Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b741b66cb557a234f8b4ed9/80
Foto: Pixabay

Porez na nekretnine: Pet razloga za i protiv uvođenja novog poreza

Masovna procjena vrijednost nekretnina služi za uređivanje sustava, a ne za uvođenje poreza. O njemu ne razmišljamo.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nedavno je u proceduru pustilo uredbu o masovnoj procjeni nekretnina, a mnogi su to interpretirali kao pripremu za uvođenje poreza na nekretnine. Taj novi porezni oblik od nas godinama zahtijeva Europska komisija, ali ni nakon nekoliko pokušaja nijedna Vlada, pa ni administracija Andreja Plenkovića, nije sklona njegovu uvođenju. 

Jače oporezivanje kapitala u odnosu na rad put je kojim idu pravednija društva vodeći računa o tome da bogatiji moraju jače participirati u financiranju države, ali činjenica da u Hrvatskoj građani tradicionalno ulažu u nekretnine stvara kritičnu masu protivnika tom porezu, a time umanjuje i političku volju za tim korakom.

Objektivno, Hrvatska nije spremna na uvođenje poreza na nekretnine zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa, ali još više činjenice da stvarno stanje nekretnina nije usklađeno s podacima iz zemljišnih knjiga pa bi, uvjereni su u Vladi, odokativno određivanje poreza bilo nepravedno. Ipak, stvaraju se preduvjeti za porez na svu imovinu, koji će uključivati i porez na nekretnine.

Naime, masovna procjena vrijednosti nekretnina trebala bi biti ozakonjena tijekom godine, a ta metodologija uključuje kriterije poput površine nekretnine, prodajne cijene slične nekretnine, starosti, lokacije, izgrađenosti infrastrukture, te njezine namjene, položaja u zgradi te same opremljenosti zgrade.

Takva procjena može pomoći u balansiranju tržišta nekretnina, a u Ministarstvu pojašnjavaju da je ključna kod određivanja vrijednosti kolaterala na stambenim kreditima. Stvara se i druga pretpostavka uvođenju poreza na imovinu. U Ministarstvu graditeljstva tako u iduće tri godine planiraju uložiti 100 milijuna kuna u digitalizaciju i pojednostavljenje procedura kod prijepisa imovine i utvrđivanja vlasništva pa procjenjuju da će za tri do pet godina baze podataka odgovarati približno stvarnom stanju na terenu.

Drugim riječima, do 2024. godine stvorit će se pretpostavke za uvođenje poreza na nekretnine, a to znači da bi do tada mogli i izbjeći taj porez koji zapravo ima mnoge prednosti.

Gotovo sve države imaju poreze na imovinu, a nekretnine oporezuju u prosjeku stopama do 1 posto vrijednosti nekretnine pri čemu postoje brojne olakšice i rasterećenja. Tako se porezna osnovica često umanjuje za vlasnika i sve članove kućanstava u stanovima u kojima se živi, a slično je i kod iznajmljenih stanova. Uobičajeno je i da se olakšice dobivaju za obrađena zemljišta, da porez ne plaćaju nevladine organizacije, religijski objekti i državni uredi.

Zapravo takav porez ne opterećuje znatno budžet građanina koji u toj nekretnini živi, a znatno oporezuje nekretninski fond koji služi u komercijalne svrhe ili nije iskorišten, poput neprodanih stanova. Zato vrlo često porez na nekretnine u sustavima koji ga poznaju potiče kupoprodaju nekretnina i njihovo korištenje, a uređuje i cijene na tržištu nekretnina jer je jako skupo čekati povoljan trenutak za prodaju i time umjetno održavati visoke cijene nekretnina.

Prednost takvog poreznog oblika leži i u sređivanju tržišta najma stanova s kojim Hrvatska ima velikih problema, a i, naravno, u izdašnim prihodima lokalnih jedinica te u manjoj ovisnosti o prihodima od poreza na dohodak. U Crnoj Gori, koja je porez na nekretnine uvela 2005. godine, tako lokalne jedinice čak 60 posto prihoda ostvaruju porezom na nekretnine ili porezom na promet nekretninama i na taj način se uglavnom i financira izgradnja infrastrukture.

U Hrvatskoj u mnogim jedinicama lokalne države 60 posto prihoda dolazi od poreza na dohodak što pokazuje i orijentaciju poreznog sustava koji se bazira na oporezivanju rada i potrošnje, dok istovremeno zanemaruje oporezivanje imovine.

Ogroman stambeni fond

Hrvatska porezima na kapital prikuplja oko 10 posto svih poreznih prihoda, dok u prosjeku zemlje EU u poreznim prihodima imaju više od 20 posto prihoda od poreza na imovinu. Pritom oporezivanje nekretnina u EU donosi 3,8 posto poreznih prihoda, što bi u našem slučaju bilo najmanje tri milijarde kuna.

Stambeni fond u Hrvatskoj je ogroman pa tako, po popisu stanovništva iz 2011., imamo 2,24 milijuna stanova, pri čemu ih je manje od 1,5 milijuna stalno nastanjeno. U njih oko 350 tisuća živi se tek povremeno, a oko 80 tisuća objekata je napušteno. Dodatnih 350 tisuća nekretnina koristi se za odmor i rekreaciju, a oko 70 tisuća objekata prijavljeno je kao mjesta za obavljanje djelatnosti.

Hrvati, naravno, plaćaju poreze vezane na nekretnine, ali kroz komunalnu naknadu i porez na vikendice, a tim se porezima prikupi oko 2,1 milijarda kuna godišnje. Jedna smo od rijetkih postkomunističkih država koja je zadržala komunalnu naknadu, koja se pokazala nefunkcionalnom kao namjenski namet jer se novac njome prikupljen, iako to zakon obvezuje, ne koristi isključivo za infrastrukturu.

U tom smislu porez na nekretnine, koji bi objedinio komunalnu naknadu, porez na vikendice, ali i spomeničku rentu, bio bi učinkovitiji i u smislu jednostavnijeg prikupljanja i u smislu poštenijeg oporezivanja jer trenutačni sustav počesto zanemaruje vrijednost nekretnine. Da bi se osigurala pravednost kod procjene vrijednosti, treba biti naročito pažljiv i uključiti brojne argumente, piše vecernji.hr

Prednost uvođenja poreza na nekretnine jest jednostavniji i uređeniji sustav

1. Manji porezi na rad Porezima na imovinu stvara se prostor za rasterećenje rada. Prihodi od poreza na nekretnine mogli bi učiniti rad konkurentnijim.     
2. Realne cijene nekretnina Porez je veliki trošak kada nekretnina nije u funkciji i ne donosi prihod pa se ne isplati čekati visoku cijenu prodaje.    
3. Uređenije tržište najma Oporezivanje bi stimuliralo najmodavce da prijave svoje prihode poreznoj upravi što bi povuklo veliki dio aktivnosti iz sive zone u porezni sustav.
4. Stabilni prihodi Porez na nekretnine teško je izbjeći pa kao takav predstavlja stabilan prihod lokalnih jedinica, a i izdašniji je od poreza na dohodak.
5. Veliki stambeni fond Hrvatska ima 2,24 milijuna stanova pri čemu ih je manje od 1,5 milijuna stalno nastanjeno. U njih oko 350 tisuća živi se tek povremeno, a oko 80 tisuća objekata je napušteno.

Prepreke i argumenti protiv uvođenja poreza

Nekretnine bez vlasnika
Zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa te činjenice da na jednoj nekretnini postoje i deseci vlasnika, stručnjaci upozoravaju da će se dio građana opteretiti, a dio građana može izbjeći plaćanje poreza. Ipak, većina država u tom slučaju oporezuje one koji koriste nekretninu.

Nelegalizirane nekretnine
Neće ući u porezni pool pa će opet teret novog poreza pasti na leđa manjine koja je pokazala odgovornost prema imovini. Procesom legalizacije mnogi su objekti dobiti legalni status pa je problem djelomično riješen.

Neiskoristive nekretnine
Hrvati imaju mnogo naslijeđene imovine koja nije iskoristiva jer se nalazi u ruralnim područjima ili je neatraktivna zbog zapuštenosti. Porez na imovinu na taj dio imovine predstavljao bi nepotreban teret njezinim vlasnicima koji te nekretnine ne mogu ni prodati ni iznajmiti

Dvostruko oporezivanje
Porezni stručnjaci ukazuju da porez na nekretnine uzrokuje dvostruko oporezivanje dohotka, jednom u trenutku ostvarivanja dohotka, a drugi put kada se zarađeni dohodak transformira u vlasništvo nad nekretninama.

Nepravedna procjena
Vrijednost nekretnine određuje se na temelju procjene, dok su osnovice svih ostalih poreza stvarne veličine koje proizlaze iz tržišnih transakcija.

hr Mon Jan 21 2019 16:46:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbccc5c29111ca1558b4599/80

Hrvati sve češće padaju na tehničkom: Evo zbog čega!

Prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 79.935 rabljenih i 61.745 novih osobnih automobila

Stigli su pomalo poražavajući podaci o hrvatskom voznom parku. Gotovo 70 posto osobnih automobila koje vidimo na ulicama starije je od jednog desetljeća. 

U prosjeku automobili su stari čak 12 i pol godina. A s obzirom na zrelost hrvatskog voznog parka, stanice za tehnički pregled bilježe padova više nego ikad.

Iako je proizvedena još prije 34 godine Golf jedinica svog vlasnika Milana nikad nije ostavila na cjedilu. Zbog toga na tehničkom, kaže, ne očekuje ništa drugo osim prolaza. 

"Ono što on zahtijeva, odnosno na servisiranju, znate što to sve ide u servis, promena ulja, filtra i tako. Nisam ništa radio ozbiljno na njemu do sada", kazao nam je Milan, vlasnik Golfa jedinice, automobila za kojeg kaže kako se tako kvalitetni automobili više ne proizvode.

Sve češći kvarovi

Iako ovaj ponosni vlasnik ne bi mijenjao svoj auto ni zašto, većina bi, da je to ikako moguće, napravila.

"Možda bi kupili i nešto mlađi auto, ali s obzirom na to da sam penzioner, onda gledamo prema financijama", kaže Stjepan iz Zagreba. 

Prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 79.935 rabljenih i 61.745 novih osobnih automobila. Ono što zabrinjava je činjenica da je ukupno čak 431.538 vozila palo na tehničkom pregledu. Razlog tome su kvarovi koji mogu ugroziti sve sudionike prometa. 

Najčešći kvarovi

Najčešći kvarovi su uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, uređaji za kočenje, za upravljanje i elementi ovjesa. Vlasnici starijih automobila, kako bi prošli na tehničkom, nekoliko dana prije registracije posjećuju automehaničare. No, pojedinim automobilima jednostavno nema spasa.

Iako se neki teško odriču starih automobila, za sigurnost sebe i ostalih, vrijeme je da se okrenu novijim modelima, pišu Vijesti.hr

hr Sun Apr 21 2019 22:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56f67e950dfb8ae0448b466e/80
Foto: Hina

Bozanić u propovijedi pozvao vladajuće na odgovornost prema radnicima brodogradilišta

Bozanić je bio kritičan prema vladajućima
U današnjoj homiliji kardinala Josipa Bozanića, naglasak je stavljen na radnike brodogradilišta koji mjesecima nisu dobili plaću i pozvao vladajuće da djeluju i reagiraju.

Na misi je bio premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i drugi političari.

Bozanić je između ostalog rekao kako "vapaji govore o tome da radnici mjesecima dolaze na posao, a ne dobivaju plaću, i to u najrazvijenijim dijelovima domovine".

"Moguće je da se trebaju rješavati problemi koji su se dugo skrivali pod tepih zbog interesa moćnika, no u takvim igrama i računicama na kraju strada mali čovjek", rekao je Bozanić.

Plenković je prokomentirao propovjed te na novinarsko pitanje je li Bozanićevu riječ shvatio kao kritiku, premijer je poručio da ju je shvatio suprotno.

Rekao je kako je Vlada već lani osigurala novac za plaće te da čine sve kako bi se problem što prije riješio.

Jandroković na pitanje čija je krivnja za stanje u brodogradilištima odogovrio da je problem s brodogradilištima dugotrajan, a krivci za njega su oni koji do sada nisu vodili brodogradilište kako treba.

Za propovijed je rekao da je kompleksna, ali da je pogodila bit.

- Poruka vezana za brodogradilišta govori kako je očita svijest da je situacija teška, ali da se pritom treba voditi računa o radnicima i onima koji su u teškoj situaciji, ne svojom krivnjom. Tu poruku smo svakako dobro razumjeli i time ćemo se baviti, rekao je Jandrković. 
hr Sun Apr 21 2019 17:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc797729111ca0558b456a/80
Foto: SMN

Nadbiskup Barišić u crkvi Sv. Dujma: "Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi"

Naglasio je kako je događaj uskrsnuća djelo Božje ljubavi

Splitsko- makarski nadbiskup, mons. Marin Barišić je, danas, na blagdan Uskrsa, predvodio euharistrijsko slavlje u crkvi Sv. Dujma.

- Za ulazak u otajstvenost uskrsnuća potrebno je udivljenje, poniznost, iskrenost, kontemplacija, govor tišine, milosni dar i hod vjere. Potrebno je sići s prijestolja svoga ega na razinu učenika, prihvatiti istinu da smo stvorenje kojem je potrebno obraćenje i spasenje. - rekao je u svojoj propovijedi nadbiskup.

Naglasio je kako je događaj uskrsnuća djelo Božje ljubavi.

- Događaj uskrsnuća je temeljno i nezamjenjivo djelo Božje ljubavi. Naime, daje se odgovor na životno pitanja, a tiče se svih ljudi i povijesti spasenja čitavog svijeta. Nikada ne treba zaboraviti na Kristovo uskrsnuće. Treba dati mjesta i vremena Bogu u našem životu. - rekao je.

"Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi"

Također, istaknuo je važnost neradne nedjelje.

- Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi, biti obitelj. Nedjelja spašava naše ljudsko i božansko dostojanstvo, dostojanstvo braće i sestara, sinova i kćeriju Božjih. 

Neradna i slavljenička nedjelja nije ni protiv koga, već je zajednički spasonosni poklik svih sindikata, radnika, udruga, vjernika, građana, drugih vjera i svjetonazora, majki, žena, muževa, djece, obitelji. Doista ne možemo bez nedjelje Uskrsa. - kazao je mnoštvu vjernika.


hr Sun Apr 21 2019 16:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc652029111ca5538b45d9/80
Foto: Šibenska biskupija

U šibenskoj katedrali kršteno petero odraslih: "Nepopravljivost čovjeka Bog je odlučio zauvijek izliječiti"

Šibenski biskup Tomislav Rogić na Veliku subotu 20. travna predvodio je obrede Vazmenoga bdijenja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku

Svečani Exultet otpjevao župnik i kanonik katedrale svetog Jakova don Krešimir Mateša. Za vrijeme Bdijenja pjevao je katedralni zbor pod ravnanjem maestro prof. Jelene Mikulandre uz orguljašku pratnju Nikole Lovrića Caparina. Šestero odraslih katekumena primilo je sakarament krštenja, a svetu krizmu primilo je devet već krštenih vjernika.

Nepopravljivost čovjeka Bog je odlučio zauvijek izliječiti, izbaviti ga od njegove sklonosti na zlo, sumnju, od njegove navezanosti na ono što vidi i može opipati. Sam je postao čovjekom, trpio na križu, umro – sišao među mrtve – da bi zauvijek pobijedio i zadnji čovjekov strah pred smrću. - poručio je u homiliji biskup Rogić.

Kristovim uskrsnućem Bog nam je podario neuništivu nadu i čežnju vječnog života. Otvorio nam vrata obećane zemlje – ne više plodnih polja kao Izraelcima, nego vječne sreće u Kraljevstvu nebeskom. To kraljevstvo nebesko gradimo već sada, ovdje na zemlji među nama: svakim plemenitim činom, svakim poštenim poslom, svakom strpljivo podnesenom žrtvom, svakim dobrim djelom učinjenim iz ljubavi prema bližnjemu, nasljedujući Krista u istinskoj ljubavi prema bogu i jednih za druge. Ono već tada raste među nama snagom Kristova uskrsnuća, snagom vjere u Božju pobjedu dobra, snagom predanja našeg života u Božje ruke. Ono na koncu dolazi kao konačno ispunjenje svih naših nada, svih naših želja. Kao nagrada za sve naše pravedne napore i žrtve. - poručio je biskup Rogić.

hr Sun Apr 21 2019 14:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .