Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5b329fb9e03e18488b4678/80
Foto: Pixabay

Otočić Ošljak ima sedam stanovnika i jednog psa "Tu smo zbog mira i tišine"

Nemaju prodavaonicu. Nemaju ljekarnu. Nemaju liječnika. Nemaju poštu. Nemaju kanalizaciju. Nemaju automobile. Nemaju kafić. Jedini restoran radi samo tri mjeseca godišnje.

Imaju obnovljenu školu, ali godinama nemaju ni jednog učenika, pa ona zjapi prazna. Otrovnih paukova i zmija nemaju, ali masline im u zadnje vrijeme slabo rađaju. Jednom tjedno, srijedom, poštar donosi poštu, a s otoka se odvozi smeće, pišu 24sata.

Najstariji otočanin ima 84 a najmlađi 41 godinu. Površina otoka je samo 0,332 četvorna kilometra, a šetajući uz obalu, možete ga “zaokružiti” za 20-ak minuta. Imaju crkvicu Svete Marije iz 6. te mlin vjetrenjaču iz 16. stoljeća. Imaju struju, vodu, telefon i internet, a gotovo svi stanovnici prezivaju se Valčić. To je Ošljak, zvan i Lazaret, maleni otok u Zadarskom kanalu, između Zadra i Preka. Bio je prekrasan sunčan zimski dan. More se ljeskalo, valovi njihali svoj lagani ritam, a škoj zračio svojom čarolijom. Fotoreporter i novinarka bili su jedini koji su se iskrcali iz trajekta oko podneva.

Veze s kopnom zapravo su nam vrlo dobre. Imamo veze četiri puta dnevno do Zadra, tijekom cijele godine. Nisu prilagođene radnom vremenu jer zaposlenih i nemamo. Na školju 365 dana živi njih sedmero, a prosjek im je oko 73 godine.

– Dosta smo raseljeni jer u Zadru živi 60-ak obitelji, u Zagrebu 40-ak, u Australiji, Kanadi, Njemačkoj i SAD-u po pet-šest. Nemamo puno iznajmljivača, ali svejedno broj ljudi na otoku ljeti bude 20 puta veći. Dnevno nam otokom prodefilira 250-300 ljudi jer smo postali kao neko izletište. Zabranjeno je i sidrenje, ali nam jedrilice ljeti znaju baciti sidro, pa kad ih povuče kurenat (morska struja, op.a.) ili mareta, počupaju sve kabele i cijevi s dna. Dok se to sanira, mi budemo 20 dana bez vode. Zadnji put se to dogodilo preklani. Ali najviše nam nedostaje pameti – kazao nam je domaćin Mladen Valčić (51), “domorodac” koji sebe naziva “vikendašem prima Zadru”.

On je sa svojom labradoricom Nolom (3) od ponedjeljka do petka na Ošljaku, gdje radi kao komunalac, a vikende provodi s obitelji u Zadru jer ne može izdržati bez unučice.

– Moj je posao na pola radnog vremena. Kosim travu, obrezujem grane i činim ‘zelene tunele’. Prođem dnevno tri kilometra škrapa, pokupim naplavine, odnosno smeće koje doplovi morem. Do prije četiri godine svojim sam kaićem odvozio smeće, ali sada dolazi Čistoća jednom tjedno. Imam 40-ak stabala maslina, a u deset godina nisam ubra 400 kila. Svećenik dođe dvaput godišnje, kad je blagoslov kuća i na Veliku Gospu kad je blagdan. Ljudi koji žele idu na misu svojim brodovima na obližnji Školjić, na kojem je fratarski samostan – priča nam Mladen. Pitamo ga zašto je onda uopće na škoju.

“Nađe se koji specijalac koji dođe autom”

– Zato što se tu tišina može čuti! Volim prirodu i suživim se s njom, odmaram dušu. Samo u 50 kvadrata mog vrta je 65 vrsta biljaka, od kojih svega pet nije ljekovito ili jestivo. Malo je danas mjesta na kojima možeš kuću ostaviti otključanu. Automobilom ne možeš na otok jer cesta nema, a kalete su uske. Može proći jedino trokolica kad nekome trajektom dođe namještaj za kuću. Ipak, nađe se specijalaca koji dođu autom pa ga ostave parkiranog na rivi. Ne mogu nam doći ni radni strojevi. Sagraditi kuću je živa muka jer se sve, uključujući građevinski materijal, mora dovesti brodom. Što se sagradilo, sagradilo se i tu više nitko ne zida, a nema ni mjesta. Tu ja nađem svoj mir , ali me ipak uspije uznemiriti što vidim i čujem na televiziji ili radiju jer situacija u zemlji nam je tragedija teška. Pa se opet uživim u prirodu, što se kod nas još, nasreću, može. Sva sreća da Lazaret nema pješčanih plaža, pa ljeti nije mravinjak – dodaje Valčić.

Prošetali smo kaletama malog otoka čije je jedino i najveće brdo visoko 85 metara, a s njegovih padina miriše mediteransko raslinje – borovi, čempresi i masline – pritisnute otočnim prigovaranjem da daju slabo ulja posljednjih godina. U masliniku sa škarama u ruci među grančicama koje su odrezane odskakale uokolo, zatekli smo čovjeka koji je jedva dočekao mirovinu prije deset godina. Da bi mogao vratiti se škoju i raditi baš to.

“A što ću?! Srce me jednostavno vuklo tu”

– Slabo su rodile, ali volim se baviti maslinarstvom. Samo da me ništa ne boli i da je lijepo vrijeme. Srce me stalno vuklo nazad na otok otkad smo zbog očeva posla otišli kao djeca 50-ih godina. A onaj tko dolazi na otok mora biti spreman da će sve biti malo teže. I, naravno, skuplje, jer sve treba dovesti morem. Ali vrijedi – kaže nam Denis Valčić (70), kojeg smo zatekli u polju dok je škarama orezivao masline. Njegova supruga Branka (64) još radi, ali ne puno radno vrijeme nego nekoliko puta tjedno nadgleda posao u ljekarnama u Preku i Zadru, u kojima im rade djeca. Zanimljivo je da su oboje živjeli u Zadru, ali se zaljubili na otoku, kamo su dolazili u posjet rodbini. Oboje su Valčići, pa nisu ni trebali mijenjati prezime. Zaključili su da ni opcija Valčić-Valčić nema pretjeranog smisla.

“Kao djeca morali smo veslati u školu”

Mještani nam kažu da nisu pretjerano složni te da je dalmatinski temperament došao do izražaja otkad se imovina krenula dijeliti potomcima. No jedna obitelj svim se silama trudi ostati na otoku. Riječ je o Nicholasu Valčiću (50) iz kalifornijske dijaspore, koji je odlučio ostati živjeti na otoku sa suprugom Caitlin (25) ali još nemaju vizu, pa svaka tri mjeseca moraju ići izvan zemlje.

– Mi smo vam digitalni nomadi. Radimo preko interneta i uživamo u otoku. Znao sam gubiti po tri sata u prometu na putu do posla i natrag, a većeg besmisla od toga nema. Nije nam ni sekunde dosadno, još samo trebamo kupiti neki brod – kaže Nicholas za 24sata.

Njihov sumještanin Ivan, pogodit ćete, Valčić (74), svako jutro brodicom odlazi po spizu i novine u Preko na Ugljanu, i to, kako ističe, baš po 24sata. Pretplata ne dolazi u obzir budući da poštar stiže jedanput tjedno na Ošljak.

– Imali smo četiri razreda osnovne škole, a nakon toga išli smo na Ugljan. Svaki dan smo na vesla mi djeca, bez pratnje odraslih, plovili u Preko u školu. Smočili bismo se, ali nikad nismo kasnili – kaže Ivan, a Gordan Valčić (70) dodaje da njemu nedostaje jedino unuk u Zagrebu.

– Živio sam tamo 40 godina i, kad se sjetim onog smoga i odleđivanja automobila u zimska jutra, uf, uf… Ili onog snijega što bi pao preko leda pa nisi ni znao da se kliže… Padao sam uglavnom na leđa – kaže nam Valčić smijući se na terasi okupanoj suncem ispod bora, pokraj mora, blizu galebova, baš kao u pjesmi.

Facebook komentari

hr Sun Jan 14 2018 11:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60eba1b9e03eb74b8b474b/80
Foto: Pixabay

Hrana iz konzerve: Što kupovati, a što izbjegavati?

Ovo su tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor

Konzervirane hrane uglavnom se ne bismo trebali bojati, jer je dobra pomoć kad želimo brz i zdrav obrok, čak i ako znamo da se u konzervama obično krije malo veća količina soli. - piše Index

No taj se problem relativno lako ublaži ako ćete namirnice iz konzerve prije konzumacije isprati u tekućoj vodi.

Tako ćete isprati dobar dio dodanih soli i moći uživati u zdravim zalogajima, no to ipak ne znači da je baš sve iz konzerve dobro.

Što kupovati konzervirano, a što je ipak bolje birati svježe ili smrznuto, odgonetnula je nutricionistica Keri Gans koja je odabrala tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor.

Najbolje:

Grahorice

Nema razloga da ne uživate u grahu i ostalim grahoricama iz konzerve jer su jednako bogate dobrim nutrijentima kao da ste ih i sami pripremali. Jedino što morate pripaziti je količina soli pa je dobro da prije kupnje obratite pozornost na deklaraciju ili se najjednostavnije osigurate od svega tako što ćete sadržaj konzerve dobro isprati vodom.

Povrće

Iako će mnogi radije odabrati smrznuto ili svježe povrće, nećete pogriješiti ako kupite povrće iz konzerve te s njim postupite kao s grahoricama. Što god se nalazi u konzervi može se lako isprati od dodanih soli te od toga brzo spraviti zdrav obrok. Ono ima i dodatnu prednost, jer se neće tako brzo osušiti ili pokvariti ako nećete iskoristiti odmah sve.

Riba 

Osim što je dostupnija, riba u konzervi često je jeftinija od svježe, a odličan je izvor esencijalnih nutrijenata i masnih kiselina, posebno Omega 3.

Ako nemate mogućnost nabavke svježe, zdrave ribe, ne bojte se one iz konzerve. Što god odabrali - tunu, losos ili sardine - bit će to dobar dodatak zdravoj prehrani koja mora uključivati dovoljnu količinu ribe.

Što izbjegavati:

Juhe

Namirnice iz konzerve koje nije moguće isprati najbolje je izbjegavati, jer sadrže previše štetne soli.

Tjestenina i umaci

Gotovi proizvodi na bazi tjestenine kao i gotovi umaci puni su soli i dodataka koje biste trebali maksimalno izbjegavati.

Na koncu, svaka je tjestenina relativno brzo kuhana, kao i jednostavni umaci od povrća, što je svakako puno zdraviji izbor od već gotovog obroka.

Voće

S obzirom na to da danas ipak imamo relativno širok izbor voća tijekom cijele godine, doista biste trebali izbjegavati ono iz konzerve. Uostalom, ako već nemate svježe voće, radije kupite smrznuto čiji su vitamini i minerali očuvani smrzavanjem, a ne gomilom šećera kao što je slučaj s voćem iz konzerve. - piše Index

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 19:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .