Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58408b011eea8f840c8b4606/80
Foto: mirror.co.uk

Bio je velika zvijezda, a sada je alkoholičar i beskućnik

Zvijezda engleske nogometne reprezentacije i Arsenala Kenny Sansom (58) danas živi kao beskućnik i alkoholičar

Premda je bio velika zvijezda engleske nogometne reprezentacije i Arsenala Kenny Sansom (58) danas živi kao beskućnik i alkoholičar.

Sansom je od 1979. do 1988. upisao 86 nastupa u dresu engleske vrste i to je drugi najveći broj nastupa za "Gordi Albion" u povijesti kad su braniči u pitanju. Sakupio je i više od 300 nastupa u dresu Arsenala, a igrao je i za Newcastle United, QPR, Everton, Crystal Palace i Coventry City.

Nažalost, nakon prekida igračke karijere potonuo je pod teretom dvaju poroka - alkohola i kocke.

"Postao sam olupina od čovjeka," priznao je u razgovoru za "The Sun".

Sansom je trenutačno beskućnik. Živi na ulici i spava po klupama u parkovima. Posjeduje samo mobitel na bonove, pokaz i 20 funta. Priznao je kako dnevno ispije i po sedam butelja vina.

"Popijem koliko si mogu priuštiti. Jednostavno sam propalica. Iz Arsenala mi stalno pokušavaju pomoći, ali sam sebi sam najveći neprijatelj."

Šest puta je bio na liječenju od alkohola, ali bezuspješno.

"Ne želim prestati, obožavam alkohol," priznao je.

Nakon napisa u novinama Arsenal mu je ponovo ponudio pomoć, a javili su se i iz Udruženja profesionalnih nogometaša (PFA).



Facebook komentari

hr Thu Dec 01 2016 22:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904383bb47398fd5e8b462c/80

Razina stresa kod oca u trenutku začeća utječe na razvoj djetetovog mozga

Kako znanost napreduje tako je sve vidljivije da je začeće novog bića puno više od spajanja jajne stanice i spermija

Dosad se mislilo da je za razvoj djeteta u trbuhu ključno psihičko i fizičko stanje majke, njezin životni stil i prehrana, no prema najnovijim otkrićima, na razvoj bebe uvelike utječe i očevo psihičko stanje.

Znanstvenici sa Sveučilišta Maryland, predvođeni neuroznanstvenicom Tracy Bale, otkrili su da razina stresa kod oca utječe na razvoj mozga kod djeteta, piše Život i stil.

Naime, ako je otac u trenutku kada je začeo dijete bio pod stresom, to je utjecalo na kvalitetu njegove sperme, odnsno na RNA, genetski materijal koji pomaže odrediti koji će geni utjecati na razvoj mozga.

Ukoliko je otac pod stresom, na razvoj djetetovog mozga utjecat će geni koji će ga učiniti manje otpornim na nepovoljne uvjete iz okoliša, odnosno teže će se kroz život nositi sa stresom. Drugo istraživanje pokazalo je još jednu zanimljivu činjenicu.

Znanstvenici sa Sveučilišta Adelaide otkrili su da osim sperme i jajne stanice te ostalih dosad poznatih faktora, dijete oblikuje i sjemena tekućina te njezina interakcija sa ženskim spolnim organima. Kako znanost napreduje tako je sve vidljivije da je začeće novog bića puno više od spajanja jajne stanice i spermija. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 09:06:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8dac4c2af47f80088b45dd/80

Malo je brrrrrr: Sedam promjena koje se događaju našem tijelu zbog hladnoće

Zima je godišnje doba kojemu se ne vesele baš svi. Hladni zimski dani osim snježnih radosti mogu nam donijeti loše psihičko i fizičko stanje. Umor, crvenilo kože, bol u ekstremitetima samo su neke od nuspojava koje nam donosi zima.
Sama pomisao da nas vani očekuju temperature ispod nule navodi nas na razmišljanje o tome što će takvi vremenski uvjeti napraviti našoj koži ili našem organizmu. Donosimo vam 7 neobičnih promjena koje se događaju s našim tijelom uslijed niskih temperatura, piše zadovoljna.hr.

1. Trošimo više kalorija
Istraživanje koja su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Wyoming pokazala su da se za vrijeme zime i hladnog dana povećava razina potrošenih kalorija. Prema njemu našem je tijelu potrebno puno više napora i vremena da bi se ugrijalo. Za skidanje kilograma se ipak moramo malo više potruditi jer je broj kalorija koji trošimo jako mali.

2. Prsti nam se stanjuju
Ne, nije šala za vrijeme zime naši prsti se stanjuju. Razlog tome je taj što manje krvi dolazi do naših ekstremiteta, a rezultat su manji prsti.

3. Bol u ekstremitetima
Neugodan i bolan osjećaj kao da nemamo prste na nogama ili rukama može biti znak Raynaudove bolesti koja nastaje i zbog stezanje malih arterijskih krvnih žila, no najčešće je povezan s hladnoćom i nije opasana, a vrlo lako se može spriječiti nošenjem toplije odjeće.

4. Problemi s vidom
Vjetar, snježne padaline i hladno vrijeme djeluju loše i na naš vid. Bjelina snijega loše utječe na mrežnicu oka tako ako se odlučite za nošenje sunčanih naočala u vrijeme zime nećete pogriješiti jer ćete time zaštiti svoje oči od oštećenja.

5. Crvenilo u licu

Crvenilo lica normalna je stvar, a događa se iz razloga što krv iz lica odlazi u važnije dijelove tijela kao što su srce ili pluća. Čim se naš organizam ugrije boja naše kože vraća se u normalu.

6. Veća mogućnost srčanog udara
Kako bi se osigurala veća toplina tijela srce pojačano radi da bi dovelo više krvi do naših ekstremiteta, a rezultat toga je povišeni krvni tlak koji vodi do srčanog udara. Mogućnost dobivanja srčanog udara odnosi se većinom na starije ljude i osobe koje imaju probleme sa srcem.

7. Promjena raspoloženja
Manjak D vitamina i sunca rezultira lošim raspoloženjem koje ponekad nosi i nemilu depresiju. Kako biste izbjegli negativne osjećaje dobra ideja je povećati druženja s prijateljima ili upisati neku slobodnu aktivnost.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 18:29:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8da8d62af47fa6098b457c/80

Kardiolozi upozoravaju da se elektrostimulatore i defibrilatore može hakirati

Srčani uređaji koji koriste računalne programe uz bežične veze izloženi su mogućnosti hakerskih napada koji bi mogli izazvati životno opasne poremećaje njihova rada, upozoravaju američki kardiolozi.

Medicinski uređaji meta su hakerskih napada više od desetljeća, navode liječnici u radu objavljenom u časopisu Journal of the American College of Cardiology.

Sve veća popularnost uređaja koji koriste programe uz bežične veze dovela je do većeg rizika od hakerskog reprogramiranja uređaja kako bi oni radili nepravilno ili kako bi se ometalo prenošenje informacija koje su potrebne liječnicima da prate na daljinu zdravstveno stanje pacijenata ili kako bi se baterije prerano potrošile, pišu kardiolozi.

“Većina tih napada predstavlja teoretske rizike”, kaže dr. Dhanunjaya Lakkireddy iz sveučilišne bolnice u Kansas Cityju.

“Nema dokumentiranog slučaja hakiranja srčanog uređaja kod stvarnog pacijenta”, kaže Lakkireddy. “U ovom je trenutku blokiranje uređaja ili promjena njegova rada kako bi se naštetilo pacijentu ograničena na televizijske serije i filmove”.

U pogledu usađenih srčanih uređaja američke vlasti upozorile su proizvođače na ranjivost njihova praćenja na daljinu i mogućnost da se veza prekine ili uspori ili da se kibernetičkim upadima izazove poremećaj rada i pražnjenje baterije, navode kardiolozi.

U pogledu elektrostimulatora srca strahovanja se odnose na to da bi hakiranje rezultiralo iznenadnim smrtonosnim poremećajem ritma.

Defibrilatori implantirani kako bi spriječili smrt od srčanog zastoja također su izloženi hakiranju i mogli bi proizvesti nepotrebne udare ili podbaciti kad su takvi udari potrebni.

Jedini sigurni način smanjivanja rizika hakiranja je korištenje uređaja koji ne dozvoljavaju bežičnu komunikaciju i unapređenje programa na daljinu. No s druge strane pacijenti imaju koristi od takve tehnologije zbog toga što pristup uređaju na daljinu može poboljšati njegov rad i omogućava popravke i poboljšanja bez ponavljanja operacije.

“Rizik povezan sa zdravstvenim komplikacijama zbog nekorištenja takvog medicinskog uređaja nadmašuje rizik od hakiranja uređaja", kaže tehnološki stručnjak Ali Youssef iz zdravstvenog sustava Henry Ford u Detroitu.

U stvarnosti veći razlog za zabrinutost trebala bi biti zaštita privatnosti nego mogućnost hakerskih napada čiji je cilj naštetiti pacijentima, kaže Youssef.

“Najveća prijetnja pacijentima je da hakeri presretnu i izmijene podatke koje šalje ili prima medicinski uređaj”, kaže Youssef. “Ako to ne otkrije osoblje za kibernetičku sigurnost to može  utjecati na liječnički karton pacijenta i dovesti do nepotrebnih zahvata ili lijekova”.

Nikad se ne mogu uređaji potpuno zaštititi od opasnosti hakiranja i liječnici bi o tome riziku trebali razgovarati s pacijentima, kaže Richard Sutton s britanskog Imperial College London.

Kevin Fu, znanstvenik sa sveučilišta Michigan u Ann Arbor kaže kako bi stari računalni virus mogao predstavljati vjerojatniju prijetnju od hakerskog napada i on bi mogao dovesti do nenamjernog rušenja globalnog praćenja telemetrijskih podataka za stotine tisuća pacijenata odjednom.

“Nema razloga za paniku”, kaže dr. David Armstrong sa sveučilišta Arizona u Tucsonu. “Dodatni stres koji je rezultat strahovanja da će netko 'oteti' vaš uređaj vjerojatno više povećava rizik od srčanog udara nego rizik od hakiranja sam po sebi”.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 18:15:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d962c2af47f80088b45bb/80

Nije šala: Višak kilograma, alkohol i kava su recept za dugovječnost

Za dug život dobro je imati nekoliko kilograma viška, hobi u kojem uživate, vrijeme za kavu i želju za umjerenom tjelovježbom
Dvije čaše vina ili piva svaki dan te pokoji kilogram viška recept su za dugovječnost, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija. Oni su analizirali navike 1700 osoba starijih od 90 godina te došli do zaključka da je umjereno konzumiranje alkohola jedan od pet ključnih elemenata za dugovječnost. Oni koji su u prosjeku pili svaku večer dvije čaše vina ili piva, imali su za 18 posto manji manji rizik od prerane smrti od onih koji to nisu činili, piše Život i stil.

Osim alkohola, za dug život dobro je imati i nekoliko kilograma viška, hobi u kojem uživate te vrijeme za kavu. Profesorica sa spomenutog sveučilišta Claudia Kawas došla je do otkrića da ljudi koji dva sata dnevno posvećuju svom hobiju imaju 21 posto rizik od prerane smrti, a kod onih koji se svakodnevno 15 do 45 minuta bave tjelovježbom taj je rizik umanjen za 11 posto.

Konzumacija dvije šalice kave na dan rizik od prerane smrti smanjuje za 10 posto. Mršave osobe imaju za 50 posto viši rizik od preranog umiranja od osoba koje imaju koji kilogram viška.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 16:58:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .