Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54a682581799425652ec5010/80
Foto: Rade Popadić

U hrvatskim skloništima više od 1000 pasa, udruge apeliraju na udomljavanje

U Hrvatskoj se više od 1000 pasa nalazi u skloništima za nezbrinute životinje, a stupanjem na snagu zakona o zabrani usmrćivanja životinja u skloništima, nekim psima je smještaj neizvjestan, jer je nekoliko skloništa već najavilo prodaju, dok su istovremeno udruge za dobrobit životinja pokrenule kampanju "Ne kupuj! Udomi!".

Nekoliko se skloništa prodaje, no životinjama koje su u njima još uvijek nije osiguran novi smještaj. Aktivisti smatraju da se na prodaju odlučuje zbog stupanja na snagu novoga Zakona o zaštiti životinja koji zabranjuje usmrćivanje životinja u skloništima, od čega su takva "skloništa" imala velik profit. Od napuštenih životinja u skloništima su najbrojniji psi.

Monopol i neulaganje za što veći profit

Naime, natječaji za zbrinjavanje se raspisuju po jediničnoj cijeni bez obzira na realan trošak, pa se za jedinku može tražiti, primjerice 1000 ili 8000 kuna po psu. Ako samo jedan ponuđač 'ispunjava' propisane uvjete on se i odabire, a zbog monopola može tražiti i dodatna sredstva, pojašnjavaju iz udruge Prijatelji životinja. Tako se zbog monopola i pogodovanja, gdje ponuđač formira cijenu kakvu želi, stvaraju velike razlike u troškovima šinteraja i skloništa, ustvrdili su.

"Primjerice jedna je udruga- šinteraj samo za dežurstva dva radnika tražila oko 418 tisuća kuna, pa je zbrinjavanje jednog psa koštalo čak 9000 kuna. Velike razlike u troškovima upravo potvrđuju da je istinska skrb i zbrinjavanje životinja moguće jedino kada su skloništa neprofitna i kada ulažu trud u udomljavanje, umjesto da im dobit bude jedini razlog poslovanja na štetu životinja i nepotrebno veliki trošak za lokalne zajednice", istaknuli su Prijatelji životinja.

Dodaju da udruge-šinteraji ne troše sredstva na čipiranje i kastraciju kada pse ionako najčešće ubiju nakon 60 dana, zadržavajući dobit na štetu životinja i poreznih obveznika.

"Bez pogodovanja šinteraj-udrugama, odabiru se povoljnije ponude za hvatanje, zbrinjavanje, čipiranje, cijepljenje, udomljavanje i oglašavanje. Često udruge koje brinu o dobrobiti životinja čak i o svom trošku, prikupljajući donacije, kastriraju ili steriliziraju životinje čime umanjuju trošak lokalnim zajednicama", kazali su.

Neprofitna i transparentana skloništa, dodaju Prijatelji životinja, uključuju volontere, inozemne organizacije i donatore te pišu projekte kako bi bolje obavljali usluge i radili u partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave.

Novi zakon sprječava ubijanje životinja i zaustavlja profitiranje na njihovoj smrti

Najavljena prodaja skloništa, smatraju Prijatelji životinja, pokazuje koliko je bilo nužno donošenje novog zakona koji ne samo da će spriječiti ubijanje životinja nego će zaustaviti profitiranje na njihovoj smrti.

"U skloništima se nalaze psi svih dobnih skupina, od štenaca do starijih pasa, kao i svih veličina i pasmina. Iako se stariji psi teže udomljavaju, i oni uz kvalitetno oglašavanje mogu naći dom. Mirniji su, staloženiji i manje aktivni pa često time privuku ljude", kazali su.

U Hrvatskoj postoji 29 registriranih skloništa, a prije stupanja na snagu zabrane usmrćivanja najveći ih je broj funkcionirao kao šinteraj u kojemu se čekao istek 60 dana kako bi se životinja usmrtila, rekli su Prijatelji životinja ističući da je oko 1000 pasa smješteno u registrirane, ali i najmanje osam neregistriranih skloništa.

Najveći kapacitet, oko 400 mjesta, ima sklonište u Čakovcu, zagrebačko sklonište Dumovec može primiti do 160, a osječko Pobjede 180 pasa. Točan broj životinja u svim skloništima bit će poznat sredinom tekuće godine kada će, prema najavama, Ministarstvo poljoprivrede objaviti upisnik skloništa, propisan zakonom.

Kampanja "Ne kupuj! Udomi!"

Voditeljica skloništa Dumovec Tatjana Zajec kazala je da to sklonište može primiti oko 160 pasa. Upitana hoće li zbog zatvaranja skloništa doći do porasta broja životinja u Dumovcu, rekla je da ako se broj poveća traže pomoć građana. S njima u suradnji ponekad se brinu za oko 250 pasa.

Naglasila je da dobra koordinacija među udrugama za dobrobit životinja, u Hrvatskoj kao i u Europi, omogućuje makar privremeno zbrinjavanje većine životinja.

Prijatelji životinja, sklonište Dumovec, Pobjede iz Osijeka uz podršku Mreže za zaštitu životinja pokrenuli su kampanju "Udomi", a u suradnji s umjetnicima snimili su video s obrnutim ulogama ljudi i životinja kako bi pobliže opisali problematiku. Žele potaknuti građane na udomljavanje, umjesto kupnje kojom podržavaju selektivni uzgoj i trgovinu živim bićima.

"Životinje nisu predmeti, nego svjesna bića i članovi obitelji. Pokažite humanost, ne kupujte pse ni bilo koje druge životinje već udomite i učinite dobro djelo", poručuju.

Kada bi se svi koji razmišljaju o kupnji uputili u najbliže sklonište, sve bi životinje bile udomljene

Skloništa u Zagrebu, Osijeku, Virovitici, Čakovcu i Varaždinu već godinama pokazuju kako se sve životinje mogu udomiti, s obzirom na to da ta skloništa nisu ubijala životinje, istaknuli su Prijatelji životinja. "Kada bi se svi koji razmišljaju o kupnji uputili u najbliže sklonište, sve bi životinje bile udomljene", poručuju iz udruga.

Naglašavaju da je najvažniji trud, ali i angažman lokalnih zajednica kojima je promocija udomljavanja i edukacija stanovništva zakonska obveza. Udruge su navele pozitivne trendove u lokalnim zajednicama koje su kontrolom obveznog mikročipiranja znatno smanjile broj napuštenih životinja.

"Primjerice, općina Suhopolje počela je provoditi kontrolu mikročipiranja pasa lani u studenome i u posljednjih mjesec dana u sklonište u Virovitici iz te općine nije primljen nijedan pas", kazali su.

Napuštanje životinja kažnjivo je novčanim iznosom od 15 do 30 tisuća kuna.

hr Sat Jan 20 2018 08:31:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0703702af47f0f008b45ec/80
Foto: Pixabay

Hrvatski poslovni sektor je među najgorima na svijetu, a menadžeri među najbolje plaćenima

Na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti od 63 zemlje Hrvatska je pala za dva mjesta i zauzela je 61. mjesto, a iza nje su samo Mongolija i Venecuela, pokazuju rezultati 'Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2018' Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne.

Prema mišljenju Ivice Mudrinića, predsjednika Nacionalnog vijeća konkurentnost, partnera IMD-a, "desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji".

Izvješće pokazuje da se u razdoblju od 2006. do 2009. godine ocjena konkurentnosti Hrvatske bitno poboljšala, potom je do 2014. godine kontinuirano padala, da bi nakon 2015. uslijedio lagani oporavak, ali ove godine on je prekinut. Istraživanje konkurentnosti IMD-a obuhvaća 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a jedna trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Temelji se na analizi četiri područja konkurentnost - gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora - efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura - koja pokazuju kako zemlja upravlja svojim resursima i kompetencijama da bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.

Cijeli članak pročitajte OVDJE

hr Thu May 24 2018 20:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b06fbf72af47f11008b45ed/80
Foto: in-portal.hr

Životna priča obitelji Burcar: majka i kćer s invaliditetom preživljavaju sa 175 kuna mjesečno

Humanitarnu akciju, preko Facebooka, pokrenula je 27-godišnja kćerka Natalija Burcar, koja je nezaposlena i nemoćna da se bori sa životnim nedaćama. Obitelj preživljava sa 175 kuna mjesečno!

Majka Anita Kraljić (45) boluje od multiple skleroze i dijabetesa, njezina mlađa kćer Renata Burcar sa stopostotnim se invaliditetom suočava s brojnim izazovima, a na skrb su uglavnom prepuštene starijoj kćerki Nataliji.

"Majci je dijagnosticirana multipla skleroza, uz to ima šećer 28, pri tome nema inzulin nego su joj dali tablete koje joj HZZO ne plaća, a koštaju oko 100 kuna po pakiranju. Također koristi i pelene, koje isto tako moramo kupovati, kao i trakice za šećer koje koštaju 250 kuna. Uređaj je dobila besplatno od svog interniste", pojasnila je Natalija.

Majka je već dugo na bolovanju, oko tri godine, pa od plaće dobije samo oko 175 kuna. Do dijagnoze bila je čistačica u Centru za autizam u Novoj Gradiški, na pola radnog vremena.

Mlađa kćer Renata (23) imala je izljev krvi u mozak još pri samom porodu, oštećena joj je motorika, vidi samo 20 posto te je operirala rupu na srcu, 1995. godine u Zagrebu. Članica je Udruge slijepih Nova Gradiška. Svaki od pregleda - svaka tri mjeseca! - očnom te liječniku za srce, treba platiti po 100 eura. Završila je školu po prilagođenom programu.

"Milanka Opačić joj je ukinula 100-postotnu invalidninu prije otprilike tri godine, nakon čega je automatski stavljena na Zavod za zapošljavanje. Jasno je svima da posao neće nikada dobiti. Pitam se kako je to sve moguće u ovoj zemlji? Zaboga, radi se o djevojci o kojoj se treba brinuti 24 sata. Ona ne može ništa sama, osim otići u Udrugu. Dugo nije mogla hodati, međutim bila sam ustrajna u vježbama ruku i nogu na zagrebačkom Goljaku. Propuzala je sa 17 mjeseci. Iako su joj liječnici predvidjeli da će živjeti samo do 16. godine zbog problema sa srcem, ona je i dalje blagoslov u našem životu", pojašnjava majka Anita.

Natalija je završila srednju trgovačku školu.

"Morala sam tijekom školovanja raditi na kiosku kako bih pomogla mami. Kad su se roditelji razveli, točnije prije dvanaest godina, išla sam na Rab raditi u kuhinji, i to robovski. Koliko sam tek odradila sezonskih poslova kao kuharica, konobarica, čišćenja po plažama, po buticima. Morala sam se boriti na sve strane. I to neprijavljeno! Imali smo uz to pristojan život, jer je i mama radila. Bili smo podstanari i uredno sve plaćali. Mama je i dodatno radila čisteći kuće i u salonima automobila", svjedoči Natalija.

Mama Anita uskoro odlazi na rizičnu operaciju, u veljači ove godine.

"Otac živi u drugoj državi i od njega nemamo nikakvu potporu. I ja sam prijavljena na Zavodu za zapošljavanje. Dok mi ne nađu neki posao, za što su izgledi ravni dobitku na lotu, borim se za golo preživljavanje: skupljam boce, prodajem svoju odjeću, i slične stvari", kaže Natalija.

I dalje strepe od zime jer nemaju za ogrjev, dok im je perilica za rublje nedostižan san. Računi su im u blokadi.

Osim u hrani, odjeći, obući, kozmetici i drugim potrepštinama, obitelji se može pomoći i financijskim uplatama., piše in-portal.hr

Adresa za Western Union: Anita Kraljić, Sičice 115, Vrbje, 35400 Nova Gradiška.

Za brzojavnu uplatnicu ili pakete adresa je: Natalija Burcar, Kožarska 7, 35400 Nova Gradiška.

hr Thu May 24 2018 19:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b06ca4c2af47f08008b45db/80
Foto: Grad Split

Svjetsku prvakinju u tajlandskom boksu primili zamjenici gradonačelnika

Svjetsku seniorsku prvakinju u tajlandskom boksu Helenu Jurišić primili su danas zamjenici gradonačelnika Jelena Hrgović i Nino Vela sa suradnicima.
„Uspjela sam sve izdržati. Put do Cancuna u Meksiku bio je dug i naporan. Trebalo je pobijediti reprezentativku Cipra u četvrtfinalu, potom favoritkinju Ruskinju u polufinalu, te u finalu pobijediti predstavnicu Švedske i tako osvojiti medalju zlatnog sjaja“, kazala je šampionka Jurišić u čijoj su pratnji bili trener i brat Dario, te otac Stipan, predsjednik Hrvatskog saveza tajlandskog boksa. Čestitke i pozdrave gradonačelnika Andre Krstulovića Opare prenijela je njegova zamjenica Jelena Hrgović izrazivši zadovoljstvo što je splitska boksačica, članica kickboxing kluba „Mornar", izvojevala pobjedu u napetoj i neizvjesnoj borbi.

„Vašim uspjehom ste nas sve iznenadili. Ne samo da pobjeđujete, nego ste i žena u muškom sportu i tako mijenjate predrasude“, kazala je, među ostalim, Hrgović.

Mlada Splićanka ispisala je zlatnim slovima povijest hrvatskog borilačkog sporta; tituli Europske prvakinje sada je dodala i titulu svjetske prvakinje, uz dvostruke titule europske i titule svjetske prvakinje u kickboxingu. Na velikoj pobjedi čestitao je na današnjem prijemu i Nenad Periš, predsjednik Splitskog saveza sportova.  
hr Thu May 24 2018 16:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b06b4082af47f12008b45b7/80
Foto: Grad Split

Nino Vela: Parkiralište na Sućidru namijenjeno je građanima Sućidra i neće se naplaćivati!

Priopćenje zamjenika gradonačelnika Nina Vele o parkiralištu na Sućidru

S obzirom na različite špekulacije u javnosti o načinu korištenja novog otvorenog natkrivenog parkirališta na Sućidru uz Velebitsku ulicu, zamjenik gradonačelnika Splita Nino Vela je istaknuo:

- Grad Split je još u prosincu 2015. godine potpisao ugovor sa zajednicom ponuditelja Lavčević d.d. za izgradnju otvorenog natkrivenog parkirališta Sućidar, a ova Gradska uprava konačno je i započela realizaciju ovog projekta u listopadu 2017.godine te se ovih dana očekuje uporabna dozvola za završene radove na parkiralištu i to na osnovu uspješno obavljenog tehničkog pregleda. Ovim parkiralištem, kao i svakom drugom javnom gradskom površinom, upravlja Grad Split.

Također je naglasio:

- Cijeli ovaj postupak od početka do kraja vođen je s istom namjerom, a to je dobiti otvoreno natkriveno parkiralište s većim brojem parkirnih mjesta i u tom postupku nije bilo nikakvih izmjena te nisu jasne promjene raspoloženja u odnosu na prvobitno oduševljenje povećanjem broja mjesta za parkiranje. Naime, do početka radova na području sadašnjeg parkirališta moglo se parkirati 180 vozila, a puštanjem u uporabu novog otvorenog natkrivenog parkirališta građani Sućidra dobit će 304 parkirna mjesta.

Grad Split će nakon dobivene uporabne dozvole otvoriti ovo parkiralište u punom kapacitetu za sve građane, bez iznimke i privilegije, i to bez naplate. Ovo parkiralište, zasigurno, služit će prije svega građanima Sućidra i njihovim gostima. Grad Split nije donio nikakvu odluku temeljem koje bi se na ovom parkiralištu naplaćivalo parkiranje, niti je bilo kojim aktom odstupio od prvobitno zacrtane ideje – zaključio je zamjenik gradonačelnika Nino Vela.

hr Thu May 24 2018 14:47:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .