Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/578cfb1fd84d646f498b45d5/80
Foto: Rade Popadić

INTERVJU Don Josip Dukić, čovjek koji je potaknuo "kulturni preporod" triljskog kraja

Ovaj vrijedni svećenik prije 10 godina osnovao je udrugu koje je do danas izdala brojne knjige različite tematike, potaknula povijesna i znanstvena istraživanja cetinskoga kraja, a udruga je potaknula niz hvale vrijednih manifestacija u okolnim selima

Za vrijeme boravka u Trilju posjetili smo don Josipa Dukića, sveučilišnog profesora Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, ali i predsjednika Kulturnog društva Trilj. Ovaj svestrani svećenik bez župe svojim je entuzijazmom, voljom i znanjem uspio oformiti udrugu koja je nedavno proslavila desetu obljetnicu postojanja i čije su djelatnosti obogatile čitav triljski i cetinski kraj.

Don Dukić je i Kulturno društvo Trilj izvrstan su primjer "uzimanja stvari u svoje ruke kada sustav zakaže", stoga smo umjesto priče s tamošnjim političarima izabrali upravo njega.

- Kroz udrugu je do danas prošlo 70 do 80 članova. Želimo dovesti našu mladost na put tradicijske kulture. Iako nisam uključen u turističke projekte, znam da ovaj kraj može u tom smislu puno više ponuditi nego i domaćim ljudima i strancima. U udurzi povremeno stvaramo naše stare suvenire, travarice, kalendare, razglednice i time dajemo svoj doprinos promidžbi ovog kraja. Također, stražujući kulturnu baštinu dajemo sve za rast turizma – govori nam don Dukić.

Prisjetio se prvih dana udruge…

-  Odmah sam pri osnivanju udruge iznio sam šestogodišnji plan i malo su me članovi tada čudno gledali, ali sve što sam isplanirao se i obistinilo, čak i bolje od onoga što sam zamislio. Ni u snu nisam zamišljao da ćemo imati ovoliku publikaciju. Sada već imam viziju kojim putem udruga treba ići dalje jer želim ostaviti veliki trag u istraživanju Cetinske krajine.

Poznati ste po svojoj društvenoj aktivnosti, osim po svećeničkom zvanju, u civilnom sektoru pokrenuli ste 14 inicijativa u ovom djelu Zagore. O čemu se točno radi?

- Već 15 godina dragovoljno radim na promicanju kulture u Cetinskoj krajini. Krenuo sam iz Trilja od 2001. kada sam pomogao župniku u Trilju, don Anti Čipčiću i objavili smo prvu knjigu o triljskoj župnoj crkvi. Od tada do danas, što kroz rad pomažući župniku i gradu Trilju oko osnivanja muzeja triljskog kraja, 2006. krenuli smo sa civilnom udrugom Kulturno društvo Trilj. Sada je deseta obljetnica i imali smo razne projekte, a ono što je najvrijednije su izdanja knjiga i časopisa. Objavili smo 23 knjige u sklopu udruge. Krenuli smo s prvim časopisom Triljski most i do sada ih imamo šest, ali već 4 godine nije izišao. Uskoro namjeravamo izdati 7. broj. Ima povijesni i religijski dio, a uvodni dio su događanja koja su obilježila prošlu godinu. Ovisno o željama publike, Došli smo do ideje da pokrenemo nekoliko biblioteka tako da je biblioteka Klasje namijenjena osobama iz triljskog i cetinskog kraja. Novom izmjenom statuta trudimo se proširiti i na cijelu Cetinsku krajinu. Unutar biblioteke Klasje objavili smo 9 knjiga poezije i proze autora ovih prostora. Stipe Krce, poznati novinar i putopisac, Nives Jurepa Koačević, Nikola Kuzmičić i Igor Šipić su nam neki od autora. U pripremi su nove knjige koje ovise o financijama.

Pokrenuli smo prošle godine biblioteku namijenjenu novim mladim autorima pa im tako dajemo prostor. Objavili smo prošle godine knjigu Triljanina Stipe Čalete koji je te godine diplomirao na elektrotehnici. Knjiga nosi naziv "Gospodar sjećanja", a radi se o prvoj knjizi u izdavačkom nizu koji se zove Triljski tić.

Postoje li znanstvene publikacije?

- Što se tiče znanstvenih publikacija, imamo dio i te biblioteke, jedna se naziva Tilurienzija. Tu smo predvidjeli knjige koji imaju znanstvenopopularni karakter i tu smo objavili jednu knjigu o mom rodnom mjestu Košutama, "Košute selo zaigrano", gospodina Miljenka Marića i mene.

Biblioteka u znanstvenom smislu najvažnija je "Zenitinam et Tril" koja je pokrenuta 2010. i nosi naziv prema srednjovjekovnom dokumentu gdje se hrvatskougarski vladar Andrija u zahvalu daruje ovaj prostor Zenitinam et Tril. Te godine smo organizirali znanstveni simpozij i pokrenuli biblioteku i ove godine je izišla šesta knjiga u nizu. Govore o našoj prošlosti i Drugom svjetskom ratu i poraću. Imamo nekoliko publikacija Ivana Kozlice čija je tematika masovno stradanje naroda Cetinske krajina, primjerice "Krvava Cetina". Tu je još knjiga "Markovića jama" koja je obradila dugo prešućivanu temu ubijanja domobrana i bacanja u jamu. Objavom su rasvijetljeni tadašnji događaj, što smanjuje prostor manipulacijama. Također je tu vrijedna i zanimljiva knjiga  "Alka i politika - Alka u politici, politika u Alci". Prva je to studija o utjecaju politike na Alku i obrnuto.  Cijela se ta knjiga temelji i na alkarskim i na nealkarskim izvorima. Autor je koristio publikacije Alkarskog društva da bi prikazao političku prisutnost u toj manifestaciji koja kada je započela nije imala veze s politikom.

Inače, sve nabrojene knjige mogu se kupiti u Sinju, Splitu i Zagrebu po knjižarama.

Volio bih spomenuti i knjigu u čast Branimiru Gabričeviću koji je porijeklom iz Garduna. A tu je bio rimski vojni logor Tirulium, po kojem je Trilj dobio ime. Gabričević je ostao trajno vezan za svoj kraj i to je uvijek pokazivao. Njegovi studenti su objavili njegove radove te smo mu se tako odužili. Kaže se da je bio najbolji arheolog iz Jugoslavije. S tom knjigom smo započeli ovaj niz. Zadnja knjiga je moja "Nije sve tako crno", u kojom se nalazi 17 intervjua koja sam vodio sa znanstvenicima raznih profila, a postoje i 24 nastavka u feljtonu, a tema je Salona i don Frane Bulić. Imaju dvije polemike s dvije osobe - Jurica Pavičić i Stipan Samardžić koji su imali potrebu prigovoriti istraživanjima, ali nemam namjeru ulaziti s njima u rasprave jer oni nisu povjesničari po struci. Samo želim reći da od 1945. godine do ovih radova o Drugom svjetskom ratu nije postojala nego samo jedna knjiga koja nije cjelovita ni znanstvena.

Uskoro za sv. Mihovila treba izići knjiga "Taj novi triljski most", a nadam se i napisati za desetogodišnjicu i jednu monografiju o 10-godišnjem radu udruge.

Osim izdavaštva, postoje li i druge djelatnosti u udruzi?

- Postoje, to je znanstveno istraživanje Cetinske krajine, a jedan od najvećih projekata je simpozij iz 2010. godine, na kojem je bilo 45 predavača, a zbornik radova bi trebao izaći do kraja godine. Time smo obilježili 800. obljetnicu prvog spomena Trilja u pohrvaćenom obliku i nastavit ćemo dalje sa simpozijima.

Postoje dvije osobe koje su zadužile Trilj, a to su geolog Ante Šušnjara iz Vedrina i velikan i istraživač Šime Jurić, Sinjanin. A bez njihovih knjiga se ne može ići u istraživanje.

Zahvaljujući suradnji sa Viteškim alkarskim društvom, koje sufinancira odlazak istraživača u Beograd, Zadar, Zagreb, Split i Veneciju do sada smo prikupili jako vrijednog materijala, kojeg trebamo obrađivati i time će publikacije izići na vidjelo.

Udruga se profilira prema istraživanju i objavljivanju knjiga pa polako postajemo neformalni institut. Pokrenuli smo projekt koji je na ovom području a i šire ostavio traga i naš trud se naveliko prepoznaje.

Jedna od drugih aktivnosti je vezana za rad s djecom. Imamo šest projekata i time najmlađu populaciju uvodimo u rad kojim se bavimo da bi krenuli našim stazama. Pokušavamo im otvoriti mogućnosti da krenu znanstvenim putem kroz projekte. Objavili smo dva CD-a. Jedan je vezan za nekadašnje Djevojke sa Cetine koje su bile popularne u bivšoj Jugoslaviji i koje su sa Jovicom Škarom ostavili veliki trag ali iza 90-ih više nisu mogle nastaviti s radom. Imale su koncerte po cijeloj Jugoslaviji.

Tako smo obajvili njihov CD jer bi bilo šteta ne prisjetiti ih se. Drugi cd je rad jedne udruge iz Košuta, Košuta. To je ženska klapa s dobrim glasovima pa smo snimili cd poznatih pjesama koje su obradili. Triljski prostor je time kulturno obogaćen.

Imamo još jedan projekt za mala triljska mjesta koja su zapostavljena. U 3 mjesta smo napravili kulturne manifestacije. Prvo mjesto su Košute, gdje smo napravili Dane Košuta i kroz pet godina smo organizirali program u trajanju od šest dana. Rad s djecom i razne predstave smo pokrenuli. Cilj nam je njima pomoći. Ponosan sam na taj naš doprinos.

Vrpolje i Čačvina su druga dva mjesta, posebna mjesta ruralne i tradicijske kulture, ali gotovo iseljena. U Vrpolju tako postoji "lokva", to je prirodna čatrnja, ovalnog oblika, napravljena početkom 20. stoljeća. Lidija Bauk, koja se bavi tradicijskom kulturom otkrila je obilazeći ta mjesta, čatrnju i tako smo se odlučili na projekt "Vesta festa" - festival ženske tradicijske glazbe u Vrpolju. Prije 2 godine smo s tim krenuli, a gospodin Višnjić je sve sredio i tada je 1000 ljudi došlo na festival i pokazalo se da to mjesto ima potencijala.

Čačvina ima prostor u podnožju, "megdan", koji asocira na mušku kulturu jer su se tu muškarci druži i okupljali i odmjeravali snage, tu se sva djelatnost i kultura sela odvijala. Tako je ima godinu dana tu pokrenuta Čačvina megdan fest, koji slavi mušku tradicijsku kulturu. Zaista je izvan očekivanja što smo postigli. Gospodin Filip Žaper iz Mjesnog odbora Čačvina okupio je ekipu i sredio prostor za manifestaciju. Tako je Kulturno društvo Trilj pomoglo malim mjestima da se očuva tradicijska kultura.

U Vrpolju su osnovali udrugu Vučija pa oni preuzimaju glavni dio posla. Ove godine, 23. srpnja će se održati treća Vesta festa.

Gotovo svaka udruga ima problem s financiranjem. Kako vi funkcionirate?

-  Što se tiče financiranja krenuli smo ispod nule jer sam prve dvije godine davao samo svoja sredstava. Bio sam uvjeren da se u udrugu isplati ulagati i da će se sve vratiti. Od 2006. uspjeli smo se pokriti sponzorima, a pomaže nam i grad Trilj i naša županijama te Ministarstvo znanosti. Tako 80 posto novca kojeg dobijemo ide za istraživanja i publikaciju knjiga.

Deseti rođendan udruge je bio u desetom mjesecu, a uskoro ćemo napraviti program kojim ćemo se do kraja godine zahvaliti svima koji su nam pomogli.

Mještani, uvjeren sam prepoznaju rad udruge. Sjećam se prvih reakcija ljudi i sveukupno sam prezadovoljan. Ovdje sada zna i po 500 ljudi doći na predstavljanje knjiga koje budu u kinodvorani Trilj ili knjižnici.

Pretpostavljam da udruga i Vi s njom imate planove za budućnost?

- Važnije teme ovog područja planiramo pretvoriti u dokumentarne filmove i to preko dva projekta koji nam slijede. Ova mala mjesta su najvažnije da se kroz ovakve manifestacije ožive. Želja mi je da svako mjesto koje nema svoju knjigu ili manifestaciju ovakvim događanjima osvježe i pokrenu. To nam je glavni cilj. Tako smo i prikupljali stare fotografije naših malih mjesta pa ćemo sada sa skeniranim fotografijama i dokumentima koje su nam sugrađani dostavili, ostvariti misiju udruge da postane institut kulture i očuvanja kulturne baštine Trilja. Naravno udruga će nastaviti baviti izdavaštvom i istraživanjem, a svi koji se u tome vide dobro su došli!

 

hr Mon Jul 18 2016 17:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d07cb2229111cdad18b45e3/80
Foto: screenshot

Milanović: "Želim biti predsjednik moderne, progresivne, znatiželjne i otvorene Hrvatske"

Nakon što je danas objavio vijest o kandidaturi, Milanović se obratio javnosti
Želim postati predsjednik jedne moderne, progresivne, znatiželjne i otvorene Hrvatske. S obzirom da sam bio uvjeren visokim i strogim standardima, sada u ovu životnu priču i avanturu ulazim rasterećeniji. Svjestan sam da ovog puta sve ovisi o meni, koliko će mi ljudi vjerovati, koliko će me kritizirati kako bi zaključili koliko mi mogu vjerovati da bih bio, ne na čelu države, ne volim te pretenciozne riječi, nego samo predsjednik, rekao je Zoran Milanović.

Na pitanje koga smatra ozbiljnijim protivnikom, Kolindu Grabar-Kitarović ili Miroslava Škoru, Milanović odgovara da zna da utrka neće biti jednostavna. ''Tu sam pred vama da govorim o sebi. Znam da neće biti jednostavno i da se ne možeš praviti da protukandidata nema, ali teško ćete me dobiti na taj led. Ovog puta nemam odgovornost prema stranci koja mi je puno toga dala, ali je sada sve na meni'', odgovorio je Milanović.

- Prvi puta ne idem u utrku kao anketni favorit, a to utrku čini još slađom, rekao je.

Na pitanje novinara da ocijeni dosadašnji mandat predsjednice Grabar-Kitarović, Milanović nije želio komentirati.

Predsjedništvo SDP-a donijelo je jednoglasnu odluku prema kojoj podržava kandidaturu bivšeg SDP-ovog predsjednika i Vlade Zorana Milanovića. Na sjednici Predsjedništva nije bio Zlatko Komadina koji se opravdao obiteljskim obavezama., javlja Dnevnik

SDP od Zorana Milanovića očekuje pobjedu na izborima i da vrati dignitet i dostojanstvo funkciji predsjednika države
hr Mon Jun 17 2019 19:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d05fe9929111cd8d08b457d/80
Foto: DVD Selca

Marušić: Prometna tragedija na Braču nije samo prometni problem, nužne su četiri mjere

Prometni stručnjak o tragičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju na Braču

Mladići na Braču, Korčuli..., u nedostatku relevantnih uzora, često žele ispasti 'frajeri' pogibeljnom jurnjavom, pa bi pomogla edukacija, a odmah treba uvesti noćno ograničenje brzine od 60 km/h, postaviti zone smirenog prometa s uspornicima te intenzivirati policijske kontrole.

- Vozija san dvista, ultimativna je 'referenca' otočne mladosti, koja očito, u iživljavanju i 'dokazivanju' za volanom, želi nadomjestiti izgubljene vrijednosti. Velikih uspješnika u realnim segmentima društva i života (osim u turizmu), koji bi im mogli biti uzor, nema, na lokalne i krupnije političare s otoka ni najmanje se ne mogu ugledati... 

Trebamo li se čuditi što otočna mladež više od crnog prosjeka pronalazi utočište u drogi. Druga je pogubna posljedica dokazivanje za volanom, koje je izazvalo jučerašnju tragediju na županijskoj cesti Selca - Povlja? Kako se još, u društvu poremećenih vrijednosti i loše perspektive, lokalni mladić, bez političkog zaleđa, može pokazati da je uspješan, odnosno 'frajer'?! Državne ceste D118 i D113, na Korčuli i Braču, posebno su pogodne za navedenu smrtonosnu 'šprancu'.

Takvim je scenarijem (je li doprinio alkohol i druge za vožnju zabranjene supstance pokazat će istraga) jučer u 5:20 na županijskoj cesti ŽC6194 (Selca - Povlja), nastavku državne ceste D113, zbog prevelike i neprilagođene brzine (protivno čl. 54. te čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) BMW, u kojem su bile tri osobe, sletio s ceste, udario u stablo te završio u provaliji. Jedna je osoba poginula, a dvije teško ozlijeđene helikopterom su prevezene u splitsku bolnicu. 

Nema niti jedno prometno, niti logično opravdanje u ranim jutarnjim satima sumanuto juriti pustom otočnom prometnicom, gdje su prometne kontrole toliko rijetke da ih otočna mladost pamti kao i datum posljednjeg snijega na otoku. 

Državna cesta D113 od Supetra do Selca duga je 39,4 kilometara i vremenska ušteda između normalne i bjesomučne vožnje teško može biti  veća od pet minuta. Dionica od Supetra do Nerežišća razmjerno je uska, a od  Gornjeg Humca, nakon odvojka za Bol ima dugu ravnu dionicu u pravcu Selca, karakteristika Jadranske magistrale, gdje se 'bez problema' može voziti 160 km/h, i brže. I tu počinju prometne 'lovačke priče', nažalost utemeljene u realnosti.

Županijska cesta Selca - Povlja je uža i zavojitija, ali 'kao stvorena' za pokazivanje 'vozačkog umijeća'. Usto se prema Povljima zavojito blago spušta, pa se lako postižu visoke brzine. Nažalost, po kriterijima EuroRAP zaslužuje 'nula zvjezdica' za sigurnost, jer nema odgovarajuće zaštitne ograde, pa vozila koja izlete mogu se zabiti u stablo, kamenu gromadu, sletjeti u provaliju...Sve su to smrtonosni ishodi. 

Netko bi otočnoj mladeži trebao ukazati, objasniti, kako nema ama baš nikakvog prometnog utemeljenja ludovati nakon povratka s noćnog prometa. Pobogu, što mijenja ako se krene 15 minuta prije ili kasnije, a sumanutom vožnjom, u usporedbi s normalnom, ne može se uštedjeti ni pola tog vremena. 

Dakle, da bi se spriječile buduće prometne tragedije na otocima, nužne su sljedeće mjere:

1. Na otocima uvesti opće brzinsko ograničenje od 60 km/h, od 20 do 8 sati. Ako netko misli da je to malo, evo protuargumenata: kombinacijom čl. 54., koji ne sankcionira prekoračenje do 10 km/h i tolerancije policijskog mjerenja od 10 km/h za brzine do 100 km/h, legalno bi se moglo voziti realnih 80 km/h, kad brzinomjer pokazuje 85. Dovoljno!

2. Postaviti zone smirenog prometa na svim opasnim dionicama i mjestima. Na dužim pravcima, gdje se razvijaju velike brzine postaviti potreban broj zona smirenog prometa, koja bi uključivala po tri obostrana znaka ograničenja brzine 40, s oznakama udaljenosti početka važenja. Između drugog o trećeg bi trebalo postaviti vibracijske trake, a iza trećeg uspornik srednjeg intenziteta preko cijelog profila prometnice. Istim principom trebalo bi 'smiriti promet' pred opasnim mjestima, na kakvom se jutros dogodila prometna tragedija.

3. Intenzivirati policijske kontrole, pogotovo u sitnim noćnim i ranim jutarnjim satima u subotu i nedjelju. Naime, izvjesnost kažnjavanja važnija je od visine kazni, kojih se obijesni prekršitelji ne plaše jer je zanemariv rizik da budu uhvaćeni.

4. Kroz javne kampanje, medije i postavljanjem info panoa ukazivati na višestruku štetnost, pogibeljnost i besmislenost noćnih jurnjava. Za to treba naći sredstava, samo izravne i neizravne štete, troškovi zbrinjavanja i liječenja ove tragedije (deseci milijuna kuna) bili bi dovoljni za učinkovitu godišnju prometnu edukaciju na svim otocima. Ta je mjera navedena posljednja, jer su njeni efekti dugoročni, a prethodne mjere rezultate daju odmah. 







hr Mon Jun 17 2019 17:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d07b01b29111cded18b45e1/80
Foto: PIXABAY

Viđen još jedan morski pas u blizini Primoštena

Nije poznato je li to isti morski pas koji je već viđen kod Makarske
Bio sam na plaži kada je veliki morski pas doplivao u uvalu u naselju Zečevo Rogozničko. Zadržao se dvije minute svega dva metra od obale. Plivao je stalno u krug, govori nam čitatelj koji je na odmoru snimio video., rekao je čitatelj za 24sata.hr

Kako je rekao, u trenutku kada se morski pas približio na plaži je bilo troje mještana, on i još jedna djevojka iz Danske. Nisu mogli vjerovati u što gledaju, a došao je toliko blizu obale da su opazili kako na peraji ima ožiljak. 

- Teško je vidjeti na snimci ali vjerojatno se radi o malom modrulju ili velikom mustelusu - kratko su nam rekli iz portala Podvodni. 

 Prošli tjedan se morski pas pojavio u Makarskoj, a zatim je viđen pokraj Korčule. Nekoliko dana kasnije vratio se u Makarsku. Nije još poznato je li morski pas koji se pojavio kraj Primoštena upravo taj što danima "luta" po Jadranu. 



hr Mon Jun 17 2019 17:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cef9e3629111cd9af8b4598/80
Foto: Izvor: Facebook

Prije 30 godina utemeljen je HDZ. Škorić: "Nastavimo ponosno kročiti putem koji su započeli naši utemeljitelji"

Šef splitskog HDZ-a obilježilo je ovaj događaj
HDZ-ovci će svoj dan proslaviti u dvorani Vatroslav Lisinski. Uz prigodne govore, premijerno će biti prikazan i film o povijesti HDZ-a, od njenih začetaka i samog osnivanja do današnjih dana.

I šef splitskog HDZ-a, Petar Škorić, oglasio se na Facebooku:

Prije točno trideset godina utemeljitelji predvođeni dr. Franjom Tuđmanom okupili su se na nejavnom mjestu, u prostorijama NK Borac na Jarunu i osnovali Hrvatsku demokratsku zajednicu, unatoč nastojanjima tadašnje komunističke vlasti da se taj događaj spriječi.


Taj vrlo mali broj utemeljitelja su u tim skromnim prostorijama započeli s ispisivanjem stranica novije hrvatske povijesti, iako vjerojatno toga u tim trenucima nisu bili niti svjesni. U tim prostorijama začeta je stranka koja je predvodila hrvatski narod u najslavnijim trenucima hrvatske povijesti, kao i u onim najtežima. U svim tim povijesnim bitkama Hrvatska demokratska zajednica je sa svojim vodstvom pokazivala svu potrebnu odgovornost i mudrost i to hrvatski narod prepoznaje.

Pod vodstvom HDZ-a ostvarili smo sve strateške ciljeve koji su bili pred nama: obrana teritorijalne cjelovitosti, državna neovisnost, međunarodno priznanje i ulazak u euro-atlantske integracije. Upravo na tim temeljima Hrvatska i danas pod vodstvom HDZ-a ostvaruje zacrtane ciljeve – gospodarski rast, rast zaposlenosti, poboljšanje životnog standarda i razvoj infrastrukture. 

Nastavimo ponosno kročiti putem koji su započeli naši utemeljitelji, budimo ponosni na našu povijest, a istovremeno posvećeni budućnosti. To dugujemo našim utemeljiteljima, svima onima koji su kroz cijelu povijest podnosili žrtvu za očuvanje hrvatskog imena, našim poginulim suborcima, ali u prvom redu našoj djeci i naraštajima koji tek dolaze. Sretna vam 30. obljetnica utemeljenja HDZ-a!
hr Mon Jun 17 2019 17:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .