Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5887da321eea8f03288b458d/80
Foto: Rade Popadić

FDK Omiš uvodi novitadu: Nanovo utemeljena Večer izvornih napjeva

U duhu povratka iskonskom i tradicijskom pjevanju kako je nekada bilo, Festival u svoj program ponovno uvodi „Večer izvornih napjeva“

Kako je novo vodstvo Festivala u svom programu i najavljivalo, u radu će se još više truditi čvršće vezati klapsku pismu koncima tradicije kako vjetrovi iz raznih smjerova ne bi njen brod otpuhali i zagubili na beskrajnoj glazbenoj pučini. Povratak u iskonsku luku započet prošle godine nastavlja se i na 51. Festivalu. Vjerujemo da ste u prijavnicama za sudjelovanje na Festivalu već primijetili izostanak kategorije „Popularnih obrada“. Drugi značajni iskorak upravo Vam predstavljamo.

Na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu već je duži niz godina zamjetna težnja klapa da u svrhu što boljeg dojma pred stručnim sudom pjevaju napjeve i skladbe sa sve složenijim obradama. Na taj način zanemaruje se veliki broj jednostavnih, ali tako lijepih tradicijskih napjeva koji se niz godina uopće ne izvode. Klapski voditelji, posebice mlađi, često ni ne znaju za takve napjeve ili ih namjerno izbjegavaju misleći da ako ih njihove klape budu izvodile neće ostaviti dovoljno upečatljiv dojam pred stručnim sudom. Takav trend upravo je u suprotnosti s jednostavnim načinom pjevanja koji su baštinili naši prethodnici. Iz navedenih razloga, a u duhu povratka iskonskom i tradicijskom pjevanju kako je nekada bilo, Festival u svoj program ponovno uvodi „Večer izvornih napjeva“. Istoimena večer već se održavala u razdoblju od 2001. do 2006. godine. Nanovo utemeljena „Večer izvornih napjeva“ imala bi neke slične elemente kao i prethodna, ali i neke novine. Obzirom da će se dio tih novina prvi put dogoditi na omiškoj pozornici večer bi u ovoj godini imala svojevrsni eksperimentalni karakter. Njen uspjeh i prihvaćanje od strane klapa i javnosti odrediti će budućnost ove večeri. U nastavku se možete pročitati pravilnik.

PRAVILNIK:
Kategorija F: „Večer izvornih napjeva“

– U ovoj kategoriji mogu nastupati muške, ženske i mješovite klape
– U ovoj kategoriji mogu nastupati klape koje broje od četiri do šest članova
– Sve klape na nastupu pjevaju na jedan mikrofon
– Klape pjevaju isključivo a cappella tradicijske napjeve s posebnog popisa od 50 zadanih napjeva
– Popis zadanih napjeva podijeljen je u dvije skupine. Prva skupina od 40 i druga od 10 napjeva (u prilozima popis i notni zapisi svih napjeva).
– Svaka klapa za ovu kategoriju prijavljuje tri napjeva isključivo iz skupine od 40 zadanih
– Svaka klapa na audiciji u dogovoru sa stručnim sudom odabire jedan od tri prijavljena napjeva iz skupine od 40 zadanih
– Više klapa ne može izvoditi isti napjev. U takvom slučaju stručni sud će nakon provedenih audicija prednost izvedbe napjeva dati onoj klapi koja ga po njegovoj procjeni bolje izvodi.
– Uoči tonske probe na sam dan natjecanja svaka klapa ždrijebom izvlači drugi napjev iz skupine od 10 zadanih
– Na ovoj večeri planirano je da u ovoj godini nagrade dodjeljuje samo publika, a nagrade će biti i sponzorske u jelu, piću ili nekoj turističkoj atrakciji grada Omiša.
Kako je razvidno iz pravilnika, težnja je potaknuti klape da šire svoj opus pjesama, a ne da se cijelu godinu, kako je čest slučaj, usredotoče na dvije-tri vježbajući ih do „savršenstva“, a time zapravo gubeći na onoj spontanosti koja je nekada krasila izvođače. Svi napjevi u ovoj kategoriji odabrani su iz Zbornika dalmatinske klapske pjesme I, II i III u izdanju FDK-a i možete ih tamo pronaći, ali ih možete preuzeti i iz priloženih dokumenata. Ova večer održati će se u Omišu. Važnu ulogu u ovoj večeri treba imati ambijent u kojem klape pjevaju stoga je zamišljeno da on bude nešto drugačiji nego što je uobičajeno, sličan onom kako se nekada pjevalo na Festivalu. Obzirom da je datum objave natječaja u ovoj kategoriji izrazito visok, rok za prijave neće biti 15. veljače kao za ostale kategorije, nego se klape mogu pojaviti s isprintanom i uredno popunjenom prijavnicom na samim audicijama koje će se održavati tijekom ožujka i travnja prema kalendaru koji će biti objavljen u drugoj polovici veljače. Prijavnice možete pronaći na službenim stranicama Festivala. Isto tako prijavu za ovu večer (kategorija F) možete izvršiti i „on line“ u sklopu prijava za 51. Festival, a sve do pred audicije. U slučaju da za ovu večer ne bude dovoljno prijavljenih klapa Festival zadržava pravo da u ovoj godini u potpunosti od nje odustane.

Popis zadanih napjeva (pdf)

– Notni zapisi zadanih izvornih napjeva (40) – (izbor za audiciju)

– Notni zapisi zadanih izvornih napjeva (10) – (izvlačenje na tonskoj probi)

dopis (pdf)



hr Tue Jan 24 2017 07:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2fe8c52af47f044b8b461e/80

FOTO Kako je nekada izgledala antička Narona kod Metkovića

Ovo je drugi dio trodimenzionalnog modela

Stipan Ujdur, 64-godišnji je umirovljenik iz Opuzena, koji se već osam godina bavi izradom trodimenzionalnih modela hrvatskih znamenitosti, a većina njegovih radova uvrštena je na mapu Google Eartha.

Nakon što je izradio 3D modele Ljetnikovca Gundulić u Gružu, Crkve svetog Vlaha, Franjevačkog samostana i Crkve Male braće te Dioklecijanove palače u Splitu, na red je došla antička Narona u Vidu kod Metkovića., piše Metković news

Ovoga puta u izradi su mu pomogli i Ivan Popić iz Opuzena, stručni suradnik za rad na novim programima je Martin van der Meijde iz Arnhema u Nizozemskoj.

Na snimkama  su prikazani detalji svakodnevice u antičkom gradu: 

1.      Galije, luka za utovar i istovar robe i ljudi

2.      Galija na odlasku, nakon istovara

3.      Istovar robe iz galije i ukrcavanje u zaprežna kola i spremanje u skldišta

4.      Odlazak nakrcanih zaprežnih kola s konjima i magarcima, prijenos punih amfora 

5.      Sjeverna vrata na trasi  Narona – Bigeste (Ljubuški) – Salona.

6.      Centar, trgovine, raskrsnica puteva prema forumu, prema obali  i južnim  vratima 

7.      Forum, scena tipična za antiku, nosiljka u kojoj su bili imućniji patriciji ili senartori 

8.      Restoran uz forum 

9.      Fontane, lijeva između foruma i kazališta, a druga u parku prema obali

10.  Fontana između rimskih termi i stepenica za drugu terasu

11.  Južna vrata,  scena privođenja pobjeglog roba

12.  Centar četvrti za plebejce pranje robe je bilo na ulici a svaki kvart je imao svoj bazen za pranje i uzimanje vode.

 

hr Sun Jun 24 2018 20:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/590d8a4bb47398c0778b456d/80
Foto: Pixabay

Problemi s novom učiteljicom koja nije imala razumijevanja za mene

Zadranin Antonio u novom nastavku govori o tome kako je protekao završetak trećeg i četvrtog razreda i što se dogodilo promjenom učiteljice

Brat je hvala Bogu bio zdravo dijete i sve je prošlo bez problema. S druge strane počela je nova školska godina, treći razred i nova učiteljica. Kao i prethodne školske godine svaki dan  moj djed bi me odvozio i dovozio iz škole. Učiteljica je bila jako mlada i oštra. Nije shvaćala moje motoričke probleme i od početka smo imali problem u odnosu. Kao i svaki put, majka joj je objašnjavala moje stanje, ali je vidjela da ona ne shvaća moj problem pa je majka otišla na razgovor kod defektologa i psihologa od kojih je zatražila da upute učiteljicu u sve moje probleme i program za pismeni dio. 

Međutim, ništa od toga. Naglo sam popustio u školi. Žalio sam se stalno mami kako učiteljica nema razumijevanja za mene i za to da mi treba više vremena za pisanje od ostalih. U dosta navrata oduzela bi mi ispit prije nego što bi ja uspio dovršiti pisanje. Pokušali smo milijun puta na lijep način s njom popričati i ona bi tada rekla da će sve biti u redu, no sljedeći dan opet bi radila po svome. Ona bi preda mnom govorila da to sve radi za moje dobro i da ona meni želi samo najbolje. 

Najveći problem sam imao s matematikom i jezicima jer je tu trebalo puno više pisati. Uz sve to nerazumijevanje i probleme i treći sam razred uspio završiti s vrlo dobrim uspjehom. Kad je treći razred završio, mislio sam da će u četvrtom odnos između učiteljice i mene biti bolji jer sam uvijek polazio od toga da ljudima trebalo malo više vremena da se bolje upoznaju. Zato ni mama ni ja nismo u početku raditi preveliku dramu.

U četvrtom razredu, nažalost je sve od početka krenulo na gore. Ne samo da je bila i dalje stroga i puna nerazumijevanja prema mojim problemima, već je u trenucima kada bi ona i ja ostali sami, ponekad za vrijeme odmora ili na kraju nastave bi me počupala za kosu ili neke slične stvari. Najčešće bi se to dogodilo kad ne bi savladao zadani zadatak kojeg bi tada radili. To sam odmah prenio mami pa bi majka otišla na razgovor kod učiteljice i ravnatelja. Malo je ljudi koji su mi vjerovali jer sve to što se događalo između mene i učiteljice nitko nije vidio jer bi ona i ja u tim trenucima bili sami. 

Prema ostalim učenicima je bila korektna i bez takvih ispada tako da sam odmah u početku znao da ne mogu računati na njihovu podršku. Čak taj razgovor između majke, nje i ravnatelja nije urodio plodom jer tko bi povjerovao samo meni, kad su svi ostali bili uz nju jer nikad nije pokazala takvo ponašanje pred drugima. Nakon svega, majka joj je zaprijetila da će je prijaviti ministarstvu obrazovanja jer ona svom sinu vjeruje i zna da ne lažem. 

Problemi su se dalje nastavili nizati, zato što je učiteljica i djedu koji je svaki dan dolazio po mene govorila da sam nemaran, da se ne trudim i da sam u školi jednom rječju, užasan! 

Djed bi sve to prenio mami, a ja sam se osjećao sve gore i gore. Imao sam osjećaj da skoro svi misle da pretjerujem i izmišljam. Bilo mi je užasno. Jedino što me je tješilo bila je spoznaja da je bio kraj četvrtog razreda i što mi ona u petom neće više predavati.

 Nakon toga uslijedio je ljetni odmor. Malo sam, iskreno, bio u panici jer sam znao da će me u petom razredu dočekati razne promjene. Bilo me je strah da mi ne predaje profesorica gora od prijašnje, a bio je tu i strah od novih predmeta... 


hr Sun Jun 24 2018 17:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2fb2312af47f4a498b4619/80

VIŠNJA Biljka širokog spektra djelovanja, liječi anemiju, giht i upalne procese

Donosimo vam i recept za domaću višnjevaču

Biljka krivudavog debla, tamnosmeđe kore, 2 - 10 metara visine. Listovi eliptični, 6 - 8 cm dugi, zašiljeni na vrhu, na licu sjajni. Cvjetovi bijelih, okruglastih latica, plod koštunica, crvene boje, kiselog okusa. Cvate od travnja do svibnja. Plodovi dozrijevaju krajem lipnja i početkom srpnja.

Latinski naziv:  Prunus cerasus 

Osim što je jestiva i ukusna kao voće, višnja ima i svojih ljekovitih čari. Malo ljudi zna da je višnja, kao i trešnja, vrlo dobra biljka protiv bolova. Budistička legenda kaže da je Buddhina majka jela  plodove višnje tijekom trudnoće kako bi bila zdrava. Plodovi višnje obiluju ugljikohidratima, folnom kiselinom, vitaminima A, C, E, mineralima poput magnezija, željeza, kalija, biljnim vlaknima, pa čak i antioksidativnim tvarima. Protuupalno djelovanje višnje korisno je za ublažavanje bolova kod upale mišića, reumatoidnog artritisa, gihta.

Svakodnevnim konzumiranjem soka od višnje ublažavaju se bolovi od gihta koji nastaju uslijed nakupljanja kristala urinske kiseline. Plodovi višnje preporučuju se slabokrvnim osobama  i onima koji žele izgubiti višak kila. Sportašima šaka višanja pomaže u gubitku osjećaja težine u mišićima. Plod višnje sadrži serotonin, koji smiruje organizam da lakše zaspemo.

Stručnjaci  su potvrdili da 20 višanja dnevno ima isti učinak kao jedan aspirin. Košticu višnje narod koristi kod oboljenja slezene i kamenaca. Peteljke plodova služe kao blagi diuretik i sredstvo za lakše iskašljavanje sluzi. Kad zarežemo višnju, cijedi se smola koja  pomaže u borbi protiv crijevnih parazita kod djece, borbi protiv peruti i boljeg iskašljavanja sluzi iz dišnih puteva. Listovi višnje, također imaju ljekovito djelovanje, posebno u kombinaciji s drugim biljnim vrstama. Poznata autohtona vrsta višnje kod nas je višnja Maraska,čija je tradicija duža od 500 godina. To je ujedno i jedna od najkvalitetnijih sorti u nas.

Uzgaja se širom Dalmacije, a najviše u području Zadra, gdje i sama tvornica alkoholnih i bezalkoholnih pića nosi njen naziv. Sezona višanja traje kratko,nešto oko mjesec dana, zato je u tom periodu trebamo što više konzumirati i od nje raditi kolače,kompote, sokove, poznatu domaću rakiju višnjevaču i liker Maraschino.

MARASCHINO-poznati liker  koje se dobiva iz esencije zrelih plodova, listova i grančica višnje maraske, koji je omiljen i prihvaćen na europskim dvorovima, kasnije proširen i na ostale kontinente. U njemu je uživao čak i Napoleon Bonaparte, obožavali su ga francuski i ruski kraljevi. Engleska kraljica Viktorija slala je brodove po narudžbi  u Zadar po ovo glasovito piće.
Izabrala sam nekoliko recepata od ove bogomdane biljke, možda pronađete neki i za sebe.

ČAJ OD LISTOVA VIŠNJE

Listove višnje stavimo u vruću vodu da odstoje nekoliko minuta.Procijedimo,ohladimo i položimo na otečene kapke.

Listove višnje, trešnje, jagode u jednakom omjeru prelijemo vrućom vodom i ostavimo da odstoje neko vrijeme. Tom vodom ispiremo perutavu kosu.

SMOLA IZ DRVETA VIŠNJE
Pomiješamo smolu iz drveta s tri žlice octa i utrljamo u kosu preko noći.Ujutro isperemo. Ponavljamo dok peruti nestane.

SOK OD VIŠANJA

4 kg višanja, 3,50 kg šećera, nekoliko klinčića,kora od jednog  neprskanog limuna,1,5 l vode. Višnje oprati, staviti u lonac, preliti litrom i pol vrele vode. Dodati šećer, limunovu koru, klinčiće. Kuhati i miješati tijekom kuhanja dok ne provrije.

Nakon toga kuhati još 15 minuta. Povremeno promiješati nakon kuhanja. Hladiti do sutra, a zatim procijediti. Dobiveni sirup izliti u boce i čuvati na hladnom mjestu, najbolje u hladnjaku. Piti razrijeđen u vodi.

VIŠNJEVAČA - RAKIJA

Za ovu rakiju najbolje je uzeti tegle od 3 kg. U teglu stavimo 2 kg višanja,1,5 kg šećera,vanilin šećer, nekoliko stucanih koštica višnje koje će rakiji dati posebnu aromu.

Sve zaliti domaćom rakijom lozovačom i ostaviti na suncu 40 dana,a može i duže.Teglu povremeno promućkati, ali ne otvarati.Nakon 40 dana ili čitavog ljeta, procijediti i uživati u ovom ukusnom piću.

VIŠNJEVAČA NA DRUGI NAČIN

Rakiju spravljamo na isti način kao prethodni recept, uz dodatak nekoliko listova višnje i pola litre crnog vina.Isprobajte oba recepta, pa usporedite za sljedeću godinu koji vam se više sviđa.Ukoliko imate svoj recept, pišite nam. Višnjevača mora biti gusta, mirisna, prožeta aromom njenih koštica.
hr Sun Jun 24 2018 16:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2fa49b2af47f044b8b45bd/80
Foto: duhovnost.net

Blagdan Svetog Ivana Krstitelja

Sveti Ivan Krstitelj bio je pustinjak, mučenik, Kristov prethodnik
Blagdan svetog Ivana Krstitelja obilježava se 24. lipnja. Ivan je propovijedao kršćanstvo, krstio ljude, a po nekim zapisima navodi se da je krstio i Isusa.

Njegovi roditelji, Elizabeta i Zaharija dugo nisu mogli imati djece, a kada im se rodio sin, majka mu je odlučila dati ime Ivan što znači "Gospodin je milostiv". Kada je odrastao Ivan je otišao od kuće i živio kao pustinjak uz rijeku Jordan i propovijedao kršćanstvo. 

Herod je dao smaknuti Ivana jer mu je prigovorio zbog preljuba. Ivan Krstitelj zaštitnik je pjevača, glazbenika, krojača, zatovrenika, oboljelih od epilepsije, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, Malte, Jordana, i štuje ga se u velikom broju gradova. 

U Hrvatskoj su po njemu nazvana mjesta Ivanić Grad, Ivanec, Kloštar Ivanić, Sveti Ivan Zelina, Sveti Ivan Žabno, Ivanska, Ivankovo i vjerojatno još neka mjesta.

Ivanove izreke:

Kada se odmakneš od ljudi i čuješ ono što ti Bog govori više ne brineš o tome što ljudi pričaju.

Nije bitna fizička hrana kojom se hraniš, bitna je ona duhovna, od nje se gradi tvoja budućnost.

Zatvoren nije onaj koji je zatočen u tamnici, zatvoren je onaj koji je zatvoren za Boga.

Tvoj život je tvoja najbolja poruka svijetu. Glas koji nitko ne može utišati.

hr Sun Jun 24 2018 16:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .