kvalitetu smještaja naše najvažnije oružje za borbu protiv pada turističke potražnje,“ rekla je v.d. voditeljice Zajednice obiteljskog smještaja HGK Martina Nimac Kalcina povodom novog izdanja najvećega nacionalnog skupa privatnih iznajmljivača, Foruma obiteljskoga smještaja u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, koji će se održati 29. i 30. ožujka u Sportskom centru Gripe u Splitu.

- Razlog popularnosti obiteljskog smještaja je veća mogućnost za domaće, lokalno i autohtono iskustvo, što je nešto što današnji turist traži. Žele lokalnu priču i doživljaj. Smještaj više nije prioritet, već priča koju žele ponijeti sa sobom kao glavnu uspomenu te je podijeliti s prijateljima,“ napominje Nimac Kalcina.

Nimac Kalcina naglašava da je upravo zato ovo izdanje Foruma obiteljskog smještaja posvećeno načinima kako podići tu kvalitetu, od luksuznoga privatnog smještaja i dizajna interijera do ulaganja u profesionalnu fotografiju i posluživanja vrhunskoga doručka.

Dio foruma bit će posvećen i ekološkim objektima i održivome turizmu. Predstavit će se i razne mogućnosti obogaćivanja ponude za goste kroz povezivanje s pustolovnim turizmom. U sklopu Foruma predstavnici Ministarstva turizma predstavit će i promjene u zakonodavstvu i novosti za privatne iznajmljivače te kreditne linije. Bit će riječi i o poreznom položaju pružatelja smještaja u domaćinstvu, a Forum će uključivati i veliki izložbeni prostor s predstavljanjem ponude proizvođača i pružatelja usluga relevantnih za obiteljski smještaj.
hr Mon Mar 18 2019 11:25:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c8a789829111c94058b4636/80

Gospodarsko vijeće HGK - Županijske komore Split održalo sjednicu u Zračnoj luci Split

12. sjednica Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Split održana je danas, 14. ožujka u Upravnoj zgradi Zračne luke Split. U radu sjednice su sudjelovali članovi Gospodarskog vijeća, predsjednik HGK ŽK Split, Joze Tomaš, te potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, Mirjana Čagalj.
Uz zahvale domaćinima na gostoprimstvu te članovima Gospodarskog vijeća koji su ga na prethodnoj sjednici jednoglasno izabrali za predsjednika Županijske komore Split, a samim tim i predsjednika Gospodarskog vijeća, Tomaš je istaknuo kako upravo održavanje sjednice u Zračnoj luci Split predstavlja želju za produbljivanjem i jačanjem odnosa s gospodarstvenicima u narednom vremenu.

Potpredsjednica HGK, Mirjana Čagalj, ujedno donedavna v.d. predsjednica ŽK Split, izvijestila je o radu Županijske komore Split u 2018. godini, te istaknula kako je godina bila izuzetno dinamična i uspješna s obzirom da je splitska Komora sudjelovala u organizaciji i realizaciji brojnih uspješnih projekata.

- Posebno bih naglasila kako je ŽK Split bila aktivna u pripremi i prijavi projekata financiranih iz EU fondova. Prijavili smo projekte na pozive u okviru programa prekogranične suradnje Interreg IPA CBC HR-BiH-CG i ADRION. Prijavljena su četiri projekta ukupne vrijednosti veće od 5,5 milijuna eura, a udio ŽK Split u budžetu iznosi više od milijun eura. Također bih istaknula i organizaciju 1. zajedničke konferencije foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, gradova i sveučilišta na kojoj je sudjelovalo više od 400 sudionika - rekla je Čagalj.

Tomaš je izložio plan rada Županijske komore Split u 2019. godini kao i dugoročne smjernice. Uz već definirane zadaće i pokrenute projekte HGK, cilj je dodatno poboljšati suradnju s institucijama, Splitsko-dalmatinskom županijom, gradovima i općinama.

- Konačni cilj je da Splitsko-dalmatinska županija bude prepoznata kao Business friendly županija. Stoga planiramo dodjeljivati priznanja svim gradovima i općinama koji su napravili iskorak i pridonijeli razvoju gospodarstva na svom području“, naveo je Tomaš.

Potpredsjednica Čagalj je održala prezentaciju prometne infrastrukture urbane aglomeracije Split, putem koje je prezentiran projekt povezivanja Zračne luke Split s gradskom lukom i razvoj intermodalnoga čvorišta novog glavnog kolodvora Split u Kopilici. 

Član Uprave Zračne luke Split d.o.o., Lukša Novak je predstavio projekt proširenja Zračne luke Split. Po završetku sjednice članovi Vijeća su obišli novi putnički terminal splitske Zračne luke, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj ukupne vrijednosti 450 milijuna kuna.
hr Thu Mar 14 2019 16:52:32 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .