Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/578cfb1fd84d646f498b45d5/80
Foto: Rade Popadić

INTERVJU Don Josip Dukić, čovjek koji je potaknuo "kulturni preporod" triljskog kraja

Ovaj vrijedni svećenik prije 10 godina osnovao je udrugu koje je do danas izdala brojne knjige različite tematike, potaknula povijesna i znanstvena istraživanja cetinskoga kraja, a udruga je potaknula niz hvale vrijednih manifestacija u okolnim selima

Za vrijeme boravka u Trilju posjetili smo don Josipa Dukića, sveučilišnog profesora Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, ali i predsjednika Kulturnog društva Trilj. Ovaj svestrani svećenik bez župe svojim je entuzijazmom, voljom i znanjem uspio oformiti udrugu koja je nedavno proslavila desetu obljetnicu postojanja i čije su djelatnosti obogatile čitav triljski i cetinski kraj.

Don Dukić je i Kulturno društvo Trilj izvrstan su primjer "uzimanja stvari u svoje ruke kada sustav zakaže", stoga smo umjesto priče s tamošnjim političarima izabrali upravo njega.

- Kroz udrugu je do danas prošlo 70 do 80 članova. Želimo dovesti našu mladost na put tradicijske kulture. Iako nisam uključen u turističke projekte, znam da ovaj kraj može u tom smislu puno više ponuditi nego i domaćim ljudima i strancima. U udurzi povremeno stvaramo naše stare suvenire, travarice, kalendare, razglednice i time dajemo svoj doprinos promidžbi ovog kraja. Također, stražujući kulturnu baštinu dajemo sve za rast turizma – govori nam don Dukić.

Prisjetio se prvih dana udruge…

-  Odmah sam pri osnivanju udruge iznio sam šestogodišnji plan i malo su me članovi tada čudno gledali, ali sve što sam isplanirao se i obistinilo, čak i bolje od onoga što sam zamislio. Ni u snu nisam zamišljao da ćemo imati ovoliku publikaciju. Sada već imam viziju kojim putem udruga treba ići dalje jer želim ostaviti veliki trag u istraživanju Cetinske krajine.

Poznati ste po svojoj društvenoj aktivnosti, osim po svećeničkom zvanju, u civilnom sektoru pokrenuli ste 14 inicijativa u ovom djelu Zagore. O čemu se točno radi?

- Već 15 godina dragovoljno radim na promicanju kulture u Cetinskoj krajini. Krenuo sam iz Trilja od 2001. kada sam pomogao župniku u Trilju, don Anti Čipčiću i objavili smo prvu knjigu o triljskoj župnoj crkvi. Od tada do danas, što kroz rad pomažući župniku i gradu Trilju oko osnivanja muzeja triljskog kraja, 2006. krenuli smo sa civilnom udrugom Kulturno društvo Trilj. Sada je deseta obljetnica i imali smo razne projekte, a ono što je najvrijednije su izdanja knjiga i časopisa. Objavili smo 23 knjige u sklopu udruge. Krenuli smo s prvim časopisom Triljski most i do sada ih imamo šest, ali već 4 godine nije izišao. Uskoro namjeravamo izdati 7. broj. Ima povijesni i religijski dio, a uvodni dio su događanja koja su obilježila prošlu godinu. Ovisno o željama publike, Došli smo do ideje da pokrenemo nekoliko biblioteka tako da je biblioteka Klasje namijenjena osobama iz triljskog i cetinskog kraja. Novom izmjenom statuta trudimo se proširiti i na cijelu Cetinsku krajinu. Unutar biblioteke Klasje objavili smo 9 knjiga poezije i proze autora ovih prostora. Stipe Krce, poznati novinar i putopisac, Nives Jurepa Koačević, Nikola Kuzmičić i Igor Šipić su nam neki od autora. U pripremi su nove knjige koje ovise o financijama.

Pokrenuli smo prošle godine biblioteku namijenjenu novim mladim autorima pa im tako dajemo prostor. Objavili smo prošle godine knjigu Triljanina Stipe Čalete koji je te godine diplomirao na elektrotehnici. Knjiga nosi naziv "Gospodar sjećanja", a radi se o prvoj knjizi u izdavačkom nizu koji se zove Triljski tić.

Postoje li znanstvene publikacije?

- Što se tiče znanstvenih publikacija, imamo dio i te biblioteke, jedna se naziva Tilurienzija. Tu smo predvidjeli knjige koji imaju znanstvenopopularni karakter i tu smo objavili jednu knjigu o mom rodnom mjestu Košutama, "Košute selo zaigrano", gospodina Miljenka Marića i mene.

Biblioteka u znanstvenom smislu najvažnija je "Zenitinam et Tril" koja je pokrenuta 2010. i nosi naziv prema srednjovjekovnom dokumentu gdje se hrvatskougarski vladar Andrija u zahvalu daruje ovaj prostor Zenitinam et Tril. Te godine smo organizirali znanstveni simpozij i pokrenuli biblioteku i ove godine je izišla šesta knjiga u nizu. Govore o našoj prošlosti i Drugom svjetskom ratu i poraću. Imamo nekoliko publikacija Ivana Kozlice čija je tematika masovno stradanje naroda Cetinske krajina, primjerice "Krvava Cetina". Tu je još knjiga "Markovića jama" koja je obradila dugo prešućivanu temu ubijanja domobrana i bacanja u jamu. Objavom su rasvijetljeni tadašnji događaj, što smanjuje prostor manipulacijama. Također je tu vrijedna i zanimljiva knjiga  "Alka i politika - Alka u politici, politika u Alci". Prva je to studija o utjecaju politike na Alku i obrnuto.  Cijela se ta knjiga temelji i na alkarskim i na nealkarskim izvorima. Autor je koristio publikacije Alkarskog društva da bi prikazao političku prisutnost u toj manifestaciji koja kada je započela nije imala veze s politikom.

Inače, sve nabrojene knjige mogu se kupiti u Sinju, Splitu i Zagrebu po knjižarama.

Volio bih spomenuti i knjigu u čast Branimiru Gabričeviću koji je porijeklom iz Garduna. A tu je bio rimski vojni logor Tirulium, po kojem je Trilj dobio ime. Gabričević je ostao trajno vezan za svoj kraj i to je uvijek pokazivao. Njegovi studenti su objavili njegove radove te smo mu se tako odužili. Kaže se da je bio najbolji arheolog iz Jugoslavije. S tom knjigom smo započeli ovaj niz. Zadnja knjiga je moja "Nije sve tako crno", u kojom se nalazi 17 intervjua koja sam vodio sa znanstvenicima raznih profila, a postoje i 24 nastavka u feljtonu, a tema je Salona i don Frane Bulić. Imaju dvije polemike s dvije osobe - Jurica Pavičić i Stipan Samardžić koji su imali potrebu prigovoriti istraživanjima, ali nemam namjeru ulaziti s njima u rasprave jer oni nisu povjesničari po struci. Samo želim reći da od 1945. godine do ovih radova o Drugom svjetskom ratu nije postojala nego samo jedna knjiga koja nije cjelovita ni znanstvena.

Uskoro za sv. Mihovila treba izići knjiga "Taj novi triljski most", a nadam se i napisati za desetogodišnjicu i jednu monografiju o 10-godišnjem radu udruge.

Osim izdavaštva, postoje li i druge djelatnosti u udruzi?

- Postoje, to je znanstveno istraživanje Cetinske krajine, a jedan od najvećih projekata je simpozij iz 2010. godine, na kojem je bilo 45 predavača, a zbornik radova bi trebao izaći do kraja godine. Time smo obilježili 800. obljetnicu prvog spomena Trilja u pohrvaćenom obliku i nastavit ćemo dalje sa simpozijima.

Postoje dvije osobe koje su zadužile Trilj, a to su geolog Ante Šušnjara iz Vedrina i velikan i istraživač Šime Jurić, Sinjanin. A bez njihovih knjiga se ne može ići u istraživanje.

Zahvaljujući suradnji sa Viteškim alkarskim društvom, koje sufinancira odlazak istraživača u Beograd, Zadar, Zagreb, Split i Veneciju do sada smo prikupili jako vrijednog materijala, kojeg trebamo obrađivati i time će publikacije izići na vidjelo.

Udruga se profilira prema istraživanju i objavljivanju knjiga pa polako postajemo neformalni institut. Pokrenuli smo projekt koji je na ovom području a i šire ostavio traga i naš trud se naveliko prepoznaje.

Jedna od drugih aktivnosti je vezana za rad s djecom. Imamo šest projekata i time najmlađu populaciju uvodimo u rad kojim se bavimo da bi krenuli našim stazama. Pokušavamo im otvoriti mogućnosti da krenu znanstvenim putem kroz projekte. Objavili smo dva CD-a. Jedan je vezan za nekadašnje Djevojke sa Cetine koje su bile popularne u bivšoj Jugoslaviji i koje su sa Jovicom Škarom ostavili veliki trag ali iza 90-ih više nisu mogle nastaviti s radom. Imale su koncerte po cijeloj Jugoslaviji.

Tako smo obajvili njihov CD jer bi bilo šteta ne prisjetiti ih se. Drugi cd je rad jedne udruge iz Košuta, Košuta. To je ženska klapa s dobrim glasovima pa smo snimili cd poznatih pjesama koje su obradili. Triljski prostor je time kulturno obogaćen.

Imamo još jedan projekt za mala triljska mjesta koja su zapostavljena. U 3 mjesta smo napravili kulturne manifestacije. Prvo mjesto su Košute, gdje smo napravili Dane Košuta i kroz pet godina smo organizirali program u trajanju od šest dana. Rad s djecom i razne predstave smo pokrenuli. Cilj nam je njima pomoći. Ponosan sam na taj naš doprinos.

Vrpolje i Čačvina su druga dva mjesta, posebna mjesta ruralne i tradicijske kulture, ali gotovo iseljena. U Vrpolju tako postoji "lokva", to je prirodna čatrnja, ovalnog oblika, napravljena početkom 20. stoljeća. Lidija Bauk, koja se bavi tradicijskom kulturom otkrila je obilazeći ta mjesta, čatrnju i tako smo se odlučili na projekt "Vesta festa" - festival ženske tradicijske glazbe u Vrpolju. Prije 2 godine smo s tim krenuli, a gospodin Višnjić je sve sredio i tada je 1000 ljudi došlo na festival i pokazalo se da to mjesto ima potencijala.

Čačvina ima prostor u podnožju, "megdan", koji asocira na mušku kulturu jer su se tu muškarci druži i okupljali i odmjeravali snage, tu se sva djelatnost i kultura sela odvijala. Tako je ima godinu dana tu pokrenuta Čačvina megdan fest, koji slavi mušku tradicijsku kulturu. Zaista je izvan očekivanja što smo postigli. Gospodin Filip Žaper iz Mjesnog odbora Čačvina okupio je ekipu i sredio prostor za manifestaciju. Tako je Kulturno društvo Trilj pomoglo malim mjestima da se očuva tradicijska kultura.

U Vrpolju su osnovali udrugu Vučija pa oni preuzimaju glavni dio posla. Ove godine, 23. srpnja će se održati treća Vesta festa.

Gotovo svaka udruga ima problem s financiranjem. Kako vi funkcionirate?

-  Što se tiče financiranja krenuli smo ispod nule jer sam prve dvije godine davao samo svoja sredstava. Bio sam uvjeren da se u udrugu isplati ulagati i da će se sve vratiti. Od 2006. uspjeli smo se pokriti sponzorima, a pomaže nam i grad Trilj i naša županijama te Ministarstvo znanosti. Tako 80 posto novca kojeg dobijemo ide za istraživanja i publikaciju knjiga.

Deseti rođendan udruge je bio u desetom mjesecu, a uskoro ćemo napraviti program kojim ćemo se do kraja godine zahvaliti svima koji su nam pomogli.

Mještani, uvjeren sam prepoznaju rad udruge. Sjećam se prvih reakcija ljudi i sveukupno sam prezadovoljan. Ovdje sada zna i po 500 ljudi doći na predstavljanje knjiga koje budu u kinodvorani Trilj ili knjižnici.

Pretpostavljam da udruga i Vi s njom imate planove za budućnost?

- Važnije teme ovog područja planiramo pretvoriti u dokumentarne filmove i to preko dva projekta koji nam slijede. Ova mala mjesta su najvažnije da se kroz ovakve manifestacije ožive. Želja mi je da svako mjesto koje nema svoju knjigu ili manifestaciju ovakvim događanjima osvježe i pokrenu. To nam je glavni cilj. Tako smo i prikupljali stare fotografije naših malih mjesta pa ćemo sada sa skeniranim fotografijama i dokumentima koje su nam sugrađani dostavili, ostvariti misiju udruge da postane institut kulture i očuvanja kulturne baštine Trilja. Naravno udruga će nastaviti baviti izdavaštvom i istraživanjem, a svi koji se u tome vide dobro su došli!

 

hr Mon Jul 18 2016 17:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587010361eea8f3acb8b457c/80

Magistrala konačno otvorena za sav promet! Dio vatrogasaca ostaje kod Jasenova, ostali žure na nove intervencije

U požaru koji od pet sati jutros gori na predjelu Jasenova kod Grebaštice, planulo je dvadesetak hektara trave i niskog raslinja, doznajemo u šibenskim hitnim službama.

adranska magistrala između Šibenika i Primoštena otvorena je u subotu oko 11 sati za sav promet nakon što je zbog požara na predjelu Jasenovo tijekom noći bila potpuno zatvorena, a ujutro se promet tom cestom odvijao naizmjenice jednim kolničkim rakom, doznaje se u Javnoj vatrogasnoj postrojbi (JVP) Šibenik.

Požar koji je planuo noćas oko 4,40 sati na području između Jasenova i Grebaštice kod Šibenika lokaliziran je u prijepodnevnim satima, ali vatrogasci će zbog olujne bure ostati tamo tijekom cijeloga dana i nadzirati opožareni prostor.

Izgorjelo je oko 24 hektara površine, uglavnom niskog raslinja, ali stradala je i jedna borova šuma uz kamp na tom području koji su vatrogasci uspjeli obraniti, tako da vatra nije zahvatila unutrašnje objekte, kazao je Volimir Milošević, zapovjednik JVP Šibenik.

- Na terenu je u tijeku smjena ljudstva koje ostaje tamo zbog opasnosti da vjetar ne razbukta vatru, ali dio vatrogasaca moramo raspodijeliti na druge intervencije. Imamo još jedan požar na području Sedramića te novi požar na otvorenom prostoru kod Vodica. Također, tijekom noći i jutra bilo je dvadesetak intervencija zbog stabala, stupova i reklamnih panoa koje je porušila bura, a takve dojave stižu nam i sada - kaže zapovjednik Milošević.

Uzrok požara kod Jasenova moglo bi biti iskrenje iz jedne električne žice, ali to tek utvrđuje šibenska policija, piše sibenik.in

hr Sat Feb 23 2019 13:37:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c7134130e4938a8b98b45b8/80
Foto: InfoVodice

Gori blizu Vodica: 500 metara od kuća, bura ometa gašenje

Osim što orkanska bura otežava gašenje vatrogascima, ona onemogućuje korištenje kanadera. Poviše Vodica i Tribunja, piše InfoVodice, vidi se gusti dim, a vatra je svega 500 metara zračne linije od prvih kuća

Županijski centar 112 zaprimio je nešto iza 11 sati dojavu o požaru poviše Orlovih krugova. Na teren su izašle raspoložive vatrogasne snage, no orkanska bura ometa gašenje.

Osim što orkanska bura otežava gašenje vatrogascima, ona onemogućuje korištenje kanadera. 

Poviše Vodica i Tribunja, piše InfoVodice, vidi se gusti dim, a vatra je svega 500 metara zračne linije od prvih kuća na Selinama. 


hr Sat Feb 23 2019 12:53:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57736886d84d64744b8b46a3/80
Foto: D.N.

Demografi složni: Pali smo ispod 4 milijuna stanovnika

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Prof. Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati
Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Dakle, Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod 4 milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih. 

No, još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina, piše vecernji.hr

Svi iseljeni se ne odjavljuju

To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

– Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima – kaže demograf prof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf doc. dr. Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika.

– Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća – govori Šterc.

I demograf doc. dr. Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta slaže se s kolegama da imamo realno 4 ili manje od 4 milijuna stanovnika.

– Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva – kaže Strmota. 


Demograf dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar također napominje sljedeće:

– Ako je 31. ožujka 2011. u Hrvatskoj živjelo 4,284.889 stanovnika, a prirodni pad između travnja 2011. i 30. lipnja 2018. iznosio je oko 99,5 tisuća stanovnika, proizlazi da je negativni migracijski saldo u tom razdoblju iznosio svega 95.799 osoba. Taj broj otprilike odgovara službenoj statistici, ali svima je poznato da je razlika između broja odseljenih i doseljenih bila znatno veća nego što prikazuju podaci DZS-a. Stoga je u Hrvatskoj sredinom 2018. sasvim sigurno živjelo manje od četiri milijuna stanovnika – govori Pokos. 


hr Sat Feb 23 2019 12:15:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c711b580e493839b78b4629/80

FOTOGALERIJA Pogledajte što razorna bura ostavlja za sobom

U Pomorskome hidrometeorološkom centru Split potvrdili su da je noćas i jutros najjača bura puhala u Makarskoj, čak 191 kilometar na sat, a u Splitu je dosegnula 176 kilometara na sat i najjača je u posljednjih deset godina.
U Solinu su naleti bure toliko jaki da su bacili i jedan od najbržih brodova na Jadranu čija je vrijednost 150.000 eura. U vlasništvu je Ive Bilića, a šteta će biti procijenjena tek nakon podizanja.

Kako javljaju čitatelji, u ulici Ive Tijardovića na Pujankama, bura nosi dijelove fasade, a policija upozorava da se izbjegava dio oko Doma mladih. Naime, bura kida i raznosi velike komade lima.






hr Sat Feb 23 2019 11:07:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .