Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a57801eea8f5a768b460d/80
Foto: Pixabay

Blagdanska košarica: Mnogi će umjesto pršuta jesti salamu

Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2016. godinu iznosit će 2.000,29 kuna, dok je lani iznosila 1.956,86 kuna, objavili su Nezavisni hrvatski sindikati.

Nezavisni hrvatski sindikati izračunavaju blagdansku potrošačku košaricu koja obuhvaća troškove tradicionalne prehrane za Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Kako u Hrvatskoj postoje značajne regionalne razlike, košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske.


Jeftinija riba umjesto bakalara

Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica za Božić, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti pa je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu zadovoljiti istovremeno i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Pokazalo se kako će veliki broj građana zamijeniti skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom - šarunom, lokardom, manjim trljama, ali za razliku od prošle godine i sitnom plavom ribom, srdelama, za koje inače zbog mriještenja traje zabrana ulova od polovice prosinca do polovice siječnja (a ove je godine ministar poljoprivrede donio izmjene dvaju pravilnika kojima će biti omogućen ribolov te „sirotinjske“ ribe u razdoblju od 21. - 24. prosinca). U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, one skuplje ribe - štuku i soma, zamijeniti šaran i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu ili janjetinu zamijeniti će pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso.

Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirati će se jeftinija svinjska lopatica, jeftinije salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili samo sarma s malo više riže. Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji kolač biti će nešto skromnijeg sadržaja.

Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se da će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su primjerice normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, bora, ukrasa, pirotehnike i sličnoga, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćeni novogodišnji dočeci i slavlja i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.

Neke namirnice potrebne za tradicionalne recepte, uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima, no u košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi, ali im je, bez obzira na cijenu, smanjena vrijednost. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice za koje je uobičajeno da se tamo kupuju. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene. Kod onih proizvoda koji pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, a i kod nekih proizvoda u trgovačkim lancima, koji, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike, kao metodološki najkorektniji pokazatelj cijena u takvim slučajevima korištena je aritmetička sredina.


Skromnija košarica 854 kune

Na temelju opisanog, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2016. godinu iznosit će 2.000,29 kuna, dok je lani iznosila 1.956,86 kuna. Skromnija košarica ove godine iznosi 854,71 kunu, a lani je iznosila 802,00 kune. Ne treba posebno naglasiti kako skromnija košarica može biti još i skromnija, odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 525,44 kune, što je minimalna razlika u odnosu na lanjsku koja je iznosila 530,43 kune.

Temeljem dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu ove godine iznositi više od 12 milijardi kuna. Iz povećane potrošnje tijekom godine, iz najava i isplata božićnica u privatnom sektoru (negdje i povećanih iznosa u odnosu na prosinac 2015. godine), darova za djecu i darova u naravi, iz najave isplata božićnica zaposlenima u državnoj i javnim službama i iz dostupnih podataka o božićnicama u državnim i javnim poduzećima te lokalnim komunalnim tvrtkama, iz najava i očekivanja nekih prigodnica temeljem odluka lokalnih vlasti zbog predstojećih lokalnih izbora, iz povećane adventske potrošnje zbog širom Hrvatske bogato organiziranih adventskih događanja, iz povećanih doznaka iz inozemstva velikog broja hrvatskih građana na radu u inozemstvu i zbog dijela njih koji će se za blagdane pridružiti obiteljima u Hrvatskoj, logično je očekivati ovo povećanje potrošnje u odnosu na prosinac 2015. godine, kad je potrošeno oko 11,5 milijardi kuna.


Više nade nego prošle godine

Za veću potrošnju, za povećanje potrošačkog optimizma nužno je povećanje društvenog optimizma. A budući je već 2016. godina pokazala pozitivne pomake, povećanje zaposlenosti, rast BDP-a, promjene u bonitetu za RH, promjene u porezu na dohodak za 2017. godinu, najave nastavka pozitivnih kretanja, očekivani rast plaća zbog očekivanih pozitivnih kretanja u gospodarstvu i smanjenja poreza na dobit te ukidanja ili smanjenja dijela neporeznih davanja, to je sigurno, temeljem očekivanja, ipak rezultiralo povećanjem društvenog, a time i potrošačkog optimizma i povećanom potrošnjom. Ipak, tome treba pridodati i tmurne podatke iz listopada, krajem kojeg je 329.222 građana bilo blokirano zbog duga od 40,66 milijardi kuna (prošle godine u isto vrijeme bilo je blokirano 323.887 građana s dugom od 35,8 milijardi kuna što je blagi rast broja blokiranih građana i značajniji rast iznosa njihovog duga, točnije za 13,58% u odnosu na prošlu godinu), podatke o više od 75 tisuća radnika s minimalnom plaćom, 9.024 radnika koji rade bez plaće, većini umirovljenika koji jedva spajaju početak i kraj mjeseca, ali i spoznaju kako prosječnoj hrvatskoj obitelji, samo za pokriće redovitih mjesečnih troškova i dalje nedostaje ¼ mjesečnih prihoda. Iz svega je jasno kako si tek jedan vrlo uski krug građana može priuštiti tradicionalno, opušteno, bezbrižno pa i rastrošnije slavljenje Božića i Nove godine. Svi ostali se nekako snalaze, najčešće nauštrb sebe samih. Tako dočekujemo Božić 2016. i ispraćamo tu istu 2016. godinu, dočekujući 2017. godinu, no ipak sa malo više nade nego li za 2016. godinu.

Facebook komentari

hr Wed Dec 21 2016 12:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1839bdb9e03ee70c8b457c/80
Foto: inreformator.ba

Rijeka - Europska prijestolnica kulture obilježava Svjetski dan migranata

U povodu Svjetskog dana migranata, koji se obilježava 18. prosinca, program Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture donosi u ponedjeljak u Omladinskom kulturnom centru Palach u Rijeci program posvećen gorućoj temi današnjice, migracijama.

Migracije su, uz vodu i rad, jedna od glavnih tematskih okosnica programa Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture, stoji u najavi.

Stoga će, u sklopu EPK-ova programskog pravca 'Kuhinja', u Omladinskom kulturnom centru Palach migracijama biti posvećena tribina, jest će se "migrantska" hrana, a nastupit će transnacionalni glazbeni sastav Mimika Orchestra.

U fokusu tribine "Pelene, busevi i Guinness" bit će ekonomske migracije žena koje kao njegovateljice odlaze na rad u Zapadnu Europu, te migracije mladih koji u sve većem broju svoj kruh traže negdje drugdje, o čemu će govoriti Duga Mavrinac s Instituta za antropologiju.

Članica Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju Jelena Ostojić, sociologinja koja se bavi politikama zapošljavanja, socijalnim pravima i nejednakostima na tržištu rada, govorit će o migracijama mladih u kontekstu nacionalnih (i europskih) politika koje za cilj imaju smanjenje nezaposlenosti mladih.

Treći sudionik tribine, Goran Lukić, kao bivši sekretar Saveza slobodnih sindikata Slovenije a danas predsjednik Delavske svetovalnice koja se bavi i sindikalnim organiziranjem migrantskih radnika, govorit će o sindikalnom udruživanju kao platformi za djelovanje.

Gastronomski program predstavit će kuhinju bliskoistočnih specijaliteta članova Zadruge za interkulturalnu suradnju 'Okus doma', koja zapošljava azilante, tražitelje azila i izbjeglice.

Sve će završiti nastupom Mimika Orchestra koji je 2010. godine u Londonu osnovao skladatelj i multi-instrumentalist Mak Murtić.

Orkestar jazz, world music i suvremenog glazbenog izričaja, Mimika Orchestra do danas je izrastao u jedan od najkreativnijih, trans-idiomatskih sastava regije. U Rijeci će se predstaviti sa svojim hrvatskim postavom koji čini 16 članova: vokali, limeni i drveni puhači, ritam sekcija te izvođač live elektronske glazbe, a izvodit će kompozicije s albuma "Divinities of the Earth and the Waters".

Ulaz na sva događanja je besplatan.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 09:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

'Pokaži se sad! Kujundžiću, daj našoj djeci lijek koji im treba!'

Jedna doza ovog lijeka stoji oko 640,000 kuna, a oboljelo dijete treba samo u prvoj godini liječenja dobiti pet do sedam doza i koristiti ga do kraja života
Prije dva tjedna na Markovu su trgu ispred Vlade prosvjedovali roditelji djece oboljele od spinalne mišićne atrofije tražeći da HZZO stavi skupi lijek Spinraza na listu lijekova.

Tad su ministar zdravstva 
Milan Kujundžić i premijer Andrej Plenkovićobećali kako će u roku od dva tjedna naći načina i izaći s planom liječenja za svu djecu. Međutim, i to su obećanje prekršili, piše 24sata.hr

- Povjerenstvo je bilo prije dva dana i stavilo je još dvoje ili troje djece s tipom spinalne mišićne atrofije 1 na Spinrazu - rekao je kratko ministar odlazeći na sjednicu Vlade.

Nije mu bilo drago kad je vidio da ga novinari čekaju pred zgradom Vlade i zamalo im je pobjegao, ali se na kraju ipak zaustavio. Prema podacima Udruge Kolibrić, koja je organizirala prosvjed zbog toga jer bolesna djeca nemaju pravo na lijek, trenutačno 39 djece u Hrvatskoj čeka liječenje Spinrazom.
- Nitko nije službeno obavijestio roditelje. Ministar nam nije ništa rekao. Zabrinjavajuće je što se nastavlja s tim da jedno po jedno dijete dobiva lijek - izjavila nam je jučer Ana Alapić, predsjednica Udruge Kolibrić.

Ljudi nude novac 

Lijek za svoju djevojčicu Noru (3) čeka i mama Marina Rogošić iz Omiša.
- Ljudi su prekrasni, gotovo svakodnevno me netko nazove, iz Hrvatske, čak i izvana, i nude novac, pitaju broj računa i kako pomoći. Teško im je objasniti da ne želimo donacije, nego da se cijeli problem riješi sustavno. Država mora brinuti o svojim građanima, i to najslabijima od njih - ispričala nam je mama Marina.
Nora je prošli tjedan proslavila treći rođendan. Boluje od spinalne mišićne atrofije. Marinu, kao i ostale roditelje djece oboljele od spinalne mišićne atrofije, nitko nije službeno kontaktirao kad će, i hoće li, doći u mogućnost primati terapiju Spinraze. Riječ je o skupom lijeku. Jedna doza ovoga lijeka stoji oko 640.000 kuna, a oboljelo dijete u prvoj godini liječenja treba primiti od pet do sedam doza, a u drugoj godini liječenja od dvije do tri.

- Nora diše pomoću respiratora, a svaki infekt je potencijalno smrtonosan. Iako u ministarstvu imaju podatke mojeg djeteta, još od ovoga ljeta, a kontaktirala sam ih više puta mailovima, ništa se konkretno nije pomaknulo. Ponekad bi i dobila odgovor, no svi su bili formulirani uopćeno, birokratski - kaže nam Norina mama, koja naglašava kako roditelj neće stati na ovome.
U Udruzi Kolibrići također su nam potvrdili da će tražiti lijek za svu djecu.

Isti kriterij za sve 


- Mi zahtijevamo liječenje svih tipova bolesti i liječenje djece sve dobi uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju. Dosad je krijterij bio tip spinalne mišićne atrofije i godine djeteta. Za samo četvero djece radi se o 20 milijuna kuna. Mi smo svjesni kako bi to išlo puno brže da je u pitanju manji iznos. Nadamo se da će svih 39-ero djece dobiti lijek. Stav neuropedijatrijskog društva je taj da sva djeca imaju pravo na liječenje - rekla nam je Ana Alapić.
Marina Rogošić podržava i ideju da se osnuje Fond za inovativne terapije, ali ne na način kako ga je zamislio ministar Kujundžić.
- Ideja da građani uplaćuju donacije, a država dodaje ostatak novca je sramota sramoteNe želimo tako liječiti djecu - kaže mama Marina.
Osmomjesečna Tea Matijević iz Petrinje prvo je dijete s dijagnozom spinalne mišićne atrofije tip1 koje je u Hrvatskoj dobilo lijek Spinraza. Spinraza je prvi lijek u svijetu koji zaustavlja progresiju i pomaže da se mišići, koji zbog bolesti u potpunosti propadaju, u oboljelih barem donekle oporave. Tea, kao i druga djeca s istom dijagnozom, trebala bi ga doživotno primati.

Tea nema nuspojave 


- Tea je zasad dobila četiri doze lijeka, s time da joj je prva doza dana 12. listopada ove godine. Iako tek u veljači idemo na pretrage koje bi trebale pokazati ima li lijek učinka ili ne, već sad kod nje vidim pomake nabolje. Puno je aktivnija s rukama i nogama nego prije, glavu okreće samostalno s jedne na drugu strane, a i mišići su joj čvršći nego što su bili prije dobivanja lijeka – govori Teina mama Ivona (28).
Djevojčica nije imala nikakvih nuspojava po primitku lijeka, a iduću, petu dozu, trebala bi primiti 5. travnja 2018., bude li sve po planu. Ipak, bolest je teška pa Tea ne može samostalno jesti. Hrane je na sondu, no nasreću još samostalno diše. Njezino liječenje ide na teret KBC-a Zagreb, gdje je Tea lijek i primila.
U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) tvrde kako nema ništa novo po pitanju uvođenja Spinraze na listu lijekova HZZO-a.
- Nismo dobili zahtjev za uvrštenje ovoga lijeka u listu lijekova HZZO-a – priopćili su.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 07:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a317b7db9e03ea0258b4572/80
Foto: Wikipedija

Vlada donijela odluku o prestanku naplaćivanja tunela sv. Ilije

Vlada Republike Hrvatske ovom Odlukom stavlja izvan snage Odluku o uvođenju naplate cestarine za uporabu tunela Sveti Ilija. Primjenom ove Odluke upravljanje i održavanje tunela Sveti Ilija preuzet će društvo Hrvatske ceste d.o.o

Na današnjoj sjednici Vlada je između ostalog, donijela Odluku o prestanku važenja stare Odluke o naplati tunelarine kroz tunel sv. Ilije na državnoj cesti DC 532, koja spaja obalu sa autocestom, Imotskom krajinom i Hercegovinom. Tunelarina se naplaćuje do zadnjeg dana ove godine, još dva tjedna, a od tada će se automobilima moći besplatno voziti ovom važnom prometnicom.

Vlada Republike Hrvatske ovom Odlukom stavlja izvan snage Odluku o uvođenju naplate cestarine za uporabu tunela Sveti Ilija. Primjenom ove Odluke upravljanje i održavanje tunela Sveti Ilija preuzet će društvo Hrvatske ceste d.o.o.

U obrazloženju donošenja ovakve Odlluke kaže se da je, sada već stara "odluka o naplati cestarine za uporabu tunela Sveti Ilija, donesena u svrhu osiguravanja financijskih sredstava održavanja samog tunela, kao i povrata troškova nastalih njegovom izgradnjom, budući da je izgradnja tunela Sveti Ilija financirana najvećim dijelom iz kredita".

Župan Blaženko Boban je u čestim razgovorima s čelnim ljudima Ministarstva prometa i Hrvatskih cesta naglašavao lošu ekonomsku sliku cijele dalmatinske Zagore, posebno obrtnika i poduzetnika sa šireg područja Imotske krajine i Vrgorca. Također je isticao kako je ovo možda jedina pristupna cesta do autoceste koja se naplaćivala.

- Ukidanje naplate korištenja tunela sv. Ilije će puno značiti građanima naše županije s obje strane tunela, potaknut će gospodarsku djelatnost i dolazak većeg broja turista u ove krajeve što če imati pozitivan kumulativni učinak i na demografsku obnovu ovih naselja, općina i gradova. - kazao je župan Boban te je zahvalio predsjedniku Vlade i ministrima na razumijevanju i donošenju ovakve odluke.

Facebook komentari

hr Wed Dec 13 2017 20:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a316972b9e03e7f258b4582/80
Foto: MORH/ T. Brandt

Tijelo preminulog vojnika prevezeno iz Litve u Hrvatsku

Pripadnik hrvatskih Oružanih snaga, M.P. (41), nalazio se u NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Republici Litvi, a umro je jučer poslijepodne, navode iz MORH-a

U zagrebačkoj vojnoj bazi Pleso u srijedu je uz vojne počasti dočekano tijelo umrloga pripadnika 1. hrvatskog kontingenta Oružanih snaga Republike Hrvatske, 41-godišnjeg M.P., koje je transportnim zrakoplovom iz Litve prevezeno u Hrvatsku, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

 Pripadnik hrvatskih Oružanih snaga, M.P. (41), nalazio se u NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Republici Litvi, a umro je jučer poslijepodne, navode iz MORH-a.

 Zamolbu litavskom ministru obrane i načelniku Glavnog stožera za prijevoz posmrtnih ostataka pripadnika Oružanih snaga RH uputili su potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević te načelnik Glavnog stožera OS RH general Mirko Šundov, na što je litavska strana pozitivno i brzo odgovorila.

 Krstičević i Šundov zato su izrazili zahvalu litavskim Oružanim snagama na pomoći transporta umrloga pripadnika OS RH iz Litve u Hrvatsku. 

 Liturgijski obred ispraćaja umrloga pripadnika OS RH održao je biskupski vikar za pastoral i vojni kapelan MORH-a i Glavnog stožera OS RH don Marko Medo, ističe se u priopćenju.

 Uz obitelj umrloga pripadnika Oružanih snaga RH M.P., koji se nalazio u NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Republici Litvi, dočeku su nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Krstičević, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Šundov sa suradnicima, zapovjednik 1. mehanizirane bojne „Tigrovi“ bojnik Mario Mlinarić, počasni vod od 40 pripadnika bojne „Tigrovi“ te pet pripadnika Oružanih snaga Republike Litve, četiri pripadnika posade litavskog zrakoplovstva i četiri pripadnika 1. hrvatskog kontingenta u NATO aktivnosti eFP u Republici Litvi, navode iz MORH-a.

 Po nalogu županijske državne odvjetnice posmrtni ostatci umrlog pripadnika OS RH bit će upućeni na obdukciju u Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu.

 Četrdeset jednogodišnji M.P., pripadnik 1. mehanizirane bojne „Tigrovi“, na dužnosti vozača, bio je sudionik Domovinskog rata, u sastavu Oružanih snaga RH od 1996. godine, a umro je u utorak, 12. prosinca, u poslijepodnevnim satima u vojarni „Rukla“ u Litvi.

 Sućut obitelji pripadnika OS RH u Litvi uputili su i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade ministar obrane Krstičević i načelnik GS OS RH general zbora  Šundov, kao i ministar obrane i načelnik Glavnog stožera Republike Litve.   

 Prvi hrvatski kontingent OS RH ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu upućen je u studenome ove godine, gdje sudjeluje u toj NATO aktivnosti u sklopu borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke (1. HRVCON-a eFPBG–DEU).

 Hrvatski kontingent u Republici Litvi smješten je na vojnom poligonu "Rukla".

Facebook komentari

hr Wed Dec 13 2017 18:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .