Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58344b011eea8f93dc8b45b8/80
Foto: Ines Brajević

Ministar ljut zbog stanja s Čiovskim mostom: Viaduktu prijeti raskidanje ugovora ako ne dokažu da mogu ispoštovati rok

Projekt se financira iz EU fondova, radovi su počeli u veljači 2015. godine, a most je trebao biti završen do kraja ove godine
Radovi na Mostu kopno – otok Čiovo trebali su biti gotovi do kraja ove godine, no zbog problema s kojima se suočio izvođač radova, tvrtka Viadukt, most neće biti završen na vrijeme, a novi rok za dovršetak radova je 15. lipanj 2017. godine. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u utorak je bio u Trogiru na sastanku vezanom uz ovaj problem. Tvrtka Vijadukt dobila je rok od osam dana u kojem trebaju predočiti dokaze da će biti u stanju ispoštovati novi rok i da će prva vozila preko Čiovskog mosta proći 15. lipnja. Ako im to ne uspiju dokazati, kaže ministar, raskinut će ugovor. 

- Nisam zadovoljan, sastanak je bio dosta buran i dramatičan. Dali smo rok izvođaču radova osam dana da se složi sam sa sobom, da se izjasni hoće li on to napraviti do početka turističke sezone ili neće. Opet ćemo se naći 5. ili 6. prosinca ovdje u Trogiru. Most je trebao biti gotov do kraja ove godine, on se financira od strane EU u iznosu od 85 posto, ali smo taj problem uspjeli riješiti. Financiranje će biti osigurano, ali ako bude situacija kakva je danas s ovakvim tempom i ovakvim pristupom teško da će se i do 15. lipnja završiti ovaj most – sumnjičav je Butković.

"Odgovornost je na izvođaču"


Na pitanje da konkretnije definira o kakvim je problemima riječ, je li se pogriješilo u projektu i što kaže na tvrdnje da je most projektiran dva metra prenisko ministar je odgovorio da ne može govoriti u ime izvođača niti može ulaziti u njihovu problematiku.

- Odgovornost nije na Hrvatskim cestama, ni u nadzoru, ni u projektantu, ni na Gradu, odgovornost je na izvođaču. Ako za osam dana ne dobijemo konkretne dokaze da će završiti projekt razmotrit ćemo i varijantu raskidanja ugovora, ali postoje i druge varijante. Za osam dana ćemo vidjeti gdje smo, ali apeliram na izvođača i vjerujem da se sve to može izvući – zaključuje ministar.

Josip Škorić, direktor Hrvatskih cesta, ističe kako je do problema na ovom projektu došlo prije svega zbog odnosa izvođača radova prema projektu.

- U pitanju su interni odnosi, određeni problemi koje je on imao s dobavljačima čelične konstrukcije iz Makedonije. Problemi traju već duže vrijeme, ali su sada potpuno eskalirali. Jasno je da most neće biti gotov do kraja godine, mi smo kao investitor napravili sve da spasimo financiranje projekta i podijelili smo ga u faze da ga možemo prebaciti u sljedeće operativno razdoblje. Međutim, rok koji je jedini prihvatljiv za Hrvatske ceste i Grad Trogir je 15. lipanj. Viadukt ima osam dana da nam dokažu da će taj rok ostvariti, inače ćemo morati ići na raskidanje ugovora – dodaje Škorić.

"Prelazak s Čiova na kopno traje sat i pol do dva"


Trogirski gradonačelnik, Ante Stipčić očekuje da će most zaista biti završen do početka sezone jer iz godine u godinu bilježe porast broja dolazaka i noćenja turista od oko 15 posto. 

- Trogir to više ne može izdržati. Sezona se produljuje, a usto, svake godine plaćamo dodatni medicinski tim zbog Hitne pomoći s Čiova, plaćamo i vatrogasce, previše je i jedan ljudski život kojeg ne možemo spasiti zbog gužve. Prelazak s Čiova na kopno traje sat i pol do dva – opisuje Stipčić.

Izgradnja mosta kopno - otok Čiovo počela je u veljači 2015. Riječ je o jednom od najvažnijih prometnih projekata u Dalmaciji. Njegovom izgradnjom riješiti će se dugogodišnje prometne gužve tijekom ljetnih mjeseci te kilometarske kolone vozila i višesatni zastoji u prometu na području Trogira. Projekt je vrijedan oko 207,9 milijuna kuna, a iz EU fondova sufinanciran je sa 176,7 milijuna kuna. 

Facebook komentari

hr Tue Nov 22 2016 14:42:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56c711b56f861a49318b45ad/80
Foto: Hina

Culej: "Činjenica o 17 tisuća ubijenih Roma, da nam uđe u udžbenike hrvatske povijesti koje bi financirala Hrvatska, opet bila još jedno pljuvanje Hrvatskoj državi u lice"

Saborska rasprava o izmjeni Odluke o proglašenju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta u srijedu se već na samom početku prebacila na politički kolosjek, pa su se tako brojale žrtve u Jasenovcu, aktualiziralo pitanje tamošnje spomen ploče s natpisom "Za dom spremni", spominjali ustaše i partizani, poglavnici, doglavnici...
 - 17.000 romskih žrtava u Jasenovcu. Neosporna je činjenica da je Hrvatska u Drugom svjetskom ratu bila na strani kojoj se baš i ne bi trebali ponositi, ali opet je i činjenica ta da su sve te žrtve u Jasenovcu bile prenapuhane i da bi trebale biti podređene jednoj stručnoj analizi povjesničara. Pa bi tako činjenica o 17.000 ubijenih Roma, da nam uđe u udžbenike hrvatske povijesti koje bi financirala Hrvatska, opet bila još jedno pljuvanje Hrvatskoj državi u lice - poručio je HDZ-ov Stevo Culej.

Ustaše su Rome, kazao je SDP-ov Nenad Stazić, evidentirali kao "stočne vagone Cigana", zbog čega je nemoguće utvrditi stvarnu brojku ubijenih pripadnika te manjine u jasenovačkom logoru.

- Zašto je i kako došlo do tog stradanja Roma u NDH? Pa zato što su odmah po osnivanju NDH doneseni rasni zakoni. Rasni zakoni bili su protiv Srba, Roma i protiv Židova. Potpisao ih je ministar nastave i bogoštovlja, ustaški doglavnik Mile Budak. Danas u njegovu čast škole, ulice, trgovi u Hrvatskoj nose njegovo ime - poručio je Stazić.


Stazić (SDP): Hrvatska godišnje za mirovine vojnika NDH izdvaja 348 milijuna kuna

Stazić je iznio i podatak iz 2013., po kojem Hrvatska godišnje za mirovine vojnika NDH, odnosno pripadnike ustaške vojske i domobrana izdvaja 348 milijuna kuna. Vlastima je zamjerio što i dalje toleriraju da u Jasenovcu još uvijek stoji ploča s ustaškim pozdravom "Za dom spremni", te upozoravao kako u saborskim klupama sjedi HDZ-ov zastupnik (Culej) koji je zastupnika romske i još nekoliko manjina Veljka Kajtazija nazvao "srpskim ciganom".

U raspravu se uključio i predsjedavajući Željko Reiner, koji je ustvrdio da arijevske zakone, koji su bili potpuno neprihvatljivi i za osudu, nije potpisivao Mile Budak, nego Ante Pavelić.

- Jednoga Mile Budaka prozivaju kao potpisnika ratnih zakona, mada on to nije bio. A ne spominju njegovu kćerku Grozdu, silovanu, ubijenu - poručio je Culej i Stazića prozvao zbog napada na "sve ono što predstavlja Hrvatsku".

- Kažete Mile Budak nije to potpisivao, to mi tvrdi i potpredsjednik Sabora. Sad jel' potpisao poglavnik ili doglavnik, meni je sasvim svejedno, ali doglavnik je zdušno provodio ono što je poglavnik napisao - odgovorio je Stazić i Reineru i Culeju.

SDP-ov Joško Klisović podsjetio je kako je Vlada pod predsjedanjem tadašnjeg HDZ-ovog premijera Ive Sanadera donijela odluku da se spomenik Mili Budaku ukloni iz mjesta Sveti Rok, uz obrazloženje da je isticanje takvog spomenika toj osobi suprotno ustavnom poretku RH.

- Meni se čini da se radilo o Francetiću, a ne Budaku, ali Francetić, Budak, Pavelić... tako svejedno, posve svejedno. Sve je to ista žgadija - nadovezao se Stazić.


Glasnović: Koliko ima partizanskih mirovina i ljudi koji su nad Hrvatima vršili genocid?

U raspravu se uključio i nezavisni Željko Glasnović.

- Partizanske mirovine, koliko partizanskih mirovina ima? Koliko ima ljudi koji su vršili nad hrvatskim narodom aristocid, democid, klasni genocid itd. i žive ovdje po gradu, uselili su se u tuđe stanove - rekao je Glasnović.

Ivica Mišić (Promijenimo Hrvatsku) Staziću je pak poručio kako "već 16 godina stalno radi i govori nešto što je protiv današnje Hrvatske države i naroda hrvatskog", da se stalno vraća na temu ustaštva. I Mišić je u svom izlaganju apostrofirao "komunističke mirovine".

- Ja nikada nisam govorio da smo mi svi u Hrvatskoj ustaše, ja sigurno nisam, ali ima onih koji jesu. Da li vi njima pripadate, to sami odlučite. Kažete komunističke mirovine... nema komunističkih mirovina, to u Hrvatskoj naprosto ne postoji, postoje mirovine pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i pripadnika narodnooslobodilačke borbe - uzvraćao je Stazić.

Saborska zastupnica HDZ-a Vesna Bedeković izrazila je poštovanje prema žrtvama romskog naroda u Drugom svjetskom ratu na području kako Hrvatske, tako i u europskim razmjerima. "Prošlost ne možemo promijeniti ali budućnost Roma treba temeljiti na njihovom ustavnopravnom položaju te unapređenju njihova socijalnog i gospodarskog položaja", poručila je.

Izmjenama se Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta, koji se obilježava 2. kolovoza, mijenja u Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu/Samudaripen. Kako je pojasnio predstavnik romske manjine Veljko Kajtazi, na 9. kongresu Međunarodne romske unije 2015. u Rigi utvrđeno je kako je pojam 'Porajmos' neprimjeren te ga treba zamijeniti sa 'Samudaripen'.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 17:12:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbcac2b473980a008b45d1/80

Požar nadomak Splita: Gori Libovac, u pomoć stigao i kanader

Na terenu je četrdesetak vatrogasaca

Oko 13 sati izbio je požar na predjelu Libovac u blizini Kučina.

Iz JVP Split doznajemo kako je u pitanju mlada borova šuma.

- Gori mlada borova šuma na nepristupačnom terenu. Gori i nisko raslinje, a vatra je zahvatila i nekoliko maslina. Na terenu je 39 gasitelja iz 8 postrojbi JVP Split, DVD Split, DVD Solin, DVD Žrnovnica, DVD Podstrana, DVD Vranjic, DVD Dugi Rat i DVD Mladost Kaštel Sućurac - doznajemo iz Javne vatrogasne postrojbe Split.

Oko 15 sati, na požarište je u pomoć stigao i jedan kanader.



Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 16:43:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbad57b4739843018b4572/80
Foto: Screenshot / Facebook

"Kapetan" Kerum započeo kampanju: Kad u Splitu staviš prst u more povezan si sa cilim svitom

Ako ga izaberu za gradonačelnika, Kerum će sagraditi kongresni centar, omogućiti parking u centru grada, napraviti podmorski tunel,...

Željko Kerum danas je prošetao središtem Splita. Krenuo je, smišljeno, od starog Hajdukovog igrališta gdje je najavio da će, ukoliko bude izabran za gradonačelnika, napraviti kongresni centar na 3, 4 etaže, parking, pa čak i podmorski tunel kojim će povezati istočnu i zapadnu obalu,

Uvjeren je, Kerum, da će 21. svibnja izbore dobiti u prvom krugu te već sada priprema projekte koje će izvršiti u te četiri godine sa svoja dva zamjenika, "dvije radilice" Jure Šungov i Davor Grčić Gaga.

- Oni su dva motora koja će pokrenuti brod, brod Split. Split je grad na moru i povezan je sa cijelom svijetom, a mi imamo  iskustva i znanja, građani nam daju podršku i nisam slučajno izabrao ovu poziciju za predstaviti svoje zamjenike. 

Nismo slučajno na Starom placu. Četiri godine ova pozicija leži neiskorištena, ovo je ogroman potencijal, a u vlasništvu je Grada Splita. Tu ćemo napraviti kongresni centar i tri-četiri etaže podzemnih garaža, a na vrhu će ostati trava kao i sada. Odavde će ići tunel do Belvija, tamo do fontane. I fontanu ćemo napravi bez obzira što je dio za fontane i dio protiv - poručio je Kerum.

Na pitanje što će Splićani reći na "diranje" u Stari plac Kerum je odgovorio da struka ima riješenje.

- Splićani žele da se zna da je to Stari plac i to se sve može dignut, trava, livada i to. Vizura se premjesti. Ovaj se Plac diže gore i ispod se napravi kongresni centar i svi ostali sadržaji, to će napraviti ljudi iz struke. Da sam 2013. dobio izbore to bi sad već bilo otvoreno. Tim se rješava kompletno parkiranje Varoša, centra grada i čak dio Zvončaca - kazao je Kerum.

Laganom šetnjom sa svojom svitom Kerum je došao i do splitske ribarnice gdje je dočekan uzvicima "HDZ, HDZ" i pljeskom od strane prodavača. Čak je Kerum, onako, usput, uzeo jednog škampa, ogulio ga i sirovog pojeo nasmijavši sve izjavom da se tako sprema carpaccio.

Vratio se Kerum na ozbiljne teme, one zbog kojih danas i je tu.

 - Krećem čim me se izabere, takav sam, tako radim, to je moj posao. Ovi drugi što se kandidiraju rade u banci, jedan piše križaljke, čuvaju kipove, rade po šalterima, a čujem da i tu nisu najbolji, oni to i ne znaju kako privesti. Ja sam željan da napravim nešto za ovaj grad. Split je pun potencijala, prvenstveno ljudskog. Moji zamjenici Jure Šundov i Damir Grgić Gaga pravi su zbor za realizaciju toga. 

-Ova dva čovjeka znaju raditi i želimo odavde krenuti, od ove lokacije, i da kažemo Splićanima "ono što mi obećamo, što ja obećam kao kapetan jer ja jesam kapetan, čovjek vlaj, koji je prošao 7 tisuća sati navigacije", ja u ove ljude vjerujem i predstavljam građanima Splita i oni su moji zamjenici i ja sam uvjeren da ćemo mi 21. svibnja u prvom krugu dobit izbore i ispuniti svoja obećanja u naredne četiri godine - poručio je Kerum te se nadovezao na temu podmorskih tunela, što bi bila još jedna njegova investicija.

- Kad je Marjanski tunel zagušen i zatvoren idemo preko Bena, a zašto ne bi napravili tunel odavde do Rive ispod Prokurativa? Iziđe se i ne smeta nikome, a to je mala investicija, 5, 6 milijuna eura. To su jednostavni projekti i to može raditi netko tko  zna raditi, tko ima želju i volju. A netko tko kaže da je neostvariv tunel između Zapadne i Istočne obale, taj ne zna što govori. Oni su napravili La Manche koji je dug desetine kilometara, a sad ćemo mi pričat da je problem napravit 500 metara tunela, nije problem nego treba volja i želja. Grad Split je toliko bogat da to može sebi priuštit jer grad Split mora izić u mediteransku metoroplu jer grad Split je grad kad staviš prst u more povezan si sa cilim svitom i to je ono što  mi  imamo - poručio je "kapetan" Kerum.


Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 15:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587e94521eea8f110a8b4587/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Kujundžić: Hrvatska je spremna preuzeti Eurposku agencija za lijekove, ali neće biti lako

Agencija je trenutno smještena u Londonu, no zbog Brexita svoje novo sjedište morat će potražiti u nekoj drugoj zemlji EU-a

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u srijedu kako je Hrvatska spremna preuzeti Europsku agenciju za lijekove (EMA), za koju se traži novo sjedište u nekoj od zemalja članica Europske unije nakon izlaska Velike Britanije, no drži da to neće biti lako s obzirom na jaku konkurenciju.

- Pošteno govoreći, neće biti lako jer je konkurencija velika. U ovom trenutku Švedska i Italija izrazito jako lobiraju. - rekao je Kujundžić.

Ministarstvo zdravstva spremno je pružiti svu pomoć u nastojanjima da EMA dođe u Hrvatsku, kaže Kujundžić, ali u ovom trenutku to je stvar Ministarstva vanjskih i europskih poslova, odnosno ljudi u Bruxellesu i Vlade koji vode pregovore o tome.

Premijer Andrej Plenković uputio je sredinom prosinca pismo namjere predsjedniku Europskoga vijeća Donaldu Tusku, kao i predsjedniku Europske komisije, u kojem je istaknuo prednosti Hrvatske kao zemlje s uglednom znanstveno-istraživačkom zajednicom na tom polju, dugom tradicijom u farmaceutskoj industriji i javnom zdravstvu, te članice EU koja bi bez sumnje mogla osigurati sve potrebne uvjete kda se u nju smjesti sjedište EMA-e.

Kandidaturu za sjedište EMA-e istaknuo je u ožujku Zagreb, koji je premijera pozvao da hitno pokrene službenu kandidaturu Hrvatske za preseljenje EMA-e u hrvatski glavni grad.

Agencija je trenutno smještena u Londonu, no zbog Brexita svoje novo sjedište morat će potražiti u nekoj drugoj zemlji EU-a.

U Hrvatskoj trenutno nema ni jedne od europskih institucija, odnosno agencija, pa u Ministarstvu vanjskih poslova smatraju da u prilog hrvatskim ambicijama ide i to što je Europsko vijeće 2003. godine donijelo odluku da će nove države članice imati prednost kod određivanja sjedišta agencija.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 14:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .