Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Vozili ste brže od 130 na sat? Evo zašto vas ne mogu kazniti

Rješenje nisu samo države s većim maksimalno dozvoljenim brzinama, i u Hrvatskoj zbog određenih odredbi vozači nisu kažnjavani ako prekorače 130 km/h

Autoceste su projektirane tako da bi se na njima moglo voziti brzo, no u želji da pojurimo onoliko koliko bismo htjeli ili mogli sprečava nas stalni strah od kazni. Legalno na autocestama možete slobodno juriti samo u Njemačkoj koja ostaje jedina država bez ograničenja brzine. Neko vrijeme brzinu nisu bili ograničavali i dijelovi Australije te savezna država Novi Meksiko u SAD-u, no vrijeme jurnjave je u međuvremenu i ondje završilo. Ograničenja nema ni na britanskom Otoku Man, no ondje nema ni autocesta, piše Auto start.  

Dakle, njemački 'autobahni' su svjetski raritet, egzotika i mnogi u Njemačku dolaze da bi 'vidjeli to čudo' i doživjeli iskustvo jurnjave bez granica. No mnogi koji dođu brzo se i razočaraju. Sve veći dijelovi autocesta u Njemačkoj su iz raznoraznih razloga (ekologija, zaštita od buke, oštećenje autoceste) obilježeni znakovima ograničenja pa dionice na kojima možete juriti koliko vas volja postaju sve rjeđe. A gdje nema ograničenja promet je uglavnom izuzetno gust pa ćete na njemačkim autocestama vrlo često, umjesto da jurite 200 km/h i brže, plaziti u koloni ili stajati u zastojima.  

Osim što nema ograničenje brzine, Njemačka nema nikakav oblik naplate cestarine za osobna vozila na autocestama pa su one, za razliku od naših, prepune automobila. I tako Njemačka, s gustim prometom i autocestama koje su nerijetko u mnogo lošijem stanju od naših, nema ograničenja, a mi na polupraznim autocestama koje su uglavnom u savršenu stanju i savršeno konstruirane, moramo paziti da ne pojurimo brže od 130 km/h. No, u Hrvatskoj na autocesti se može voziti i dok auto na brzinomjeru pokazuje 160 km/h, a policija vas neće moći kazniti.

Kad automobil pokazuje brzinu 160 km/h vi zapravo vozite 5 ili čak 10 km/h sporije od toga. Brzinomjer svakog automobila (bez iznimke) ima u sebi ugrađeno tvorničko odstupanje tako da pokazuje malo veću brzinu od stvarne. Dakle kad na brzinomjeru stoji 160 vi vjerojatno vozite 155 km/h. Da vas pri toj brzini zaustavi prometna policija ne bi vas mogla kazniti. Naime, nakon što policija očita tu brzinu od nje će oduzeti 10 posto tolerancije, što u tom slučaju iznosi 15,5 km/h. Tako ispada da ste vi zapravo, po slovu zakona, vozili 139,5 km/h. Iako je i to brže od maksimalno dopuštene brzine i vi ste pritom u prekršaju, policija vas ne može kazniti. Zašto? Zato što kazna za takvu vrstu prekršaja ne postoji.  

U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u članku 54. stoji: “...na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene prometnim znakom”. Međutim u istome članku nema odredbe po kojoj bi se kaznilo nekoga tko vozi od 0 do 10 km/h brže od ograničenja izvan naseljena mjesta. Jednostavno kazna za takav prekršaj ne postoji, on se tolerira, a kažnjavaju se samo prekoračenja od 10 km/h naviše. Zbog te sive zone, presretači iglavnom ne zaustavljaju vozače niti će ih neka nadzorna kamera snimiti pri toj brzini.  

Naime, u državama diljem svijeta nisu ni približno liberalni glede jurnjave kao u Njemačkoj. 'Najbolji od ostalih' su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U toj se državi na jednoj autocesti smije voziti 160 km/h. Riječ je o novoj autocesti 'Abu Dhabi', koja je u promet puštena ove godine. Ipak, ako prekršite maksimalnu brzinu samo 1 km/h bit ćete strogo kažnjeni jer su kamere na svakih nekoliko kilometara. Ispada da se u 'drugoj najbržoj državi svijeta' smije voziti samo nekoliko km/h brže nego u Hrvatskoj.  Osim Ujedinjenih Arapskih Emirata, pustinjska oaza za jurnjavu je i Kraljevina Saudijska Arabija. Službeno ograničenje na autocestama je 140 km/h, no policija u principu tolerira prekoračenje do 20 km/h. Ni policijske kontrole nisu tako česte kao u Emiratima, a kamere su vrlo rijetke. 

Maksimalna brzina do 140 km/h dozvoljena je i u dvjema europskim državama. U Poljskoj takvo ograničenje vrijedi na novoizgrađenim autocestama, a stare, kojima nedostaje moderna prometna infrastruktura i  nerijetko imaju i semafore te klasična križanja, imaju ograničenje do 100 km/h. Policija u Poljskoj je također vrlo tolerantna pa vas na autocesti s ograničenjem do 140 km/h neće kazniti ni ako vozite 150 km/h. Prilikom vožnje Poljskom primijetili smo da ni veće brzine u osnovi ne predstavljaju problem. Naime, klasična putna brzina za većinu bržih vozača kreće se između 160 i 180 km/h, kamera je malo, kao i policijskih ophodnja. Slično je u Bugarskoj, drugoj europskoj državi u kojoj je maksimalna brzina podignuta na 140 km/h.  

Među svjetske brzinske oaze, vjerovali ili ne, spada i SAD, preciznije Teksas. U toj saveznoj državi na snazi je ograničenje do 85 milja na sat, oko 137 km/h, što je više nego u velikoj većini Europe. U ostatku SAD-a nisu ni približno tako izdašni pri postavljanju ograničenja, a na Havajima ne smijete voziti brže od 97 km/h. 

Najstrože države s modernim mrežama autocesta su u Europi i Aziji. Singapur i Makao imaju zakrčene autoceste koje uglavnom vode kroz gusto naseljena područja pa je ograničenje 90 km/h razumljivo. A u Latviji i Estoniji su (pre)oprezni tijekom zime,  kada maksimalnu brzinu sa 110 spuštaju na krajnjih 90 km/h. Autoceste su projektirane za velike brzine, no u većini država te se brzine ne smiju postizati. Ograničenja se opravdavaju sigurnošću, no u Njemačkoj, gdje se nerijetko juri i 250 km/h, imaju jedan od najmanjih postotaka poginulih na autocestama u odnosu na ukupan broj vozila koja se po njima kreću, bolji nego i u Hrvatskoj.  

Novi automobili su nemjerljivo sigurniji i stabilniji od onih iz razdoblja kada su se ograničenja postavljala. I zbog toga su neke države već najavile kako ozbiljno razmišljaju o povećavanju ograničene brzine na svojim autocestama. A to mnogi nestrpljivo čekaju, piše 24sata.hr

hr Sat Dec 08 2018 21:25:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d33295529111c58128b469b/80
Foto: Rino Stanić

Neobična vrsta hobotnice pojavila se u Jadranskom moru

Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra, dok ženke mogu narasti do 2 metra
Između otoka Hvara, Brača i Šolte odvija se invazija vrste plivajuće hobotnice. Radi se o bobuljku (Tremoctopus violaceus), izrazito rijetko viđenoj vrsti. Plivarice na tom području trenutno love na desetke primjeraka. 

Krakovi ove hobotnice povezani su tankom kožom koja nakon ulova nažalost pukne. 
Vrlo slične pojave poput ove zabilježene su već prije, vjerojatno su se pogodili određeni hidrografski uvjeti u moru što je pogodovalo trenutnoj invaziji.

Samo da dobijete predodžbu koliko je to rijetko u Jadranu, zadnja poznata pojava bobuljaka u ovakvom broju na malom prostoru je bila 1936. godine, nakon toga ulov bobuljaka bio je pojedinačan, a broj službeno zabilježenih se može izbrojiti prstima jedne ruke. - piše Podvodni.hr

Vrlo malo znamo o životu bobuljka koji je rasprostranjen i „rijedak“ u svim svjetskim morima. Tek 2002. godine otkriven je prvi mužjak i od tada znamo da je ovo životinja sa najvećom razlikom u veličini između spolova. Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra, dok ženke mogu narasti do 2 metra.
To što je mi ne možemo vidjeti i uloviti se ne odnosi na tune i iglune. Istraživanje hranjenja velikih grabežljivih riba u Sredozemlju 2015. godine pokazalo je da grabežljive ribe u svom želucu imaju ovu hobotnicu. To nam govori da ova hobotnica ne bi trebala biti toliko rijetka koliko mislimo da je, ali mi nismo ribe, ribe bolje poznaju podmorje od nas. Ukoliko uočite ili ulovite ovu vrstu obavezno nam javite da možemo službeno zabilježiti i vaš nalaz. - piše na Facebook stranici Podvodni.hr
hr Sat Jul 20 2019 16:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d301a4329111c22128b4592/80
Foto: Pixabay

Treći uzrok smrti u svijetu: Možemo li spriječiti moždani udar?

Kako se aktivno boriti protiv moždanog udara i možemo li ga spriječiti?
Još uvijek prevladava mišljenje kako je moždani udar neizbježan i neizlječiv. U većini razvijenih zemalja moždani udar je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odnosno vodeći uzrok invaliditeta u stanovništvu. Različitim istraživanjima potvrđeno je da vrijeme najdjelotvornijeg učinka lijekova iznosi u najboljem slučaju 3 do 6 sati. 

Kako se aktivno boriti protiv moždanog udara i možemo li ga spriječiti, u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska su govorili Marina Roje Bedeković - specijalist neurolog i Tatjana Perić, prvostupnica sestrinstva. 

Roje Bedeković je kazala da, obzirom na uzrok, postoje 2 vrste moždanih udara, a češći je onaj koji nastaje zbog začepljenja krvne žile mozga - čak u 80 do 85% slučajeva se javlja. 

Govorila je o rizičnim čimbenicima, rekla je da na neke možemo utjecati, ali na neke ne, no posljednjih desetljeća je postignut veliki napredak u prevenciji i u liječenju moždanog udara. 

Rizični čimbenici nastanka moždanog udara su: povišen krvni tlak, određene srčane bolesti (fibrilacija atrija, bolesti srčanih zalistaka), šećerna bolest, povišena razina masnoća u krvi, pušenje, alkoholizam, stres, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, starija životna dob, nasljeđe, itd. 

Perić je govorila o ulozi medicinskih sestara u prevenciji moždanog udara, one zajedno s liječnicima educiraju građane kako bi spriječili nastanak moždanog udara. Kazala je da tijekom hospitalizacije pacijenta ostvaruju dobar odnos i podrška su im. 

Govorila je o tome kako je važna i dobra komunikacija s obitelji pacijenta, educiraju ih i savjetuju. Više pogledajte ovdje.
hr Thu Jul 18 2019 09:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2ef99029111c1d0f8b45e2/80

Novo cjepivo će jačati imunitet u borbi s rakom dojke i pluća

Genetskom modifikacijom imunosnih stanica pacijenta one 'prepoznaju' rak, a njihovim umnožavanjem i vraćanjem u organizam jača se imunitet u borbi protiv solidnih tumora, tvrde znanstvenici

Znanstvenici iz SAD-a su razvili cjepivo koje bi moglo ojačati imunološki sustav u borbi protiv raka, koje će biti primjenjivo prvenstveno u liječenju tzv. solidnih tumora koji ne sadrže ciste ili tekućinu, kao što su, na primjer, rak pluća ili dojke. Terapija je već poznata kao CAR-T, ili terapija kimeričnim antigenskim receptorima, a funkcionira tako da se imunosne stanice pacijenta genetski modificiraju i tako prepoznaju tumorske stanice te umnožene vraćaju u organizam, kako bi se mogle boriti protiv njega.

Istraživanje terapije provodi se na Institutu za biološku tehnologiju u Massachusettsu, a vodi ga Leyuan Ma, znanstveni suradnik na Koch Institutu za integrativna istraživanja raka.

Terapija podrazumijeva uzimanje T-stanica iz krvi pacijenta, koje se zatim u laboratoriju modificiraju da bi prepoznale tumorski gen te infuzijom vraćaju u krv pacijenta. Tako se imunološki sustav oboljelog 'reprogramira' kako bi prepoznao i uklonio tumore.

Kad je terapija testirana na miševima, u 60 posto životinja potpuno je eliminiran solidni tumor. Miševi su se mogli uspješnije boriti i s ponavljajućim tumorima mjesecima nakon terapije. Autor studije, biolog prof. dr. Darrell Irvine kaže kako se dobar odgovor postiže kod više od polovice tretiranih životinja.

Zanimljivo je da znanstvenici nisu bili sigurni da će terapija CAR-T stanicama biti učinkovita kod solidnih tumora, jer oni potiskuju imunološki sustav, odnosno 'razoružavaju' T-stanice prije nego dođu do receptora stanice raka. Zbog toga su započeli s istraživanjem pretpostavke da se cjepivom ciljanim u limfne čvorove u kojima se nalazi mnoštvo imunoloških stanica, može potaknuti njihova funkcionalnost.

- Naša je hipoteza bila da ćemo povezivanjem receptora T-stanica za CAR u limfnom čvoru doći do toga da postanu funkcionalnije. Tada bi mogle biti otporne na djelovanje solidnih tumora i još uvijek aktivne kad udu u solidni tumor - pojašnjava dr. Irvine. Prije nekoliko godina, isti znanstvenici su otkrili da mogu učinkovitije 'isporučivati' cjepivo limfnim čvorovima povezujući ih s masnom molekulom, što je bila osnova za novi uspjeh.

Inače, terapija CAR-T stanicama dostupna je u javnom zdravstvenom sustavu za djecu i osobe do 25 godina s akutnom limfoblastičnom leukemijom B-stanica u SAD-u i do sada je primijenjena kao eksperimentalna u samo nekoliko slučajeva. Tako američka Agencija za hranu i lijekove kaže da su 2017. odobrene dvije CAR-T terapije. Pretpostavlja se da je pogodna za ljude s uznapredovalim ili pogoršanim karcinomom krvi koji ne reagiraju na liječenje ili imaju relaps bolesti. Također, preporučuje se za odrasle osobe s difuznim limfomom velikih B-stanica i primarnim limfomom B-stanica medijastinalnog sustava.

Osim što liječe, CAR-T stanice sprečavaju povrat bolesti

CAR-T cjepivom eliminirani su tumori kod miševa s rakom dojke, melanomom i glioblastomom, koji započinje u mozgu ili kralježničnoj moždini, s tim da je liječenje spriječilo i ponovno pojavljivanje tumora. Naime, oko 75 dana nakon tretmana, istraživači su miševima ubrizgali stanice identične onima koje su tvorile izvorne tumore, i pokazalo se da ih imunološki sustav 'čisti', objavljeno je u časopisu Science. Štoviše, otprilike 50 dana nakon toga, istim su životinjama ubrizgane stanice tumora koji nisu bili u antigenu cjepiva i njihov imunosni sustav je eliminirao i ove tumore. To ukazuje na mogućnost da, nakon što CAR-T stanice počnu uništavati tumor, imunološki sustav stvara 'stanice memorije' koje eliminiraju ovu malignu masu ako se ponovno pojavi, prenosi Daily Mail.

- Ako uzmemo životinje koje se čine izliječenima i ponovno im ubrizgamo tumorske stanice, one će ih odbaciti - zaključuje dr. Irvine. Pritom je, kaže, važno imati T-stanice koje napadaju različite antigene, jer u protivnom tumor mora samo mutirati da bi izbjegao imunološki napad.

U drugom dijelu eksperimenta, istraživači su pokazali da ljudske stanice obložene antigenom CAR stimuliraju i ljudske CAR-T stanice, što ukazuje na mogućnost da bi isti princip liječenja mogao djelovati i kod ljudi, kažu istraživači.

Dr. Irvine procjenjuje da bi se djelovanje kod ljudi moglo ispitati u idućih godinu dana, piše 24sata.

hr Wed Jul 17 2019 12:34:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

"Broj studenata na studijima Ekonomskog fakulteta treba smanjiti, ne povećati"

Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorilo je na očitovanje Ekonomskog fakulteta o povećanju upisnih kvota u sljedećoj akademskoj godini.

S Ekonomskog fakulteta poručuju da je upisna kvota preraspodijeljena s upisnih kvota diplomskih sveučilišnih studija na druge studijske programe koje Fakultet izvodi te kako je ukupna upisna kvota u odnosu na akademsku godinu 2018./2019. smanjena za 50 studenata.

Nakon održanog sastanka predstavnika resornog ministarstva i Ekonomskog fakulteta, Ministarstvo je donijelo odluku da broj subvencija za prvu godinu studija koje će Ministarstvo odobriti Ekonomskom fakultetu ne može biti veći od upisne kvote za prvu godinu preddiplomskog studija u akademskoj godini 2018./2019, piše N1.

"Kada se preddiplomski i diplomski studiji provode kao integrirani studij, student nema obvezu steći kvalifikaciju na preddiplomskoj razini prije upisa diplomskog studija, već, u slučaju integriranog studija na Vašoj instituciji, 5. godinu studija upisuje nakon 4. godine studija, odnosno ispunjavanja uvjeta za upis više godine. S obzirom da ste započeli s izvođenjem integriranog studija u akademskoj godini 2015./2016., ove će godine studenti integriranog studija prvi puta upisati 5. godinu studija, odnosno godinu koja je prije bila zaseban diplomski studij. S obzirom na tu činjenicu i u subvencijama participacija u trošku studija pojavit će se studenti koji su stekli 55 i više ECTS bodova, a koji upisuju 5. godinu studija te će se ove godine za tu generaciju povećati broj subvencija na višim godinama", stoji u odgovoru resornog ministarstva.

'Broj upisanih studenata smanjiti, ne povećati'

"Slijedom svega navedenog, kvote za diplomski studij ne mogu se pribrojiti kvoti za preddiplomski studij jer diplomski studij u integriranom izvođenju studenti koji završavaju 4. godinu upisuju automatski. Povećanje kvote na preddiplomskom studiju stoga znači povećanje broja studenata i na višim godinama odnosno povećanje broja studenata koji završavaju studij.

Uvećanjem upisnih kvota, kao i povećanjem ukupnog broja studenata, ugrozit će se kvaliteta studiranja i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskih programa.

Nadalje, s obzirom na analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima koju, uz koordinaciju od strane Središnjeg ureda, redovito izdaju regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj upisanih studenata na sveučilišni studij Ekonomija, sveučilišni studij Poslovna ekonomija i stručni studij Poslovna ekonomija treba smanjiti, a ne povećati", tvrde u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Ministarstvo znanosti u odgovoru Ekonomskom fakultetu upućuje i na Odluku Vlade o programskom financiranju javnih visokih učilišta u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022.

"Točka XIV. propisuje se da su uvećanja sredstava potrebnih za subvenciju participacije u troškovima studija i sufinanciranje materijalnih troškova moguća samo na studijskim programima za koje postoji potreba na tržištu rada, odnosno gdje nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima najviše 30 posto od broja diplomiranih u prethodnoj godini."

Podsjetimo, prilikom gostovanja u Novom danu, savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košiček, izjavio je:

"Svima je jasno da imamo puno ekonomista i da nam ne treba povećanje kvota, ne znamo postoje li objektivni razlozi za takvo nešto ili gdje su uporišta na tržištu rada za tom potrebom."

U upravi Ekonomskog fakulteta ranije su objasnili da je riječ o pogrešnom interpretiranju: ne povećavaju, tvrde, upisnu kvotu, nego je samo riječ o preraspodjeli mjesta.

hr Wed Jul 10 2019 18:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .