Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a85a5832af47fa3118b4593/80
Foto: HRT

Hrabra maturantica potaknula svojom pričom najbolje u ljudima

Nakon što je 18-godišnja Laura Dragaš iz Briševa u HTV- ovoj emisiji Labirint hrabro progovorila o teškim uvjetima u kojima živi njezina četveročlana obitelj te zatražila pomoć, pokrenula se lavina dobrote

Lauri se užario mobitel, pozivi su stizali iz svih krajeva Hrvatske, a ljudi dobra srca i namjera, s paketima pomoći zakucali su na vrata trošne potleušice u kojoj žive. No ono što je najvažnije, oglasili su se i iz Općine Poličnik s obećanjem da će im ubrzo osigurati zemljište i izgraditi kuću. - piše Zadarski list

- Neizmjerno sam zahvalna svima koji nam se javljaju, pomažu i žele pomoći. Uvjeti u kojima mi živimo postali su neizdrživi, a uz sav trud cijele obitelji, izlaz se nije niti nazirao. Zato sam odlučila zatražiti pomoć, ali se nisam nadala ovakvom odazivu. Nemam riječi kojima bih opisala ono što osjećam. - kaže 

Laura, maturantica srednje Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole, hrabra, pametna i vrijedna djevojka, koju teški životni uvjeti i siromaštvo nisu pokolebali, već očvrsnuli. Želja joj je po završetku srednjoškolskog obrazovanja položiti državnu maturu, upisati fakultet, a potom se zaposliti.

Želi raditi s djecom

- Još se nisam odlučila za zanimanje, ali će to zasigurno biti nešto vezano uz rad s djecom. Pedagogija, predškolski odgoj, razredna nastava ili nešto slično. Jučer su me zvali iz jedne udruge i rekli da bih od njih mogla dobiti stipendiju, tako da vjerujem da će teški dani uskoro biti iza mene i da ćemo moja obitelj i ja uskoro živjeti u uvjetima dostojnim čovjeka. Ponajviše me raduje što će moja 12-godišnja sestra Marija imati bar dio djetinjstva sretniji i ugodniji nego što sam imala ja, govori Laura.

Obitelj Dragaš živi u ruševnoj starini. Kuhinja od svega 15-ak metara četvornih jedini je prostor koji se grije, a pored nje, u odvojenom, tek nešto većem objektu, nalazi se soba u kojoj spava cijela obitelj. U dvorištu su im improvizirani umivaonik  i sudoper, te isto tako improvizirani zahod. Laurini roditelji su nezaposleni. Kako ni njih život nikada nije mazio, nisu uspjeli djeci osigurati ono najpotrebnije.

- Moj suprug je radio u građevinskom sektoru, ali je prije nekoliko godina postao višak i ostao bez posla. Sada, s 51 godinom života, do posla mu je još teže doći. Ja godinama radim samo po par mjeseci tijekom sezone, a sa socijalnom pomoći i jednokratnim pomoćima od Općine u novcu i drvu za ogrijev te paketima hrane od Caritasa, zapravo samo preživljavamo, govori Laurina majka Sandra (42), dodajući kako je neopisivo ponosna na kći jer se odvažila na pothvat za koji ona sama nije bila sposobna - tražiti izlaz iz teške situacije.

Ključna uloga Općine Poličnik

- Laura je borac odmalena. Sa svega 14 godina počela je raditi i zarađivati. Čuvala je djecu, konobarila i tim novcem kupovala sve ono što joj je potrebno, što joj mi kao roditelji nismo mogli priuštiti. Sama se snalazila i za knjige. Po završetku nastave prodala bi one koje joj više ne trebaju i kupovala za idući razred. Za mlađu kći knjige nam daje Caritas, kao i pakete osnovnih potrepština jednom mjesečno, priča nam Laurina majka dodajući kako su u Općini Poličnik imali dobru volju pomoći im obnoviti i upristojiti životni prostor, ali da to nije bilo moguće jer vlasništvo nad nekretninom nije 1/1. To nam potvrđuje i Davor Lončar, načelnik Općine Poličnik i saborski zastupnik.

- Vjerovali ili ne, prije sedam, osam dana pronašli smo rješenje za obitelj Dragaš. Javili su mi se donatori koji žele ostati anonimni i napravili smo plan. Oni su voljni pribaviti materijal za gradnju kuće, a ja sam ovih dana planirao sazvati izvanrednu ili telefonsku sjednicu Općinskog vijeća i iznijeti im taj prijedlog. Htjeli smo mi toj obitelji pomoći i ranije, planirali smo im obnoviti kuću, ali to nije bilo moguće jer su oni samo suvlasnici te kuće, odnosno vlasnici su tek jednog malog dijela. Godinama smo im, kao i mnogim drugim potrebitim stanovnicima naše općine, pomagali koliko i kako smo mogli u novcu, jednokratnim pomoćima, u drvu za ogrijev i slično, kaže Lončar i dodaje da će općina otkupiti zemljište na kojem će ubrzo započeti gradnja kuće za obitelj Dragaš te da će im platiti i sva davanja za dozvole, komunalnu naknadu i slično.

- Nećemo ih ostaviti ni kad usele u novu kuću. Općina će im pomagati u podmirenja režija, struje i vode. Žao mi je samo što se sada javljaju neki ljudi, kite tuđim zaslugama i prikazuju kao spasioci, a to nisu. Dakle, inicijativa za pomoć obitelji Dragaš već je pokrenuta i realizacija je tu, nadomak, tvrdi Lončar te dodaje kako Općina nema dovoljno sredstava da svim potrebitim stanovnicima odmah riješi sve probleme.

- Pomažemo koliko možemo. Financirali smo obnovu i gradnju kuća za više obitelji. Prošle godine smo financirali gradnju kuće do roh-bau faze za obitelj Surać. Primjera imamo zaista puno, zaključuje Lončar te obećava kako će dati sve od sebe da pronađe i trajno radno mjesto za bar jednoga od supružnika Dragaš i to na području općine Poličnik jer je, kaže, svjestan da im je prijevoz prepreka za rad na nekom udaljenijem području.

Pomoć dobrih ljudi

Iako je priča Laure Dragaš prije svega bila usmjerena na pomoć u rješavanju stambenog pitanja, odnosno toplog i za život uvjetnog krova nad glavom, njezina iskrenost i hrabrost dirnule su mnoge ljude koji su odlučili pomoći odmah, onoliko koliko mogu. Mladić u ranim 20-im godinama, koji je želio ostati anoniman, a kojeg smo jučer ujutro zatekli u kući Dragaševih, jedan je od njih. Netom prije nas došao je s paketićem kućnih potrepština i nešto novca koje su on i njegovi prijatelji prikupili dan ranije. Pomoć su najavile i navijačke skupine Torcida i Tornado. Prvi će u subotu na središnjem zadarskom trgu prodavati navijačke rekvizite i novac donirati Dragašima, a drugi će na utakmicama kupa Krešimira Ćosića prikupljati donacije. Dok smo pričali s Laurom i njezinom majkom, na vrata kuhinje pokucao je još jedan mladić. 

- Tražim obitelj Laure Dragaš, kaže, a kad je dobio potvrdu da je na pravoj adresi, predstavlja se i pojašnjava kako je gledao Laurinu priču na HTV-u te donio donaciju.

- Ja sam Josip Bakmaz (sin vlasnika trgovačkog lanca Bakmaz op.a.). Spremili smo vam neke sitnice, da bar malo pomognemo, kazao je Bakmaz te iz vozila iznio nekoliko paketa s osnovnim kućnim potrepštinama.

Zadar je i u osvoj priči pokazao da u njemu živi puno ljudi velikog srca, emaptičnih i spremnih pomoći sugrađaninu u nevolji. - piše Zadarski list

Podaci za pomoć

Lauri i njezinoj obitelji možete pomoći uplatom na žiro račun u OTP banci: Dragaš Laura, Pavličova ulica 8, Briševo: IBAN HR8024070003104973657

hr Thu Feb 15 2018 16:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Problemi na Pantovčaku: Predsjednica ne može pronaći kuhara!

Situacija je gotovo tragikomična: državne službe suočavaju se s nedostatkom kvalificirane radne snage u kuhinjama jer su pravi kuhari i kuharice pobjegli na bolje plaćene poslove u turistička odredišta ili u inozemstvo

Iz povjerljivih izvora Net.hr saznaje da su najtraženiji – kuhari. Naravno, ne govori se o tome javno, to ostaje u diskreciji državnog aparata, ali upućeni tvrde da je situacija gotovo na rubu krizne. Nema dovoljno kuhara, niti pomoćnog kuharskog osoblja, a sva nastojanja da se naše kvalificirano osoblje  najčešće padaju u vodu.

Plaća od 3200 kuna je, očito, problem

U čemu je problem? U iznimno niskoj plaći, a istodobno je posao kompliciran i opterećen protokolom i sigurnosnim provjerama. Posao kuhara/kuharice ranga kakav se trenutno traži bio bi plaćen oko 3200 kuna neto.

Podrazumijeva se da za osobu koja radi u tim osjetljivim političkim strukturama taj posao mora biti jedini, dakle, nema kombiniranja s još jedim poslom, ili prilike za dodatni “fuš”. Jedina je atrakcija posla eventualno rad u prekrasnom okruženju parka na Pantovčaku ili ćurlikanje paunova.

Stalni natječaji bez rezultata

Da su nevolje s potragom za kuharima i kuharicama za državne uglednike dosta intenzivne pokazuju i učestali natječaji za ta radna mjesta što se može provjeriti na stranici Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, što je zajednička stručna služba koja zbrinjava i Hrvatski sabor i Vladu i Ured predsjednice i ostale najviše državne intitucije.

Vrlo su učestale objave natječaja za ta radna mjesta, potom slijede objave o intervjuima koji su se javili na natječaj, a onda i Odluke o djelomičnom obustavljanju. U jednoj takvoj odluci, od 6. prosinca 2017. gotovo su i detaljno opisane muke potrage za kuharima: “Javni natječaj se djelomično obustavlja iz razloga što od 2 kandidata koja su pristupila testiranju niti jedan nije postigao zadovoljavajuće rezultate”.

Nitko ne želi kuhati kod predsjednice

Zabilježen je natječaj 8.1. 2018., zatim 22. 1., 30.1. bili su intervjui, zatim opet slijede natječaji. Zadnji je još aktualan: 9. svibnja 2018. traže se 3 kuhara!

Dok predsjednica i premijer vode bitku tko će prije predstaviti demografske mjere i spriječiti ili zaustaviti odlazak kvalificirane radne snage iz Hrvatske, reklo bi se da posljedice egzodusa i surove hrvatske stvarnosti osjećaju doslovno na svom vlastitom tanjuru.

Crno na bijelo dobivaju dokaz da kvalificirani radnici u Hrvatskoj više ne žele raditi za plaću koja ne omogućava pristojan život i da odlaze tamo gdje se cijeni njihovo znanje i kompetencija. I da se ne daju impresionirati činjenicom da rade “kod premijera” ili “kod predsjednice”, piše Net.hr.

hr Sun May 20 2018 12:53:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b017d0e2af47f5d0d8b45ed/80

HAK: Zbog prometne nezgode sporije na A3 prije čvora Lužani

Zbog prometne nezgode na autocesti A3 Bregana-Lipovac, prije čvora Lužani, u smjeru Lipovca promet teče usporeno, izvijestio je u nedjelju Hrvatski auto-klub (HAK), a vozače poziva na pojačan oprez zbog uočene srne unutar ograde autoceste A4 Goričan-Zagreb kod čvora Breznički Hum.

Zbog jake bure na dionicama Jadranske magistrale (DC8) Novi Vinodolski-Senj i Karlobag-Sveta Marija Magdalena zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).
Jak vjetar usporava vožnju na autocesti A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići, vozi se uz ograničenje brzine od 60 kilometara na sat.

Od 9 do 18 sati za sav se promet zatvara državna cesta DC56 na dionici od Skradinskog mosta do Lozovca, zbog automobilističke utrke. Promet će se preusmjeriti na autocestu A1.

Zbog radova se vozi jednom stranom, dvosmjerno, na autocestama: A1 kroz tunel Sveti Rok do vijadukta Božići, A2 Zagreb-Macelj između čvorova Zabok i Zaprešić i kroz tunel Đurmanec (od 52. +600 do 55. km), A3 Bregana-Lipovac između odmorišta Ježevo i čvora Ivanić Grad te između čvora Babina Greda i odmorišta Rastovica, A4 Goričan-Zagreb između čvorova Ivanja Reka i Kraljevečki Novaki te Breznički Hum i Komin, (zatvoren je ulazni krak čvora Kraljevečki Novaki iz smjera Sesveta u smjeru čvora Ivanja Reka), A6 Rijeka-Zagreb između čvora Vrbovsko i tunela Čardak, između čvorova Ravna Gora i Delnice te kroz tunel Sleme.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Zbog radova na graničnom prijelazu Gornji Brgat mogući su povremeni zastoji, osobito tijekom ljetne sezone, jer je predviđeno da će radovi trajati do kraja godine. 

Zbog izbjegavanja prometnih gužvi na graničnom prijelazu Metković/Doljani zabranjuje se promet turističkim autobusima od 10. svibnja do 30. listopada 2018.

hr Sun May 20 2018 10:03:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

INTERVJU Kujundžić: Nema privatnih ordinacija, liječnici neće moći s njima sami raspolagati

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu komentirao je neke od glavnih primjedbi iznesenih na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti te pojasnio promjene koje predlaže, prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je prošao e-savjetovanje, proteklih je tjedana javno izneseno niz primjedbi, a glavna je da se radi o potpunoj privatizaciji primarne zaštite, a svoje nezadovoljstvo iskazale su i  županije. Hoćete li neke odredbe ipak mijenjati?

Na prijedlog zakona stiglo je oko 5300 prijedloga i sugestija koje analiziramo i mogu reći da ćemo sve što je korisno uzeti u obzir. Ovim izmjenama sustav uređujemo i pritom nikoga ne želimo zakinuti. Umjesto pojmova zakupa i koncesija koje smo imali dosad uvodimo pojam ordinacije, no to nije nikakva privatna ordinacija niti znači privatizaciju primarne zaštite. Za pacijente to ništa ne mijenja, a nositelji ordinacija djelatnost ugovaraju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), ta će se djelatnost odvijati u prostorima koji ostaju u vlasništvu grada odnosno županije, a ordinacije se neće moći premještati mimo toga, kako se sugerira. Ordinacije će imati obvezu prilagoditi radno vrijeme prema onome što će odrediti županijski uredi za zdravstvo i dobit će obvezu participirati u dežurstvima vikendom. To dosad brojni koncesionari nisu radili, zbog čega imamo veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, a imat će i zakonsku obvezu intervenirati u izvanrednim situacijama kao što su poplave i slično.

Kakva će biti uloga domova zdravlja i ovlasti županija kao njihovih vlasnika. Tvrdi se naime se domovi zdravlja ovim ukidaju, da će izgubiti većinu prihoda dok će im ostati neodrživi fiksni rashodi za zgade i administraciju?

Zakonom je već definirano koje su ingerencije županije i tu se ništa ne mijenja. Županije će i dalje organizirati primarnu zaštitu na svom području, odnosno ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije. No, sada im se otvara prostor da u domu zdravlja organiziraju i specijalističku djelatnost, da angažiraju specijaliste iz bolnica, da otvore fizikalnu medicinu, logopediju, a svi će oni sklapati ugovore s domom zdravlja. To bi trebalo smanjiti pritisak na bolnice, pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane ordinacije će, umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije, plaćati najam ordinacije po tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju prema kriterijima po kojima se takva cijena formira. To će donijeti veću zaradu županijama, koje će zatim lakše moći financirati ordinacije u mjestima gdje je manje pacijenata i koja su za liječnike manja atraktivna. 

Neka su istraživanja pokazala da desetak posto liječnika ne želi ući u sustav ordinacija već da žele ostati pri domu zdravlja. Dosad je 30 posto ordinacija po zakonu moralo ostati pri doma zdravlja, hoće li i u novom zakonu ostati slična mogućnost? 

Ostavit ćemo takvu mogućnost, no zasad još nismo odredili koji će to postotak biti. Nikoga ne želimo nagovarati a još manje tjerati da uzme ordinaciju, no zato ćemo kroz posebnu uredbu o nagrađivanju omogućiti da i ti liječnici, koji ostanu pri domu zdravlja a imaju veliki broj pacijenata i dobro rade, budu bolje plaćeni nego dosad. Postojeći sustav je doktore iz domova zdravlja tjerao da idu u koncesionare jer drugačije nisu mogli više zaraditi bez obzira koliko radili.  Što se tiče kriterija za procjenu tko je od zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i bolnicama postigao natprosječne rezulate da bi bio nagrađen, mislim da tu svi malo kompliciramo. Za to postoje relativno jednostavni kriteriji. Nikako se ne mogu složiti da je nemoguće izmjeriti nečiji rad u medicini jer postoje vrlo jasni kriteriji a to su izvršenost postupaka i složenost postupaka.

U prijedlogu zakona predviđa se i mogućnost prijenosa ordinacija na drugog liječnika pri odlasku u mirovinu. Hoće li o tome liječnici odlučivati samostalno i koji će biti kriteriji za to?

Nema automatskog prijenosa, nego se raspisuje natječaj. Liječnik će u ordinaciji moći zaposliti mladog liječnika, no to ni u kom slučaju ne znači da će on automatski moći naslijediti tu ordinaciju. Po odlasku u mirovinu ići će se na javni natječaj koji će raspisati županija. Uz to, da bi netko mogao uopće dobiti status budućeg nositelja ordinacije, on će u toj ordinaciji morati prethodno raditi godinu do dvije dana te dobiti potpise pacijenata da ga žele kao njihovog budućeg liječnika, što je osnova za sklapanje ugovora s HZZO-om. 

Što će biti sa 111 ljekarni pri domovima zdravlja, hoće li ih sadašnji zakupci zaista dobiti besplatno te s njima raspolagati kako žele?

Dok rade mogu biti u statusu kakav imaju sada, a to znači da u tom prostoru mogu raditi na temelju ugovora s HZZO-om. No, kada odlaze u mirovinu prostor se vraća vlasniku, županiji ili gradu, koja će ga zatim iznajmiti za ljekarničku djelatnost nekom drugom nakon provedenog natječaja. Dakle, ti će prostori biti na transparentan način preneseni na nekog drugog koji će ih plaćati po tržišnim uvjetima.

Kritičari prijedloga zakona tvrde da ni ove izmjene neće motivirati liječnike, posebno mlade, da idu raditi u manja mjesta. 

U zakonu predviđamo mjere kojima ih želimo motivirati za to. Mi s jedne strane želimo čuvati dostupnost i kvalitetu zdravstvene usluge prema pacijentima, a s druge strane su nam važni ljudski resursi i interes liječnika da ostanu u Hrvatskoj, da rade i za to budu motivirani. U depriviranim područjima, gdje nema dovoljnog broja pacijenata po jednom timu, liječnicima se već sada isplaćuje glavarina kao da imaju standardom predviđeni puni broj pacijenata. Sada uvodimo i mogućnost da jedan liječnik preuzme i vodi više ordinacija, po dvije tri ordinacije na svom području, pa da primjerice pacijente u jednom selu prima utorkom od 8 do 10, u drugom od 11 do 13, u treće selo odlazi srijedom itd. Također, po uzoru na Finsku, Norvešku i Kinu uvodimo i tzv. mobilne ordinacije. To su male mobilne kućice, opremljene kao ambulante, kojima će liječnik moći obilaziti pacijente u različitim mjestima. Liječnika time želimo primaći populaciji koja je sve starija i teško može do ordinacije, jer ih nema tko voziti niti imaju novca za platiti prijevoz. U tom dijelu nam se otvara mogućnost da apliciramo i novac dobijemo iz EU fondova.

Stječe se dojam da se liječnicima u primarnoj zaštiti ovih zakonom daju neke pogodnosti koje se vrijede i za bolničke doktore, poput mogućnosti da rade do 70-te godine života ili mogućnost privatnog rada.

Nema razlike. Nitko neće automatizmom moći dobiti mogućnost da radi do 70. godine već će se, kao i sada, suglasnost davati samo uz prethodno mišljenje vlasnika doma zdravlja ili bolnice. To će biti u slučajevima kada u nekom domu zdravlja nema tko raditi, odnosno gdje nema mlađih kolega koji čekaju da mogu preuzeti ordinaciju. Što se tiče mogućnosti privatnog rada, on je moguć isključivo izvan radnog vremena i nikako ne na uštrb pacijenata koji su osigurani preko HZZO-a. Mislim da u primarnoj zaštiti za tim neće biti potrebe jer će liječnici kroz novi model biti dovoljno motivirani da mogu zaraditi pristojne plaće ako imaju puni tim. 

U Hrvatskoj je ukinut obvezni pripravnički staž mladim liječnicima. Hrvatska liječnička komora (HLK) predlaže uvođenje tzv. sekundarijata kao modela edukacije odmah po završetku fakulteta kao jednu od mjera za njihovo zadržavanje u Hrvatskoj.

Bez obzira kako ga nazvali, naći ćemo formu da s tim programom krenemo od iduće godine. U sadržajnom smislu svi se slažemo da je to potrebno, da mladi liječnici odmah po završetku fakulteta trebaju dobiti posao i imati plaću, a time ih ujedno zadržavamo u Hrvatskoj. Razgovarali smo s predstavnicima mladih liječnika i oni drže da bi bilo dobro da nakon fakulteta prođu dodatnu edukaciju i praktično se upoznaju s radom u bolnici. Program koji završavamo predviđa da oni, uz mentorstvo, tijekom 6-12 mjeseci dio vremena provedu u hitnoj bolničkoj službi, mjesec dana u hitnoj izvanbolničkoj službi, po nekoliko tjedana u rađaoni, na pedijatriji itd. Tako će moći steći praktična znanja koja će im olakšavati samostalan rad i stjecanje kompetencija. Pripravnički staž ukinut je 2008. u fazi pregovora o pristupanju EU, a njegova provedba završava iduće godine. U međuvremenu su medicinski fakulteti trebali prilagoditi svoje programe da se ta praktična znanja steknu prije izlaska s fakulteta no to nije provedeno do kraja. Novim zakonom uvodimo i petogodišnje planiranje specijalizacija kako bi se raspisivale u skladu s potrebama, iako nažalost, i sada imamo određeni broj otvorenih specijalizacije na koje se nitko ne javlja. Razlog je to što bi primjerice, netko želio specijalizaciju iz dermatologije dobiti u Zagrebu na Šalati, a nude mu je bolnice u Sisku ili Bjelovaru.

hr Sun May 20 2018 09:47:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588927621eea8fc62d8b4575/80
Foto: Pixabay

Profesor optužen za pedofiliju: "Možete misliti kako se ja osjećam"

Ministarstvo obrazovanja s ovim slučajem upoznato je 8. svibnja. Još provjeravaju je li optužnica potvrđena...

Nakon što je prošli tjedan objavljena priča o profesoru koji ima pravomoćnu optužnicu za spolno zlostavljanje djece mlađe od 15 godina, a zaposlen je u nekoliko škola - sam profesor za RTL poručuje: "U trenutku potpisivanja ugovora nisam znao da je optužnica pravomoćna". 

Iako je od toga prošlo dva mjeseca spomenuti profesor nije imao potrebu o tome obavijestiti školu! Tvrdi i kako će dokazati nevinost. 

Razgovorali su s njim telefonskim putem:

Optuženik: Nisam to prijavio, nisam ni mogao prijaviti

Novinarka: Zbog čega?

Optuženik: Na dan potpisa ugovora o radu, taj dan mi je potvrđena optužnica

A to je bilo 1. ožujka, što znači da je dva mjeseca nakon toga i dalje radio bez ikakvih problema.  

Novinarka: Vi niste osjećali potrebu obavijestiti školu da je protiv vas podignuta, odnosno potvrđena optužnica?

Optuženik: Ne

Novinarka: Vama to nije bilo sporno?

Optuženik: Pa to nema nikakve veze sa školom! Ovo je tako pakosno napakirano, možete misliti kako se ja osjećam. Nisam ja bezveze pobjegao od nekog na bolovanje. Ja jednostavno ne mogu funkcionirati.

Novinarka: Tko vam je napakirao?

Optuženik: Javnost. Ma dajte molim vas, vi znate tko vam je dostavio informacije. Samo jedna osoba ih je imala i dostavila vama...

Novinarka: Mislite da nije trebalo izaći u javnost da jedan profesor ima pravomoćnu optužnicu za spolno zlostavljanje, a radi s djecom?

Optuženik: Je li se to moralo tako javno napraviti? Svaki postupak oko maloljetnika nije za javno objavljivanje...

Novinarka: Znači Vi držite da je to sve trebalo proći bez medija i da javnost o tome ništa nije trebala znati?

Optuženik: Hoće li meni suditi javnost ili ulica?

Inače, prema Zakonu o obrazovanju pravomoćno osuđene osobe za kaznena djela na štetu djece ne smiju raditi u obrazovnim institucijama, kao i oni protiv kojih se vodi postupak.

Ministarstvo obrazovanja s ovim slučajem upoznato je 8. svibnja. Još provjeravaju je li optužnica potvrđena.

"Nitko od njih ne vidi ništa sporno u tome, govorim o ljudima koji imaju pravomoćne optužnice. Da, on nije morao prijaviti. Nije njegovo da to prijavljuje. Na ravnateljima je škole i na Ministarstvu obrazovanja da provjere osobe u školstvu", kazuje Anita Papa iz udruge Lavice koja pruža pomoć i zaštitu žrtvama pedofilije, javlja RTL.

 

hr Sun May 20 2018 08:09:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .