Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58f7cea4b47398323b8b4573/80

Zastupnici kao školarci: Morat će pravdati izostanke s posla?

Svaki put kad neopravdano izostanu u dane kad Hrvatski sabor zasjeda, saborski će se zastupnici kažnjavati financijski tako da im se iznos paušala (od 1500 kuna) umanji za iznos tuzemne dnevnice, proizlazi iz rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika koje je predložio Most.

Mostov Robert Podolnjak najavio je da će Most prihvatiti amandman Odbora za Ustav koji predviđa umanjenje zastupničkog paušala za svaki neopravdani izostanak kad Sabor zasjeda, a ne samo za dan kad se glasuje.

"Više ne govorimo o petku, nego će po konačnom prijedlogu to biti svaki dan kad Sabor zasjeda", rekao je Podolnjak u srijedu u Hrvatskom saboru.

Za bolest potvrda liječnika

Opravdanim će se izostankom, naveo je, smatrati bolest što će zastupnici morati dokazati liječničkom potvrdom, smrtni slučaj u obitelji, sudski poziv, te prisustvovanje raznim manifestacijama i skupovima na koje je zastupnik pozvan.

Most je uvjeren kako će se ponuđenim rješenjima u značajnoj mjeri ojačati dignitet Sabora i zastupnika, kaže Podolnjak.

Zastupnici ne spore da na tome treba raditi, da saborski rad treba biti kvalitetniji, no nisu sigurni da je Mostov prijedlog pravi put za to.

Živi zid poručuje da ga je Mostov zakon poprilično razočarao, da je mlak, da više rješava pitanje forme, nego sadržaja. Možda bi za zastupnike koji ne rade dobro svoj posao, dobra mjera mogla biti opoziv, kaže Branimir Bunjac (ŽZ) nezadovoljan što dio zastupnika ne dolazi redovito na radno mjesto.

U sedam mjeseci, koliko sam u Saboru, još nisam stigao upoznati neke zastupnike, 20 ih se ni jednom nije javilo za riječ, kaže zastupnik i žestoko napada rješenje da zastupnik može izostati sa sjednice ako nazoči skupu na koji je pozvan.

To prevedeno znači da može izostati kad god želi, ako to ostane, zakon nema baš nikakva smisla, jer svaki zastupnik dnevno dobije pet poziva da negdje ide, tumači.

I Nenad Stazić (SDP) problematizira odredbe o izostancima. Bolest se mora opravdati liječničkom potvrdom, no što učiniti s virozom, tko će ti izdati potvrdu, što ako mi umre dobar prijatelj u Metkoviću..., on mi nije član obitelji, kaže Stazić i ocjenjuje kako sve proizilazi iz potpunog nepovjerenja prema zastupniku, što nije dobro. Osim toga, dodaje, zar opravdan izostanak nije i rad za stranku, zastupnici su stranački ljudi, klubovi bi morali biti odgovorni za rad svojih zastupnika.

Zastupnici kao školarci

HNS-ov Milorad Batinić nezadovoljan je što će zastupnici, poput djece u školi, morati predsjedniku Sabora donositi ispričnice od liječnika, pita hoće li za sva događanja morati donositi pozivnice s imenom i prezimenom?

Kritizira i odredbu po kojoj zastupnik koji je podnio ostavku na dužnost ne ni imao pravo na naknadu. A što ako je to učinio iz obiteljskih razloga, hoćemo li ih zbog toga kažnjavati, pita Batinić i predlaže da zakon prođe još jedno, treće čitanje.

Nema potrebe za trećim čitanjem, odgovara Podolnjak i tumači kako će zastupnik, kad opravdano izostane, dokumentaciju za to će podnijeti radnom tijelu nadležnom za upravne poslove, ne predsjedniku Sabora.

HSS-ov Davor Vlaović Most proziva da se htio dodvoriti biračima, da tematiziranjem zastupnika u drugi plan padaju važne gospodarske i socijalne teme.

Dražen Bošnjaković (HDZ) suglasan je da zakon neće dići ugled Sabora, ali poručuje da će sigurno preciznije urediti neke stvari. HDZ će podržati zakon, no neovisno o zakonima, ne budu li zastupnici radili u interesu zajednice, prenosili glas birača, ništa ne može pomoći, kaže zastupnik i tumači kako penaliziranje nedolaska nije ništa neuobičajeno, toga ima i u drugim parlamentima.

Tomislav Klarić (HDZ) uzvraća kako je suludo raspravljati o opravdanju izostanaka i penalizaciji, jer sabornica nije jedino mjesto rada zastupnika. Sabornica se jedina vidi, ali rad zastupnika je puno širi, tumači.

Predloženi zakon propisuje i da zastupnici koji su dužnost obnašali do tri mjeseca neće imati pravo na naknadu plaće kad im prestane dužnost, oni koji zastupnici budu od tri mjeseca do godine dana imat će pravo na tri mjeseca pune i tri mjeseca polovice plaće, a samo zastupnici sa stažom duljim od godine dana imat će kao i do sada pravo na naknadu plaće 6+6.

Facebook komentari

hr Thu Apr 20 2017 07:33:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53517c0b179942a90e9f88b7/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX

DHMZ: Zima će biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će uobičajene

Dugoročna prognoza vremena Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku, kao i usuglašena prognoza međunarodnih stručnjaka za područje Jugoistočne Europe predviđa da će ova zima biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će oko uobičajene.

"Klimatološki, zima započinje 1. prosinca, a završava sa zadnjim danom veljače. Predviđanje da će taj period biti iznadprosječno topao ne isključuje kraća razdoblja hladnog vremena, a niti jača negativna odstupanja od minimalne i maksimalne temperature koju za sezonu zime bilježe klimatolozi. Također, predviđanje da će količina oborine biti oko uobičajene ne znači da ponegdje nije moguća manja količina oborine od prosječne (suše razdoblje), a negdje veća", izjavila je za Hinu Dunja Plačko-Vršnak iz DHMZ-a, prognostičarka koja se bavi i dugoročnom prognozom vremena.

Što se oborine tiče, istaknula je kako sezonskom prognozom nije moguće predvidjeti vrstu oborine, odnosno hoće li padati kiša, snijeg, susnježica ili kiša koja se smrzava na tlu. Stoga, važno je pratiti vremenske prognoze za kraća vremenska razdoblja, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su primjerice obilne oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja, objasnila je.

Plačko-Vršnak rekla je da se o sezonskim prognozama, mogućnostima povećanja njihove pouzdanosti te korisnosti za niz aktivnosti vezanih za područje poljoprivrede, energetike, upravljanja vodnim resursima, zdravstva, prevencije štetnih posljedica od opasnih vremenskih pojava i prirodnih katastrofa raspravljalo ovih dana u Zagrebu.

Naime, od 20. do 23. studenog održan je međunarodni znanstveno-stručni skup regionalnog Mediteranskog klimatskog foruma Svjetske meteorološke organizacije kao i predregionalnih organizacija za Jugoistočnu Europu i Sjevernu Afriku, kojem je domaćin bio DHMZ. Na skupu su znanstvenici, pored razmjene iskustva i saznanja vezano za izradu sezonskih prognoza, zajednički izradili prognozu za zimu za Jugoistočnu Europu.

"Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska prognoza Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija.

U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Japana", istaknula je Dunja Plačko-Vršnak. 

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5763ec2ed84d6421198b45cd/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Grabar-Kitarović: Briga o zaštiti identiteta i interesa hrvatske manjine u drugim zemljama zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda. 

- Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda", poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu "Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama - prošlost, sadašnjost i budućnost".

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

- Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu", kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 14:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a181a64b9e03e26098b46f0/80
Foto: Wikipedija

Trogir dobio mobilno reciklažno dvorište

Ovo je jedan od osnovnih koraka pri rješavanju problema odlaganja otpada u Trogiru, istaknuo je gradonačelnik Ante Bilić

Grad Trogir dobio je mobilno reciklažno dvorište. Radi se o pokretnoj jedinici koja služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada iz kućanstva. Otpad je potrebno prethodno razvrstati i u prikladnoj ambalaži može ga se predati u reciklažno dvorište, pri čemu je potrebno imati osobni identifikacijski dokument te posljednji plaćeni račun za komunalne usluge, prema uputama djelatnika Trogir Holdinga.

 - Ovo reciklažno dvorište jedan je od osnovnih koraka pri rješavanju problema odlaganja otpada u Trogiru. Osim toga, počeli smo sa saniranjem divljih deponija, a inzistirat ćemo na tome da trajno rješenje za naš grad bude županijsko odlagalište otpada - istaknuo je gradonačelnik Ante Bilić.

 Mobilno reciklažno dvorište mijenjat će lokacije po unaprijed zadanom rasporedu za svaki mjesec, pa je tako još danas i sutra u MO Plano (igralište društveni dom), od 30. studenog do 2. prosinca na Čiovu (PŠU Banj), od 7. do 9. prosinca u MO Travarica (Soline), a od 14. do 16. prosinca u MO Žedno (kod groblja). Radno vrijeme je: četvrtkom i petkom 12-16 h, a subotom 8-12h.

 

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 14:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .