Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a57801eea8f5a768b460d/80
Foto: Pixabay

Blagdanska košarica: Mnogi će umjesto pršuta jesti salamu

Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2016. godinu iznosit će 2.000,29 kuna, dok je lani iznosila 1.956,86 kuna, objavili su Nezavisni hrvatski sindikati.

Nezavisni hrvatski sindikati izračunavaju blagdansku potrošačku košaricu koja obuhvaća troškove tradicionalne prehrane za Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Kako u Hrvatskoj postoje značajne regionalne razlike, košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske.


Jeftinija riba umjesto bakalara

Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica za Božić, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti pa je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu zadovoljiti istovremeno i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Pokazalo se kako će veliki broj građana zamijeniti skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom - šarunom, lokardom, manjim trljama, ali za razliku od prošle godine i sitnom plavom ribom, srdelama, za koje inače zbog mriještenja traje zabrana ulova od polovice prosinca do polovice siječnja (a ove je godine ministar poljoprivrede donio izmjene dvaju pravilnika kojima će biti omogućen ribolov te „sirotinjske“ ribe u razdoblju od 21. - 24. prosinca). U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, one skuplje ribe - štuku i soma, zamijeniti šaran i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu ili janjetinu zamijeniti će pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso.

Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirati će se jeftinija svinjska lopatica, jeftinije salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili samo sarma s malo više riže. Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji kolač biti će nešto skromnijeg sadržaja.

Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se da će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su primjerice normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, bora, ukrasa, pirotehnike i sličnoga, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćeni novogodišnji dočeci i slavlja i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.

Neke namirnice potrebne za tradicionalne recepte, uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima, no u košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi, ali im je, bez obzira na cijenu, smanjena vrijednost. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice za koje je uobičajeno da se tamo kupuju. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene. Kod onih proizvoda koji pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, a i kod nekih proizvoda u trgovačkim lancima, koji, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike, kao metodološki najkorektniji pokazatelj cijena u takvim slučajevima korištena je aritmetička sredina.


Skromnija košarica 854 kune

Na temelju opisanog, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2016. godinu iznosit će 2.000,29 kuna, dok je lani iznosila 1.956,86 kuna. Skromnija košarica ove godine iznosi 854,71 kunu, a lani je iznosila 802,00 kune. Ne treba posebno naglasiti kako skromnija košarica može biti još i skromnija, odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 525,44 kune, što je minimalna razlika u odnosu na lanjsku koja je iznosila 530,43 kune.

Temeljem dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu ove godine iznositi više od 12 milijardi kuna. Iz povećane potrošnje tijekom godine, iz najava i isplata božićnica u privatnom sektoru (negdje i povećanih iznosa u odnosu na prosinac 2015. godine), darova za djecu i darova u naravi, iz najave isplata božićnica zaposlenima u državnoj i javnim službama i iz dostupnih podataka o božićnicama u državnim i javnim poduzećima te lokalnim komunalnim tvrtkama, iz najava i očekivanja nekih prigodnica temeljem odluka lokalnih vlasti zbog predstojećih lokalnih izbora, iz povećane adventske potrošnje zbog širom Hrvatske bogato organiziranih adventskih događanja, iz povećanih doznaka iz inozemstva velikog broja hrvatskih građana na radu u inozemstvu i zbog dijela njih koji će se za blagdane pridružiti obiteljima u Hrvatskoj, logično je očekivati ovo povećanje potrošnje u odnosu na prosinac 2015. godine, kad je potrošeno oko 11,5 milijardi kuna.


Više nade nego prošle godine

Za veću potrošnju, za povećanje potrošačkog optimizma nužno je povećanje društvenog optimizma. A budući je već 2016. godina pokazala pozitivne pomake, povećanje zaposlenosti, rast BDP-a, promjene u bonitetu za RH, promjene u porezu na dohodak za 2017. godinu, najave nastavka pozitivnih kretanja, očekivani rast plaća zbog očekivanih pozitivnih kretanja u gospodarstvu i smanjenja poreza na dobit te ukidanja ili smanjenja dijela neporeznih davanja, to je sigurno, temeljem očekivanja, ipak rezultiralo povećanjem društvenog, a time i potrošačkog optimizma i povećanom potrošnjom. Ipak, tome treba pridodati i tmurne podatke iz listopada, krajem kojeg je 329.222 građana bilo blokirano zbog duga od 40,66 milijardi kuna (prošle godine u isto vrijeme bilo je blokirano 323.887 građana s dugom od 35,8 milijardi kuna što je blagi rast broja blokiranih građana i značajniji rast iznosa njihovog duga, točnije za 13,58% u odnosu na prošlu godinu), podatke o više od 75 tisuća radnika s minimalnom plaćom, 9.024 radnika koji rade bez plaće, većini umirovljenika koji jedva spajaju početak i kraj mjeseca, ali i spoznaju kako prosječnoj hrvatskoj obitelji, samo za pokriće redovitih mjesečnih troškova i dalje nedostaje ¼ mjesečnih prihoda. Iz svega je jasno kako si tek jedan vrlo uski krug građana može priuštiti tradicionalno, opušteno, bezbrižno pa i rastrošnije slavljenje Božića i Nove godine. Svi ostali se nekako snalaze, najčešće nauštrb sebe samih. Tako dočekujemo Božić 2016. i ispraćamo tu istu 2016. godinu, dočekujući 2017. godinu, no ipak sa malo više nade nego li za 2016. godinu.

Facebook komentari

hr Wed Dec 21 2016 12:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Plenković: Povećat ćemo nagrade za vrhunske sportaše

Povećat ćemo za 100 posto nagrade za vrhunske športaše jer je to primjereno i to je ono što zaslužuju, a Vlada će nastaviti s povećanjem izdvajanja za sport, izjavio je u subotu predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je u zagrebačkom Domu sportova svečano otvorio Svjetsko juniorsko prvenstvo u judu.

Odgovarajući na upit o izradi prijedloga novog zakona o športu i strategiji razvoja hrvatskog športa predsjednik Vlade rekao je da državna tajnica za sport Janica Kostelić sa svim uključenim stručnjacima tome odgovorno pristupa.

Upitan za ukupni dojam o trenutnom stanju hrvatskog športa odgovorio je da je Hrvatska uvijek iznad onoga što zemlje naše veličine rade, bilo da je riječ o kolektivnim ili individualnim športovima. 

"Možemo biti ponosni na sve naše saveze, sve pojedince i obitelji koje su učinile čuda u 25 godina hrvatske države. Šport je za našu promociju i naše međunarodno pozicioniranje napravio izuzetno puno. Uz sve što rade institucije, diplomacija, turizam, kultura, umjetnost, šport je nekako najlakše i najbrže prepoznatljiv i ljudi identificiraju Hrvatsku s našim vrhunskim sportašima."

Na pitanje koliko će, ako se plasiramo na Svjetsko nogometno prvenstvo, šport biti tema i u njegovim diplomatskim susretima, odgovorio je, prisjetivši se: " Kako ne, kad smo bili u New Yorku, bilo je to kratko nakon što smo izgubili do Turske u nogometu, predsjednik Erdogan nije propustio spomenuti da je Turska pobijedila. Ja vjerujem da će se hrvatska nogometna reprezentacija plasirati na prvenstvo u Rusiji", kazao je Plenković, koji je zaključio je da je njegov cilj da balansiramo akcent na različite športove i da težimo onome što šport treba dati - da ljudi zdravo žive, imaju timski duh i vrijednosti koje će im biti školom za život. Mislim da je to kod džuda vrlo razvidno.""Moramo pomoći sve saveze, da što više ljudi bude uključeno u šport pa će se iz tog lijepo filtriranog širokog aktivizma mladih iznjedriti i kvaliteta", poručio je predsjednik Vlade.

"Ponosni smo na gotovo 70- godišnju tradiciju juda u Hrvatskoj, borilačkoga sporta, koji manje snažne i fragilnije uči kako postati snažnijima", poručio je Plenković.
Izrazivši snažnu potporu Prvenstvu Središnjeg državnog ureda za šport, kao i Vlade u cjelini, premijer je zahvalio organizatorima, Međunarodnoj judo federaciji i Hrvatskom judo savezu, a po završetku natjecanja je uručio medalje najboljima, prisjetivši se kako se i njegov otac bavio judom.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 21:51:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c3d085b4739828b58b45ac/80

Požar u Konavlima gasi 70 vatrogasaca i dva kanadera, spriječeno širenje prema kućama

Vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović izjavio je u subotu poslijepodne u konavoskom mjestu Gabrili kako je požar koji je oko podne buknuo u samom mjestu i dalje aktivan, ali je spriječeno širenje prema kućama.

Simović je izjavio kako u gašenju požara sudjeluje 70 vatrogasaca i dva kanadera, koji gase vrhove brda poviše mjesta kako se požar ne bi proširio.

"Riječ je o grubom terenu na ogromnoj površini, a puše i vjetar. Najveći problem nam je istočni vrh. Situacija se čini tek naoko boljom, ali još nije gotovo, intervencija će potrajati," rekao je Simović.

Simović je izjavio kako su angažirane vatrogasne postrojbe s područja od Prevlake do Stona.

"Kanaderi će gasiti požar dok im uvjeti leta i gašenja budu dovoljno dobri. Nastojat ćemo zaokružiti požar," rekao je Simović.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 18:16:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59eb5a7fb9e03e58898b4620/80

Dva kanadera i dva airtraktora gase tri požara u Dalmaciji

Na gašenje požara u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji upućena su u subotu dva canadaira i dva airtractora Protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

Dva kanadera CL-415 angažirana su na lokaciji Marina kod Trogira a nakon gašenja tog požara bit će upućeni na požarište u Konavlima, dok dva airtractora AT-802 gase požar na prostoru Zapužana kod Benkovca.

Ovo je prvi angažman Protupožarnih zračnih snaga nakon završetka protupožarne sezone 18. rujna, priopćila je Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 16:44:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59eb5743b9e03e058a8b45e6/80

Predstavljena kampanja "Dan bez mobitela u prometu"

U Hrvatskoj 91 posto vozača koristi mobitel za vrijeme vožnje, 33 posto biciklista s mobitelom pedalira i 50 posto pješaka koristi mobitel dok prelazi prometnicu, upozoreno je u subotu tijekom predstavljanja kampanje da se 21. listopada proglasi nacionalnim Danom bez mobitela u prometu.

Kampanju protiv korištenja mobitela u prometu pokrenula je Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS) jer se, po rezultatima istraživanjam, tada vjerojatnost nesreće povećava devet puta. Na zagrebačkom Cvjetnom trgu potporu su joj dali predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik Vlade ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, zagrebački  gradonačelnik Milan Bandić, državna tajnica za promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

Ministar Božinović kazao je da je cilj akcije da se 21. listopada inaugurira kao Dan bez mobitela u prometu kako bi se podigla svijest o tome da je korištenje mobitela u vožnji opasno. Istaknuo je i da se rezultati istraživanja MUP-a poklapaju s europskim i rekao kako će ova akcija vjerojatno biti sastavni dio europske borbe protiv toga "neprimjerenog ponašanja tijekom vožnje".

 "Moramo svi raditi na podizanju kulture prometa kako bi se smanjio broj nesreća i kako bi se smanjio gubitak ljudskih života zbog korištenja mobitela tijekom vožnje", poručio je. Naglasio je i da je Vlada prepoznala taj problem, kojem će se od danas sustavno posvetiti.

Represivni sustav nije dovoljan kako bi se s tim problemom izašlo na kraj, potrebna je šira društvena akcija, stvaranje nove kulture od roditeljskog doma, škole, do svih drugih institucija koje se bave pitanjima sigurnosti prometa, rekao je.

Telefonirajne u vožnji isto je kao vožnja s jednim promilom alkohola u krvi

Predsjednik HUMS-a Alen Ostojić naveo je kako istraživanja pokazuju da 91 posto vozača koristi mobitel tijekom vožnje pri čemu je njih 78 posto svjesno te opasnosti u prometu. Upozorio je i da je korištenje mobitela tijekom vožnje, po rezultatima istraživanja europske mreže prometnih policija, postao "novi ubojica" na europskim cestama.

Samo slanje ili čitanje SMS poruka vozaču oduzimaju pažnju i ostavljaju automobil bez nadzora 70 metara u brzini od 60 km na sat, upozorio je. 

Istraživanja ometanja pažnje pokazuju i da se za vrijeme korištenja mobitela u vožnji vjerojatnost nesreće povećava za devet puta, a vozač koji telefonira ima smanjenu pažnju kao da je pod utjecajem alkohola od jedan promil u krvi, istaknuo je.

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa u Ravnateljstvu policije Josip Mataija rekao je kako sudionici u prometu korištenje mobitela ne smatraju velikom opasnošću, ali i upozorio da nisu svjesni činjenice koliko je trenutku razgovora mobitelom, posebice pisanja poruka, njihova pozornost skrenuta sa situacije u prometu.

Istaknuo je kako su istraživanja pokazala da korištenje mobitela spada na četvrto mjesto razloga pogibije u prometu, iza brzine, alkohola i nekorištenja sigurnosnog pojasa. "Treba podići svijest ljudi da shvate koliko mobitel doprinosi nastanku prometnih nesreća pa i onih najtežih", rekao je. 

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 16:23:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .