Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a85a5832af47fa3118b4593/80
Foto: HRT

Hrabra maturantica potaknula svojom pričom najbolje u ljudima

Nakon što je 18-godišnja Laura Dragaš iz Briševa u HTV- ovoj emisiji Labirint hrabro progovorila o teškim uvjetima u kojima živi njezina četveročlana obitelj te zatražila pomoć, pokrenula se lavina dobrote

Lauri se užario mobitel, pozivi su stizali iz svih krajeva Hrvatske, a ljudi dobra srca i namjera, s paketima pomoći zakucali su na vrata trošne potleušice u kojoj žive. No ono što je najvažnije, oglasili su se i iz Općine Poličnik s obećanjem da će im ubrzo osigurati zemljište i izgraditi kuću. - piše Zadarski list

- Neizmjerno sam zahvalna svima koji nam se javljaju, pomažu i žele pomoći. Uvjeti u kojima mi živimo postali su neizdrživi, a uz sav trud cijele obitelji, izlaz se nije niti nazirao. Zato sam odlučila zatražiti pomoć, ali se nisam nadala ovakvom odazivu. Nemam riječi kojima bih opisala ono što osjećam. - kaže 

Laura, maturantica srednje Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole, hrabra, pametna i vrijedna djevojka, koju teški životni uvjeti i siromaštvo nisu pokolebali, već očvrsnuli. Želja joj je po završetku srednjoškolskog obrazovanja položiti državnu maturu, upisati fakultet, a potom se zaposliti.

Želi raditi s djecom

- Još se nisam odlučila za zanimanje, ali će to zasigurno biti nešto vezano uz rad s djecom. Pedagogija, predškolski odgoj, razredna nastava ili nešto slično. Jučer su me zvali iz jedne udruge i rekli da bih od njih mogla dobiti stipendiju, tako da vjerujem da će teški dani uskoro biti iza mene i da ćemo moja obitelj i ja uskoro živjeti u uvjetima dostojnim čovjeka. Ponajviše me raduje što će moja 12-godišnja sestra Marija imati bar dio djetinjstva sretniji i ugodniji nego što sam imala ja, govori Laura.

Obitelj Dragaš živi u ruševnoj starini. Kuhinja od svega 15-ak metara četvornih jedini je prostor koji se grije, a pored nje, u odvojenom, tek nešto većem objektu, nalazi se soba u kojoj spava cijela obitelj. U dvorištu su im improvizirani umivaonik  i sudoper, te isto tako improvizirani zahod. Laurini roditelji su nezaposleni. Kako ni njih život nikada nije mazio, nisu uspjeli djeci osigurati ono najpotrebnije.

- Moj suprug je radio u građevinskom sektoru, ali je prije nekoliko godina postao višak i ostao bez posla. Sada, s 51 godinom života, do posla mu je još teže doći. Ja godinama radim samo po par mjeseci tijekom sezone, a sa socijalnom pomoći i jednokratnim pomoćima od Općine u novcu i drvu za ogrijev te paketima hrane od Caritasa, zapravo samo preživljavamo, govori Laurina majka Sandra (42), dodajući kako je neopisivo ponosna na kći jer se odvažila na pothvat za koji ona sama nije bila sposobna - tražiti izlaz iz teške situacije.

Ključna uloga Općine Poličnik

- Laura je borac odmalena. Sa svega 14 godina počela je raditi i zarađivati. Čuvala je djecu, konobarila i tim novcem kupovala sve ono što joj je potrebno, što joj mi kao roditelji nismo mogli priuštiti. Sama se snalazila i za knjige. Po završetku nastave prodala bi one koje joj više ne trebaju i kupovala za idući razred. Za mlađu kći knjige nam daje Caritas, kao i pakete osnovnih potrepština jednom mjesečno, priča nam Laurina majka dodajući kako su u Općini Poličnik imali dobru volju pomoći im obnoviti i upristojiti životni prostor, ali da to nije bilo moguće jer vlasništvo nad nekretninom nije 1/1. To nam potvrđuje i Davor Lončar, načelnik Općine Poličnik i saborski zastupnik.

- Vjerovali ili ne, prije sedam, osam dana pronašli smo rješenje za obitelj Dragaš. Javili su mi se donatori koji žele ostati anonimni i napravili smo plan. Oni su voljni pribaviti materijal za gradnju kuće, a ja sam ovih dana planirao sazvati izvanrednu ili telefonsku sjednicu Općinskog vijeća i iznijeti im taj prijedlog. Htjeli smo mi toj obitelji pomoći i ranije, planirali smo im obnoviti kuću, ali to nije bilo moguće jer su oni samo suvlasnici te kuće, odnosno vlasnici su tek jednog malog dijela. Godinama smo im, kao i mnogim drugim potrebitim stanovnicima naše općine, pomagali koliko i kako smo mogli u novcu, jednokratnim pomoćima, u drvu za ogrijev i slično, kaže Lončar i dodaje da će općina otkupiti zemljište na kojem će ubrzo započeti gradnja kuće za obitelj Dragaš te da će im platiti i sva davanja za dozvole, komunalnu naknadu i slično.

- Nećemo ih ostaviti ni kad usele u novu kuću. Općina će im pomagati u podmirenja režija, struje i vode. Žao mi je samo što se sada javljaju neki ljudi, kite tuđim zaslugama i prikazuju kao spasioci, a to nisu. Dakle, inicijativa za pomoć obitelji Dragaš već je pokrenuta i realizacija je tu, nadomak, tvrdi Lončar te dodaje kako Općina nema dovoljno sredstava da svim potrebitim stanovnicima odmah riješi sve probleme.

- Pomažemo koliko možemo. Financirali smo obnovu i gradnju kuća za više obitelji. Prošle godine smo financirali gradnju kuće do roh-bau faze za obitelj Surać. Primjera imamo zaista puno, zaključuje Lončar te obećava kako će dati sve od sebe da pronađe i trajno radno mjesto za bar jednoga od supružnika Dragaš i to na području općine Poličnik jer je, kaže, svjestan da im je prijevoz prepreka za rad na nekom udaljenijem području.

Pomoć dobrih ljudi

Iako je priča Laure Dragaš prije svega bila usmjerena na pomoć u rješavanju stambenog pitanja, odnosno toplog i za život uvjetnog krova nad glavom, njezina iskrenost i hrabrost dirnule su mnoge ljude koji su odlučili pomoći odmah, onoliko koliko mogu. Mladić u ranim 20-im godinama, koji je želio ostati anoniman, a kojeg smo jučer ujutro zatekli u kući Dragaševih, jedan je od njih. Netom prije nas došao je s paketićem kućnih potrepština i nešto novca koje su on i njegovi prijatelji prikupili dan ranije. Pomoć su najavile i navijačke skupine Torcida i Tornado. Prvi će u subotu na središnjem zadarskom trgu prodavati navijačke rekvizite i novac donirati Dragašima, a drugi će na utakmicama kupa Krešimira Ćosića prikupljati donacije. Dok smo pričali s Laurom i njezinom majkom, na vrata kuhinje pokucao je još jedan mladić. 

- Tražim obitelj Laure Dragaš, kaže, a kad je dobio potvrdu da je na pravoj adresi, predstavlja se i pojašnjava kako je gledao Laurinu priču na HTV-u te donio donaciju.

- Ja sam Josip Bakmaz (sin vlasnika trgovačkog lanca Bakmaz op.a.). Spremili smo vam neke sitnice, da bar malo pomognemo, kazao je Bakmaz te iz vozila iznio nekoliko paketa s osnovnim kućnim potrepštinama.

Zadar je i u osvoj priči pokazao da u njemu živi puno ljudi velikog srca, emaptičnih i spremnih pomoći sugrađaninu u nevolji. - piše Zadarski list

Podaci za pomoć

Lauri i njezinoj obitelji možete pomoći uplatom na žiro račun u OTP banci: Dragaš Laura, Pavličova ulica 8, Briševo: IBAN HR8024070003104973657

hr Thu Feb 15 2018 16:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc6003e0e493846048b4674/80
Foto: Pixabay

Roditelji u Hrvatskoj bi uskoro trebali primati punu plaću tijekom roditeljskog dopusta?

Hrvatska će biti jedna od samo tri europske države u kojima bi roditelji iznos pune svoje plaće primali za trajanja cijelog roditeljskog dopusta

Ministarstvo za demografiju i obitelj priprema izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, prema kojima će delimitirana biti i naknada za majke odnosno očeve tijekom drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta - otkrio je danas pomoćnik ministrice Ivica Bošnjak. - piše Novi list.

Vjeruje, kako je kazao, da bi zakonske izmjene mogle stupiti na snagu u prvoj polovici iduće godine. Hrvatska će u tom slučaju, kazao je, biti jedna od samo tri europske države u kojima bi roditelji iznos pune svoje plaće primali za trajanja cijelog roditeljskog dopusta. Osim toga, otkrio je da su u pripremi i izmjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, prema kojima će ženama koje pokušavaju začeti biti omogućen veći broj besplatnih postupaka potpomognute oplodnje, također moguće već u prvoj polovici iduće godine.

Prema sadašnjem zakonu parovi imaju pravo na deset besplatnih postupaka, od kojih su četiri pokušaja intrauterine inseminacije (IUI) te šest pokušaja izvantjelesne oplodnje (IVF). Zasad nije poznato na koliko će dodatnih besplatnih postupaka imati pravo nakon izmjene zakona. Treća je novost i to da se razmišlja o povećanju mirovina žena koje su bile, odnosno tek će biti na rodiljnom odnosno roditeljskom dopustu - pitanju na koje je Ministarstvo potaknuo upravo Novi list."Imali smo upita o tome, i mogu reći da Ministarstvo radi na rješenju i tog problema", odgovorio je Bošnjak na naš upit hoće li se, i na koji način država pozabaviti činjenicom da vrijeme provedeno na rodiljnom odnosno roditeljskom dopustu majkama, odnosno očevima koji koriste roditeljski dopust, može značajno smanjiti iznos buduće mirovine.

U njezin izračun ulazi i rodiljna odnosno limitirana roditeljska naknada, koja može biti i niža od plaće, pa što je žena više puta koristila rodiljni odnosno roditeljski dopust, primjerice u trajanju od tri godine za treće i svako sljedeće dijete, buduća će joj mirovina biti manja. Prije deset godina je država u potpunosti delimitirala iznos rodiljne odnosno roditeljske naknade za prvih šest mjeseci, koja je dotad iznosila najviše 4.250 kuna, dok je 1. srpnja prošle godine iznos novčanih naknada u preostalom dijelu rodiljnog odnosno rodteljskog dopusta povećan sa 2.660 na 3.991 kuna.

Nakon proteka tih prvih šest, odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta, za blizance, treće i svako sljedeće dijete limit je pak povećan sa 1.663 kune na 2.328 kuna, koliko sad dobivaju i nezaposleni roditelji i roditelji izvan sustava rada, koji su dotad imali pravo na naknadu od, također, 1.663 kune. I te bi naknade u prvoj polovici iduće godine trebale biti delimitirane, što znači da bi majke odnosno očevi trebali dobivati iznos svoje prijašnje plaće. - piše Novi list

hr Tue Oct 16 2018 17:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b8111a1cb557a57848b45ca/80
Foto: Pixabay

Split: 1. zajednička konferencija foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, gradova i sveučilišta

Okrugli stolovi u okviru 1. zajedničke konferencije triju foruma jadransko-jonskog područja

U sklopu 1. zajedničke konferencije foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, gradova i sveučilišta, 17. listopada 2018. u Splitu, u hotelu Radisson Blue, održat će se u popodnevnim satima, s početkom u 14,30, sedam okruglih stolova, posvećenih temama od zajedničkog interesa za regiju: Plavi rast, Povezivanje regije, Kvaliteta okoliša i poljoprivreda, Održivi turizam, Poduzetništvo žena, Društveni izazovi i Ekonomske analize.

Na njima će sudjelovati renomirani stručnjaci iz navedenih područja iz osam zemalja, predstavnici nadležnih ministarstava, zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici gospodarskih komora, gradova i sveučilišta, te predstavnici tvrtki - gospodarstvenici.

Društveni izazovi

Tema: ''Kohezija jadransko-jonske regije – Globalni izazovi''

Okrugli stol će otvoriti pitanja o migracijama, ali i teme poput društvene solidarnosti, civilne zaštite te zajedničkog odgovora na prirodne katastrofe u regiji i njihove posljedice (požari, poplave, potresi…). Prirodne katastrofe ne poznaju državne granice stoga je cilj ponuditi zajednički odgovor na pitanje poput sustava zaštite od požara i obuke vatrogasaca regije.

Među panelistima su:

Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice i potpredsjednik Međunarodne organizacije zaštite i spašavanja (CIFT)

Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.

Poduzetništvo žena

Tema: ''Žene i uspjeh''

Okrugli stol će okupiti brojne uspješne sportašice koje su jednako uspješno nastavile poslovne karijere. Bavit će se pitanjem odnosa žena prema poslovnom uspjehu, načinima kako sport može pozitivno utjecati i pomoći u kasnijoj poslovnoj karijeri, ali i preprekama i potporama na poslovnom putu.

Među panelisticama su Iva Olivari, Jelena KostanićTošić, Sanda Čorak, Sanja Ančić Ćurković, Anđa Jelavić, Sunčica Ivanišević-Kukoč, NenniDelmestrei Milena Šijan.

Povezivanje regije

Tema: ''Jadransko-jonski koridori i nastavak na događaj iz Olimpije posvećen kruzing sektoru’’

Stol će se baviti poboljšanjem prometne i energetske povezanosti unutar Jadransko-jonske regije te s ostatkom Europe i svijeta. Raspravljat će se o kompletnoj izgradnji Jadransko-jonskog koridora, željezničkog i cestovnog, razvoju zračnog sustava, te posebno daljnjim smjerovima razvoja kruzing turizma kao jednog od najdinamičnijih sektora.

Među panelistima su:

Sanja Steiner, Fakultet prometnih znanosti Zagreb

Andrea Mosconi, Gospodarska komora Ancone

Održivi turizam

Tema: ''Kreativni kulturni turizam i održive EUSAIR destinacije''

U kontekstu EU godine kulturne baštine i turističke godine EU-Kina okrugli stol će se baviti pitanjem poticanja kreativnosti u kulturnom turizmu, selektivnom obliku turizma koji najviše privlači goste iz Kine i zbog kojeg gosti iz dalekih destinacija dolaze van glavne sezone te borave dulji period. Raspravljat će se i o upravljanju održivim turizmom na regionalnom nivou, u skladu sa 17 ciljeva održivog razvoja UN-ovog Programa 2030.

Među panelistima su:

Diego Marani, visoki savjetnik za kulturne politiku Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS)

Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma

Plavi rast

Tema:''Hrana iz mora - stanje i perspektive''

Budući da kontinuirano rastu svijest o nužnosti osiguranja održivosti prirodnih resursa mora i vode, kao i svijest o prednostima mediteranske prehrane, te marikultura postaje jedna od najbrže rastućih prehrambenih proizvodnji u svijetu, cilj je razmijeniti iskustva i ponuditi inovativne ideje koje će dovesti do povećanja konkurentnosti ribljih proizvoda Jadransko-jonske regije.

Među govornicima su:

Ante Mišura, pomoćnikministrapoljoprivrede, Upravaribarstva

Mario Giordano, prof. Sveučilišta PolitecnicaMarche izAncone

Kvaliteta okoliša i poljoprivreda

Tema: ''Zelena makroregija''

S ciljem očuvanja i poboljšanja kvalitete okoliša, na stolu će se raspravljati o gospodarenju otpadom s naglaskom na otpadne vode i zagađenje zraka, smanjivanje njihovih količina te mogućnosti recikliranja i ponovne upotrebe.

Među panelistima su:

Marija Vučković, državna tajnica Ministarstva poljoprivrede

GiuseppeScarponi, MarchePolytechnic University

Ekonomske analize

Tema: ''Raznolikost kao potencijal''

Cilj je utvrditi izvore podataka u zemljama regije i njihovu usporedivost, analizirati regionalne gospodarske prednosti i slabosti, mogućnosti i prioritete za strateška ulaganja i dr. Jadransko-jonska regija je područje značajnih društveno-ekonomskih razlika među državama koje joj pripadaju, a upravo ta raznolikost predstavlja značajan potencijal.

Među panelistima su:

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK

- Ana Odak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i EU fondova 
hr Tue Oct 16 2018 17:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc5e9cd0e493812008b4793/80

Misa za početak akademske godine na splitskom Kampusu

Euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, u koncelebraciji s povjerenikom za mlade dr. don Mihaelom Provićem i prodekanom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu dr. fra Antom Akrapom

Više stotina splitskih studenata okupilo se na blagdan sv. Terezije Avilske, u ponedjeljak 15. listopada, u velikoj sportskoj dvorani Studentskoga doma „Dr. Franjo Tuđman“ na Kampusu u Splitu, kako bi primili Božji blagoslov i zazvali Duha Svetoga za uspješan početak nove akademske godine 2018./2019. 

Euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, u koncelebraciji s povjerenikom za mlade dr. don Mihaelom Provićem i prodekanom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu dr. fra Antom Akrapom. Slavlje je pjesmom uzveličao „Veritasaeterna“.

Nakon što je pozdravio svećenike, predstavnike županijskih i gradskih vlasti, rektora, dekane, profesore, sve djelatnike Sveučilišta u Splitu i studente, nadbiskup je kazao da želimo ovo vrijeme prikazati Onome koji je izvor znanja i mudrosti, koji nas je, svakoga u svom pozivu i poslanju, uključio u svoj velebni plan.

U svojoj je propovijedi govorio o duhovnoj i intelektualnoj izgradnji, o snovima mladih ljudi i traženju istine. 

- Mladi danas obilježeni su bulimijom informacija i anoreksijom snova. Informacije stalno gutamo i a nikad ih dovoljno, a snova nemamo“, kazao je nadbiskup Barišić dodavši da se ne smijemo zatvarati u napredak i konsumizam nego tražiti istinu. „Pitanje je gdje je i kako tražiti? Nije svako traženje pogođeno. Ponekad tragamo daleko, a nismo ni svjesni da u nama teče vena života. Rekao je sv. Pavao u stilu de Chardina da je u svima nama porođajni proces i sve ide prema svom ostvarenju. U nama je Duh života, vena života. - istaknuo je mons. Barišić. 

U nastavku je progovorio o molitvi, razgovoru s Bogom kazavši: 

„Kad nam je teško u životu potrebno je duboko udahnuti, tako je i s molitvom.Molitva je disanje vjere. Ploda nema bez žrtve i truda, bez mistike, a mistika je povezanost s Gospodinom. Tek onda može doći etika.“

 Na kraju svoje propovijedi progovorio je o sv. Tereziji Avilskoj, naučiteljici Crkve. Naglasio je kako je ona bila povezana duhom i umom s Isusom Kristom te je donosila obilne plodove. Govorila je: „Samo Bog je dosta!“ Podsjetio je na riječi pape Franje da ne možemo kao kršćani živjeti napola, da ne možemo uz Boga imati još neke idole. Ohrabrio je studente da s nadom i vjerom hode kroz ovu akademsku godinu kako bi donijeli plod – položili ispite i stekli diplomu – ali i da međusobne odnose hrane gestom ljubavi i solidarnosti.

U ime organizatora, Ureda za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije, pred kraj misnoga slavlja okupljenima se obratio predstojnik Ureda dr. Prović poručivši studentima da imaju Crkvu koja im može pomoći u njihovu dozrijevanju i da uz formaciju koju imaju na svojim fakultetima mogu dobiti i ovu duhovnu formaciju preko svećenika i Nadbiskupije.

- Ipak, najljepše sunce sja u Hrvatskoj! - kazao je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban obrativši se mladima.

 Naglasio je da Splitsko-dalmatinska županija u posljednje vrijeme čini mnogo na programima prema mladima. Podsjetio je na Centar izvrsnosti. Pozvao je mlade na strpljenje kazavši da u Hrvatskoj ima ljudi koji misle na njih i koji će im biti potpora da oni grade bolju i sretniju Hrvatsku.U ime grada Splita mladima se obratio Igor Stanišić, predsjednik splitskoga Gradskog vijeća kazavši da studentima nije došao docirati i davati savjete jer je do nedavno i on sam bio student. Poželio im je sreću i puno uspjeha.

Riječ pozdrava uputio je i ravnatelj Studentskog centra u Splitu gospodin Petar Smajić zaželjevši mladima da im Bog da zdravlje, snage i upornosti da uredno izvršavaju studentske obveze jer samo rad im može biti jamstvo uspjeha. Onoliko koliko budu davali, toliko mogu očekivati da im se vrati.

Na kraju se nazočnima obratio i rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. Dragan Ljutić poželjevši studentima da izdrže sve nedaće s kojima će se suočiti, da steknu znanje koje će im u životu trebati, da se budu spremi boriti u životu za sve veća i bolja postignuća na dobrobit Sveučilišne zajednice, grada, države i naroda. Poručio je kako vjeruje našim studentima, koji iz godine u godinu pokazuju vrhunske rezultate na međunarodnim natjecanjima. Misi je prethodila trodnevna duhovna obnova za studente koju je predvodio prof. dr. fra Ante Vučković pod geslom „Život oblikovan Riječju“.

hr Tue Oct 16 2018 15:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2b9aa0b9e03e81208b45af/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Napojnice podržava 77% ispitanika, a najčešće ih ostavljaju konobarima

Ostavljate li napojnice čak i ako ne podržavate takvu praksu? Koliku napojnicu ostavljate, kojim djelatnicima i mislite li da napojnice zaslužuju svi ili samo neki, MojPosao je istražio u anketi provedenoj na više od 3800 ispitanika.

Većina ispitanika (61%) podržava ostavljanje napojnica, ali to čine samo za pojedine usluge. Napojnice najčešće ostavljaju konobarima u restoranima i kafićima, frizerima, automehaničarima i taksistima. Odluka o napojnici najviše ovisi o ljubaznosti osoblja, visini računa te kvaliteti usluge, a obično iznosi 5 do 10 posto vrijednosti računa.

„Ostavljam napojnicu ako je pružatelj usluge otišao izvan onoga što bih ja kao kupac očekivao“, kaže jedan ispitanik, a drugi navodi da napojnicu ostavlja 'za usluge u kojima je plaća zaposlenika niža od prosječne plaće.'

Za bilo koju uslugu napojnice podržava i ostavlja 16% ispitanika. Uz prethodno spomenute djelatnike, oni napojnice ostavljaju i cvjećarima, pekarima, prodavačima.

„Ako je djelatnik bio uslužan i ljubazan, po meni je zaslužio napojnicu. Uvijek je lijepo uljepšati nekome dan, tko to zasluži“, kaže jedan ispitanik. Drugi navodi da mu je žao što napojnicu ne mogu dobivati djelatnici svih sektora: „Odgajatelji prečesto ne dobiju ni riječ zahvale, o napojnici nema ni govora, a čuvaju najveće blago roditelja i nose veliku odgovornost na svojim leđima.“

Napojnice ne podržava, ali ih ostavlja 10% ispitanika koji napojnicom nagrađuju ljubaznost i uslužnost djelatnika ukoliko su one 'iznad prosjeka'.

„Napojnica (ili bolja stimulacija) bi trebala biti stvar poslodavca ali se prebacuje na krajnjeg korisnika“, smatra jedan ispitanik, a drugi dodaje: „Osobno mi predstavlja problem osjećaj obaveze ostavljanja napojnice čak i kada nisam zadovoljan uslugom. Prvenstveno bi i zaposlenici i poslodavci u uslužnim zanimanjima trebali promijeniti pristup u odnosu na korisnike kako bi opravdali ostavljanje napojnice.“

Napojnice ne ostavlja i ne podržava 13% ispitanika. Smatraju da su djelatnici plaćeni za svoj rad te da ni sami ne primaju napojnice na svojim radnim mjestima. Također navode da ne podržavaju praksu koja se ne primjenjuje u jednakoj mjeri u svim djelatnostima.

„Smatram da su cijene usluga prilično visoke za naš standard stoga napojnica ne dolazi u obzir“, kaže jedan ispitanik, a drugi dodaje: „Ili neka se na neki način uredi kolika bi napojnica trebala biti ili neka to ne bude praksa. Nikad ne znam jesam li dovoljno ostavio i to me živcira“, zaključuje.

hr Tue Oct 16 2018 14:40:59 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .