Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5b329fb9e03e18488b4678/80
Foto: Pixabay

Otočić Ošljak ima sedam stanovnika i jednog psa "Tu smo zbog mira i tišine"

Nemaju prodavaonicu. Nemaju ljekarnu. Nemaju liječnika. Nemaju poštu. Nemaju kanalizaciju. Nemaju automobile. Nemaju kafić. Jedini restoran radi samo tri mjeseca godišnje.

Imaju obnovljenu školu, ali godinama nemaju ni jednog učenika, pa ona zjapi prazna. Otrovnih paukova i zmija nemaju, ali masline im u zadnje vrijeme slabo rađaju. Jednom tjedno, srijedom, poštar donosi poštu, a s otoka se odvozi smeće, pišu 24sata.

Najstariji otočanin ima 84 a najmlađi 41 godinu. Površina otoka je samo 0,332 četvorna kilometra, a šetajući uz obalu, možete ga “zaokružiti” za 20-ak minuta. Imaju crkvicu Svete Marije iz 6. te mlin vjetrenjaču iz 16. stoljeća. Imaju struju, vodu, telefon i internet, a gotovo svi stanovnici prezivaju se Valčić. To je Ošljak, zvan i Lazaret, maleni otok u Zadarskom kanalu, između Zadra i Preka. Bio je prekrasan sunčan zimski dan. More se ljeskalo, valovi njihali svoj lagani ritam, a škoj zračio svojom čarolijom. Fotoreporter i novinarka bili su jedini koji su se iskrcali iz trajekta oko podneva.

Veze s kopnom zapravo su nam vrlo dobre. Imamo veze četiri puta dnevno do Zadra, tijekom cijele godine. Nisu prilagođene radnom vremenu jer zaposlenih i nemamo. Na školju 365 dana živi njih sedmero, a prosjek im je oko 73 godine.

– Dosta smo raseljeni jer u Zadru živi 60-ak obitelji, u Zagrebu 40-ak, u Australiji, Kanadi, Njemačkoj i SAD-u po pet-šest. Nemamo puno iznajmljivača, ali svejedno broj ljudi na otoku ljeti bude 20 puta veći. Dnevno nam otokom prodefilira 250-300 ljudi jer smo postali kao neko izletište. Zabranjeno je i sidrenje, ali nam jedrilice ljeti znaju baciti sidro, pa kad ih povuče kurenat (morska struja, op.a.) ili mareta, počupaju sve kabele i cijevi s dna. Dok se to sanira, mi budemo 20 dana bez vode. Zadnji put se to dogodilo preklani. Ali najviše nam nedostaje pameti – kazao nam je domaćin Mladen Valčić (51), “domorodac” koji sebe naziva “vikendašem prima Zadru”.

On je sa svojom labradoricom Nolom (3) od ponedjeljka do petka na Ošljaku, gdje radi kao komunalac, a vikende provodi s obitelji u Zadru jer ne može izdržati bez unučice.

– Moj je posao na pola radnog vremena. Kosim travu, obrezujem grane i činim ‘zelene tunele’. Prođem dnevno tri kilometra škrapa, pokupim naplavine, odnosno smeće koje doplovi morem. Do prije četiri godine svojim sam kaićem odvozio smeće, ali sada dolazi Čistoća jednom tjedno. Imam 40-ak stabala maslina, a u deset godina nisam ubra 400 kila. Svećenik dođe dvaput godišnje, kad je blagoslov kuća i na Veliku Gospu kad je blagdan. Ljudi koji žele idu na misu svojim brodovima na obližnji Školjić, na kojem je fratarski samostan – priča nam Mladen. Pitamo ga zašto je onda uopće na škoju.

“Nađe se koji specijalac koji dođe autom”

– Zato što se tu tišina može čuti! Volim prirodu i suživim se s njom, odmaram dušu. Samo u 50 kvadrata mog vrta je 65 vrsta biljaka, od kojih svega pet nije ljekovito ili jestivo. Malo je danas mjesta na kojima možeš kuću ostaviti otključanu. Automobilom ne možeš na otok jer cesta nema, a kalete su uske. Može proći jedino trokolica kad nekome trajektom dođe namještaj za kuću. Ipak, nađe se specijalaca koji dođu autom pa ga ostave parkiranog na rivi. Ne mogu nam doći ni radni strojevi. Sagraditi kuću je živa muka jer se sve, uključujući građevinski materijal, mora dovesti brodom. Što se sagradilo, sagradilo se i tu više nitko ne zida, a nema ni mjesta. Tu ja nađem svoj mir , ali me ipak uspije uznemiriti što vidim i čujem na televiziji ili radiju jer situacija u zemlji nam je tragedija teška. Pa se opet uživim u prirodu, što se kod nas još, nasreću, može. Sva sreća da Lazaret nema pješčanih plaža, pa ljeti nije mravinjak – dodaje Valčić.

Prošetali smo kaletama malog otoka čije je jedino i najveće brdo visoko 85 metara, a s njegovih padina miriše mediteransko raslinje – borovi, čempresi i masline – pritisnute otočnim prigovaranjem da daju slabo ulja posljednjih godina. U masliniku sa škarama u ruci među grančicama koje su odrezane odskakale uokolo, zatekli smo čovjeka koji je jedva dočekao mirovinu prije deset godina. Da bi mogao vratiti se škoju i raditi baš to.

“A što ću?! Srce me jednostavno vuklo tu”

– Slabo su rodile, ali volim se baviti maslinarstvom. Samo da me ništa ne boli i da je lijepo vrijeme. Srce me stalno vuklo nazad na otok otkad smo zbog očeva posla otišli kao djeca 50-ih godina. A onaj tko dolazi na otok mora biti spreman da će sve biti malo teže. I, naravno, skuplje, jer sve treba dovesti morem. Ali vrijedi – kaže nam Denis Valčić (70), kojeg smo zatekli u polju dok je škarama orezivao masline. Njegova supruga Branka (64) još radi, ali ne puno radno vrijeme nego nekoliko puta tjedno nadgleda posao u ljekarnama u Preku i Zadru, u kojima im rade djeca. Zanimljivo je da su oboje živjeli u Zadru, ali se zaljubili na otoku, kamo su dolazili u posjet rodbini. Oboje su Valčići, pa nisu ni trebali mijenjati prezime. Zaključili su da ni opcija Valčić-Valčić nema pretjeranog smisla.

“Kao djeca morali smo veslati u školu”

Mještani nam kažu da nisu pretjerano složni te da je dalmatinski temperament došao do izražaja otkad se imovina krenula dijeliti potomcima. No jedna obitelj svim se silama trudi ostati na otoku. Riječ je o Nicholasu Valčiću (50) iz kalifornijske dijaspore, koji je odlučio ostati živjeti na otoku sa suprugom Caitlin (25) ali još nemaju vizu, pa svaka tri mjeseca moraju ići izvan zemlje.

– Mi smo vam digitalni nomadi. Radimo preko interneta i uživamo u otoku. Znao sam gubiti po tri sata u prometu na putu do posla i natrag, a većeg besmisla od toga nema. Nije nam ni sekunde dosadno, još samo trebamo kupiti neki brod – kaže Nicholas za 24sata.

Njihov sumještanin Ivan, pogodit ćete, Valčić (74), svako jutro brodicom odlazi po spizu i novine u Preko na Ugljanu, i to, kako ističe, baš po 24sata. Pretplata ne dolazi u obzir budući da poštar stiže jedanput tjedno na Ošljak.

– Imali smo četiri razreda osnovne škole, a nakon toga išli smo na Ugljan. Svaki dan smo na vesla mi djeca, bez pratnje odraslih, plovili u Preko u školu. Smočili bismo se, ali nikad nismo kasnili – kaže Ivan, a Gordan Valčić (70) dodaje da njemu nedostaje jedino unuk u Zagrebu.

– Živio sam tamo 40 godina i, kad se sjetim onog smoga i odleđivanja automobila u zimska jutra, uf, uf… Ili onog snijega što bi pao preko leda pa nisi ni znao da se kliže… Padao sam uglavnom na leđa – kaže nam Valčić smijući se na terasi okupanoj suncem ispod bora, pokraj mora, blizu galebova, baš kao u pjesmi.

hr Sun Jan 14 2018 11:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2928062af47f8a368b484d/80

Trodnevni besplatni program u Splitu: Saznajte kako ljutnja utječe na zdravlje te može li biti korisna...

Prijave su obvezne
U Splitu se od 22 do 24. lipnja održava trodnevni besplatni program pod naslovom "Od ljutnje do zadovoljstva" koji počinje u petak 22.06. od 19 do 20,30 sati u prostoru Udruge Kadulja, Lička 7. 

Teme koje će dotaknuti program su o tome kako ljutnja utječe na zdravlje i odnose, kako nam stara uvjerenja aktiviraju ljutnju, može li i ljutnja biti korisna i kako izaći iz  usvojenog obrasca reagiranja ljutnjom... 

Program će se nastaviti 23.06. od 10 do 13 sati s temom  "ZAUZMITE SE ZA SEBE I IZRAZITE SVOJE POTREBE", a završit će u nedjelju, 24.06. od 10 do 13 sati s temom "NA AGRESIVNOST ODGOVORITE MIRNO I KONSTRUKTIVNO".
 

Program  se ne naplaćuje, ali su donacije dobrodošle.
 Voditeljica je Sandra Baksa koja vodi tečajeve meditacije, samovodstva, nenasilne komunikacije te radionice samorazvoja u okviru Centra za duhovni razvoj Brahma Kumaris u Zagrebu. 

 Prijave su obvezne, a prijaviti se možete na 091 1770 550 ili bks_wsu@hotmail.com  
hr Tue Jun 19 2018 17:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b291cc02af47f673f8b45e7/80
Foto: Jadran Babić i privatna arhiva

Grupa Pink Panther ima novi singl, na promociji se okupili poznati splitski glazbenici

Pjesmu „Vatre ljubavi“ potpisuju Nataša Reić Matković i Ivan Komić koji su zaduženi za glazbu, poznati back vokal i autor Teo Brajčić za tekst, potpisan kao glazbeni producent je Nikša Bratoš kojem je aranžman pripremio Ivan Komić

U restoranu „Gusar" sinoć je održana promocija novog video uratka splitske grupe Pink Panther za pjesmu „Vatre ljubavi". Objavom nove pjesme Pantherovci su proslavi tri godine suradnje sa svojom pjevačicom Natašom Reić Matković.

-Izuzetno sam sretna večeras, zahvaljujem se svim ljudima koji su nas podržali u ovom projektu koji nam puno znači. Ova četiri mušketira su moja energija, moja snaga, moja volja. Doživljaj je još i veći kad na svojoj pjesmi radiš s kolegama koji sviraju u drugim bendovima, a s tolikom ljubavi ti pomažu da stvoriš jednu dobru glazbenu priču. Ovo je početak naše nove ere, radujem se svemu što je pred nama – ushićeno će Nataša koja sa svojim bendom nastavlja raditi na autoskim pjesmama.

Nataša je dugogodišnja suradnica Doris Dragović te je izdala i solo singl „Voli me za sjećanja“, no pjevačica kaže da se ipak više vidi kao dio benda jer je ljepše ovakve trenutke dijeliti s ekipom nego ih prolaziti sam.

Pjesmu „Vatre ljubavi“ potpisuju Nataša Reić Matković i Ivan Komić koji su zaduženi za glazbu, poznati back vokal i autor Teo Brajčić za tekst, potpisan kao glazbeni producent je Nikša Bratoš kojem je aranžman pripremio Ivan Komić. Back vokale su otpjevali Teo Brajčić i Brankica Brodarić, dok je za video zaslužan Matko Petrić. Ne treba izostaviti i partnere spota Queen Company(Tomi Božiković i Saša Marić) te zadarske klubove Podroom i Maraschino koji su ustupili prostor za ovu energičnu video priču.

Veliku podršku bendu je dao Split Stars, a među njima se istaknuo Alen Nižetić koji nije skrio zadovoljstvo.

-Ja samo mogu pohvaliti sve ove dobre ljude koji su napravili odličnu pjesmu i ovom prilikom im još jednom čestitam. Danas je teško biti drukčiji, teško je napraviti nešto što će se ljudima odmah svidjeti, ali oni su u tome uspjeli. Ja im samo mogu poželjeti sreću i da tako nastave pa da se uskoro opet okupimo u ovako velikom broju – rekao je Alen.

Osim Alena, promociju nije propustio Ivan Huljić, Petar Dragojević, Jare i Sunara iz Dalmatina, Mirella Meić, Zorica Maržić, Čubi, Jan Ivelić, Ivica Kodžoman, Emma Uvalić, Marko Jelavić te brojni drugi splitski glazbenici.


hr Tue Jun 19 2018 17:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b28f3392af47f96388b47be/80

INTERVJU Hari Varešanović: Volim Split i sve splitsko, a na Sustipanu ću se pokazati u pravom svjetlu

U intervjuu s Harijem Varešanovićem otkrili smo neke nepoznate detalje iz Harijevog života, kao i što ga veže za grad podno Marjana

Hari Varešanović, svima poznatiji kao Hari Mata Hari, zasigurno je jedan od značajnijih glazbenika u našoj regiji. Iza njega je skoro 30 godina uspješne karijere, a njegove pjesme kao što su "Strah me da te volim", "Ne lomi me", "Baš ti lijepo stoje suze", "Prsten i zlatni lanac" te mnoge druge – popularne su i danas. Album „Ćilim“, koji je izašao prije dvije godine, njegov je petnaesti album, a obožavani Bosanac ga ujedno smatra i omiljenim. Povodom dolaska na splitski Sustipan 4. srpnja, porazgovarali smo sa šarmantnim 57-godišnjakom koji ne skriva uzbuđenje što će se sa Splićanima ponovo susresti nakon punih deset godina.


Prošlo je deset  godina otkad ste se zadnji put susreli sa splitskom publikom? Kakvu je pamtite?

Ne želim da ispadne isprazno i klasično, ali splitska publika je zaista posebna. Imaju izvrstan sluh za dobru glazbu i britki su kritičari. Iako nisam održao koncert skoro deset godina, splistka publika je vjerno pratila moj rad. Bilo je Splićana na mojim koncertima širom regije. Nisam dugo bio u Splitu, ali je zato Split dugo u mome srcu. Sad razumijete zašto se toliko radujem ovom koncertu.

Koje su Vam prve asocijacije na spomen Splita?

Kao i mnogima: Hajduk, more, splitska riva, mediteranska klima, dalmatinski specijaliteti, stare Dioklecijanovu zidine, kao i divne Splićanke. Drag mi je mentalitet Dalmatinaca koji su poznati po svome “dišpetu” kako to dole već nazivaju. Mogao bih satima nabrajati asocijacije na Split, ali ovo je ukratko ono što me u stotinci asocira na Split.

Što je presudilo da upravo ovo ljeto napravite koncert?

Posložile su se kockice i poslije turneja širom Europe došlo je vrijeme da obradujem i svoje drage fanove u Splitu. Ovo je ujedno i najava druženja s hrvatskom publikom koja neće ostati samo na Splitu. Slijede koncerti i u drugim gradovima, a o svemu više bit će svi na vrijeme informirani. Ne smijem sve odavati (kroz smijeh će Hari).

Što pripremate za Split? Koliko ćete se fokusirati na pjesme sa zadnjeg albuma „Ćilim“, a koliko na dobre stare hitove grupe?

Kada biram pjesme koje ću pjevati na svojim koncertima teško je izdvojiti neku jer su mi sve posebne, a tako i mojoj publici. Splitska publika će čuti dobre note Hari Mata Harija, ali i nove pjesme koje su postali veliki hitovi. Pjesma Ćilim, Staromodan tip su odlično slušane u Hrvatskoj. Za 4. srpnja pripremam mix svega pomalo i želim da to zaista bude “ koncert ljeta” u Splitu.

Zašto ste se odlučili baš za Sustipan za kojeg kažu da pruža najromantičniji ambijent u ovim krajevima?

Na poziv organizatorice, rekla mi je kako je Sustipan iznimno čarobno mjesto za nastupe, a posebno za romantičnu glazbu te dodala kako smo ja i Sustipan savršen spoj. U to sam se uvjerio vidjevši fotografije samog mjesta. Netko tko pjeva romantične pjesme, stvara romantičnu glazbu i u dubini duše je veliki sanjar pa i romantik, pronađeno je idealno mjesto da se pokažem u pravom svjetlu upravo na Sustipanu.

Za zadnji album „Ćilim“, 15. po redu, kažete da je najbolji u Vašoj tridesetogodišnjoj karijeri, što ga izdvaja od ostalih?

Svaki album ima svoju priču i poseban je na svoj način. “Ćilim” je album u kojem je spojena povijest glazbene karijere. Uspjeli smo stvorit kroz glazbu prošla, sadašnja i buduća vremena. Ono najbitnije, željeli smo da " Ćilim " bude omiljen kod svih generacija i to nam je “pošlo za rukom”.

Na albumu ste dosta koketirali s britanskim popom, jeste li se na takav način htjeli više približiti mlađoj publici?

Privatno volim tu vrstu glazbe. To je ipak stara dobra glazbena škola. Donio sam nešto drugačije i zanimljivije i drago mi je što je prihvaćena kod svih generacija.

Kako komentirate glazbenu scenu u regiji općenito? Družite li se s mladim glazbenicima, čini li Vam se da s jednakim žarom, kao i Vi nekada, ulaze u profesionalni svijet glazbe?

Ja sam jako kritičan. Sve je to individualno. Svatko danas može pjevati i neka pjeva. Još ako pronađu put do nečijeg uha i srca, odlično! 

Družim se s mladima glazbenicima, s onima koji imaju urođeni talent. Čast mi ih je poznavati ali i surađivati. Vremena i trendovi se mijenjaju pa tako i put za ulazak u svijet glazbe. 

Trenutno su sevdalinke postale dosta popularne, čini li se i Vama to?

Meni su uvijek bile popularne i omiljene. Odrastao sam u obitelji gdje je sevdah bio prva ljubav, koju sam naslijedio od svoga djede Mehaga Varešanović koji je poznati bosanski sevdalija. Sevdalinke rado zapjevam na svojim koncertima, što ću napravit i u Splitu. Zvuk sevdaha nikada ne izlazi iz mode i vidim kako je sve popularniji, što me veseli. 

Imponira li Vam još uvijek što Vas žene diljem regije, ali i svijeta, toliko obožavaju?

Bio bih lažno skroman kada bih rekao kako mi nije drago. Ističem kako sam ipak ponosan što je to povezano i sa mojom glazbom koju izvodim. Odlično se nosim s tim. Ruku na srce, najviše volim što vole moje pjesme.

Imate troje djece i svi su visoko obrazovani ljudi, je li Vam žao što se nitko od njih nije odlučio za glazbu?

Nikada se nisam miješao u odabir profesije svoje djece, iako su glazbeno talentirani. Scena ih previše nije privlačila. Drago mi je što su sretni u svojim osobnim odabirima i zbog toga sam sretan. Muziku vole ali na drugačiji način od mene. 

Osjećate li se drukčije otkad ste postali djed?

Kažu da se unuci vole više od djece i da unose novine u život. Slažem se s tim. Ponosan sam djeda dva predivna unuka, koji me svakim danom uče nečemu novom, kao i ja njih. Kroz unuke spoznajete neki novi zanimljiviji svijet obojan predivnim bojama.

Za sebe kažete da ste staromodan tip, što to znači u Vašem slučaju?

Staromodni tip za mene je romantični dječak, zarobljen u tijelu muškarca, koji još vjeruje u iskrene ljubavi i emocije. Da, ja sam običan staromodan tip.

Inače, ulaznice možete kupiti u Cox baru (Trstenik), La Luna baru (Hrvatske mornarice), trafici Snoopy (Kaštel Lukšić) i onlin na Adriaticketu  i Croatia tickets.


hr Tue Jun 19 2018 14:15:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5631393b0e01c00e298b462b/80
Foto: Ilustracija

Istraživanja pokazala: Žene opraštaju nevjeru češće od muškaraca

Postoje različite studije o varanju u brakovima, ali posljednje je donijelo vrlo iznenađujuće rezultate
Iako je prema istraživanjima svaki pet muškarac u Velikoj Britaniji u jednom trenutku svog braka bio nevjeran, posljednja studija pokazala je nevjerojatne rezultate: muškarci mnogo rjeđe prelaze preko nevjere svoje partnerice nego što je to situacija sa ženama.

Kako donosi Independent, čak 27 posto muškaraca upustilo bi se u ljubavnu avanturu s prijateljicom ili kolegicom s posla, prenosi Život i stil.

Slični rezultati bili su i među ženama, njih 15 posto upustilo bi se u avanturu s kolegom s posla, dok ih nešto više, 17 posto mašta o odnosu sa šefom.

Kao razlog, i muškarci i žene navode nezadovoljstvo u vezi, kao i manjak fizičke privlačnosti. Ono što je posebno iznenađujuće je podatak da i muškarci i žene varaju da bi njihova veza bila bolja, a ne obrnuto.

Muškarci varaju češće, a opraštaju rjeđe

S obzirom na to da muškarci ipak varaju češće, bilo bi logično da sama prevara u braku za njih predstavlja manji problem. No, stvar je upravo suprotno. Nedavna istraživanja pokazala su da žene mnogo češće prelaze preko nevjere svog supruga, nego što su to u stanju napraviti muškarci.

Kao razlog češćeg opraštanja prevare, žene su navele djecu i strah da rastavom ne budu dodatno povrijeđena.

hr Tue Jun 19 2018 12:41:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .