Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a57801eea8f5a768b460d/80
Foto: Pixabay

Blagdanska košarica: Mnogi će umjesto pršuta jesti salamu

Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2016. godinu iznosit će 2.000,29 kuna, dok je lani iznosila 1.956,86 kuna, objavili su Nezavisni hrvatski sindikati.

Nezavisni hrvatski sindikati izračunavaju blagdansku potrošačku košaricu koja obuhvaća troškove tradicionalne prehrane za Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Kako u Hrvatskoj postoje značajne regionalne razlike, košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske.


Jeftinija riba umjesto bakalara

Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica za Božić, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti pa je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu zadovoljiti istovremeno i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Pokazalo se kako će veliki broj građana zamijeniti skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom - šarunom, lokardom, manjim trljama, ali za razliku od prošle godine i sitnom plavom ribom, srdelama, za koje inače zbog mriještenja traje zabrana ulova od polovice prosinca do polovice siječnja (a ove je godine ministar poljoprivrede donio izmjene dvaju pravilnika kojima će biti omogućen ribolov te „sirotinjske“ ribe u razdoblju od 21. - 24. prosinca). U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, one skuplje ribe - štuku i soma, zamijeniti šaran i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu ili janjetinu zamijeniti će pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso.

Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirati će se jeftinija svinjska lopatica, jeftinije salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili samo sarma s malo više riže. Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji kolač biti će nešto skromnijeg sadržaja.

Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se da će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su primjerice normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, bora, ukrasa, pirotehnike i sličnoga, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćeni novogodišnji dočeci i slavlja i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.

Neke namirnice potrebne za tradicionalne recepte, uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima, no u košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi, ali im je, bez obzira na cijenu, smanjena vrijednost. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice za koje je uobičajeno da se tamo kupuju. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene. Kod onih proizvoda koji pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, a i kod nekih proizvoda u trgovačkim lancima, koji, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike, kao metodološki najkorektniji pokazatelj cijena u takvim slučajevima korištena je aritmetička sredina.


Skromnija košarica 854 kune

Na temelju opisanog, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2016. godinu iznosit će 2.000,29 kuna, dok je lani iznosila 1.956,86 kuna. Skromnija košarica ove godine iznosi 854,71 kunu, a lani je iznosila 802,00 kune. Ne treba posebno naglasiti kako skromnija košarica može biti još i skromnija, odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 525,44 kune, što je minimalna razlika u odnosu na lanjsku koja je iznosila 530,43 kune.

Temeljem dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu ove godine iznositi više od 12 milijardi kuna. Iz povećane potrošnje tijekom godine, iz najava i isplata božićnica u privatnom sektoru (negdje i povećanih iznosa u odnosu na prosinac 2015. godine), darova za djecu i darova u naravi, iz najave isplata božićnica zaposlenima u državnoj i javnim službama i iz dostupnih podataka o božićnicama u državnim i javnim poduzećima te lokalnim komunalnim tvrtkama, iz najava i očekivanja nekih prigodnica temeljem odluka lokalnih vlasti zbog predstojećih lokalnih izbora, iz povećane adventske potrošnje zbog širom Hrvatske bogato organiziranih adventskih događanja, iz povećanih doznaka iz inozemstva velikog broja hrvatskih građana na radu u inozemstvu i zbog dijela njih koji će se za blagdane pridružiti obiteljima u Hrvatskoj, logično je očekivati ovo povećanje potrošnje u odnosu na prosinac 2015. godine, kad je potrošeno oko 11,5 milijardi kuna.


Više nade nego prošle godine

Za veću potrošnju, za povećanje potrošačkog optimizma nužno je povećanje društvenog optimizma. A budući je već 2016. godina pokazala pozitivne pomake, povećanje zaposlenosti, rast BDP-a, promjene u bonitetu za RH, promjene u porezu na dohodak za 2017. godinu, najave nastavka pozitivnih kretanja, očekivani rast plaća zbog očekivanih pozitivnih kretanja u gospodarstvu i smanjenja poreza na dobit te ukidanja ili smanjenja dijela neporeznih davanja, to je sigurno, temeljem očekivanja, ipak rezultiralo povećanjem društvenog, a time i potrošačkog optimizma i povećanom potrošnjom. Ipak, tome treba pridodati i tmurne podatke iz listopada, krajem kojeg je 329.222 građana bilo blokirano zbog duga od 40,66 milijardi kuna (prošle godine u isto vrijeme bilo je blokirano 323.887 građana s dugom od 35,8 milijardi kuna što je blagi rast broja blokiranih građana i značajniji rast iznosa njihovog duga, točnije za 13,58% u odnosu na prošlu godinu), podatke o više od 75 tisuća radnika s minimalnom plaćom, 9.024 radnika koji rade bez plaće, većini umirovljenika koji jedva spajaju početak i kraj mjeseca, ali i spoznaju kako prosječnoj hrvatskoj obitelji, samo za pokriće redovitih mjesečnih troškova i dalje nedostaje ¼ mjesečnih prihoda. Iz svega je jasno kako si tek jedan vrlo uski krug građana može priuštiti tradicionalno, opušteno, bezbrižno pa i rastrošnije slavljenje Božića i Nove godine. Svi ostali se nekako snalaze, najčešće nauštrb sebe samih. Tako dočekujemo Božić 2016. i ispraćamo tu istu 2016. godinu, dočekujući 2017. godinu, no ipak sa malo više nade nego li za 2016. godinu.

Facebook komentari

hr Wed Dec 21 2016 12:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583591bd1eea8f70e18b4573/80
Foto: Screenshot HRT

Orepić: "Sigurnosni izazovi traže jaču suradnju policija"

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je po povratku sa sastanka sa srbijanskim kolegom Nebojšom Stefanovićem, obišao granični prijelaz Tovarnik i tom prilikom izjavio da sigurnosni izazovi traže još jaču suradnju policija

- Sigurnosni izazovi koji proizlaze iz migrantske krize polako izlaze iz sfere migrantske problematike i ulaze u jednu problematiku koja se može promatrati kao ilegalni i kriminalni procesi druge naravi. Tako da se sve češće susrećemo sa ilegalnim procesima na granici, s krijumčarenjem ljudima i moramo dati odgovore na takve sigurnosne izazove.

Da bi dali kvalitetne odgovore na te sigurnosne izazove, to podrazumijeva suradnju susjeda. U tom sam duhu danas bio kod svog kolege u Srbiji gdje smo dogovorili radni sastanak na operativnoj razini glavnih ravnatelja koji će detaljno razraditi postupanja po toj problematici - stoji između ostalog u Orepićevoj izjavi za medije.

Policijska postaja Tovarnik, gdje je ministar bio u posjeti, jedna je od četiri policijske postaje u kojoj se od kraja 2016. provodi Sustav nadzora zelene granice na šest lokacija. Sustav se provodi još i u Postaji granične policije Bajakovo, Policijskoj postaji Vrbanja i Vukovar, a financira se iz Schengen Facility Funda. Radi se o tehnološki najnaprednijem sustavu nadzora, koji sadržava dnevnu kameru visoke rezolucije, te termovizijsku kameru za noćna promatranja i zemaljski radar. Ovaj sustav postavljen je i u PU splitsko–dalmatinskoj, javlja HRT.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 08:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584d0d391eea8fb0378b4755/80
Foto: Robert Twiss / CROMETEO

HAK: Na A1 vozi se uz ograničenje brzine

Samo za osobna vozila otvorena je A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica dok ostale skupine vozila prometuju obilazno starom cestom kroz Gorski kotar-DC3, izvijestio je u petak ujutro Hrvatski autoklub (HAK)
Za sve skupine vozila otvoreni su:
A1 Zagreb-Ploče,DC1 Karlovac-Knin-Split,DC3 stara cesta kroz Gorski kotar,DC27 Gračac-Zaton Obrovački,DC54 Maslenica-Zaton Obrovački,Krčki i Paški mostovi.Samo za osobna vozila otvorena je A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica (ostale skupine vozila prometuju obilazno starom cestom kroz Gorski kotar-DC3).

Na autocesti A7 između čvorova Sveti Kuzam i Šmrika te dionici Jadranske magistrale (DC8) između Bakra i Senja zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), a od Karlobaga do Svete Marije Magdalene (DC8) dodatno je zabrana za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).

Jak vjetar puše na autocesti A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići, vozi se uz ograničenje brzine.

Magla mjestimice smanjuje vidljivost na autocestama:

A3 Bregana-Lipovac između Nove Gradiške i Lipovca;A5 Osijek-Sredanci između Osijeka i Đakova.

Zbog oštećenja putokaznog portala za sav promet zatvorena je autocesta A7 između čvorova Šmrika i Križišće, samo u smjeru Rijeke.

Prema privremenoj prometnoj regulaciji vozi se na cestama: DC1 u naselju Tušilović te Sinj-čvor Klis Grlo u Dicmu; DC8 Jadranskoj magistrali: između Kaštel Starog i Kaštel Gomilice, u Podstrani.


U prekidu su:

- Katamaranska linija 9604 Split-Hvar-Vela Luka-Ubli.

- Trajektna linija 532 Šibenik - Zlarin - Kaprije - Žirije bez pristajanja u lukama Zlarin i Žirije.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 08:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5881a9601eea8f2e118b45cf/80
Foto: Ja trgovac

Progon jeftine krivotvorine s polica: Tolušić novim pravilnicima kreće u obračun s lažnim mlijekom

Jedan pravilnik će regulirati kakvoću mlijeka, a drugi propisati da se, osim mikrobiološke analize i određivanja masnoće, preispituje i je li mlijeko krivotvoreno, ili je riječ o pravom, sirovom mlijeku

Ministarstvu poljoprivrede kraju se privodi, kako doznajemo, pisanje pravilnika zahvaljujući kojima na tržištu, odnosno trgovačkim policama, ubuduće više ne bi smjelo biti mlijeka u tetrapaku nastalog iz ugušćenog, ili iz mlijeka u prahu. Da kupujemo takvo mlijeko, uglavnom uvezeno, tvrde domaći farmeri, proizvođači sirovog mlijeka, dok mljekarska industrija njihove tvrdnje demantira. Činjenica je da se donedavno, otprilike do početka ove godine, na policama hrvatskih trgovina moglo naći i mlijeko po cijeni od 2,70 kuna po litri, što je tek nešto veći iznos od onoga koje seljaci, proizvođači sirovog mlijeka, dobivaju kao otkupnu cijenu. Jednako tako, međutim, nikad dosad država nije kontrolirala kako je mlijeko, pogotovo tako jeftino, zapravo "napravljeno", odnosno je li riječ o pravom, sirovom mlijeku, ili mlijeku s dodatkom vode, nastalom iz ugušćenog, odnosno mlijeka u prahu.


Zdravstvena ispravnost

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić se, nakon "obračuna" s mesom, odlučio pozabaviti i problemom jeftinog mlijeka, odnosno pitanjem je li to doista mlijeko. Nakon što uskoro svjetlost dana ugledaju pravilnici prema kojima će, osim zdravstvene ispravnosti i masnoće, na kontrolu i sastav mlijeka, krenut će ispitivanje mlijeka na tržištu. Jedan pravilnik će regulirati kakvoću mlijeka, a drugi pak propisati da se, osim mikrobiološke analize i određivanja masnoće, preispituje i je li mlijeko "pravo". Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, koji je u proceduri donošenja, trebala bi pak biti onemogućena dampinška cijena mlijeka, jednaka ili niža od otkupne cijene sirovog mlijeka od farmera.

- Mlijeko nastalo iz ugušćenog ili mlijeka u prahu nije zdravstveno neispravno, no sigurno nije iste kvalitete kao svježe mlijeko. Mlijeko s hrvatskih farmi koje otkupljuje mljekarska industrija svakodnevno se ispituje na prisutnost vode, i od farmera ne otkupljuje ako se u njemu pronađe voda. S druge strane, nema takve kontrole na ono što dolazi iz uvoza. Ako je nešto nastalo iz ugušćenog mlijeka ili mlijeka u prahu, to onda mora biti deklarirano kao mliječna prerađevina, a ne mlijeko -- ističe Mato Brlošić, predjednik Hrvatske poljoprivredne komore, piše novi list.

Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, ističe kako nema govora o tome da je mlijeko hrvatskih proizvođača nastalo iz mlijeka u prahu. 

- Postupak dobivanja mlijeka iz mlijeka u prahu je vrlo skup i neisplativ, jer je prah potrebno uparivati da bi se pretvorio u tekućinu. Jeftinije je proizvoditi mlijeko od svježe pomuženog mlijeka. Ono se, osim toga, pretvara u prah tamo gdje postoje njegovi viškovi u proizvodnji, a u Hrvatskoj to nije slučaj jer imamo nedovoljno mlijeka i za vlastite potrebe.


Dampinške cijene

- Uvozno mlijeko je također visoke kvalitete, no problem je što se uvozi po dampinškim cijenama - navodi Maras. 

Kako ističe, u posljednje vrijeme ipak više nije moguće u trgovinama pronaći ekstremno jeftino mlijeko, jeftinije i od tri kune, jer je EU ponovno uveo manje redukcije njegove proizvodnje na farmama. To je krajem prošle godine smanjilo viškove na tržištu, i cijena mlijeka je porasla. Veliki su viškovi mlijeka, posebno s njemačkih i francuskih farmi, nastali nakon što je EU sredinom 2015. godine, nakon više od trideset godina, ukinuo ograničavajuće kvote proizvodnje mlijeka na farmama, a istovremeno je Rusija stavila embargo na njegov uvoz iz EU-a. Nakon toga su viškovi mlijeka preplavili EU tržište, značajno je pala njegova cijena te su, nema sumnje, viškovi pretvarani i u mlijeko u prahu.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 07:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587ff0da1eea8f5c0c8b45d3/80
Foto: Vlada RH

Hrvatski sabor u petak o izvješću saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva

Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) odbilo je u utorak zahtjeve da se skine imunitet članovima Mosta Boži Petrovu i Miri Bulju, koje je za klevetu tužio Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a

 Hrvatski sabor u petak nastavlja sjednicu raspravom o izvješću saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva, a trebalo bi uslijediti i glasovanje o dosad raspravljenim točkama.

 Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) odbilo je u utorak zahtjeve da se skine imunitet članovima Mosta Boži Petrovu i Miri Bulju, koje je za klevetu tužio Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a.

 Karamarko je Petrova i Bulja tužio zbog izjava danih 27. kolovoza 2016. u Zadru, a u kojima su naveli da je 'Karamarko smijenjen jer je uhvaćen u kriminalnim radnjama', odnosno da su "to političke elite koje su izdale nacionalne interese štiteći Karamarka, Sanadera i sve pljačke koje su se ranije događale". Karamarko  smatra da su tim navodima iznijeli neistine koje mogu štetiti njegovoj časti i ugledu.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 23:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .