Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b741b66cb557a234f8b4ed9/80
Foto: Pixabay

Porez na nekretnine: Pet razloga za i protiv uvođenja novog poreza

Masovna procjena vrijednost nekretnina služi za uređivanje sustava, a ne za uvođenje poreza. O njemu ne razmišljamo.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nedavno je u proceduru pustilo uredbu o masovnoj procjeni nekretnina, a mnogi su to interpretirali kao pripremu za uvođenje poreza na nekretnine. Taj novi porezni oblik od nas godinama zahtijeva Europska komisija, ali ni nakon nekoliko pokušaja nijedna Vlada, pa ni administracija Andreja Plenkovića, nije sklona njegovu uvođenju. 

Jače oporezivanje kapitala u odnosu na rad put je kojim idu pravednija društva vodeći računa o tome da bogatiji moraju jače participirati u financiranju države, ali činjenica da u Hrvatskoj građani tradicionalno ulažu u nekretnine stvara kritičnu masu protivnika tom porezu, a time umanjuje i političku volju za tim korakom.

Objektivno, Hrvatska nije spremna na uvođenje poreza na nekretnine zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa, ali još više činjenice da stvarno stanje nekretnina nije usklađeno s podacima iz zemljišnih knjiga pa bi, uvjereni su u Vladi, odokativno određivanje poreza bilo nepravedno. Ipak, stvaraju se preduvjeti za porez na svu imovinu, koji će uključivati i porez na nekretnine.

Naime, masovna procjena vrijednosti nekretnina trebala bi biti ozakonjena tijekom godine, a ta metodologija uključuje kriterije poput površine nekretnine, prodajne cijene slične nekretnine, starosti, lokacije, izgrađenosti infrastrukture, te njezine namjene, položaja u zgradi te same opremljenosti zgrade.

Takva procjena može pomoći u balansiranju tržišta nekretnina, a u Ministarstvu pojašnjavaju da je ključna kod određivanja vrijednosti kolaterala na stambenim kreditima. Stvara se i druga pretpostavka uvođenju poreza na imovinu. U Ministarstvu graditeljstva tako u iduće tri godine planiraju uložiti 100 milijuna kuna u digitalizaciju i pojednostavljenje procedura kod prijepisa imovine i utvrđivanja vlasništva pa procjenjuju da će za tri do pet godina baze podataka odgovarati približno stvarnom stanju na terenu.

Drugim riječima, do 2024. godine stvorit će se pretpostavke za uvođenje poreza na nekretnine, a to znači da bi do tada mogli i izbjeći taj porez koji zapravo ima mnoge prednosti.

Gotovo sve države imaju poreze na imovinu, a nekretnine oporezuju u prosjeku stopama do 1 posto vrijednosti nekretnine pri čemu postoje brojne olakšice i rasterećenja. Tako se porezna osnovica često umanjuje za vlasnika i sve članove kućanstava u stanovima u kojima se živi, a slično je i kod iznajmljenih stanova. Uobičajeno je i da se olakšice dobivaju za obrađena zemljišta, da porez ne plaćaju nevladine organizacije, religijski objekti i državni uredi.

Zapravo takav porez ne opterećuje znatno budžet građanina koji u toj nekretnini živi, a znatno oporezuje nekretninski fond koji služi u komercijalne svrhe ili nije iskorišten, poput neprodanih stanova. Zato vrlo često porez na nekretnine u sustavima koji ga poznaju potiče kupoprodaju nekretnina i njihovo korištenje, a uređuje i cijene na tržištu nekretnina jer je jako skupo čekati povoljan trenutak za prodaju i time umjetno održavati visoke cijene nekretnina.

Prednost takvog poreznog oblika leži i u sređivanju tržišta najma stanova s kojim Hrvatska ima velikih problema, a i, naravno, u izdašnim prihodima lokalnih jedinica te u manjoj ovisnosti o prihodima od poreza na dohodak. U Crnoj Gori, koja je porez na nekretnine uvela 2005. godine, tako lokalne jedinice čak 60 posto prihoda ostvaruju porezom na nekretnine ili porezom na promet nekretninama i na taj način se uglavnom i financira izgradnja infrastrukture.

U Hrvatskoj u mnogim jedinicama lokalne države 60 posto prihoda dolazi od poreza na dohodak što pokazuje i orijentaciju poreznog sustava koji se bazira na oporezivanju rada i potrošnje, dok istovremeno zanemaruje oporezivanje imovine.

Ogroman stambeni fond

Hrvatska porezima na kapital prikuplja oko 10 posto svih poreznih prihoda, dok u prosjeku zemlje EU u poreznim prihodima imaju više od 20 posto prihoda od poreza na imovinu. Pritom oporezivanje nekretnina u EU donosi 3,8 posto poreznih prihoda, što bi u našem slučaju bilo najmanje tri milijarde kuna.

Stambeni fond u Hrvatskoj je ogroman pa tako, po popisu stanovništva iz 2011., imamo 2,24 milijuna stanova, pri čemu ih je manje od 1,5 milijuna stalno nastanjeno. U njih oko 350 tisuća živi se tek povremeno, a oko 80 tisuća objekata je napušteno. Dodatnih 350 tisuća nekretnina koristi se za odmor i rekreaciju, a oko 70 tisuća objekata prijavljeno je kao mjesta za obavljanje djelatnosti.

Hrvati, naravno, plaćaju poreze vezane na nekretnine, ali kroz komunalnu naknadu i porez na vikendice, a tim se porezima prikupi oko 2,1 milijarda kuna godišnje. Jedna smo od rijetkih postkomunističkih država koja je zadržala komunalnu naknadu, koja se pokazala nefunkcionalnom kao namjenski namet jer se novac njome prikupljen, iako to zakon obvezuje, ne koristi isključivo za infrastrukturu.

U tom smislu porez na nekretnine, koji bi objedinio komunalnu naknadu, porez na vikendice, ali i spomeničku rentu, bio bi učinkovitiji i u smislu jednostavnijeg prikupljanja i u smislu poštenijeg oporezivanja jer trenutačni sustav počesto zanemaruje vrijednost nekretnine. Da bi se osigurala pravednost kod procjene vrijednosti, treba biti naročito pažljiv i uključiti brojne argumente, piše vecernji.hr

Prednost uvođenja poreza na nekretnine jest jednostavniji i uređeniji sustav

1. Manji porezi na rad Porezima na imovinu stvara se prostor za rasterećenje rada. Prihodi od poreza na nekretnine mogli bi učiniti rad konkurentnijim.     
2. Realne cijene nekretnina Porez je veliki trošak kada nekretnina nije u funkciji i ne donosi prihod pa se ne isplati čekati visoku cijenu prodaje.    
3. Uređenije tržište najma Oporezivanje bi stimuliralo najmodavce da prijave svoje prihode poreznoj upravi što bi povuklo veliki dio aktivnosti iz sive zone u porezni sustav.
4. Stabilni prihodi Porez na nekretnine teško je izbjeći pa kao takav predstavlja stabilan prihod lokalnih jedinica, a i izdašniji je od poreza na dohodak.
5. Veliki stambeni fond Hrvatska ima 2,24 milijuna stanova pri čemu ih je manje od 1,5 milijuna stalno nastanjeno. U njih oko 350 tisuća živi se tek povremeno, a oko 80 tisuća objekata je napušteno.

Prepreke i argumenti protiv uvođenja poreza

Nekretnine bez vlasnika
Zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa te činjenice da na jednoj nekretnini postoje i deseci vlasnika, stručnjaci upozoravaju da će se dio građana opteretiti, a dio građana može izbjeći plaćanje poreza. Ipak, većina država u tom slučaju oporezuje one koji koriste nekretninu.

Nelegalizirane nekretnine
Neće ući u porezni pool pa će opet teret novog poreza pasti na leđa manjine koja je pokazala odgovornost prema imovini. Procesom legalizacije mnogi su objekti dobiti legalni status pa je problem djelomično riješen.

Neiskoristive nekretnine
Hrvati imaju mnogo naslijeđene imovine koja nije iskoristiva jer se nalazi u ruralnim područjima ili je neatraktivna zbog zapuštenosti. Porez na imovinu na taj dio imovine predstavljao bi nepotreban teret njezinim vlasnicima koji te nekretnine ne mogu ni prodati ni iznajmiti

Dvostruko oporezivanje
Porezni stručnjaci ukazuju da porez na nekretnine uzrokuje dvostruko oporezivanje dohotka, jednom u trenutku ostvarivanja dohotka, a drugi put kada se zarađeni dohodak transformira u vlasništvo nad nekretninama.

Nepravedna procjena
Vrijednost nekretnine određuje se na temelju procjene, dok su osnovice svih ostalih poreza stvarne veličine koje proizlaze iz tržišnih transakcija.

hr Mon Jan 21 2019 16:46:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d57f8be29111c314e8b45c1/80

Dr. Kalilić: Najveći panj divljeg oraha u Splitu je na Gripama

Stabla pajasena u Splitu su najbrojnija na Marjanu i tvrđavi Gripe iako ih ima i u drugim dijelovima grada.

Najveći panj agresivnog pajasena (divljeg oraha) u Splitu (obujma 2,5 m ) nalazi se na tvrđavi Gripe

Stabla pajasena u Splitu su najbrojnija na Marjanu i tvrđavi Gripe iako ih ima i u drugim dijelovima grada.

Na parkingu unutar zidova zapadnih bedema tvrđave Gripe (spomenik kulture od 1977.) nalazi se najveći panj ne samo na tvrđavi već vjerojatno u cijelom Splitu a možda i u široj okolici. Koliko je pajasen agresivan i uporan u svojoj opstojnosti vidi se i po očitoj činjenici da iz panja nakon sječe sekundarno  rastu izdanci velikog broja povećih stabala pajasena (vidljivo na priloženim  fotografijama). Navedeni panj  ima ovalni oblik i svaka duža strana ima 125 cm što daje ukupan obujam od oko 2,5 m. Tako veliki panj sigurno nije viđen nigdje u Splitu,  čak ni na Marjanu, i možda bi mogao biti kandidat  i za  Guinnessovu knjigu rekorada. Možda bi ga trebalo čuvati kao poseban izložak za domaće i strane turiste da se zna što naš spomenik kulture sve ima za pokazati, tvrdi dr. Joško Kalilić.


Gornji djelovi unutarnjeg zapadnog zida bedema uz koji je ovo deblo raslo prije sječe, odavno su srušeni  pritiskom njegovog jakog i debelog korijenja (porušene kamene kocke se i danas vide na zemlji uz zid)

Ovaj panj je još jedan dokaz da je sanacija spomenika kulture sve teža što je pajasen veći jer njega treba iz korjena vaditi dok je stabljika mala jer se inače pajasen vrlo brzo brojčano širi i razgranava svoj golemi žilni sustav do 20 m pod zemljom i raste u vis davajući veliki broj sjemenki (do 300,000 po stablu) koje vjetar raznosi na velike udaljenosti (u SAD je dobio naziv „nebesko stablo“ jer kao da svojim brzim rastom želi što prije doseći nebo).


Borba protiv pajasena je teška i mora biti kontinuirana s naglaskom na spomenike kulture kao što su tvrđava Gripe, Dioklecijanova palača, Marjan (na kojem pajasen ne dopušta bioraznolikost u svojoj blizini) ali i na drugim djelovima grada gdje nije poželjan.

Ako se brzo ne saniraju mali pajaseni koji su se pojavili na Dioklecijanovoj palači, zidovi palače bi mogli s njegovim brzim rastom doživjeti  sudbinu djelova bedema na tvrđavi Gripe, zaključuje dr. Kalilić.


hr Sat Aug 17 2019 15:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/572992f8f0465c78008b4651/80
Foto: FaH

Prije četiri godine nas je napustio Arsen Dedić

Arsen se smatra jednim od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj, a njegovo stvaralaštvo zaista je impresivno. Skladao je glazbu za 34 filma i za života izdao 25 studijskih albuma.
Jedan od najcjenjenijih kantautora, pjesnika i književnika preminuo je 17. kolovoza 2015. godine. Iako je rođen u Šibeniku, po vlastitoj želji mu je posljednje počivalište Zagreb. U Šibeniku je pak održana komemoracija četiri dana kasnije.

Arsen se smatra jednim od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj, a njegovo stvaralaštvo zaista je impresivno. Skladao je glazbu za 34 filma i za života izdao 25 studijskih albuma.

Osim glazbenih albuma, najviše je objavljivao lirske zbirke, a kao prevoditelj je obrađivao poznate autore poput Jacquesa Brela, Gina Paolija i Sergia Endriga.

Potkraj 1961. godine oženio je nećakinju A.G. Matoša, Vesnu Suligoj s kojom ima kći Sandru. Par se rastao 1965, a Dedić je potom prohodao s Gabi Novak. Njihov sin Matija rodio se 1973. kada je par i ozakonio svoj brak. Zajedno su održavali brojne koncerte, a posljednji na kojem su zajedno nastupali, ujedno i Arsenov posljednji koncert, bio je na tvrđavi sv. Mihovila u Šbeniku.




hr Sat Aug 17 2019 09:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d57ac1f29111ca14e8b456f/80
Foto: Pixabay

Vremenska prognoza: Je li došao kraj nesnosnim vrućinama?

Pretežno sunčano, u Dalmaciji vruće. Ipak, nesnosnim vrućinama je možda došao kraj.
Na srednjem i južnom Jadranu pretežno sunčano te danju vrlo toplo i vruće. Ujutro uz obalu slab do umjeren burin, a tijekom dana zapadnjak i jugozapadnjak, pri čemu će more biti malo do umjereno valovito. Jutarnja temperatura zraka u unutrašnjosti Dalmacije od 12 do 15 °C, uz obalu između 20 i 22 °C, a najviša dnevna uglavnom između 29 i 32 °C. Temperatura mora većinom od 25 do 27 °C."

Od nedjelje još toplije, većinom i vruće

"Idućih dana u unutrašnjosti 
pretežno sunčano i postupno sve toplije pa će dnevna temperatura zrakaod nedjelje biti uglavnom viša od 30 °C. U nedjelju ujutro ponegdje može biti kratkotrajne magle. Vjetar većinom slab, javlja HRT

Na Jadranu idućih dana većinom sunčano i vruće s dnevnom temperaturom zraka ponegdje i do 35 °C, a noći će biti tople, uz više od 20 °C. Puhat će slab do umjeren zapadnjak i jugozapadnjak, a sredinom idućeg tjedna vjerojatno prolazno jaka bura.", prognozirao je za HRT mr. sc. Dragoslav Dragojlović iz DHMZ-a.
hr Sat Aug 17 2019 09:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cc8349229111cb0678b4579/80
Foto: PIXABAY

Budite strpljivi: Evo gdje se očekuju gužve u prometu

Zbog veće gustoće prometa povremeni su zastoji na Jadranskoj magistrali (DC8) na prilazima Zadru, Šibeniku, Trogiru, Splitu, Stobreču, Omišu, Makarskoj i Dubrovniku.

Tijekom dana pojačan promet očekujemo na glavnim cestovnim pravcima u smjeru mora i unutrašnjosti. Zbog gustog prometa na pojedinim dionicama autocesta vozi se usporeno u blizini odmorišta i čvorova te na prilazima tunelima i naplatnim postajama.

Autocesta A1 Zagreb-Split-Ploče

na ulasku na autocestu na naplati Lučko u smjeru mora kolona od čvora Jankomir duga je oko 3 km, u smjeru Zagreba na naplatnim postajama Lučko i Demerje nema dužih čekanja,povećana je gustoća prometa između naplatne postaje Lučko i i čvora Zadar II u smjeru mora, između Lučkog i Bosiljeva II u smjeru mora vozi se usporeno u koloni u pokretu uz povremene zastoje, javlja HAK

Autocesta A4 Goričan-Zagreb

kolona vozila na naplatnoj postaji Sveta Helena u smjeru Zagreba duga je oko 2 km.

Zagrebačka obilaznica (A3)

od čvora Jankomir prema ulasku na autocestu A1 na naplatnoj postaji Lučko kolona je duga 3 km.

Zbog magle vidljivost je smanjena u Lici, a ima je i na autocesti A1 između tunela Mala Kapela i čvora Gornja Ploča.

Zabrana prometa za teretna motorna vozila iznad 7,5 tona bit će danas, 17. kolovoza od 4:00 do 14:00 sati i u nedjelju, 18. kolovoza od 12:00 do 23:00. Zabrana se odnosi na važnije državne ceste u Istri i priobalju uključujući DC8 (Jadranska magistrala), DC9 (Metković-Opuzen), DC21 (Kaštel-Kanfanar), DC23 (Žuta Lokva-Senj), ... Na autocestama i državnoj cesti DC1 (Ličkoj magistrali) nema zabrane.

hr Sat Aug 17 2019 08:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .