Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2836de29111cd6028b45d8/80
Foto: ŠibenikIN

Malenica: 30. 5. i 18. 11. od sljedeće će se godine obilježavati na višoj razini i na dostojanstveniji način

Ministar uprave Ivan Malenica u HRT-ovoj emisiji "Tema dana" govorio je o Vladinom prijedlogu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima koji se nalazi u saborskoj proceduri.

U Saboru raspravlja o Prijedlogu zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. I već sad je jasno da će sjednica biti burna. Ne stišavaju se reakcije na jučerašnji prijedlog Odbora za ratne veterane prema kojemu 22. lipnja, Dan antifašističke borbe više ne bi bio državni praznik, nego spomendan.

Oštra reakcija stigla je i od premijera Plenkovića koji je poslao jasnu poruku stranačkom kolegi Josipu Đakiću koji sjedi na čelu Odbora.

- Moje iskreno mišljenje je da bi bilo bolje da je danas u medijskom prostoru bila rasprava o proračunu koji donosi mnoge projekte za rast i razvoj. Međutim, tema je inicijativa saborskog Odbora za ratne veterane. Treba reći da je Dan antifašističke borbe kao blagdan uvršten u prvi Zakon o blagdanima i neradnim danima iz 1991. i zatim u trenutno važeći iz 1996.godine. Intencija predsjednika Tuđmana koji je 22. 6. uspostavio kao praznik bila je da antifašizam bude u funkciji  stvaranja hrvatske države i on je od 1991. i 1996. do danas u Zakonu o blagdanima obilježen kao blagdan, kazao je u Temi dana ministar uprave Ivan Malenica.

Malenica nije bio upoznat s ovom inicijativom saborskog Odbora. Naglasio je kako je Prijedlog zakona o blagdanima raspravljen na svim stranačkim tijelima te da ni na jednoj raspravi nije spomenut Dan antifašističke borbe.

-Ne znam koja je bila intencija saborskog Odbora, međutim treba jasno reći da je predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković prvi predsjednik HDZ-a koji je imao hrabrosti promijeniti Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima i vratiti 30. svibnja kao Dan državnosti i uvesti Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga kao dan koji će se obilježavati u Hrvatskoj.

-Dan državnosti, odnosno 30. svibnja jedan je od najvažnijih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti jer je toga dana konstituiran prvi višestranački demokratski Sabor i nakon toga su uslijedile važne ustavne, pravne i političke odluke.

-Dakle, ne umanjujemo važnost ostalih datuma, 25. lipnja, 8. listopada, 15. siječnja 1992. godine, to su sve važni datumi u hrvatskoj povijesti, međutim 30. svibnja je ta prekretnica, taj simbol prestanka jednog totalitarnog režima i početka  nove hrvatske države. To je bila intencija.

-Također, 18. studenoga, poznato je, toga se dana obilježavao dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u kojima su se ljudi spontano okupljali. Ovim zakonskim izmjenama od sljedeće će se godine ti datumi obilježavati na jednoj višoj razini, na dostojanstveniji način i bit će neradni dani.

hr Fri Nov 08 2019 11:04:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e22ef2629111cbc048b45fc/80
Foto: Facebook/Ivana Marković

Devastirao pomorsko dobro: Gradilište zapečačeno pa vlasnik skinuo pečat

O situaciji se oglasila gradonačelnica Supetra..

Dana 15.01.2020. građevinska inspekcija zapečatila je nelegalne radove na području hoteljerskog kompleksa  tvrtke Svpetrvs hoteli dd. Koliko  god se trudili da  pružimo ruku suradnje i prijateljstva isti nastavljaju “po starom”. Nije dovoljno kazati “bit će lijepo” ili “ja zapošljavam”. Potrebno je cijelu proceduru napraviti  - po Zakonu.

Osim nelegalne gradnje bez postojanja akta gradnje, prijave gradnje i drugog, znači suprotno Zakonu, prostornom planu Grada Supetra , otišli su toliko daleko da su skinuli službeni pečat građevinske inspekcije Republike Hrvatske  stavljen u srijedu,dana 15.01.2020. kojom je gradilište zapečaćeno. 

Danas se suprotno nalogu nadležnih tijela gradnja nastavlja.Skidanje ili povrijedila službenog pečata ili znaka koji je ovlaštena službena osoba stavila radi osiguranja predmeta, prostorije ili prostora, ili tko bez skidanja ili povrede pečata ili znaka uđe u takav prostor ili prostoriju ili otvori osigurani predmet,  temeljem Kaznenog zakona čl. 317. kažnjava  se kaznom zatvora do tri godine. Očekujem da institucije reagiraju jer za mene je ovo nevjerojatno ruganje sa Zakonima Republike Hrvatske, Gradom Supetrom te svim  građanima koji rade po Zakonu, rekla je gradonačelnica Supetra Ivana Marković.

Riječ je naime o vlasniku Svepetvs hotela Marionu Duzichu koji je u fokuu javnosti zbog devastacije pomorskog dobra te ilegalne gradnje na privatnom vlasništvu, a naposljetku i o skidanju službenog pečata. Kako će se situacija razvijati, preostaje vidjeti.


hr Sat Jan 18 2020 12:43:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e22df0029111ceb048b45ca/80
Foto: Pixabay

Preminuo je poznati splitski bubnjar Žarko Siriščević

U 65. godini života preminuo je poznati splitski bubnjar i umjetnik Žarko Sirišćević

Na početku 70-ih godina Siriščević je posttao bubnjar grupe Albatros  te 'Dalmatinski bardi' i grupe 'Val'. Nakratko je bio u ulozi bubnjara grupe 'Magazin' i 'Aspalathos Brass'.

Talent samoukog glazbenika prepoznao je Joško Banov, skladatelj i aranžer pa je 1982. započelo njihovo prijateljstvo. 1983. debitirao je percussionist festivalskog orkestra, svirajući s vrsnim glazbenicima.


Osim što je svirao u Orkestru ratne mornarice, bio je na turnejama s kvartetom Joška Banova kao glazbenik u pratećim bendovima Meri Cetinić, Ivice Šerfezija, svira na koncertima sa Zoricom Kondžom, Oliverom Dragojevićem, Terezom Kesovijom, Vicom Vukovom, Giulianom, Cocom, Tedijem Spalatom...

Žarko potpisuje brojne izvedbe, a sudjelovao je na Dječjem festivalu Split, Malom Split, Melodijama Mostara, Zadar Festu, Marko Polo Festu, Splitskom festivalu, te dobiva nagrade od publike i stručnog žirija.


hr Sat Jan 18 2020 11:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e22d25a29111cbc048b45e8/80
Foto: Riba

Detektirani su divlji fekalni priključci u Kaštelima: Očekuju se rješenja

Problem ispusta fekalija u more obilježio je prošlu godinu u Kaštelima...

- Detektirali smo više od desetak najkritičnijih pozicija, odnosno kanala, u dužini više kilometara, radovi su pri kraju i elaborat funkcionalnog stanja bit će uskoro napravljen i sljedećeg tjedna prezentiran Hrvatskim vodama, koje će dalje, u suradnji s Gradom Kaštela, poduzeti potrebne korake kako bi se uklonili, prespojili ili blindirali ti ispusti – kazali su za Kaštela.org izvođači snimanja stanja ispusta u potoke, koji završavaju višednevni posao na području grada.

Problem ispusta fekalija u more obilježio je prošlu godinu u Kaštelima, posebno u jeku turističke sezone, a ni ova godina nije počela bez sličnih problema pa su tako pojedini mediji objavili jednu od video snimki iz Kaštel Sućurca, gdje je vidljivo istjecanje fekalija u more, s naslovima poput „Proradio vulkan u Kaštelima“ i slično, što je ponovo aktualiziralo pitanje radi li se nešto na uklanjanju takvih ispusta i kažnjavanju počinitelja.

Taj upit poslali su ovih dana gradskim službama, koje zbog određenih nadležnosti, prošle godine nisu mogle učiniti više od poneke napisane kazne i prijave nadležnima.

- Održali smo niz sastanaka na temu onečišćenja mora ispuštanjem fekalija iz potoka i upravo Hrvatske vode provode postupak snimanja potoka. Nakon provedenog postupka snimanja inspektori državnog inspektorata izvršit će nadzor određenih objekata – kazali su u Gradu.

A da se snimanje upravo provodi te je pri kraju uvjerili su se i na samom terenu, gdje po nalogu Hrvatskih voda specijalizirani ovlašteni laboratorij iz Splita Anafora, vrši optički pregled unutrašnjosti oborinskih kanala koji gravitiraju na obalu zaljeva.

- Utvrdili smo otvorene i zatvorene dijelove kanala, otvoreni su vidljivi, a za zatvorene dijelove koristimo plutajuće kamere i traktor kamere jer u njima ima dosta vode. U nekim situacijama potrebni su i ulasci djelatnika u same kanale.
Detektiramo svaki priključak i stanje kanala po presjeku, odnosno vršimo optički pregled na način kako bi utvrdili funkcionalnost kanala i strukturalnu stabilnost.
U funkcionalni dio pripadaju i divlji fekalni priključci. Mi smo svakog locirali i utvrdili smo postojanje aktivnih i pasivnih priključaka. Pasivni priključci postoje, ali ih je nova kanalizacijska mreža „pokupila“ u glavne kolektore.  No tamo gdje nije prošla gradska fekalna odvodnja postoje  aktivni fekalni priključci, od kojih je dio i od davnina spojen u te kanale. Vidljivo je da upravo ti priključci zagađuju oborinski kanal, a posebno u vrijeme većih kiša, jer poraste vodostaj u kanalu i sve ono što se nalazi kao fekalni talog  izlazi u more uz obalu - ustvrdili su iz laboratorija Anafora, piše Kaštela.org

hr Sat Jan 18 2020 10:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5db9f2fc29111c27d18b4588/80
Foto: Pixabay

Prosvjetlila Premuda: Otok je od 20. prosinca bio bez struje

Napokon je zakrpan kabel pa stanovnici otoka mogu živjeti 'normalno'

Gotovo mjesec dana u prekidu je bio podmorski kabel između Silbe i Premude, osam kilometara podmorskog kabela navodno košta oko 10 milijuna kuna. HEP je stanovnicima u tom periodu poslao agregat. Palio se u sedam ujutro, a gasio u 23 sata. Kabel je sada zakrpan, ali iz MO se nadaju kako će se uskoro problem trajno riješiti, ne krpanjem već i zamjenom kabela.

– Nakon 28 dana smo ponovo prosvijetlili, zahvaljujemo se svima koji su pomogli u otklanjanju kvara, posebno djelatnicima HEP-a Zadar, otočkoj ekipi koji su s nama proveli većinu vremena i brinuli se o agregatu i njihovim splitskim kolegama koji su spojili kabel. Iskreno se nadamo da Elektra neće stati na ovome krpanju kabela nego što prije postaviti novi kabel i riješiti trajno opskrbu Premude strujom, da sto prije zaboravimo na ovaj ružni događaj – poručili su iz MO Premuda.

hr Sat Jan 18 2020 09:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .