Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a57801eea8f5a768b460d/80
Foto: Pixabay

Blagdanska košarica: Mnogi će umjesto pršuta jesti salamu

Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2016. godinu iznosit će 2.000,29 kuna, dok je lani iznosila 1.956,86 kuna, objavili su Nezavisni hrvatski sindikati.

Nezavisni hrvatski sindikati izračunavaju blagdansku potrošačku košaricu koja obuhvaća troškove tradicionalne prehrane za Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Kako u Hrvatskoj postoje značajne regionalne razlike, košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske.


Jeftinija riba umjesto bakalara

Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica za Božić, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti pa je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu zadovoljiti istovremeno i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Pokazalo se kako će veliki broj građana zamijeniti skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom - šarunom, lokardom, manjim trljama, ali za razliku od prošle godine i sitnom plavom ribom, srdelama, za koje inače zbog mriještenja traje zabrana ulova od polovice prosinca do polovice siječnja (a ove je godine ministar poljoprivrede donio izmjene dvaju pravilnika kojima će biti omogućen ribolov te „sirotinjske“ ribe u razdoblju od 21. - 24. prosinca). U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, one skuplje ribe - štuku i soma, zamijeniti šaran i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu ili janjetinu zamijeniti će pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso.

Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirati će se jeftinija svinjska lopatica, jeftinije salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili samo sarma s malo više riže. Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji kolač biti će nešto skromnijeg sadržaja.

Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se da će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su primjerice normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, bora, ukrasa, pirotehnike i sličnoga, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćeni novogodišnji dočeci i slavlja i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.

Neke namirnice potrebne za tradicionalne recepte, uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima, no u košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi, ali im je, bez obzira na cijenu, smanjena vrijednost. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice za koje je uobičajeno da se tamo kupuju. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene. Kod onih proizvoda koji pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, a i kod nekih proizvoda u trgovačkim lancima, koji, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike, kao metodološki najkorektniji pokazatelj cijena u takvim slučajevima korištena je aritmetička sredina.


Skromnija košarica 854 kune

Na temelju opisanog, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2016. godinu iznosit će 2.000,29 kuna, dok je lani iznosila 1.956,86 kuna. Skromnija košarica ove godine iznosi 854,71 kunu, a lani je iznosila 802,00 kune. Ne treba posebno naglasiti kako skromnija košarica može biti još i skromnija, odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 525,44 kune, što je minimalna razlika u odnosu na lanjsku koja je iznosila 530,43 kune.

Temeljem dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu ove godine iznositi više od 12 milijardi kuna. Iz povećane potrošnje tijekom godine, iz najava i isplata božićnica u privatnom sektoru (negdje i povećanih iznosa u odnosu na prosinac 2015. godine), darova za djecu i darova u naravi, iz najave isplata božićnica zaposlenima u državnoj i javnim službama i iz dostupnih podataka o božićnicama u državnim i javnim poduzećima te lokalnim komunalnim tvrtkama, iz najava i očekivanja nekih prigodnica temeljem odluka lokalnih vlasti zbog predstojećih lokalnih izbora, iz povećane adventske potrošnje zbog širom Hrvatske bogato organiziranih adventskih događanja, iz povećanih doznaka iz inozemstva velikog broja hrvatskih građana na radu u inozemstvu i zbog dijela njih koji će se za blagdane pridružiti obiteljima u Hrvatskoj, logično je očekivati ovo povećanje potrošnje u odnosu na prosinac 2015. godine, kad je potrošeno oko 11,5 milijardi kuna.


Više nade nego prošle godine

Za veću potrošnju, za povećanje potrošačkog optimizma nužno je povećanje društvenog optimizma. A budući je već 2016. godina pokazala pozitivne pomake, povećanje zaposlenosti, rast BDP-a, promjene u bonitetu za RH, promjene u porezu na dohodak za 2017. godinu, najave nastavka pozitivnih kretanja, očekivani rast plaća zbog očekivanih pozitivnih kretanja u gospodarstvu i smanjenja poreza na dobit te ukidanja ili smanjenja dijela neporeznih davanja, to je sigurno, temeljem očekivanja, ipak rezultiralo povećanjem društvenog, a time i potrošačkog optimizma i povećanom potrošnjom. Ipak, tome treba pridodati i tmurne podatke iz listopada, krajem kojeg je 329.222 građana bilo blokirano zbog duga od 40,66 milijardi kuna (prošle godine u isto vrijeme bilo je blokirano 323.887 građana s dugom od 35,8 milijardi kuna što je blagi rast broja blokiranih građana i značajniji rast iznosa njihovog duga, točnije za 13,58% u odnosu na prošlu godinu), podatke o više od 75 tisuća radnika s minimalnom plaćom, 9.024 radnika koji rade bez plaće, većini umirovljenika koji jedva spajaju početak i kraj mjeseca, ali i spoznaju kako prosječnoj hrvatskoj obitelji, samo za pokriće redovitih mjesečnih troškova i dalje nedostaje ¼ mjesečnih prihoda. Iz svega je jasno kako si tek jedan vrlo uski krug građana može priuštiti tradicionalno, opušteno, bezbrižno pa i rastrošnije slavljenje Božića i Nove godine. Svi ostali se nekako snalaze, najčešće nauštrb sebe samih. Tako dočekujemo Božić 2016. i ispraćamo tu istu 2016. godinu, dočekujući 2017. godinu, no ipak sa malo više nade nego li za 2016. godinu.

Facebook komentari

hr Wed Dec 21 2016 12:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b18411b473983f7b8b4591/80
Foto: D.N.

Planuo kamion u Plinarskoj, vatra se proširila na dva automobila

Zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca, vatra je vrlo brzo stavljena pod kontrolu
Danas nešto prije 14 sati planulo je vozilo parkirano na parkiralištu u Plinarskoj ulici u Splitu. Vatra je zahvatila još dva vozila koja su se nalazila u blizini. Splitski vatrogasci dojavu su zaprimili u 13.41 sati, a na teren je izašlo jedno vozilo sa šest vatrogasaca.  Vrlo brzo požar je bio lokaliziran. 

Kako doznajemo, vatra je izbila na kamionu, netom nakon što je iz njega izašao vozač, a zatim se proširila na Alfa Romea i Toyotu koji su bili parkirani u blizini. Na mjestu događaja u tijeku je očevid koji bi trebao otkriti uzrok požara. Nakon toga će biti poznata i visina šteta na vozilima. 

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 14:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587784061eea8f82e88b45e4/80
Foto: Vlada RH

Za ministricu Dalić javna ponuda manjinskog udjela HEP-a i dalje dobar model

Ustvrdila je da je inicijalna javna ponuda manjinskog udjela u HEP-u provediva i model koji je dobar i čuva kompaniju

Potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić komentirala je u subotu moguće modele otkupa udjela mađarskog Mol-a u Ini ponovivši kako je "inicijalna javna ponuda manjinskog udjela u HEP-u provediva te predstavlja dobar model koji čuva kompaniju, a omogućava i niz prednosti i beneficija za hrvatske građane".

- Savjet za mogući otkup udjela mađarskog Mol-a u Ini na svojoj prethodnoj sjednici odlučio je o kriterijima temeljem kojih je moguće i potrebno ocijeniti sve modele koji se predlažu. Ti modeli uključuju model koje su predložile kolege iz Mosta, uključuju inicijalnu javnu ponudu jedne četvrtine HEP-a, a isto tako postoji i model koji se svodi na ideju energetskog holdinga - rekla je ministrica Dalić te dodala kako će se usporedbom kriterija doći do jasnih i razvidnih rezultata.

Ustvrdila  je da je  inicijalna javna ponuda manjinskog udjela u HEP-u provediva i model koji je dobar i čuva kompaniju,

- Mislim je da je inicijalna javna ponuda manjinskog udjela u HEP-u provediva i model koji je dobar i čuva kompaniju, a omogućava i niz prednosti i beneficijama za hrvatske građane - rekla je Dalić novinarima na saboru Zajednice žena HDZ-a 'Katarina Zriniski'.

Upitana o tijeku provedbi reformi, odgovorila je kako je provedba reformi tijekom 2016. bila pod utjecajem politike nestabilnosti.

- Sad smo u razdoblju pripreme novog reformskog plana koji bi trebao biti gotov do kraja travnja i u njemu će se se definirati niz mjera – poboljšanje poslovne klime, uređenje i jačanje efikasnosti javne uprave i time će se otvoriti ciklus snažnih strukturnih reformi koje će pomoći snaženju gospodarskog rasta i njegovoj održivosti - ustvrdila je ministrica gospodarstva.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 14:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b1795bb4739840798b45fb/80
Foto: D.N.

Ivica Baturina kandidat HDZ-a Trogir za gradonačelnika

Govoreći o programu svoga rada te viziji napretka Trogira, kao grada s bogatim kulturno – povijesnim nasljeđem zbog čega je pod okriljem UNESCO-ove svjetske baštine, istaknuo je kako će se zalagati da taj status u svakom pogledu Trogir i opravda

Za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima Gradski odbor HDZ-a Trogira kandidirao je prof. Ivicu Baturinu, dragovoljca Domovinskog rata te umirovljenog visokog časnika specijalnih postrojbi OSRH. Predsjednik stranke Sandro Hrabar ističe kako je  njegovom kandidaturom ta stranka uspjela napraviti iskorak, jer je Baturina novo lice na političkoj sceni u Trogiru.

- Profesionalnost i odgovornost glavni su principi na temelju kojih živim i radim. Kodeksi morala, časti, poštenja i znanja bit će obilježja djelovanja moga tima kako u predizbornom periodu tako i ako budem izabran za gradonačelnika - rekao je prof. Baturina.

Govoreći o programu svoga rada te viziji napretka Trogira, kao grada s bogatim kulturno – povijesnim nasljeđem zbog čega je pod okriljem UNESCO-ove svjetske baštine, istaknuo je kako će se zalagati da taj status u svakom pogledu Trogir i opravda.

- Ciljevi koje sam postavio kao svoju radnu zadaću jesu daleko veći nego što su bili do sada. U tom smislu iskoristit ću sve ljudske potencijale, jer stručnih osoba u mome timu dakako ima, te materijalne resurse s kojima grad raspolaže, a ima ih hvala Bogu kao možda nijedan u okruženju - ustvrdio je.

- Treba nam razvoj kako infrastrukturni i komunalni tako i onaj gospodarski, malog i srednjeg poduzetništva s kojim će se otvoriti vrata nezaposlenima. Mi smo grad turizma, svaki kamen u trogirskoj spomeničkoj riznici ima svoju priču koju treba pretočiti u projekt. Što se novca tiče svojim autoritetom ću „lobirati“ gdje god se bude moglo od Županije do mjerodavnih ministarstava, a naravno tu su i EU fondovi, zaključio je prof. Baturina, koji je na čelu trogirske HVIDR-e od 2014. godine i koja se može pohvaliti humanitarnim radom. Osim pomoći hrvatskim braniteljima tu su brojne donacije za potrebite diljem Hrvatske posebice one za grad heroj Vukovar i Škabrnju.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 13:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b15b7ab47398f67a8b4569/80
Foto: Wikipedija

Zadrani muku muče s vukovima: Napadaju stada, a oni nemoćni

Lovci bi uzeli pušku u ruke, ali pucati u vuka ne smiju

Približavanje vukova kućama i učestali napadi na stada do očaja su doveli stanovnike Slivnice kraj Zadra. Zbog strogih propisa o zaštiti mještani su u strahu, a lovci nemoćni. Uz svoje ovce Kata je cijeli dan. Mora, jer opasnost od vukova je prevelika. - javlja Dnevnik.hr

- Ja sam ga jedan put vidila, strašan je, kroz ovce mi je proša, strašan. Ružno! - kaže Kata Mijolović iz Slivnice Donje.

U Slivnici s predatorom muku muče već niz godina. A čim se čuje da je vuk u blizini, počinju raditi pastirski mobiteli. Ivanka je štetu pretrpjela prije nekoliko dana. I to po tko zna koji put. 

- Zakla mi je jednu ovcu i jedno janje odnija, kojeg nisam nikad ni vidila. Ja sam toliki šok dobila da još ne mogu sebi doći", kaže Ivanka Baričević.

Lovci bi uzeli pušku u ruke, ali pucati u vuka ne smiju. 

- Tražili smo pravo na odstrel, ali nisu nam dozvolili - kaže Željko Barić iz Lovačkog društva Kamenjarka, Posedarje. 

U Ministarstvu zaštite okoliša odgovaraju - vuk je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta. Procijenjena brojnost vuka se u posljednjih pet godina smanjuje, a brojčano je ispod ciljanog minimuma od 200 jedinki. To su razlozi zbog kojih se od 2013. godine ne odobrava odstrel vuka.

Vučje tragove Radoslav Baričević pronalazi i u vlastitom vrtu. Predator, kaže, ovdje dolazi do samih kuća. 

- Ja gledam njega, on mene! On je poludomaći i jednostavno ne biži. Ministarstvo zato upozorava da je zaštita obavezna. Za stada s više od 150 grla potrebna su dva pastira i tri psa čuvara. A nužna je i električna žica minimalne visine 1,8 metara. "A ja nemam za veliku ogradu, oni, žicu. Ko će to dati - pita se Kata Mijolović.

Tko vuka ilegalno usmrti, plaća kaznu od 40 tisuća kuna. A za stradalu životinju Kata dobije odštetu od 500 kuna. Nije lako hrvatskoj ovci kada je vuk od nje vrijedniji - 80 puta. Cijeli članak i prilog pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 11:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .