Večeras je gradski kotar Žnjan dobio novog predsjednika. To je Sani Mardešić iz stranke Pametno. Podržao ga je i vijećnik SDP-a Darijo Fadić. Marijana Puljak, predsjednica Pametno i sama kotarska vijećnica, kaže kako nisu unaprijed ništa dogovarali i da ih je podrška SDP-a ugodno iznenadila, što za HDZ, koji je odbio podržati kandidata Pametno, ne može reći. 

Dogovor je, naime, bio da nakon dvije godine predsjednika iz redova HDZ-a Nina Velu zamijeni netko od vijećnika s liste Marijane Puljak. Najprije je to trebao biti Zdenko Omrčen, no stvar je pukla jer je Omrčen napustio Puljak pa je ona smatrala da on nema pravo na mjesto koje je dogovorila lista.

Omrčen se na koncu povukao iz Vijeća, a na njegovo mjesto ušao je Renato Ćupić. HDZ-ovci večeras nisu bili spremni podržati vijećnika Pametno jer smatraju da to više nije ona lista koja je dobila povjerenje na kotarskim izborima te da se radi o svojevrsnoj prevari birača.

Puljak, pak, tvrdi da to nije istina i da se radi o istim ljudima koji su ušli u vijeće nakon izbora.

- HDZ je izigrao dogovor. Pokazali su da nisu vjerodostojni i da im se ne može vjerovati. Mislili smo da će makar u kotaru zatomiti te svoje velike političke ambicije. Nikad više s HDZ-om - kazala nam je Puljak.

Smatra da je sve bilo apsolutno regularno, a nikakve primjedbe nije imao ni pročelnik za kotare Filip Butorović, koji je također bio prisutan na sjednici. 

Obilježavanje Dana planeta Zemlje na međunarodnoj razini ponovno je potaknuto 1990. kada je u manifestacijama sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi diljem svijeta, što je dalo veliki doprinos održavanju Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992. godine. 

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode. Dan planete Zemlje danas se održava u više od 150 zemalja diljem svijeta. Namjera ovog dana je stanovništvu ukazati na probleme ekosustava, na razna zagađenja okoliša i poboljšanje kvalitete življenja.

Zagađenje okoliša, efekt staklenika, kisele kiše...

Razvojem suvremene tehnologije, korištenjem fosilnih goriva, plastičnih masa, pesticida...svakodnevno ugrožavamo naš planet. Velike količine plinova kao što su ugljikovi , dišikovi i sumporovi oksidi, freoni...godinama se skupljaju u našoj atmosferi. Šume i zelene površine kojih je nažalost sve manje su jedina pluća Zemlje koja asimiliraju ugljikov dioksid koristeći ga u procesu fotosinteze. Nažalost, velike količine ugljikovog dioksida ostaju zarobljene u atmosferi ili se otapaju u morima. Otapanjem milijuna molekula ugljičnog dioksida u oceanima i morima, polako se diže razina vode, dolazi do otapanja ledenjaka na polovima, što od globalnog zatopljenja što od viška ugljičnog dioksida. 

Zbog zarobljenog dioksida u atmosferi Zemlja se ponaša kao umjetni staklenik, pa možemo primijetiti podizanje temperature zraka za nekoliko stupnjeva zadnjih godina. Sve češće su poplave, promjene klimatskih prilika u kojima više ne razlikujemo klasična četiri godišnja doba. Štoviše, nema ni prave zime, ni proljeća. Imamo vlažno, vruće i dugo ljeto i malo jaču jesen.

Često padaju i prljave kiše u kojima se otapaju razni oksidi ugljika i sumpora, koji se otapaju i tako stvaraju kisele kiše koje uništavaju biljke. Ni kišnica nije više što je nekad bila.Ova tema je toliko opširna da bi o njoj mogli puno pisati. Za sad ćemo stati na ovome i konstatirati da je jedini krivac za ovakvo stanje naše Zemlje upravo ČOVJEK.

Homo sapiens, razumni ili nerazumni čovjek, svojim je ponašanjem i ekspanzijom tehnologije ugrozio i uništio život mnogih bića na Zemlji, a time i sebe samog. Je li kucnuo čas da se osvijesti i učini nešto za dobrobit budućih generacija? Ostavit ćemo ovo pitanje svakom pojedincu, zajednici, svjetskim organizacijama, eko-liderima i političarima koji bi se trebali svaki dan zauzimati i činiti puno toga za budući boljitak naše Zemlje.

U idućoj temi pisat ćemo nešto više o prednostima OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE.

Nedjelja - većinom sunčana i još toplija od subote.

Na istoku Hrvatske prevladavat će vedrina, samo povremeno uz malu naoblaku. Vjetar će biti slab. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 9 °C, a najviša dnevna oko 25 °C, piše HRT.

U središnjoj Hrvatskoj vrlo toplo, uz najvišu dnevnu temperaturu između 25 i 28 °C, a umjerene naoblake bit će poslijepodne i navečer uglavnom uz granicu sa Slovenijom. Vjetar slab ili čak tiho, pa ujutro uz rijeke i jezera može biti kratkotrajne magle ili sumaglice.

U gorju i na sjevernom Jadranu pretežno sunčano i razmjerno toplo. Noću tiho ili mjestimice uz obalu burin, a danju će puhati slab do umjeren jugozapadni vjetar.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnosti Dalmacije vrijeme bez znatnije promjene - sunčano, najprije uz burin, zatim maestral, uz koji će more biti samo malo valoviot, temperature između 15 i 18 °C.

Podjednako i na jugu Hrvatske, uz obilje sunca, te jutarnju temperaturu zraka od 12 do 15 °C, te najvišu dnevnu između 24 i 27 °C.

U novome tjednu - i dalje toplo, ali nestabilno

Na kopnu ponedjeljak pretežno sunčan uz poslijepodne umjeren jugozapadni vjetar u gorju i središnjim predjelima. Prema večeri oblaka će na sjeverozapadu unutrašnjosti biti više, lokalno i uz pokoji pljusak, koji će još vjerojatniji biti u utorak, već ujutro u središnjim predjelima, u nastavku dana i u gorju. Uz više oblaka u utorak će temperatura zraka u dijelu unutrašnjosti biti malo niža, a u srijedu i četvrtak ponovno viša, pri čemu će srijeda biti stabilnija od ostatka tjedna.

I na Jadranu će veći dio tjedna prevladavati sunčano i iznadprosječno toplo vrijeme. U ponedjeljaknavečer i u utorak do sjevernog će dijela Jadrana stići vlažniji zrak pa će biti nestabilno, uz mogućnost za povremene pljuskove i grmljavinu, ponaprije na riječkom području i u Istri. Sporadični pljuskovi bit će ponovno mogući prema kraju tjedna do kada neće biti jačeg vjetra, danju samo mjestimice umjeren jugozapadnjak i sjeverozapadnjak, a potkraj srijede na sjevernom dijelu jugoistočnjak.

UV indeks

UV indeks, mjera jakosti sunčeva zračenja, već je većinom visok, pa planirate li boraviti dulje na otvorenome, a osjetljivije ste kože - ne zaboravite se kvalitetno zaštititi.

Na osnivačkoj skupštini za predsjednika udruge izabran je profesor povijesti i geografije Branko Radonić iz Vrgorca, za potpredsjednika izabran je dugogodišnji mjesni odbornik sela Rašćane Matko Bašić, dok je tajnica profesorica hrvatskog jezika i knjižničarka Adriana Turić-Erceg iz Vrgorca. Svi članovi izabranog vodstva veliki su ljubitelji lokalne povijesti, baštine i kulture vrgorskog kraja.

Povodom osnutka Društva njegov predsjednik Branko Radonić istaknuo je kako je ovo prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, a njezin cilj bit će obnova, zaštita i istraživanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine. 

- Zalagat ćemo se za formiranje gradskog muzeja ili neke druge ustanove koja će se baviti istraživanjem naše povijesti i čuvanjem baštine. Imat ćemo stav o kulturnoj politici državne, regionalne i lokalne uprave prema Vrgorcu, pritom dajući konstruktivne prijedloge. Kroz minula stoljeća nebriga, ratovi i zub vremena nepovratno su uništili značajne dijelove naše materijalne i nematerijalne baštine, a koja je neodvojivi dio našeg lokalnog identiteta Vrgorske krajine. Arhivska dokumentacija za našu povijest je također izvan Vrgorca, dok su predmeti etnološke, antropološke i povijesne važnosti ili propali ili su raštrkani po krajini u rijetkih privatnih imatelja. Pritom nam svakodnevno odlaze stare generacije, a bez prilike da svoja znanja i sjećanja prenesu novim generacijama. Kako nemamo muzej ili institut, naša povijest i baština se ne istražuju pa je, što se tiče nacionalne i regionalne historiografije i etnologije, Vrgorac gotovo prazna ploča. Zbog istoga razloga Vrgorčani vrlo malo znaju o svojoj povijesti, iako je Vrgorac vrlo star dalmatinski grad. Osnivamo Društvo kako bi promijenili dosadašnji odnos prema povijesti i baštini i maksimalno ćemo se truditi u ostvarivanju navedenih ciljeva, rekao je Radonić.

Osim promicanja vrijednosti i značaja kulturno-povijesne baštine Vrgorske krajine kao kulturnog dobra važnog za regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu, Društvo će raditi i na pronalaženju i skupljanju predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj te s lokalnom baštinom upoznavati domaće građane i strance s ciljem njezine valorizacije.

Stručnjaci kažu kako je virusni meningoencefalitis kojeg prenose krpelji najteži oblik tog virusnog oboljenja. Ističu da ova bakterijska bolest, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme može biti itekako opasna, piše HRT.

Zato je važno prepoznati prve simptome. Kod meningitisa su to temperatura i glavobolja, a kasnije smetnje vida i sluha te povraćanje. Kod borelioze to je crvenilo na mjestu uboda koje se postupno širi.  

Treba naglasiti da se u svakom slučaju može i preventivno djelovati. Postoji cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a od ugriza se možemo obraniti raznim repelentima koji se nanose na kožu prije odlaska u prirodu.  

Dakle, treba biti oprezan, pogotovo ako mnogo boravite u prirodi. Nakon povratka obvezno se pregledati, više puta, ali i idući dan, savjet je iskusnih planinara.