Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a57801eea8f5a768b460d/80
Foto: Pixabay

Blagdanska košarica: Mnogi će umjesto pršuta jesti salamu

Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2016. godinu iznosit će 2.000,29 kuna, dok je lani iznosila 1.956,86 kuna, objavili su Nezavisni hrvatski sindikati.

Nezavisni hrvatski sindikati izračunavaju blagdansku potrošačku košaricu koja obuhvaća troškove tradicionalne prehrane za Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Kako u Hrvatskoj postoje značajne regionalne razlike, košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske.


Jeftinija riba umjesto bakalara

Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica za Božić, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti pa je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu zadovoljiti istovremeno i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Pokazalo se kako će veliki broj građana zamijeniti skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom - šarunom, lokardom, manjim trljama, ali za razliku od prošle godine i sitnom plavom ribom, srdelama, za koje inače zbog mriještenja traje zabrana ulova od polovice prosinca do polovice siječnja (a ove je godine ministar poljoprivrede donio izmjene dvaju pravilnika kojima će biti omogućen ribolov te „sirotinjske“ ribe u razdoblju od 21. - 24. prosinca). U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, one skuplje ribe - štuku i soma, zamijeniti šaran i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu ili janjetinu zamijeniti će pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso.

Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirati će se jeftinija svinjska lopatica, jeftinije salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili samo sarma s malo više riže. Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji kolač biti će nešto skromnijeg sadržaja.

Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se da će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su primjerice normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, bora, ukrasa, pirotehnike i sličnoga, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćeni novogodišnji dočeci i slavlja i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.

Neke namirnice potrebne za tradicionalne recepte, uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima, no u košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi, ali im je, bez obzira na cijenu, smanjena vrijednost. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice za koje je uobičajeno da se tamo kupuju. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene. Kod onih proizvoda koji pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, a i kod nekih proizvoda u trgovačkim lancima, koji, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike, kao metodološki najkorektniji pokazatelj cijena u takvim slučajevima korištena je aritmetička sredina.


Skromnija košarica 854 kune

Na temelju opisanog, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2016. godinu iznosit će 2.000,29 kuna, dok je lani iznosila 1.956,86 kuna. Skromnija košarica ove godine iznosi 854,71 kunu, a lani je iznosila 802,00 kune. Ne treba posebno naglasiti kako skromnija košarica može biti još i skromnija, odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 525,44 kune, što je minimalna razlika u odnosu na lanjsku koja je iznosila 530,43 kune.

Temeljem dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu ove godine iznositi više od 12 milijardi kuna. Iz povećane potrošnje tijekom godine, iz najava i isplata božićnica u privatnom sektoru (negdje i povećanih iznosa u odnosu na prosinac 2015. godine), darova za djecu i darova u naravi, iz najave isplata božićnica zaposlenima u državnoj i javnim službama i iz dostupnih podataka o božićnicama u državnim i javnim poduzećima te lokalnim komunalnim tvrtkama, iz najava i očekivanja nekih prigodnica temeljem odluka lokalnih vlasti zbog predstojećih lokalnih izbora, iz povećane adventske potrošnje zbog širom Hrvatske bogato organiziranih adventskih događanja, iz povećanih doznaka iz inozemstva velikog broja hrvatskih građana na radu u inozemstvu i zbog dijela njih koji će se za blagdane pridružiti obiteljima u Hrvatskoj, logično je očekivati ovo povećanje potrošnje u odnosu na prosinac 2015. godine, kad je potrošeno oko 11,5 milijardi kuna.


Više nade nego prošle godine

Za veću potrošnju, za povećanje potrošačkog optimizma nužno je povećanje društvenog optimizma. A budući je već 2016. godina pokazala pozitivne pomake, povećanje zaposlenosti, rast BDP-a, promjene u bonitetu za RH, promjene u porezu na dohodak za 2017. godinu, najave nastavka pozitivnih kretanja, očekivani rast plaća zbog očekivanih pozitivnih kretanja u gospodarstvu i smanjenja poreza na dobit te ukidanja ili smanjenja dijela neporeznih davanja, to je sigurno, temeljem očekivanja, ipak rezultiralo povećanjem društvenog, a time i potrošačkog optimizma i povećanom potrošnjom. Ipak, tome treba pridodati i tmurne podatke iz listopada, krajem kojeg je 329.222 građana bilo blokirano zbog duga od 40,66 milijardi kuna (prošle godine u isto vrijeme bilo je blokirano 323.887 građana s dugom od 35,8 milijardi kuna što je blagi rast broja blokiranih građana i značajniji rast iznosa njihovog duga, točnije za 13,58% u odnosu na prošlu godinu), podatke o više od 75 tisuća radnika s minimalnom plaćom, 9.024 radnika koji rade bez plaće, većini umirovljenika koji jedva spajaju početak i kraj mjeseca, ali i spoznaju kako prosječnoj hrvatskoj obitelji, samo za pokriće redovitih mjesečnih troškova i dalje nedostaje ¼ mjesečnih prihoda. Iz svega je jasno kako si tek jedan vrlo uski krug građana može priuštiti tradicionalno, opušteno, bezbrižno pa i rastrošnije slavljenje Božića i Nove godine. Svi ostali se nekako snalaze, najčešće nauštrb sebe samih. Tako dočekujemo Božić 2016. i ispraćamo tu istu 2016. godinu, dočekujući 2017. godinu, no ipak sa malo više nade nego li za 2016. godinu.

Facebook komentari

hr Wed Dec 21 2016 12:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Kujundžić: Bolnice u veljači smanjile rashode

Također je izvijestio da je ukupni dug u zdravstvu do kraja prošle godine iznosio ...

Rezutati poslovanja bolničkih ustanova u veljači pokazuju da su one u odnosu na isti mjesec lani zabilježile 20 posto manje rashode, izjavio je u srijedu ministar zdravstva Milan Kujundžić nakon redovitog mjesečnog sastanka s ravnateljima kliničkih i županijskih bolnica, na kojem je razmatrano poslovanje bolnica.  

"Prihodi bolnica su kakvi jesi i ne mogu se bitno povećati, ali možemo utjecati na rashode. Ravnatelji su svjesni da moraju bolje kontrolirati izvršenost i kvalitetu rada, broj zaposlenih i prekovremenih sati, te potrošnju lijekova i medicinskog materijala", rekao je Kujundžić Hini. 

Najavio je kako će se se redoviti sastanci s ravnateljima i izvještavanje o poslovanju nastaviti svake treće srijede u mjesecu.

Kujundžić je ranije izjavio kako se nada da će se trend smanjenja bolničkih deficita nastaviti, s obzirom da su u siječnju bolnice, izuzevši tri koje posluju pozitivno, ostvarile manji deficit (40 milijuna kuna) u odnosu na siječanj 2016. (80 milijuna kuna).

Također je izvijestio da je ukupni dug u zdravstvu do kraja prošle godine iznosio oko 7,7 milijardi kuna.

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 10:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5898b9f7b47398e41e8b45c2/80

Bulj: Ne smijemo djeci oduzimati pravo na pitku vodu

Kanalizacije pa i otpadne vode idu u rijeke bez pročiščivaća kao što je primjerice u Sinju u Cetinu, rekao je te ustvrdio da je Vlada SDP-a 2015. donjela zakon kojim dozvoljava da se bez zaštite mogu ugrožavati pitke vode

U povodu Svjetskog dana voda, 22 ožujka saborski zastupnik Mosta Miro Bulj podsjetio je u srijedu u Hrvatskom saboru na njezinu važnost te poručio kako ne smijemo našoj djeci oduzimati pravo na pitku vodu.

"Govoriti o vodama danas nije dovoljno. Nemamo pravo našoj djeci oduzeti pravo na pitku vodu", poručio je Bulj nakon stanke koju je po toj temi zatražio na početku zasjedanja.

U svijetu, kaže, 1,7 milijardi ljudi nema mogućnosti imati pitku vodu. "Mi u Hrvatskoj imamo tu mogućnost, no u posljednje vrijeme lošim upravljanjem i slabom zaštitom vode i njezinih izvora upitna je njezina kvaliteta", rekao je Bulj.

Hrvatska je, podsjetio je, peta zemlja najbogatija vodom u Europi. "Dok mi toga nismo svjesni krupni kapital je to prepoznao i bacio ruke na najveće bogatstvo. Zakonodavstvo definira vode kao osobito dobro i nasljeđe koje treba štiti i racionalno koristiti, no to u stvarnosti nije tako", rekao je Bulj.

Kanalizacije pa i otpadne vode idu u rijeke bez pročiščivaća kao što je primjerice u Sinju u Cetinu, rekao je te ustvrdio da je Vlada SDP-a  2015. donjela zakon kojim dozvoljava da se bez zaštite mogu ugrožavati pitke vode.

Facebook komentari

hr Wed Mar 22 2017 13:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d26cc6b473985dcc8b4630/80
Foto: Facebook

Lovrinović upozorio na uvozno meso iz Brazila sumnjive kvalitete

Zastupnika Živog zida Branimira Bunjca brine, kako je rekao nakon stanke, slab rad Ministarstva prometa

Ivan Lovrinović, saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku, upozorio je u srijedu na uvoz ogromnih količina mesa upitne kvalitete iz Brazila, dok domaća proizvodnja propada.

 "Uvozi se meso sumnjive kvalitete, a zapostavlja zdrava hrvatska proizvodnja", ustvrdio je Lovrinović nakon stanke u Saboru.

 Prošle je godine, istaknuo je, Hrvatska iz Brazila uvezla hrane, dominantno mesa, u vrijednosti čak pola milijarde kuna, te je od Vlade zatražio očitovanje o tome da li se to meso, s naglaskom na ono iz Brazila, uopće kontrolira.

 "Kad netko iz Brazila, koji je daleko, uvozi toliko hrane, to znači da ta hrana iz nekog razloga mora biti jeftina u nabavi. Ne želim prejudicirati, ali to je ozbiljno pitanje", poručio je Lovrinović i dodao da Hrvatska svake godine za 2,5 milijardi eura uveze hrane, a taj se iznos povećava.

 Zastupnika Živog zida Branimira Bunjca brine, kako je rekao nakon stanke, slab rad Ministarstva prometa.

 "Od 1. travnja cestarine idu gore za 5 posto, a 1. srpnja za dodatnih 10 posto. Građanima će biti jeftinije avionom u Split nego autocestom. Jedan smjer Zagreb-Split stajat će više nego godišnja vinjeta u Rumunjskoj, odnosno povratak u Zagreb koštat će ih kao vinjeta u Švicarskoj", kazao je.

 Kao primjer je naveo Nizozemsku, Belgiju, Litvu i druge zemlje koje ne naplaćuju cestarine. "Po ovim cijenama autostama neće ići nitko osim državnih službenika, kojima se cestarina vraća iz proračuna", zaključio je Bunjac.

Facebook komentari

hr Wed Mar 22 2017 13:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583ed7ef1eea8fbd068b45d6/80
Foto: Screenshot / HRT

Maras zaradio opomenu i ostao bez riječi

Petrov ga je opomenuo, pozvao da se drži teme, no kako je Maras nastavio oduzeo mu je i riječ poručivši mu da to o čemu govori nije na dnevnom redu

SDP-ov zastupnik Gordan Maras zaradio je u srijedu prvo opomenu, a potom mu je predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov oduzeo i riječ ocijenivši da tema njegova izlaganja nije predmet dnevnog reda.

Zanima me hoće li predložene izmjene zakona omogućiti pravdi da bude brža, hoće li spriječiti da Zsolt Hernadi i dalje šeće Europom, da se donese presuda za Fimi Mediju u kojoj suđenje traje već sedam godina, zapitao se Maras u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o kaznenom postupku, o USKOK-u, te o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske korist ostvarene kaznenim djelom i prekršajem.

Aktualizirajući slučaj Fimi Medije, Maras je ustvrdio da je HDZ uzeo 30 milijuna kuna koje nije vratio u proračun, da je kandidat za gradonačelnika Virovitice (Ivica Kirin) priznao da je uzimao za HDZ, a da je unatoč tome kandidat.

Petrov ga je opomenuo, pozvao da se drži teme, no kako je Maras nastavio oduzeo mu je i riječ poručivši mu da to o čemu govori nije na dnevnom redu.

Kakva je biometeorološka prognoza, nismo dobro krenuli, uzvratio je Ivan Lovrinović (PM), referirajući se na činjenicu da je uvodno izlaganje ministra pravosuđa Ante Šprlje izazvalo niz replika i upita, a i sam Lovrinović zaradio je opomenu.

Ustvdrio je da hrvatsko društvo nema problem sa zakonima, ali da je pitanje zašto ih pravosuđe ne provodi.

Dovedite u red pravosuđe, to je rak-rana hrvatskog društva, rekao je Lovrinović, spominjući "incestuozne veze u pravosuđu", jer su, tvrdi, u postupku suci i državni odvjetnici muž i žena.....

"Držite se teme", prekinuo ga je Petrov, a Lovrinović mu uzvrazio kako se ne može oteti dojmu da brani člana stranke.

"Ne branim nikoga, držite se teme", ustrajo je Petrov i dodijelio mu opomenu.

Možemo mijenjati zakone, no ako se ne provode i ako se ne oduzima nezakonito stečena imovina, bit će po onoj 'može mu se staviti soli na rep', upozorava Željko Jovanović (SDP), a Miro Bulj poručuje kako je ključ svega zakon o porijeklu imovine.

Peđa Grbin (SDP) zanimao se za sudbinu Visokog kaznenog suda koji bi trebao početi s radom od 1. siječnja 2018., a nije predviđen Zakonom o sudovima, nisu stvoreni prostorni uvjeti za njega, niti su u proračunu predviđena sredstva..

Milu Horvata (SDSS) zanima jamče li predložene izmjene osuđenima za ratni zločin u odsustvu, da će se kod obnove postupka braniti sa slobode?

Josip Salapić (HDSSB) ne slaže se s izmjenama o produljenju istrage. Ne bez razloga ograničili smo te rokove na 6 mjeseci, odnosno godinu dana. Ukidanje rokova omogućava držanje predmeta u ladicama i vađenje po političkim potrebama, a time se ne štite ljudska prava, rekao je Salapić.

Facebook komentari

hr Wed Mar 22 2017 13:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .