Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c9e0e6729111cd3268b4598/80

Svjetski priznati znanstvenici dolaze u Split na Medicinski fakultet

Organizatori vas pozivaju na međunarodni kongres koji će se održati od 4. do 7. travnja na Medicinskom fakultetu u Splitu
Želite li poslušati predavanje nobelovca i ostalih vrhunskih svjetskih znanstvenika iz područja medicine?

Organizatori vas pozivaju na međunarodni kongres koji će se održati od 4. do 7. travnja na Medicinskom fakultetu u Splitu. 

Od uglednih svjetskih predavača izdvajamo dobitnika Nobelove nagrade, kao i vrhunske hrvatske znanstvenike: prof.dr.sc. Dragana Primorca, prof.dr.sc. Miroslava Radmana i ostale renomirane stručnjake.

 Sva predavanja su besplatna te potpuno otvorena za javnost.

Također, pozivaju se svi zainteresirani da se pridruže na svečanom otvaranju kongresa “Practical Knowledge for Students” i uvodnom predavanju prof.dr.sc. Dragana Primorca koji će se održati 5. travnja u 16 sati u velikom amfiteatru Medicinskog fakulteta u Splitu (Šoltanska 2). 

Sve informacije o kongresu, kao i raspored predavanja, možete vidjeti ovdje
hr Fri Mar 29 2019 13:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d07886529111c20d38b4570/80
Foto: HRT

Nobelovci u Splitu: S kongresa će znanstvenici poslati poruku svijetu kuda ide medicina u 22. stoljeću

Split i Hrvatska postali su centar znanosti, barem idućih nekoliko dana. U Splitu se održava 11. kongres jednog od najuglednijih međunarodnih znanstvenih društava iz područja personalizirane medicine i genetike na kojemu se okupila svjetska elita. U Split su stigla čak četiri dobitnika Nobelove nagrade i brojni kandidati za nju.
Zahvaljujući ovom skupu, Hrvatska se brendira na svjetskoj znanstvenoj karti, riječi su dr. Dragana Primorca, koji je ujedno jedan od zaslužnijih što se ovaj kongres održava upravo u Hrvatskoj. Personalizirana medicina, koja je glavna tema kongresa, temelji se na poznavanju i razumijevanju procesa na molekularnoj razini, što je ključno u dizajniranju terapeutskog postupka. Drugim riječima, analizom genoma dobivaju se informacije koje mogu biti važne za prevenciju nastanka bolesti u ranoj dijagnostici. 

Partner ove konferencije je glasovita klinika Mayo s godišnjim prihodom od 11 milijardi dolara. 

Unatoč tomu što i naši znanstvenici u ovom trenutku sudjeluju u brojnim znanstvenim istraživanjima, Hrvatska je na dnu europske ljestvice prema izdvajanjima za znanost s 0,3 posto. Europski prosjek je otprilike 3 posto, što je prema riječima ministrice obrazovanja Blaženke Divjak naš cilj, pogotovo ako znamo da znanost pokreće i industriju i proizvodnju.

Dragan Primorac prije konferencije obratio se novinarima, rekavši da nazoče najvažnijem europskom događaju u ovom trenutku, što se tiče znanosti. S kongresa će znanstvenici poslati poruku svijetu kuda ide medicina u 22. stoljeću, piše HRT.

- Prvi put će biti demonstrirani rezultati koje do sada svijet nije vidio - poručio je.
hr Mon Jun 17 2019 14:32:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Započele prijave u nove studijske programe Sveučilišta u Splitu

Studijski program preddiplomskog sveučilišnog studija Mediteranska poljoprivreda i studijski program preddiplomskog sveučilišnog studija Hotelijerstvo i gastronomija upisani su u Upisnik studijskih programa te ih od utorka 11. lipnja maturanti mogu odabrati za svoj željeni studij preko mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava na visoka učilišta Postani student.

Preddiplomski sveučilišni studijski program “Mediteranska poljoprivreda” upisuje 30 studenata, a realizira se kroz šest semestara, od čega su prva dva semestra zajednička za studijske smjerove.

Studenti ovog studija stječu kvalifikaciju: Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka mediteranske poljoprivrede.

Preddiplomski sveučilišni studijski program Mediteranska poljoprivreda omogućit će budućim studentima stjecanje temeljnih poljoprivrednih znanja kroz smjerove: vinogradarstvo i vinarstvo te hortikulturu na kojima će se educirati te savladavati vještine i znanja iz svih važnih čimbenika potrebnih za uspješnu proizvodnju i procese u poljoprivredi.

 Program je izrađen na način da se student svakodnevno susreće s teoretskim i praktičnim znanjima. Uvest će ih se u svijet poljoprivrednih znanja koja će moći primijeniti u različitim poljoprivrednim proizvodnjama (ovisno o odabiru studenta) te steći će temelj za daljnji razvoj akademskog obrazovanja na diplomskim studijima.

Preddiplomski sveučilišni studij Hotelijerstvo i gastronomija novi je studijski program u obrazovnoj ponudi Sveučilišta u Splitu. Studij traje šest semestara, a u prvu godinu studija će se upisati 30 studenata. S obzirom na svoje iznimne hotelske u ugostiteljske potencijale, kao i činjenicu da je stručna praksa sastavni i obvezni dio studijskog programa, već je u početnoj ideji odlučeno da se studij izvodi u Makarskoj.

Zahvaljujući uravnoteženom odnosu teorijske i praktične nastave, interdisciplinarnom pristupu te angažmanu vrsnih predavača i mentora, program je u stanju pružiti visoko stručna znanja za samostalan rad na različitim mjestima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Na temelju znanja stečenih na ovom studiju moguće je također pokrenuti vlastiti posao, odnosno postati poduzetnik u malim obiteljskim poduzećima.

Studenti nakon završetka ovog studija, s obzirom na udio teorije u ukupnom programu, mogu nastaviti studij na diplomskom studiju Hotelijerstva i gastronomije kojega će u međuvremenu pokrenuti Sveučilište u Splitu ili na drugom srodnom studiju ovog ili nekog drugog sveučilišta. Završetkom diplomskog studija studentima se otvara velika mogućnost da se u budućnosti okušaju na različitim menadžerski mjestima u ugostiteljstvu, hotelskoj industriji te javnom sektoru koji je u uskoj vezi s ovim djelatnostima.

Preddiplomski sveučilišni studij Hotelijerstvo i gastronomija moderni je studij, koncipiran po uzoru na najbolje studije ove vrste u svijetu. Namijenjen je prije svega mladima koji se ne boje izazova kakvima obiluje hotelijerstvo i ugostiteljstvo kao svjetski prosperitetna djelatnost. Osobito se ovaj studij predlaže onima koji žele svoje znanje i svoje sposobnosti potvrđivati i usavršavati diljem svijeta.

hr Wed Jun 12 2019 15:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce9257e29111c8ba58b456a/80

Koliko su sigurne namirnice koje jedemo? U mesnicama staro meso, a u restoranima pokvarene namirnice

Dan sigurnosti namirnica je WHO posvetio borbi protiv pokvarene hrane. To je i Hrvatima odlično poznato, jer osim što je to povezano sa siromaštvom, to je i način da trgovci napune džepove.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako više od 400 tisuća ljudi svake godine umire jer su pojeli pokvarene namirnice. Svaki deseti stanovnik našeg planeta barem jednom godišnje oboli jer je pojeo nešto pokvareno. „Pokvareno" je svakodnevni izraz za biološku reakciju razgradnje: bakterije, virusi, paraziti razgrađuju namirnicu, a ako ju takvu pojedemo, ti paraziti na taj način dođu i u ljudsko tijelo.

- Ovo je jedinstvena prilika potaći svijest o opasnosti pokvarene hrane. Kod vlada, država, proizvođača, transportera i potrošača - izjavio je predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus za DW. 

- Od poljoprivrednog imanja pa sve do tanjura, svi sudionici moraju pomoći u tome da naša hrana bude čista.

Pogađa siromašne, ali i bogate!

Bogate zemlje i potrošači imaju i dobre hladnjake, kod njih je čak problem što goleme količine posve ispravne hrane bacaju u smeće, jer imaju novaca kupiti novu namirnicu, već kad im se nešto učini „sumnjivo". Ipak, i u Europi godišnje 23 milijuna ljudi oboli od trovanja hranom, gotovo 5.000 osoba od toga i umre. WHO tvrdi kako je stvarni broj sigurno puno veći, jer ne ide svatko liječniku zbog mučnine i smetnje u probavi prouzročene nekom lošom namirnicom, piše DW.

Jer baš kako predsjednik WHO apelira na sve sudionike lanca prehrane, tako baš svi u tom lancu pokušavaju i „utopiti" pokvarenu namirnicu potrošaču. To počinje od banalnog i ne tako opasnog pokušaja prodavača na tržnici među zdravo voće i povrće podmetnuti barem neki komad koji je već počeo gnjiliti. Neki trgovci neće oklijevati i nanovo pakirati hranu kako bi sakrili istekli rok trajanja. Restorani su posebna priča: gostioničar će nerado baciti hranu koju je on već kupio, ali je još nije prodao. Ponekad će kuharu narediti da „malo odreže" ono što je već vidljivo trulo i pljesnivo, a na ostalo onda stavi malo više začina. Više novca ugostitelju će ostati i ako se ne mijenja ulje u fritezi.

Brzi novac sa trulim mesom

A onda su tu i „veliki" prevaranti koji su poznati i potrošačima u Hrvatskoj, ali prije svega pokvareno meso se uvijek iznova pojavljuje i u drugim državama Europe. Najčešće je prevara sasvim jednostavna: svjetska cijena govedine je trenutno oko tri i pol do četiri eura po kilogramu, svinjetine nešto manje od dva eura. Ali: uvijek iznova se događa da se na nekom teretnom brodu ili šleperu pokvari sustav hlađenja i zamrznuto meso se počinje otapati. U tom trenutku to više nije sigurna hrana i zapravo će štetu nadoknaditi osiguranje.

Ali netko će biti spreman kupiti i takvo meso. Naravno, njegova cijena je onda tek nekoliko centi – trgovac i prijevoznik će biti sretni dobiti i toliko, jer ih čeka trošak odstranjivanja otpada, možda i sterilizacije hladnjače. Tako kupljeno meso je lutrija: nešto se možda još nije odmrznulo i počelo truliti, ali prevarant vjeruje kako će i takvo meso moći upotrijebiti za mesne prerađevine koje će onda pokušati prodati kao „posebnu ponudu". Tu ima smisla i apel vladama država, jer i takva hrana je morala proći nadležna tijela za nadzor hrane.

Opasna pokvarena hrana je puno veći problem u siromašnim zemljama: treba imati pred očima kako još uvijek oko dvije milijarde ljudi nema pristup čistoj vodi i tko će onda tamo bacati hranu, čak i ako više nije ispravna. Apel za ispravnu hranu je utoliko i pitanje planetarne solidarnosti i suradnje, a to se tiče i nas: -

-Jedan objed danas vrlo lako može biti sastavljen od sastojaka s nekoliko kontinenata, a njihova sigurnost ovisi i o međunarodnoj suradnji - podsjeća Zsuzsanna Jaka, direktorica WHO-a za Europu. 

Zato i ovaj dan treba biti poticaj vladama provjeriti sigurnosne mehanizme zaštite živežnih namirnica na svim područjima.

hr Sun Jun 09 2019 18:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3b65f2b9e03e4f308b4597/80

Zastrašujuće brojke: Izračunali koliko plastike doslovno pojedete svaki dan

Neke od tih čestica dovoljno su malene da uđu u ljudsko tkivo, odakle mogu uzrokovati imunoreakcije ili osloboditi otrovne supstancije
Bilo da pijete iz plastične boce ili nosite plastične vrećice, većina ljudi dolazi u kontakt s plastikom nekoliko puta na dan. Koliko je to štetno? Najnovije istraživanje otkrilo je koliko plastike završi u organizmu prosječne osobe i podatak će vas zaprepastiti.

Najvažniju stvar nisu otkrili

Studija Sveučilišta Victoria sugerira kako prosječan Amerikanac konzumira više od 70.000 čestica mikoplastike svake godine, a posebno zabrinjava činjenica da su zdravstveni učinci takve konzumacije još uvijek nejasni, prenosi net.hr

Istraživači su analizirali 26 prethodnih studija koje su proučavale količinu mikročestica plastike u rubi, školjkama, dodanim šećerima, soli, alkoholu, flaširanoj i vodi iz slavine, zraku itd. Tim stručnjaka zatim je izračunao koliko takvih čestica ljudi u prosjeku pojedu.

Manjkavost istraživanja

Rezultati su pokazali kako čovjek u svoje tijelo unese između 74.000 i 121.000 čestica mikroplastike u samo jednoj godini, ovisno o životnoj dobi i spolu. Ipak, ne slažu se svi s ovim podatcima. Profesor ekologije Alastair Grant tješi nas kako se to ne treba toliko uzimati srcu.

“Autori su izmjerili konzumaciju mikroplastike isključivo uz pomoć izmjerenih koncentracija u hrani i zraku. Prema tomu, ispada da odrastao čovjek u jednom danu kroz usta unese 142 čestice i još udahne njih 170. Ovi veliki brojevi zapravo su tek godišnje prognoze. Nema dokaza da su ti iznosi značajno štetni za ljudsko zdravlje”, objasnio je prof. Grant za britanski Mirror.

Ali svakako nisu ni korisni

“Jedan od dvaju izvora koji mjere koncentraciju čestica u zraku kaže da su proučavane čestice prevelike da bi ih čovjek mogao udahnuti, stoga je količina čestica koje uistinu dospiju u naša pluća znatno manja od toga”, zaključio je profesor ekologije.

Mikroplastikom se nazivaju sitne čestice plastike koju ljudi neminovno konzumiraju dok jedu ili čak dišu. Premda su učinci mikroplastike na ljudsko zdravlje još uvijek nepoznati, istraživači upozoravaju kako su neke od tih čestica dovoljno malene da uđu u ljudsko tkivo, odakle mogu uzrokovati imunoreakcije ili osloboditi otrovne supstancije.

hr Sun Jun 09 2019 17:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .