Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/578cfb1fd84d646f498b45d5/80
Foto: Rade Popadić

INTERVJU Don Josip Dukić, čovjek koji je potaknuo "kulturni preporod" triljskog kraja

Ovaj vrijedni svećenik prije 10 godina osnovao je udrugu koje je do danas izdala brojne knjige različite tematike, potaknula povijesna i znanstvena istraživanja cetinskoga kraja, a udruga je potaknula niz hvale vrijednih manifestacija u okolnim selima

Za vrijeme boravka u Trilju posjetili smo don Josipa Dukića, sveučilišnog profesora Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, ali i predsjednika Kulturnog društva Trilj. Ovaj svestrani svećenik bez župe svojim je entuzijazmom, voljom i znanjem uspio oformiti udrugu koja je nedavno proslavila desetu obljetnicu postojanja i čije su djelatnosti obogatile čitav triljski i cetinski kraj.

Don Dukić je i Kulturno društvo Trilj izvrstan su primjer "uzimanja stvari u svoje ruke kada sustav zakaže", stoga smo umjesto priče s tamošnjim političarima izabrali upravo njega.

- Kroz udrugu je do danas prošlo 70 do 80 članova. Želimo dovesti našu mladost na put tradicijske kulture. Iako nisam uključen u turističke projekte, znam da ovaj kraj može u tom smislu puno više ponuditi nego i domaćim ljudima i strancima. U udurzi povremeno stvaramo naše stare suvenire, travarice, kalendare, razglednice i time dajemo svoj doprinos promidžbi ovog kraja. Također, stražujući kulturnu baštinu dajemo sve za rast turizma – govori nam don Dukić.

Prisjetio se prvih dana udruge…

-  Odmah sam pri osnivanju udruge iznio sam šestogodišnji plan i malo su me članovi tada čudno gledali, ali sve što sam isplanirao se i obistinilo, čak i bolje od onoga što sam zamislio. Ni u snu nisam zamišljao da ćemo imati ovoliku publikaciju. Sada već imam viziju kojim putem udruga treba ići dalje jer želim ostaviti veliki trag u istraživanju Cetinske krajine.

Poznati ste po svojoj društvenoj aktivnosti, osim po svećeničkom zvanju, u civilnom sektoru pokrenuli ste 14 inicijativa u ovom djelu Zagore. O čemu se točno radi?

- Već 15 godina dragovoljno radim na promicanju kulture u Cetinskoj krajini. Krenuo sam iz Trilja od 2001. kada sam pomogao župniku u Trilju, don Anti Čipčiću i objavili smo prvu knjigu o triljskoj župnoj crkvi. Od tada do danas, što kroz rad pomažući župniku i gradu Trilju oko osnivanja muzeja triljskog kraja, 2006. krenuli smo sa civilnom udrugom Kulturno društvo Trilj. Sada je deseta obljetnica i imali smo razne projekte, a ono što je najvrijednije su izdanja knjiga i časopisa. Objavili smo 23 knjige u sklopu udruge. Krenuli smo s prvim časopisom Triljski most i do sada ih imamo šest, ali već 4 godine nije izišao. Uskoro namjeravamo izdati 7. broj. Ima povijesni i religijski dio, a uvodni dio su događanja koja su obilježila prošlu godinu. Ovisno o željama publike, Došli smo do ideje da pokrenemo nekoliko biblioteka tako da je biblioteka Klasje namijenjena osobama iz triljskog i cetinskog kraja. Novom izmjenom statuta trudimo se proširiti i na cijelu Cetinsku krajinu. Unutar biblioteke Klasje objavili smo 9 knjiga poezije i proze autora ovih prostora. Stipe Krce, poznati novinar i putopisac, Nives Jurepa Koačević, Nikola Kuzmičić i Igor Šipić su nam neki od autora. U pripremi su nove knjige koje ovise o financijama.

Pokrenuli smo prošle godine biblioteku namijenjenu novim mladim autorima pa im tako dajemo prostor. Objavili smo prošle godine knjigu Triljanina Stipe Čalete koji je te godine diplomirao na elektrotehnici. Knjiga nosi naziv "Gospodar sjećanja", a radi se o prvoj knjizi u izdavačkom nizu koji se zove Triljski tić.

Postoje li znanstvene publikacije?

- Što se tiče znanstvenih publikacija, imamo dio i te biblioteke, jedna se naziva Tilurienzija. Tu smo predvidjeli knjige koji imaju znanstvenopopularni karakter i tu smo objavili jednu knjigu o mom rodnom mjestu Košutama, "Košute selo zaigrano", gospodina Miljenka Marića i mene.

Biblioteka u znanstvenom smislu najvažnija je "Zenitinam et Tril" koja je pokrenuta 2010. i nosi naziv prema srednjovjekovnom dokumentu gdje se hrvatskougarski vladar Andrija u zahvalu daruje ovaj prostor Zenitinam et Tril. Te godine smo organizirali znanstveni simpozij i pokrenuli biblioteku i ove godine je izišla šesta knjiga u nizu. Govore o našoj prošlosti i Drugom svjetskom ratu i poraću. Imamo nekoliko publikacija Ivana Kozlice čija je tematika masovno stradanje naroda Cetinske krajina, primjerice "Krvava Cetina". Tu je još knjiga "Markovića jama" koja je obradila dugo prešućivanu temu ubijanja domobrana i bacanja u jamu. Objavom su rasvijetljeni tadašnji događaj, što smanjuje prostor manipulacijama. Također je tu vrijedna i zanimljiva knjiga  "Alka i politika - Alka u politici, politika u Alci". Prva je to studija o utjecaju politike na Alku i obrnuto.  Cijela se ta knjiga temelji i na alkarskim i na nealkarskim izvorima. Autor je koristio publikacije Alkarskog društva da bi prikazao političku prisutnost u toj manifestaciji koja kada je započela nije imala veze s politikom.

Inače, sve nabrojene knjige mogu se kupiti u Sinju, Splitu i Zagrebu po knjižarama.

Volio bih spomenuti i knjigu u čast Branimiru Gabričeviću koji je porijeklom iz Garduna. A tu je bio rimski vojni logor Tirulium, po kojem je Trilj dobio ime. Gabričević je ostao trajno vezan za svoj kraj i to je uvijek pokazivao. Njegovi studenti su objavili njegove radove te smo mu se tako odužili. Kaže se da je bio najbolji arheolog iz Jugoslavije. S tom knjigom smo započeli ovaj niz. Zadnja knjiga je moja "Nije sve tako crno", u kojom se nalazi 17 intervjua koja sam vodio sa znanstvenicima raznih profila, a postoje i 24 nastavka u feljtonu, a tema je Salona i don Frane Bulić. Imaju dvije polemike s dvije osobe - Jurica Pavičić i Stipan Samardžić koji su imali potrebu prigovoriti istraživanjima, ali nemam namjeru ulaziti s njima u rasprave jer oni nisu povjesničari po struci. Samo želim reći da od 1945. godine do ovih radova o Drugom svjetskom ratu nije postojala nego samo jedna knjiga koja nije cjelovita ni znanstvena.

Uskoro za sv. Mihovila treba izići knjiga "Taj novi triljski most", a nadam se i napisati za desetogodišnjicu i jednu monografiju o 10-godišnjem radu udruge.

Osim izdavaštva, postoje li i druge djelatnosti u udruzi?

- Postoje, to je znanstveno istraživanje Cetinske krajine, a jedan od najvećih projekata je simpozij iz 2010. godine, na kojem je bilo 45 predavača, a zbornik radova bi trebao izaći do kraja godine. Time smo obilježili 800. obljetnicu prvog spomena Trilja u pohrvaćenom obliku i nastavit ćemo dalje sa simpozijima.

Postoje dvije osobe koje su zadužile Trilj, a to su geolog Ante Šušnjara iz Vedrina i velikan i istraživač Šime Jurić, Sinjanin. A bez njihovih knjiga se ne može ići u istraživanje.

Zahvaljujući suradnji sa Viteškim alkarskim društvom, koje sufinancira odlazak istraživača u Beograd, Zadar, Zagreb, Split i Veneciju do sada smo prikupili jako vrijednog materijala, kojeg trebamo obrađivati i time će publikacije izići na vidjelo.

Udruga se profilira prema istraživanju i objavljivanju knjiga pa polako postajemo neformalni institut. Pokrenuli smo projekt koji je na ovom području a i šire ostavio traga i naš trud se naveliko prepoznaje.

Jedna od drugih aktivnosti je vezana za rad s djecom. Imamo šest projekata i time najmlađu populaciju uvodimo u rad kojim se bavimo da bi krenuli našim stazama. Pokušavamo im otvoriti mogućnosti da krenu znanstvenim putem kroz projekte. Objavili smo dva CD-a. Jedan je vezan za nekadašnje Djevojke sa Cetine koje su bile popularne u bivšoj Jugoslaviji i koje su sa Jovicom Škarom ostavili veliki trag ali iza 90-ih više nisu mogle nastaviti s radom. Imale su koncerte po cijeloj Jugoslaviji.

Tako smo obajvili njihov CD jer bi bilo šteta ne prisjetiti ih se. Drugi cd je rad jedne udruge iz Košuta, Košuta. To je ženska klapa s dobrim glasovima pa smo snimili cd poznatih pjesama koje su obradili. Triljski prostor je time kulturno obogaćen.

Imamo još jedan projekt za mala triljska mjesta koja su zapostavljena. U 3 mjesta smo napravili kulturne manifestacije. Prvo mjesto su Košute, gdje smo napravili Dane Košuta i kroz pet godina smo organizirali program u trajanju od šest dana. Rad s djecom i razne predstave smo pokrenuli. Cilj nam je njima pomoći. Ponosan sam na taj naš doprinos.

Vrpolje i Čačvina su druga dva mjesta, posebna mjesta ruralne i tradicijske kulture, ali gotovo iseljena. U Vrpolju tako postoji "lokva", to je prirodna čatrnja, ovalnog oblika, napravljena početkom 20. stoljeća. Lidija Bauk, koja se bavi tradicijskom kulturom otkrila je obilazeći ta mjesta, čatrnju i tako smo se odlučili na projekt "Vesta festa" - festival ženske tradicijske glazbe u Vrpolju. Prije 2 godine smo s tim krenuli, a gospodin Višnjić je sve sredio i tada je 1000 ljudi došlo na festival i pokazalo se da to mjesto ima potencijala.

Čačvina ima prostor u podnožju, "megdan", koji asocira na mušku kulturu jer su se tu muškarci druži i okupljali i odmjeravali snage, tu se sva djelatnost i kultura sela odvijala. Tako je ima godinu dana tu pokrenuta Čačvina megdan fest, koji slavi mušku tradicijsku kulturu. Zaista je izvan očekivanja što smo postigli. Gospodin Filip Žaper iz Mjesnog odbora Čačvina okupio je ekipu i sredio prostor za manifestaciju. Tako je Kulturno društvo Trilj pomoglo malim mjestima da se očuva tradicijska kultura.

U Vrpolju su osnovali udrugu Vučija pa oni preuzimaju glavni dio posla. Ove godine, 23. srpnja će se održati treća Vesta festa.

Gotovo svaka udruga ima problem s financiranjem. Kako vi funkcionirate?

-  Što se tiče financiranja krenuli smo ispod nule jer sam prve dvije godine davao samo svoja sredstava. Bio sam uvjeren da se u udrugu isplati ulagati i da će se sve vratiti. Od 2006. uspjeli smo se pokriti sponzorima, a pomaže nam i grad Trilj i naša županijama te Ministarstvo znanosti. Tako 80 posto novca kojeg dobijemo ide za istraživanja i publikaciju knjiga.

Deseti rođendan udruge je bio u desetom mjesecu, a uskoro ćemo napraviti program kojim ćemo se do kraja godine zahvaliti svima koji su nam pomogli.

Mještani, uvjeren sam prepoznaju rad udruge. Sjećam se prvih reakcija ljudi i sveukupno sam prezadovoljan. Ovdje sada zna i po 500 ljudi doći na predstavljanje knjiga koje budu u kinodvorani Trilj ili knjižnici.

Pretpostavljam da udruga i Vi s njom imate planove za budućnost?

- Važnije teme ovog područja planiramo pretvoriti u dokumentarne filmove i to preko dva projekta koji nam slijede. Ova mala mjesta su najvažnije da se kroz ovakve manifestacije ožive. Želja mi je da svako mjesto koje nema svoju knjigu ili manifestaciju ovakvim događanjima osvježe i pokrenu. To nam je glavni cilj. Tako smo i prikupljali stare fotografije naših malih mjesta pa ćemo sada sa skeniranim fotografijama i dokumentima koje su nam sugrađani dostavili, ostvariti misiju udruge da postane institut kulture i očuvanja kulturne baštine Trilja. Naravno udruga će nastaviti baviti izdavaštvom i istraživanjem, a svi koji se u tome vide dobro su došli!

 

hr Mon Jul 18 2016 17:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590ae303b47398de708b45c8/80
Foto: Pixabay

Drugi put u povijesti dizel u Hrvatskoj skuplji od benzina

Navedene cijene zabilježene su na najjeftinijim benzinskim crpkama

Prema pisanju portala cijenegoriva.info, danas se prvi put u zadnjih deset godina te drugi put u povijesti cijena dizela u Hrvatskoj popela iznad cijene benzina.

Litra Europsupera 95 tako je pojeftinila za 23 lipe te sada košta 10,20 kuna, a cijena litre eurodizela pala je za 17 lipa te sada košta 10,22 kuna, pišu vijesti.hr.

Navedene cijene zabilježene su na najjeftinijim benzinskim crpkama.

Ovo je drugi put u povijesti da je dizel skuplji od benzina u Hrvatskoj, i to od ožujka 2008. godine. No, cijene goriva tada su bile za oko kunu niže nego danas. 

hr Tue Oct 23 2018 13:27:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a01a43fb9e03e359f8b457c/80
Foto: Blog

Iznajmljuju se Kulmerovi dvori: Ako ste maštali o vjenčanju u Todorićevu dvorcu, sada to možete i ostvariti

Dijelovi Kulmerovih dvora mogu unajmiti za privatne evente, a u najam se daje i "Čarobna koliba" obitelji Todorić u Gorskom kotaru.
Kulmerovi dvori, dom obitelji Todorić u kojem trenutno živi samo kći Ivice Todorića Iva Balent, odnedavno se mogu unajmiti za vjenčanja, press-konferencije i ostale evente.

Potvrdila je to za DNEVNIK.hr Iva Balent, otkrivši kako se ipak ne mogu unajmiti cijeli Kulmerovi dvori, već samo prostori prilagođeni za održavanje evenata, što uključuje i dvorište dvorca.

U Kulmerovim dvorima tako će se u četvrtak primjerice održati promocija jednog hrvatskog filma.

Uz Kulmerove dvore, moguće je unajmiti i „Čarobnu kolibu“ u vlasništvu Ive Balent smještenu u mjestu Hlevci u Gorskom kotaru.

Luksuzna koliba dostupna je za dnevni i tjedni najam, a preko jedne od stranica za grupnu prodaju, tri noćenja za osam osoba nude se po cijeni od 4387 kuna. U najam je uključeno i neograničeno korištenje saune te torta dobrodošlice.

Podsjetimo, zagrebački Županijski sud u listopadu je blokirao četvrtinu Kulmerovih dvora u vlasništvu Ivice Todorića, a u ožujku 2018. odbijen je zahtjev Agrokora za blokadom imovine Todorićevih sinova, kćeri i zeta, koji su vlasnici dijelova Kulmerovih dvora. 

hr Tue Oct 23 2018 13:02:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a12c727b9e03ef6068b458e/80
Foto: Pixabay

Sve više Hrvata umire od dijabetesa: Kako do bržeg otkrivanja i pravilnog liječenja?

Glavni krivac je kasno otkrivanje, ali i loša regulacija koja je dijabetes postavila na visoko četvrto mjesto na listi ubojica

Prošle godine od šećerne bolesti umrlo je više od 2300 ljudi, što je za 75 posto više nego prije pet godina - pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, piše Život i stil.

Procjenjuje se da s dijabetesom u Hrvatskoj živi 450 000 ljudi, tip 1 ima oko 10%. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prije 5 godina u Hrvatskoj je zbog dijabetesa umrlo 1330 ljudi. S godinama brojka je rasla, pa ih je prošle godine umrlo od 2331. To je povećanje od 75% u samo pet godina.

U svakom slučaju podaci jesu alarmantni, sve više je oboljelih i umrlih. Naravno da je ova brojka i stvar šifriranja, odnosno šećerna bolest je postala prepoznata kao uzrok smrti. 

U 2016-oj na liječenje šećerne bolesti potrošene su 4 i pol milijarde kuna, točnije 20% proračuna HZZO-a. Od tog novca čak 88% su troškovi liječenja  komplikacija.

hr Tue Oct 23 2018 12:54:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcefb720e49380f008b4ad2/80

Nadbiskup Barišić primio novoga rektora splitskoga Sveučilišta prof. Ljutića i njegove suradnike

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je, u utorak 23. listopada u Nadbiskupskom Ordinarijatu u Splitu, prof. dr. Dragana Ljutića, novoga rektora Sveučilišta u Splitu i njegove suradnike: prof. dr. Gorana Karduma, prorektora za nastavu, prof. dr. Đurđicu Miletić prorektoricu za međunarodnu suradnju, izv. prof. dr. Željka Radića, prorektora za pravne poslove i razvoj ljudskih potencijala, prof. dr. Leandru Vranješ Markić, prorektoricu za znanost i inovacije te Ivanu Pletković, rektorovu tajnicu. Sastanku su nazočili i generalni vikar mons. Miroslav Vidović i pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić.

Novi rektor prof. Ljutić zahvalio je nadbiskupu na primanju te mu je predstavio svoje najuže suradnike, istaknuvši pritom kako se samo u zajedništvu i suradnji svih odgovornih u društvu može doći do izvrsnosti i cjelovite, duhovne i materijalne formacije mladih. Kazao je kako će nastojati za splitsko Sveučilište izboriti više radnih mjesta te našim mladima dati perspektivu i mogućnosti, ali i ojačati naše fakultete. Sveučilište u Splitu ima oko 20.000 studenata te spada u srednje veliko Sveučilište. Proteklih dana posjetila nas je delegacija inicijative „European Universities“ koja želi da joj se naše Sveučilište pridruži, kazao je prof. Ljutić istaknuvši s ponosom kako splitski studenti bilježe brojne izvrsne rezultate na međunarodnim natjecanjima te kako grad Split ima velike mogućnosti u koje se svakodnevno uvjeravamo.

Na sastanku je bilo govora i o demografskoj slici Hrvatske, iseljavanju mladih ljudi u potrazi za zaposlenjem te je u tom vidu naglašena prijeka potreba omogućavanja mladima da nakon svoga studija nađu posao u Hrvatskoj. Istaknuto je, također, da treba raditi na promidžbi naših sveučilišnih programa ali i naših istaknutih studenata, profesora i znanstvenika koje imamo a o kojima se malo u medijima govori.

Nadbiskup Barišić čestitao je prof. Ljutiću na njegovoj novoj službi rektora i izboru suradnika, potaknuo ih je na predan rad u intelektualnoj ali i duhovnoj izobrazbi mladih ljudi naglasivši da nije dovoljno stvoriti „genija“ nego u prvom redu dobroga čovjeka. Potaknuo ih je na zajedništvo te im zaželio mnogo uspjeha i blagoslovljen rad. Nadbiskup je rektoru i njegovim suradnicima uručio prigodni dar – suvenir o Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji, kojemu je u rujnu domaćin bila Splitsko-makarska nadbiskupija.

hr Tue Oct 23 2018 12:44:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .