Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Vozili ste brže od 130 na sat? Evo zašto vas ne mogu kazniti

Rješenje nisu samo države s većim maksimalno dozvoljenim brzinama, i u Hrvatskoj zbog određenih odredbi vozači nisu kažnjavani ako prekorače 130 km/h

Autoceste su projektirane tako da bi se na njima moglo voziti brzo, no u želji da pojurimo onoliko koliko bismo htjeli ili mogli sprečava nas stalni strah od kazni. Legalno na autocestama možete slobodno juriti samo u Njemačkoj koja ostaje jedina država bez ograničenja brzine. Neko vrijeme brzinu nisu bili ograničavali i dijelovi Australije te savezna država Novi Meksiko u SAD-u, no vrijeme jurnjave je u međuvremenu i ondje završilo. Ograničenja nema ni na britanskom Otoku Man, no ondje nema ni autocesta, piše Auto start.  

Dakle, njemački 'autobahni' su svjetski raritet, egzotika i mnogi u Njemačku dolaze da bi 'vidjeli to čudo' i doživjeli iskustvo jurnjave bez granica. No mnogi koji dođu brzo se i razočaraju. Sve veći dijelovi autocesta u Njemačkoj su iz raznoraznih razloga (ekologija, zaštita od buke, oštećenje autoceste) obilježeni znakovima ograničenja pa dionice na kojima možete juriti koliko vas volja postaju sve rjeđe. A gdje nema ograničenja promet je uglavnom izuzetno gust pa ćete na njemačkim autocestama vrlo često, umjesto da jurite 200 km/h i brže, plaziti u koloni ili stajati u zastojima.  

Osim što nema ograničenje brzine, Njemačka nema nikakav oblik naplate cestarine za osobna vozila na autocestama pa su one, za razliku od naših, prepune automobila. I tako Njemačka, s gustim prometom i autocestama koje su nerijetko u mnogo lošijem stanju od naših, nema ograničenja, a mi na polupraznim autocestama koje su uglavnom u savršenu stanju i savršeno konstruirane, moramo paziti da ne pojurimo brže od 130 km/h. No, u Hrvatskoj na autocesti se može voziti i dok auto na brzinomjeru pokazuje 160 km/h, a policija vas neće moći kazniti.

Kad automobil pokazuje brzinu 160 km/h vi zapravo vozite 5 ili čak 10 km/h sporije od toga. Brzinomjer svakog automobila (bez iznimke) ima u sebi ugrađeno tvorničko odstupanje tako da pokazuje malo veću brzinu od stvarne. Dakle kad na brzinomjeru stoji 160 vi vjerojatno vozite 155 km/h. Da vas pri toj brzini zaustavi prometna policija ne bi vas mogla kazniti. Naime, nakon što policija očita tu brzinu od nje će oduzeti 10 posto tolerancije, što u tom slučaju iznosi 15,5 km/h. Tako ispada da ste vi zapravo, po slovu zakona, vozili 139,5 km/h. Iako je i to brže od maksimalno dopuštene brzine i vi ste pritom u prekršaju, policija vas ne može kazniti. Zašto? Zato što kazna za takvu vrstu prekršaja ne postoji.  

U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u članku 54. stoji: “...na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene prometnim znakom”. Međutim u istome članku nema odredbe po kojoj bi se kaznilo nekoga tko vozi od 0 do 10 km/h brže od ograničenja izvan naseljena mjesta. Jednostavno kazna za takav prekršaj ne postoji, on se tolerira, a kažnjavaju se samo prekoračenja od 10 km/h naviše. Zbog te sive zone, presretači iglavnom ne zaustavljaju vozače niti će ih neka nadzorna kamera snimiti pri toj brzini.  

Naime, u državama diljem svijeta nisu ni približno liberalni glede jurnjave kao u Njemačkoj. 'Najbolji od ostalih' su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U toj se državi na jednoj autocesti smije voziti 160 km/h. Riječ je o novoj autocesti 'Abu Dhabi', koja je u promet puštena ove godine. Ipak, ako prekršite maksimalnu brzinu samo 1 km/h bit ćete strogo kažnjeni jer su kamere na svakih nekoliko kilometara. Ispada da se u 'drugoj najbržoj državi svijeta' smije voziti samo nekoliko km/h brže nego u Hrvatskoj.  Osim Ujedinjenih Arapskih Emirata, pustinjska oaza za jurnjavu je i Kraljevina Saudijska Arabija. Službeno ograničenje na autocestama je 140 km/h, no policija u principu tolerira prekoračenje do 20 km/h. Ni policijske kontrole nisu tako česte kao u Emiratima, a kamere su vrlo rijetke. 

Maksimalna brzina do 140 km/h dozvoljena je i u dvjema europskim državama. U Poljskoj takvo ograničenje vrijedi na novoizgrađenim autocestama, a stare, kojima nedostaje moderna prometna infrastruktura i  nerijetko imaju i semafore te klasična križanja, imaju ograničenje do 100 km/h. Policija u Poljskoj je također vrlo tolerantna pa vas na autocesti s ograničenjem do 140 km/h neće kazniti ni ako vozite 150 km/h. Prilikom vožnje Poljskom primijetili smo da ni veće brzine u osnovi ne predstavljaju problem. Naime, klasična putna brzina za većinu bržih vozača kreće se između 160 i 180 km/h, kamera je malo, kao i policijskih ophodnja. Slično je u Bugarskoj, drugoj europskoj državi u kojoj je maksimalna brzina podignuta na 140 km/h.  

Među svjetske brzinske oaze, vjerovali ili ne, spada i SAD, preciznije Teksas. U toj saveznoj državi na snazi je ograničenje do 85 milja na sat, oko 137 km/h, što je više nego u velikoj većini Europe. U ostatku SAD-a nisu ni približno tako izdašni pri postavljanju ograničenja, a na Havajima ne smijete voziti brže od 97 km/h. 

Najstrože države s modernim mrežama autocesta su u Europi i Aziji. Singapur i Makao imaju zakrčene autoceste koje uglavnom vode kroz gusto naseljena područja pa je ograničenje 90 km/h razumljivo. A u Latviji i Estoniji su (pre)oprezni tijekom zime,  kada maksimalnu brzinu sa 110 spuštaju na krajnjih 90 km/h. Autoceste su projektirane za velike brzine, no u većini država te se brzine ne smiju postizati. Ograničenja se opravdavaju sigurnošću, no u Njemačkoj, gdje se nerijetko juri i 250 km/h, imaju jedan od najmanjih postotaka poginulih na autocestama u odnosu na ukupan broj vozila koja se po njima kreću, bolji nego i u Hrvatskoj.  

Novi automobili su nemjerljivo sigurniji i stabilniji od onih iz razdoblja kada su se ograničenja postavljala. I zbog toga su neke države već najavile kako ozbiljno razmišljaju o povećavanju ograničene brzine na svojim autocestama. A to mnogi nestrpljivo čekaju, piše 24sata.hr

hr Sat Dec 08 2018 21:25:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7f36e02af47f14078b45c8/80
Foto: Guliver/Thinkstock

Kako znati je li kašalj koji vas je uhvatio simptom Covida-19 ili nečeg posve drugog?

Kašalj je prisutan kod oko polovice zaraženih pacijenata

Već stoljećima liječnici slušaju različite tipove kašlja kod svojih pacijenata kako bi lakše dijagnosticirali različite tipove bolesti. Prepoznavanje različitih tipova kašlja je vrijedan alat u dijagnosticiranju različitih bolesti, no ono što mnoge muči u danima kada broj hrvatskih građana zaraženih koronavirusom ponovo raste, kako znati je li kašalj simptom koronavirusa ili nešto drugo?

Zdravo je ponekad se zakašljati, no ukoliko kašalj ne posustaje tjednima, stvara krvavu sluz, uzrokuje promjene u boji sluzi ili je popraćen vrućicom, vrtoglavicom ili osjećajem umora, valja posjetiti liječnika.

Pitanja koja će vam vaš liječnik ili liječnica postaviti o vašem kašlju:

Koliko dugo već kašljete? Danima, tjednima, mjesecima?Kada je kašalj intenzivan? Kašljete li noću, danju ili na mahove?Kako zvuči kašalj? Je li riječ o suhom kašlju, vlažnom kašlju, tihom ili glasnom kašljanju?Stvara li kašalj daljnje siptome poput povraćanja, vrtoglavice, nesanice ili nečeg drugog?Da li vas kašalj onemogućava da obavljate svakodnevne aktivnosti?

Kašalj kao simptom koronavirusa

Najistaknutiji simptomi covida-19 su temperatura i umor, pacijent se može osjećati kao da ima prehladu ili gripu, piše ScienceAlert. Kašalj je prisutan kod oko polovine zaraženih pacijenata. Covid-19 iritira plućno tkivo, stoga je kašalj suh i konstantan. Još jedan simptom koji se pojavljuje je bol u mišićima i otežano disanje. Kako bolest napreduje, plućno tkivo se puni tekućinom i moguće je osjetiti još veće ­­­­­­­teškoće pri disanju jer se tijelo bori da bi dobilo dovoljno kisika.

Mokri kašalj povlači sluz iz pluća i donjih dišnih puteva (ne nosa i grla) u usta. Suprotno tome, suhi kašalj ne proizvodi sluz i obično počinje u stražnjem dijelu grla i producira grubi, hrapav zvuk. Prilikom suhog kašlja dišni putevi se ne pročiste, stoga pacijenti obično ovaj tip kašlja opisuju kao nezadovoljavajući.

Infekcije nosa i grla izazivaju kašljucanje i upaljeno grlo. Ovaj tip kašlja učestao je kod gripe ili prehlade. Ponekad se suhi kašalj može pretvoriti u vlažan kašalj. To je primjerice slučaj kod upale pluća koja počinje sa suhim, ponekad bolnim kašljem i dovodi do progresivno otežanog disanja. Kako infekcija napreduje, plućne alveole koje služe za primanje kisika mogu se napuniti upalnim izlučevinama poput tekućine i krvi u plućima, te će tada kašalj postati vlažan. U ovoj fazi ispljuvak postaje pjenast i krvav.

Hripavac ili tuberkulozu uzrokuje bakterijska infekcija koja utječe na stanice u dišnim putevima i izaziva iritaciju i pojavljivanje sekreta. Simptomi uključuju napadaje kašlja koji završavaju snažnim zvukom udisaja i pacijentom koji se bori za zrak. Često se izbacuje sluz.

Dugotrajno, snažno kašljanje može oštetiti vaše dišne putove ili uzrokovati prijelome rebra ili istezanje mišića, stoga je važno znati kada je potrebna liječnička pomoć, piše vijesti.hr

hr Sat Jun 27 2020 17:15:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e8ca7f529111cbbd38b457e/80
Foto: Pixabay

Procjene američkih stručnjaka za Hrvatsku su zastrašujuće: Do listopada bi moglo umrijeti gotovo 1500 ljudi, ali sve bi mogla promijeniti jedna sitnica

Kad stručnjaci iz Washingtona pribroje današnje novooboljele i skok od 100 posto u odnosu na jučer, mogli bismo se suočiti s još crnjim scenarijem.

Hrvatska je do prije nekoliko dana imala izuzetno povoljnu situaciju s epidemijom koronavirusa. Relativno malen broj umrlih, sve manji broj zaraženih i procjene koje su govorile kako je epidemija gotovo pri kraju. A onda se sve promijenilo.

U samo nekoliko dana, od ni jednog novooboljelog, došli smo do gotovo 100.

Stoga nas ne bi trebalo iznenaditi što su procjene broja zaraženih i umrlih od bolesti COVID-19 odjednom puno lošije nego što smo se nadali.

Naime, stručnjaci Instituta za zdravstvenu metriku Sveučilišta Washington objavili su nove procjene o broju zaraženih i umrlih od koronavirusa. I brojke nisu ohrabrujuće.

Prema njihovim procjenama, ako se ovakav trend širenja zaraze u Hrvatskoj nastavi, do kraja ljeta, mogli bismo imati više od 600 umrlih od koronavirusa, a do početka listopada (do kad su napravili procjenu) ta brojka mogla bi se približiti i 1500.


Dnevno bismo, po tom scenariju početkom listopada mogli imati gotovo 3000 novooboljelih. Rezultat je bitno drugačiji ako bi svi redovito nosili zaštitne maske. U tom slučaju broj novozaraženih početkom listopada iznosio bi "tek" 260.

No, treba napomenuti kako su ove procjene rađene na temelju jučerašnjih podataka kad je na području Hrvatske bilo 47 novooboljelih.

Kad stručnjaci iz Washingtona pribroje današnje novooboljele i skok od 100 posto u odnosu na jučer, mogli bismo se suočiti s još crnjim scenarijem.

Iako su ovo tek najgori scenariji, događaji od proteklih nekoliko dana pokazali su nam koliko se brzo dobra i epidemiološki pozitivna situacija, može promijeniti i pretvoriti u problematičnu, piše zimo.hr

hr Thu Jun 25 2020 18:20:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecbf61f6f2ab86c3c8b461e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Što je to točno 5G, kako radi i čemu služi?

Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti prvi "5G grad" - Osijek, a njegovi stanovnici priliku za korištenje napredne tehnologije. No što je zapravo 5G, čemu služi i kako radi?

Posljednjih godina često se spominje kratica 5G ili 5G tehnologija koja bi trebala "dovesti revoluciju u naše živote" i omogućiti brojne napretke u medicini, tehnologiji, telekomunikacijama i šire, piše zimo.hr

No što je to 5G zapravo?

Jednostavno rečeno, 5G, odnosno peta generacija gigabitne mreže, nova je generacija mobilnih mreža koja se temelji na postojećim tehnologijama, ali će omogućiti nove primjene.

Kad govorimo o 5G, ne govorimo samo o jednoj tehnologiji već o grupi različitih tehnologija. Upravo te različite tehnologije omogućit će korisnicima (znači svima nama) da mobilne mreže koristimo za još više stvari i u privatnim i u poslovnim životima.

Tako će 5G tehnologija omogućiti značajno brži pristup internetu, veći broj povezanih uređaja te pouzdaniju komunikaciju s malim ili gotovo nikakvim kašnjenjem.

Kako 5G radi?

U osnovi 5G mreža funkcionira kao i sve dosadašnje mobilne mreže. Mobilni uređaj (koji podržava 5G tehnologiju) odašilje signal na određenoj frekvenciji, prima ga bazna stanica i prenosi dalje, a povratni signal šalje ponovno na mobilni uređaj.

Razlika u odnosu na 4G ili 3G jest u frekvenciji koju koristi i načinu na koji prenosi same podatke. Prema podacima iz HAKOM-a, frekvencijski pojasi koji će se u Hrvatskoj upotrebljavati za 5G tehnologiju su 700 MHz i 3,6 GHz, a u kasnijoj fazi i 26 GHz.

Zahvaljujući novim načinima enkodiranja (jednostavno rečeno pakiranja i slanja podataka), 5G tehnologija može koristiti istu frekvenciju kao i 4G, ali ostvariti 30 posto veću brzinu. Kad bude u potpunosti funkcionalna, korisnicima će pružiti 600 puta bržu razmjenu podataka no što je to danas moguće na 4G mreži. Recimo to ovako, na 5G mreži moći ćete preuzeti cjelovečernji film visoke kvalitete za samo 25 sekundi. Omogućit će igranje videoigara na internetskim streaming servisima bez ikakva zastajkivanja, dodatnog učitavanja ili spore reakcije likova u igri. Isto tako, omogućit će da brojni novi uređaji koji za funkcioniranje i komunikaciju trebaju brzu internetsku vezu mogu raditi besprijekorno. Poput autonomnih automobila, različitih senzora koji prate temperaturu, zauzetost parkirnih mjesta ili pak broj ljudi u trgovačkom centru.

Imamo li 5G u Hrvatskoj?

Da i ne. Na području Republike Hrvatske još uvijek nisu dostupne komercijalne 5G mreže. No u uporabi je nekoliko testnih mreža u različitim dijelovima Hrvatske koje se koriste kako bi teleoperateri, znanstvenici i tehnološke tvrtke mogle testirati mogućnosti 5G tehnologije te razviti proizvode i usluge koje će nuditi u budućnosti.

Najbliži korištenju 5G tehnologije u svakodnevnom životu jesu građani Osijeka, koji je Vlada odabrala za prvi hrvatski 5G grad. Očekuje se da bi prve komercijalne 5G usluge u Osijeku mogle zaživjeti do kraja 2020. godine.

Je li 5G tehnologija opasna?

Ne, odnosno nije ništa opasnija od tehnologija koje koristimo i sad, kao što su Wi-Fi ili 4G.  Elektromagnetski valovi ne mogu proizvesti, prenijeti ili stvoriti bilo kakvu biološku tvorevinu, pa tako ni virus ili bakteriju. Jedina nuspojava korištenje elektromagnetskih valova jest zagrijavanje tkiva. No strogi propisi kojih se teleoperateri koji grade bazne stanice i održavaju mobilnu mrežu te proizvođači pametnih telefona moraju pridržavati jamče da je korištenje tih uređaja (a onda i tehnologije) sigurno.U nedavnom intervjuu za Zimo prof. dr. sc. Davor Bonefačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva objasnio zašto se ne bismo trebali bojati 5G tehnologije.

Tehnologija 5G nije ništa opasnija od postojećih bežičnih komunikacijskih tehnologija, pa nam prema tome ne trebaju neke nove i posebne mjere zaštite ili opreza, istaknuo je profesor Bonefačić.

Treba li nam onda 5G tehnologija?

Da, jer želimo li napredovati kao društvo, ali i održati korak s drugim državama, moramo prihvaćati, uvoditi i koristiti nove tehnologije. Tehnologija 5G bit će osnova za razvoj gospodarstva i novih tehnoloških rješenja koja će nam donijeti bolju kvalitetu života.

hr Mon May 25 2020 18:46:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Uspjeh Đikićevog instituta: Otkrili što usporava i zaustavlja širenje koronavirusa

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa

Tim biokemičara i virologa na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu uspio je pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 koji u ljudima izaziva covid-19, priopćio je Ivan Đikić.

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa. - piše Index

Dvije potencijalne terapije

Među njima su i dvije nove potencijalne terapijske strategije za liječenje covida-19.

Jedan lijek blokira metabolizam nukleinskih kiselina samog virusa (ribavirin), a na njemu su već započela klinička ispitivanja.

Drugi potencijalni lijek djeluje na metabolizam ugljikohidrata u ljudskim stanicama, jer je dokazano da 2DG (2-deoksi-D-glukoza) blokira glikolizu, važan metabolički put u širenju virusa SARS-CoV-2.

U ovom otkriću posebno je zanimljivo to što američka tvrtka Moleculin Biotech već posjeduje potencijalni lijek koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2-DG. Stručnjaci te kompanije već su krenuli u pripremu kliničkog ispitivanja na temelju rezultata iz Frankfurta.

Riječ je o potpuno novim studijama, različitim od one Đikićevog laboratorija od prije dva tjedna. Nalazi su pokrenuli dva nova klinička istraživanja, a o njima su pisali Die Welt, Fox News i drugi svjetski mediji.

"Cilj nam je i pronaći nove lijekove"

Đikić kaže da je zajedno s kolegicom Sandrom Ciesek, direktoricom Instituta za virologiju, uspostavio blisku suradnju tzv. alijansu biokemičara i virologa u koju su uključili znanstvene grupe iz njihovih instituta: Münch, Cinatl, Ciesek i Đikić.

- Naš cilj je kroz suradnju što prije upoznati biokemijske putove koji se mijenjaju u stanicama zaraženim primarnim CoV-2 virusima te na temelju toga pronaći i nove lijekove. U samo tri, četiri mjeseca postigli smo jako puno. - rekao je za Index Đikić.

- Prošli jedan objavili smo i nove informacije u preprintu o otkriću PL proteaze koje dolazi iz mog laboratorija u suradnji s kolegicom Ciesek. Ovo je prvi objavljeni rad potaknut takvom međudisciplinarnom suradnjom između Müncha i Cinatela u časopisu Nature. Svi smo presretni, a uspjeh smo proslavili zajedno poštujući socijalnu distancu. Institut je u zadnjih par dana bio pretrpan medijskim kućama od SAT1, Pro7, FAZ, do Welta i Fox Newsa. - kaže naš znanstvenik svjetskog glasa.

Ističe da se kvaliteta znanstvenog instituta vidi u sposobnosti da spremno reagira u kriznim situacijama kao što je pandemija covida-19 te da pritom zadrži kvalitetu znanosti.

- Jako smo ponosni na Christiana Müncha jer je ovim otkrićem u vrlo kratkom vremenu potaknuo dvije nove potencijalne terapeutske strategije koje vode prema kliničkim ispitivanjima novih lijekova protiv covida-19. Christian je izrazito talentiran znanstvenik kojeg smo regrutirali s Harvarda u IBC2 prije tri godine. Bavi se proteomskom analizom i nedavno je objavio novu metodu koja se zove MePROD koja mu je omogućila ovo najnovije otkriće o SARS-CoV-2. Jedan od glavnih razloga mojih znanstvenih uspjeha u Frankfurtu jest da sam kao direktor stvorio kulturu znanstvene otvorenosti i kompetitivnosti koja uključuje i ulaganje u mlade znanstvenike i nove tehnologije.

Najvažnije je davanje nezavisnosti mladima od prvog dana kada uđu u institut (IBC2) te njihovo mentoriranje i savjeti. Kao direktor ne potpisujem se automatski na njihovim radovima, što je prečesto običaj u mnogim institucijama, nego im pomažem da sami svojim radom dođu do otkrića. Stoga sam posebno ponosan na Christiana jer je pokazao da u kreativnom okruženju može postići svjetske uspjehe iako je voditelj laboratorija u IBC2 tek tri godine. Njegov uspjeh me čini sretnijim nego da sam ja osobno objavio jedan od svojih radova, jer je ovo početak jedne blistave znanstvene karijere. - objasnio je Đikić. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Tue May 19 2020 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .