Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5854225e1eea8f965d8b45f3/80

Imoćani bez kruha, ali i igara – sramotno dječje igralište na Điradi

Jasno je kako Imotski ima mali milijun problema
Kažu, nema Božićnog grada, nema kuhanog vina, rakijice razblažene višnjom, orahom ili medom u drvenim kolibama što bi se trebale privremeno uklopiti u kamene vizure na središnjem imotskom trgu. Ipak, kažu, lip nam je bor ove godine, čupave crvene i bijele kugle su pravo osvježenje, a sramotna „tumor kostela“ s Đirade ugasnula se ove godine.  Što joj je presudilo, pregaranje višegodišnjih lampi ili prihvaćanje kritike o općem ruglu kod odgovornih, još nije utvrđeno.

Ali, imotski puk koji voli božićanje i toplinu oko srca, bez problema će to pronaći u krugu obitelji, kod prijatelja, kumova ili susjednim gradovima i Božić će, baš kao i  uvijek, imati puni smisao.

Lako je za Božićni grad, sramotno, ali lako.

Ono što je žalosno i „pinku“ teže od manjka svima nam dragog blagdanskog javnog kiča, jest nešto trajnije i po meni, puno poraznije, pišu imotske novine.


Dostojanstvo u hladovini

Ne želim govoriti o onima koji su otišli i razlozima zbog kojih napuštaju imotsko gnijezdo i ponavljati iste floskule o manjku svega i svačega u našem gradu no zaslužuju li oni što dišu ovdje, između Biokova i ostalih modrina barem malo dostojanstva? Barem ovi maleni što tu odrastaju?

Prijeći ću na stvar. Negdje u hladovini, ispod znamenite, gore spomenute kostele na Djiradi nalazi se najsramotnije dječje igralište. Ikad. Igdje. I usudim se reći, izrazito opasno.

Igra u parkiću na koji svakodnevno vodim svoju  kćer jest adrenalinsko iskustvo za tužne roditelje koji u strahu paze na svoje najvrjednije blago, dok je za djecu, nesvjesnu opasnosti, nažalost jedina opcija.


Sprave za mučenje

Idemo redom. U sredini se nalazi fontana koja kad radi, toliko daleko baca vodu da se ne može pristupiti ljuljačkama koje budu mokre, pogotovo ako je vjetrovit dan jer je valjda, veliki problem, naštimati jačinu. Kad ne radi, pretvara se u baru i omiljeno okupljalište komaraca. Ovaj veliki problem je paradoksalno i najmanji problem na ljestvici opasnosti.

Ljuljačke, puta dva. Prva, puknuta/neupotrebljiva već mjesecima stoički odolijeva hrabrijoj i većoj djeci koja dokazuju hrabrost vješajući se po njoj. Odolijeva i gradskim službama koje bi je trebale barem sanirati. Druga, namijenjena manjoj djeci  puna je čavala, po naški zahrđalih brokava koje strše na sve strane; moje dijete je iskidalo jaknu na njoj, a jednom prilikom sam se i sama ozlijedila. 

Klackalice, također dvije – teške, olovne,oštećene, prastare kao i uostalom sve u parku, nasađene na beton vulgaris. Ne daj Bože pustiti dijete samo blizu njih – padne li, neće ga dočekati gumeni, spužvasti pod kao mališane u Zagrabu, Splitu ili Makarskoj. Valjda ovi naši računaju kako su to imotska dica, geni kameni, šta će mu bitsrića u glavu/na glavu i te sheme.

I moj favorit, igračka/sprava koja valjda simbolizira nekakvo vozilo jer je prisutan i volan i okreće se oko vlastite osi – također puna brokava, oguljene crvene boje, prekrivena gnjilim daskama, zasuta kamenim oblutcima koji su inače posuti  po cijelom parku da bi dijete moglo pasti s ovih sprava za mučenje – na meko.

Dva tobogana, također nalijepljena na debeli beton uz sveprisutne vireće šarafe na dnu još su u najboljem stanju. Liječničkim jezikom rečeno, kritično, ali stabilno.

Smeće, razbijeno staklo po cijelom parku što se uvuklo u pore tog amortizirajućeg kamenja i taj jad od igračaka kočopere se gotovo u centru grada.

Postoji u Imotskom još jedan park, dosta malen, al gotovo jednako otužan. U Biokovskoj ulici, poznatijoj kao ispod Starog kolodvora. Ljetos smo ga posjetile nekoliko puta i bio je zasut smećem. Doslovno pretrpan.

Sigurno se sjećate i situacije, također od ljetos, kada se s punim pravom digla graja oko tobogana na Modrom jezeru kada je jedno dijete gotovo ostalo bez prstiju zbog neispravne sprave i kada je jedan  gospodin (svaka mu čast) doslovno uzeo stvar u svoje ruke i spustio tobogan pred vrata gradskih otaca. Trebali bi se još neki spustiti, ne nužno niz tobogan, ali na zemlju.

Jasno je kako Imotski ima mali milijun problema. I jasno mi je što su pioriteti. Znam da je u Gradu na gori teško doći do kruha. Ali, ako možemo priželjkivati Božićni grad i mjesec dana razbibrige, je li pogrešno tražiti i bezbrižno, sigurno i radosno djetinjstvo za one što rastu pod Kostelom? Je li moguće da za njih nema igara?

Božićno je vrijeme. Poklonite našim najmanjima na ovoj gori – Grad, pišu imotske novine.

Facebook komentari

hr Fri Dec 16 2016 18:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587cefd41eea8f71038b45df/80

Mađarski ledolomci probijaju led na Dunavu prema Dalju

Mađarski ledolomci, koji su u ponedjeljak stigli u Aljmaš, u utorak ujutro su krenuli u probijanje leda na Dunavu s planom da tijekom dana stignu do Dalja, kažu u Hrvatskim vodama no napominju da je zbog debljine naslaga leda teško prognozirati hoće li ostvariti taj plan

Voditelj Centra obrane od poplava za Dunav i donju Dravu Ivica Nađ kazao je Hini kako se probijanje ledostaja odvija prilično sporo jer su na nekim mjestima naslage leda deblje od metra.

Napominje kako se ledostaj proteže na dužini od oko 10 kilometara, a nakon što se led probije nizvodno, očekuje se da će ledolomci krenuti uzvodno, kako bi se osiguralo pravilan odlazak leda iz vodotoka i spriječio eventualni nekontrolirani porast vodostaja.

Dodaje kako su u stalnoj vezi s ledolomcima od kojih dobijaju izvješća o stanju na Dunavu.

U Hrvatskim vodama ističu kako na vodotoku Drave za sada nema problema s ledom, kao ni na Dunavu nizvodno od Borova Sela, niti za sada postoji opasnost od tzv. "ledenih poplava" jer je primjerice kod Dalja vodostaj niži od razine na kojoj se proglašava pripremno stanje.

Hrvatske vode jučer su izvijestile kako je nakon koordinacije hrvatske, srbijanske i mađarske strane na sastanku u Somboru dogovoreno da se na dijelu Dunava od zajedničkog interesa angažiraju dva mađarska ledolomca, a ako bude bilo potrebno, može ih biti i više.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 13:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587dedb51eea8f2a088b4575/80
Foto: Pro-Pedestrian

Pješaci oprezno: Policija vas vreba!

Policija će provoditi pojačane aktivnosti u prometu, posebice one koje se odnose na pješake

U srijedu (18. siječnja) u vremenu od 10 do13 sati, na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske, provest će se pojačane aktivnosti u cestovnom prometu, koje će biti posebno usmjerene na prekršaje pješaka, kao i prekršaje koje vozači čine na štetu pješaka.

Naravno, tom prilikom će se sankcionirati i ostali prekršaji, posebno oni koji dovode do nastanka prometnih nesreća s najtežim posljedicama, kao što su nepropisna brzina, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, oduzimanje prednosti prolaska, nepropisno pretjecanje, korištenje mobitela za vrijeme vožnje i nekorištenje sigurnosnog pojasa na svim sjedalima. 

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 13:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587cba341eea8ff6ff8b45b8/80
Foto: D.N.

Darujte krv, spasite nekome život

Krv mogu darovati sve zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti.

Hrvatski crveni križ Gradsko društvo Split i KDDK PROMET organiziraju akciju darivanja krvi. Akcija će se održati u četvrtak, 19.siječnja od  8 do 14 sati, u Upravnoj zgradi Promet d.o.o., u maloj sali, na adresi Hercegovačka 20.

Pozivaju se svi ljudi dobre volje na ovu plemenitu i humanu akciju.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 12:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587df51b1eea8f8f078b45d1/80

Hrvatska uvozi krumpir pun pesticida koji je u Njemačkoj zabranjen

Kakva je kvaliteta uvoznog mlijeka koje se na našem tržištu prodaje ispod proizvođačke cijene? Kako to da se u dućanima pod etiketom domaćeg prodaje medna mješavina u kojoj je tona kineskog meda i kilogram domaćeg? Zašto se u Hrvatskoj prodaje povrće iz zemalja izvan EU koje prskaju svoje proizvode pesticidima koji su kod nas zabranjeni? Dokad će vrijediti pravilo da se domaća hrana kontrolira od polja do stola, a ona iz zemalja EU uvozi bez ikakve kontrole?

Ovo su samo neka od pitanja koja su ostala bez odgovora na jucerašnjem okruglom stolu "Kakvu hranu jedemo (i uvozimo) u Hrvatskoj?" koji su organizirali Zbor agrarnih novinara pri HND-u i Društvo agrarnih novinara Hrvatske.

Naime, iako su najavili dolazak, iz Ministarstva poljoprivrede nisu poslali svog predstavnika jer je Damir Agičić, pomoćnik ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane, danas bio zauzet akcijom suzbijanja ptičje gripe. Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, rekla je kako "apsolutna sigurnost ne postoji, ali je stanje sigurnosti hrane zasigurno puno bolje nego što se može iščitati iz medija".

Ivo Delonga, direktor Euroinspekt Croatiakontrola d.o.o., tvrtke koja provodi kontrole hrane, rekao je kako se 80 posto kontrole radi po ugovoru (samokontrole), a u ostalih 20 posto ubrajaju se druge kontrole.

- Trebamo kontrolirati svu hranu bilo da je ona iz Nizozemske ili iz Tajlanda. Trebalo bi razmisliti i o objedinjavanju svih inspekcija koje rade s hranom da ne bi došlo do preklapanja ovlasti. Eto, lani nismo imali nijedan uzorak GMO soje, što je posljedica velike akcije u kojoj smo prije tri godine upozorili na opasnost od takve soje - rekao je Delonga i dodao kako bi sada trebalo pooštriti kontrolu sojine sačme koja se i inače deklarira kao GMO.

Matija Brlošić, predsjednik HPK, požalio se na propuste u označavanju i deklariranju proizvoda.

- Kako to da se u dućanima pod etiketom domaćeg prodaje medna mješavina u kojoj je tona kineskog meda i kilogram domaćeg? Na svašta se može napisati da je iz Hrvatske, a nigdje nije propisano koliko toga u sastavu treba biti. Znamo li je li mlijeko s velebitskih pašnjaka baš s tih pašnjaka? - istaknuo je Brlošić.

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, upozorio je na propuste u deklariranju mlijeka i sireva, poput trapista koji to zapravo nije.

- Hrvatska nema plan monitoringa uvoznih proizvoda. Imamo najnižu cijenu mlijeka u EU, a u vrhu smo kvalitete proizvodnje - rekao je Bobetić za jutarnji.

Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, upozorio je na nelojalnu konkurenciju uvoznog povrća koje se pojavljuje na našim policama kada je berba domaćeg i tako mu ruši cijenu.

- Predao sam ministru popis tvrtki koje uvoze povrće iz Srbije i BiH i na njemu uopće ne navode zemlju podrijetla, nego samo pišu da je "iz otkupa". To se povrće tretira sredstvima koja su kod nas zabranjena - rekao je Gregorić.

Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, jedini je od sudionika skupa rekao kako hrana kod nas nije sigurna.

- Kod nas se prodaje krumpir iz BiH i Srbije od proizvođača koji nisu kao mi prošli tečaj za upotrebu pesticida. To je roba koja ima puno pesticida od kojih su mnogi kancerogeni i puni su alergena. Onaj je dječak preminuo od salmonele iz jaja, a ljudi se i dalje truju krumpirom čiji je uvoz Njemačka zabranila - rekao je Mesarić. Kaže kako je upozorio nadležne iz Ministarstva, ali su mu poručili da svoje sumnje potkrijepi dokazima.

- Pa što je onda njihov posao? Ljudi se truju lošim krumpirom, a uskoro će ga biti još više jer mi svoj sve više izvozimo i prolazimo sve kontrole bez problema - kaže Mesarić.

Svi sudionici okruglog stola složili su se da nam je što prije potreban Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi koji bi regulirao mnoga pitanja u lancu proizvođač, trgovac, potrošač. Svoju šansu domaći proizvođači vide u kratkom lancu opskrbe lokalnom hranom, za studente, škole, bolnice, vojsku...

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 12:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .