Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9674c22af47f58128b4712/80
Foto: Pixabay

Raste govor mržnje: Vrijeđa se i potiče na nasilje, a ni sami mediji ne znaju kako se s time nositi

Na internetu često svjedočimo strahovima prema drukčijima koji su hranjeni predrasudama i stereotipima, a koji bujaju i prikupljaju istomišljenike ili "lajkove" kao znak odobravanja ili potpore

- U komentarima na Facebooku postoji određen broj komentara mržnje, posebno kad su u pitanju teme poput homoseksualnosti, odnosi sa Srbijom (nedavni dolazak predsjednika Vučića) i u jednoj mjeri kada su u pitanju drugi političari, kaže novinarka portala Dalmacija News za Global. Dodaje kako takve ljude na portalu ne blokiraju nego su počeli ignorirati takve komentare, budući da ne žele trošiti vrijeme na čitanje ružnih i uvredljivih mišljenja.

- Očito je to jedan od njihovih načina da "ispušu" negativnu energiju ili ogorčenje. - smatra novinarka portala Dalmacija News. Ljudi imaju pravo komentirati i izraziti svoje mišljenje, iako se bilo kakav oblik mržnje ne bi trebao tolerirati. Dodaje da je potrebno više tema ili kampanja o tome.

Uvrede sa svih strana

Urednik sporta na portalu Slobodne Dalmacije Toni Perković za Global također priznaje da često u komentarima na portalu ili stranici na Facebooku nailazi na govor mržnje, najčešće je riječ o širenju netolerancije među navijačima, a prisutan je i govor mržnje između Hrvata i Srba koji završi teškim uvredama sa svih strana.

- Nažalost, govor mržnje je čest, kako općenito u društvu, tako i u komentarima naših čitatelja, a nerijetko su usmjereni i prema autorima tekstova. - kaže Perković. Kako bi spriječili bilo kakav oblik govora mržnje na portalu, redovito blokiraju one koji ga šire, ali vrlo ih je teško spriječiti jer blokirani korisnici vrlo brzo naprave nove račune na društvenim mrežama i nastavljaju po svome.

"Nakladnici imaju zakonsku obvezu odgovarati za takve poruke"

Netolerancija uključuje i eksplicitni govor mržnje definiran Kaznenim zakonom. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković ističe da nakladnici imaju zakonsku obvezu odgovarati za takve poruke, bilo da su one sadržane u autorskim tekstovima objavljenima na njihovom portalu, ili pak u komentarima ispod tekstova. No, kako kaže Leković, dio nakladnika se na tu obvezu ne obazire, a sustav kontrole i sankcioniranja nije dovoljno učinkovit.

Nakladnici bi trebali administrirati komentare ispod tekstova, a, predlaže, trebalo bi osigurati i sustav koji bi omogućio učinkovito sankcioniranje za one primjere netolerantnog govora, huškanja i govora mržnje koji bi se ipak dogodili. Neučinkovitost kontrole ističe i Matija Babić, pokretač Indexa.

- Teško je odrediti preciznu granicu između pretjerane političke korektnosti i cenzure s jedne strane, i štetnog dopuštanja govora mržnje s druge strane, a hrvatski mediji tu granicu debelo prelaze na stranu nedopustiva toleriranja govora mržnje. - ističe Babić.

Novi zakon

Kako kaže Leković, postoje četiri zakona u kojima se na neki način spominje ono što kolokvijalno nazivamo govorom mržnje, a navodno se priprema i peti koji bi se trebao baviti isključivo tom temom.

Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma i član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, objašnjava da internetske platforme, nažalost, služe za širenje mržnje prema pojedincima ili grupama na temelju različitih osnova – dobi, spola, mjesta rođenja, socijalnog podrijetla, a u toj internetskoj mržnji često svjedočimo strahovima prema drukčijima, koji su hranjeni predrasudama i stereotipima, koji bujaju i prikupljaju istomišljenike ili “lajkove” kao znak odobravanja ili potpore.

- Najveća opasnost je da početni govor mržnje završi kao zločin iz mržnje, nekada fizički, a često i kao verbalno nasilje, osjećaj nesigurnosti ili nemira druge osobe. Govor mržnje putem interneta je najveća opasnost za mlade današnjice te za njihovu nasilnu radikalizaciju, njihovu prisutnost na internetu zloupotrebljavaju različite interesne skupine za svoje, često nasilne i ideološko obojene ciljeve. - ističe Marković. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Wed Feb 28 2018 10:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b30d6a62af47f4a498b46a3/80
Foto: PIXABAY

Napravite 'domaću' Nutellu

Jednostavan recept koji će oduševiti sve sladokusce

Da, obožavamo Nutellu i nema joj ravne. Ali odlučili smo isprobati ovaj recept i napraviti vlastitu čokoladnu senzaciju s lješnjacima. Nadamo se da će okus biti jednako slastan, piše elegant.hr

Sastojci:

Mlijeko- 4 čaše
Lješnjaci- 3-4 žlice
Granulirani šećer- 4 šalice
Brašno- 4 žlice
Kakao u prahu- 6 žlica
Maslac- 200g
Sol-1/2 žlice

Upute:

1. Pomiješati zajedno granulirani šećer, kakao i brašno u zdjelu.

2. Postupno dodati mlijeko u malim porcijama te odmah promiješati smjesu kako bi se izbjegle grudice.

3. Kada dodate mlijeko, ulijte smjesu u lonac i uključite pećnicu.

4. Smjesu kuhajte na laganoj vatri. Stalno miješajte kako bi se spriječilo gorenje ili da se smjesa ne bi zalijepila za dno tave.

5. Lješnjake pržite zatim ih sameljite te ih potom dodajte u smjesu. Dodajte maslac i sol, i počnite miješati.

6. Kuhajte na laganoj vatri. Nastavite miješati sve dok se smjesa ne zgusne. To traje oko 15-20 minuta.

Neka se vaša Nutella zaledi, a zatim je stavite u staklenku s poklopcem te spremite u hladnjak. Domaća Nutella je vrlo ukusna i idealna ako je želite namazati na tost ili kolače.

hr Mon Jun 25 2018 13:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b30ce582af47fdf4b8b4615/80

Gastro Show Biograd: uživali i Ivan Zak i Davor Dretar Drele koji otkrivaju buduće planove

Ovog vikenda posjetili smo manifestaciju Gastro stol Biograd 2018. i probali razne delicije Biograda na moru. Vrhunsku zabavu na Gastro stolu omogućili su Mladen Grdović i Ivan Zak. Voditeljski dvojac showa bili su Igor Jelenić Toto i Davor DretarDrele.

"Jako sam zadovoljan nastupom. Publika koja je večeras ovdje, bila je jača od ovog vjetra i ovih temperatura, tako da smo već nakon 15 minuta ugrijali Biograd", poručio je Ivan Zak nakon koncerta i time najavio novu pjesmu 'Dar-Mar'.

 "Mislim da će nova pjesma Dar-Mar tek doživjeti svoju popularnost u sljedeća 2-3 mjeseca."

Na pitanje koji su mu planovi ovo ljeto, Ivan je skromno dodao:

"Družit ću se s publikom. Imati ću nastupe, uglavnom na obali, usput planiram promovirati svoj novi album koji će uskoro izaći u izdanju Croatie Records."

Davor Dretar Drele sretan je što se manifestacija Gastro Showa i dalje održava, a tvrdi, važna je za hrvatsku gastro kartu.

"Iznimno sam zadovoljan, jako mi drago vidjeti da ova manifestacija koju inače podržavam već godinama svake godine postaje sve bolja i sve ljepša i da budem iskren značajnija na hrvatskoj gastro karti. Bravo Biograd!"

Davor pojašnjava kako Biograd ima posebno mjesto u njegovom srcu, stoga ga ne čudi što se našao ondje kao gost i izvođač. Biograd naročito voli kada je riječ o odmoru s prijateljima, a o svom 'ukusu za nepce' i budućim planovima otkrio je u nastavku.

Kako vam se svidjela gastro ponuda na ovogodišnjem Gastro Showu? Jeste li imali prilike probati što?

-Ove godine sam na Gastro Showu Biogradu probao apsolutno sve jer ja naime ne bih ni imao 105 kilograma da se ustežem od bilo čega. Probao sam sve proizvode odnosno sve kulinarske specijalitete i mogu reći samo palac gore za sve ugostitelje! Svake godine je sve bolje i ukusnije.

Kakvi su vam karijerni planovi za jesen? Gdje ćemo vas moći vidjeti?

-Što se tiče mojih planova za jesen, sve je vrlo jednostavno, nastavit ću rad za ekipu In Magazina s Nove TV, privatno namjeravam ostati u braku nadam se da će mi to uspjeti, pripremam i novu kazališnu predstavu s kolegom Vidom Balogom vjerujem da će biti dosta smijeha. U budućnosti želim samome sebi ono što želim svim vašim čitateljima, prvenstveno puno zdravlja, ljubavi, sreće, pomalo vina, a novac će doći sam od sebe a on, vjerujte mi i nije najvažniji.

hr Mon Jun 25 2018 13:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b30c6be2af47f094a8b4676/80

Istražili smo: Island, prekrasna zemlja teška za džep

Hrvatska će posljednju utakmicu odigrati s Islandom u skupini D. Susret je to koji će odlučiti odlaze li Vatreni u osminu finala s prvog ili pak drugog mjesta i hoće li zaigrati na stadionu Kazanj ili pak Nižnji Novgorodu gdje su bili uspješniji od Argentine.
Ipak, prije svih tih kombinacija istražili smo o Islandu – prekrasnoj zemlji koja je melem za oči i uživanje, ali itekako sa cijenama koje sežu duboko u džep...

Gejziri i termalni izvori. Prva asocijacija na Island, jednu od najbogatijih zemalja svijeta, ali i zemlja u kojoj 99,99 posto ljudi je pismeno. Uspoređujući s Hrvatskom u kojoj je pismenih oko 90 posto. Gledajući podatke za zaključiti je kako svaki deseti stanovnik Islanda napiše knjigu, a svaki državljanin godišnje pročita barem četiri. Kako bih imali usporedbu važno je za naglasiti kako u Hrvatskoj tek 47 posto stanovnika pročita jednu knjigu godišnje, a ovih ostalih 53 ne dovrši niti tu jednu.

Islanđani, dok druge zemlje ratuju zbog nafte ili drugih prirodnih izvora, oni pak ratuju zbog ribe. Zvuči nevjerojatno, ali zbog ribe zaratili su s Velikom Britanijom. Ipak, kako bi ostali neutralni odlučili su ne imati vojsku, a od ilegalnog ulova more štiti obalna straža.

Na Islandu kriminala nema, barem ne onog klasičnog, koji podrazumijeva noževe i pištolje jer laički rečeno – mali prostor površinom i mali broj stanovnika jednostavno ne može priuštiti mogućnost da se skrijete od svog nedjela.

Izolirani geografski ostali su bez utjecaja skandinavskih jezika, ali bogat vokabular krasi Islanđane što ipak nešto više govori o njihovim precima – Vikinzima. Zanimljivo je kako ne poznaju u svom vokabularu riječ „molim“, ali zato ne manjka verzija i inačica riječi „vrag“ kojih ima i više od 60.

Zanimljiva je činjenica kako Islanđani piju više Coca-Cole po glavi stanovnika nego ijedna druga država i to čak 115 litara godišnje.

Vratimo li se ponovno na književne retke važno je naglasiti kako se u Islandu iznimno cijeni književnost, a dok većina Hrvata ne zna kako je Nobelovu nagradu za književnost dobio pjesnik Ivo Andrić, Islanđani su ponosni na svog Halldóra Laxnessakoji je romanom „Islandsko zvono“ zaradio nagradu 1955.

 

Šokantna kriza 2008. godine pogodila je Island, zemlja je bila pred potpunim bankrotom, a građani su izašli na ulice prosvjedujući i tako dajući nepovjerenju vladi. Nova je struja tada došla na scenu, potegnula drastične korake i na sud poslala čak 26 bankara koji su osuđeni za sve ono što se događalo Islanđanima u proteklom razdoblju.

Ipak, „stanje bez glave“ riješilo se za Islanđane u proteklim godinama, a pogonski kotačić oporavka bio je drastičan porast turizma koji je „izvan vode“ ostavio Island i sve Islanđane.

hr Mon Jun 25 2018 12:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2fe8c52af47f044b8b461e/80

FOTO Kako je nekada izgledala antička Narona kod Metkovića

Ovo je drugi dio trodimenzionalnog modela

Stipan Ujdur, 64-godišnji je umirovljenik iz Opuzena, koji se već osam godina bavi izradom trodimenzionalnih modela hrvatskih znamenitosti, a većina njegovih radova uvrštena je na mapu Google Eartha.

Nakon što je izradio 3D modele Ljetnikovca Gundulić u Gružu, Crkve svetog Vlaha, Franjevačkog samostana i Crkve Male braće te Dioklecijanove palače u Splitu, na red je došla antička Narona u Vidu kod Metkovića., piše Metković news

Ovoga puta u izradi su mu pomogli i Ivan Popić iz Opuzena, stručni suradnik za rad na novim programima je Martin van der Meijde iz Arnhema u Nizozemskoj.

Na snimkama  su prikazani detalji svakodnevice u antičkom gradu: 

1.      Galije, luka za utovar i istovar robe i ljudi

2.      Galija na odlasku, nakon istovara

3.      Istovar robe iz galije i ukrcavanje u zaprežna kola i spremanje u skldišta

4.      Odlazak nakrcanih zaprežnih kola s konjima i magarcima, prijenos punih amfora 

5.      Sjeverna vrata na trasi  Narona – Bigeste (Ljubuški) – Salona.

6.      Centar, trgovine, raskrsnica puteva prema forumu, prema obali  i južnim  vratima 

7.      Forum, scena tipična za antiku, nosiljka u kojoj su bili imućniji patriciji ili senartori 

8.      Restoran uz forum 

9.      Fontane, lijeva između foruma i kazališta, a druga u parku prema obali

10.  Fontana između rimskih termi i stepenica za drugu terasu

11.  Južna vrata,  scena privođenja pobjeglog roba

12.  Centar četvrti za plebejce pranje robe je bilo na ulici a svaki kvart je imao svoj bazen za pranje i uzimanje vode.

 

hr Sun Jun 24 2018 20:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .