Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c024c180e4938622f8b45c6/80
Foto: PIXABAY

Znate li duhovnu priču o tome kako je nastao adventski vijenac?

Sve smo bliže početku liturgijskog vremena od četiri tjedna, zapravo četiri nedjelje kao priprave za proslavu Božića u našem duhovnom životu i našim obiteljima.

"Dođi, naš Gospodine" najsnažnija je poruka adventa. Poteškoće u duhovnom životu vjernika, pojedinca nastanu kada bitno postaje nebitno, a nebitno bitno. Vanjština, blještavilo, adventski vijenci, mnoštvo upaljenih lampica, lijepi hrvatski običaji vezani uz adventsko vrijeme jesu na neki način sekundarni, drugotni plan. Primarni plan oduvijek je bila duhovna nota vezana uz vanjštinu, uz znakovlje adventa. Tako je iz čisto duhovne potrebe, uz želju za molitvom i duhovnom pripravom za Božić, nastao adventski vijenac.

Adventski vijenac

Adventski vijenac nastao je uz molitvu, uz duhovnu stvarnost adventske poruke. Prvi adventski vijenac pojavio se u Hamburgu, na sjeveru Njemačke. I to u ("Trošnoj kući") kući koja je bila dom za siromašnu djecu. Evangelički pastor i odgojitelj Johann Heinrich Wichern okupio je 1838. godine siročad s ulice u staru trošnu kuću i tako im ponudio novi dom. 

Došao je na ideju da moleći svakodnevno sa štićenicima u adventu, na drvenom postolju svakoga dana zapali po jednu svijeću. Tako su do Božića bile zapaljene 24 svijeće, od kojih su četiri bile velike, a ostale male, piše direktno.hr

Tako su iz godine u godinu tijekom adventa nastajali molitveni obred sa svijećama i duhovna priprava za Božić. Ta pobožnost sa svijećama postajala je običaj koji se održavao u "Trošnoj kući" svake godine. Ubrzo je drveno postolje na poticaj štićenika zamijenjeno vijencem od zimzelenog granja. Malo-pomalo, iz godine u godinu, taj se običaj proširio u evangeličkim obiteljima u Njemačkoj, a zatim i u prekooceanskim zemljama. Tek poslije Prvog svjetskog rata taj običaj adventskog vijenca, molitve i paljenja svijeća preuzimaju katolici. Prvi se vijenac pojavio 1925. u katoličkoj crkvi u Kölnu, a potom 1935. u Münchenu. U katoličkim crkvama blagoslivljalo se vijence i nosilo ih se kući. Dakako, samo s četiri velike svijeće.

Temeljni simboli adventskog vijenca

Tri su temeljna simbola adventskog vijenca: krug, svijeće i svjetlo. Krug bez početka i kraja simbolizira vječnost, vjernost. Zimzeleno granje u vijencu simbolizira život koji ne prestaje, život koji traje, koji se ne prekida. A to je život vječni. Vijenac je u antičkom vremenu bio simbol pobjede, lovorov vijenac ili kakav drugi vijenac. Svijeća i svjetlo svijeće simboliziraju Isusa, njegov dolazak. Ako su četiri svijeće crvene ili bijele boje, onda one predstavljaju Isusovu žrtvu i pobjedu. Ljubičaste svijeće simbol su pokore, obraćenja, promjene na bolje i priprave za Božić. Prema jednoj tradiciji svaka svijeća od četiri svijeće na vijencu ima svoje ime: prva je prorokova svijeća, druga je betlehemska svijeća, treća pastirska, a četvrta je svijeća anđela.

Adventski vijenac – više od obična ukrasa

U kršćanstvu uvijek postoji opasnost da prihvatimo znakovlje, simbole, ali ne i poruku tih simbola, ne duhovnost koja je poticajno vezana uz simboliku predmeta. Pa sam tako znao vidjeti pred kraj adventa u nekim obiteljima adventski vijenac na kojemu nije bila zapaljena nijednom nijedna svijeća. Bilo je obitelji u kojima su prije nedjeljnog ručka palili svake nedjelje svijeću i zajedno se pomolili. Ako je vijenac, zimzeleni vijenac, krug bez početka i kraja, koji označava vrijeme bez kraja i život vječni, onda sigurno imamo divnu temu za molitvu tijekom došašća. U zemaljskom životu razmišljamo o vječnosti kao našemu cilju kojemu smo sve bliže svake godine, svakoga došašća.

Odabirom boje svijeća na adventskom vijencu također odabiremo moguću duhovno-meditativnu temu za meditaciju tijekom došašća. Čini mi se da su nekako najprikladnije ljubičaste svijeće, jer one pozivaju na pokoru i obraćenje. A to je nužnost za svakoga od nas. Potrebni su nam neprekidan duhovni rad i rast u osobnoj kršćanskoj zrelosti. Tko je svjetlo svijeta? Koga predstavljaju zapaljene svijeće na adventskom vijencu? Predstavljaju Isusa Krista. Tako svaki dio adventskog vijenca ima svoj smisao i duhovnu poruku, i izazov na meditaciju i molitvu. Zar po takvom shvaćanju adventski vijenac nije više od pukog običaja? Dalek je put od tradicionalnog do duhovno-praktičnog, životnog, ostvarivog produhovljenog kršćanstva. Zato neka nam taj vijenac bude više od pukog običaja.

Zornice i sijanje pšenice na spomendan svete Lucije, 13. prosinca

U mnogim duhovno vitalnim župama domovinske Crkve sačuvane su zornice, rane jutarnje svete mise u 6 sati. Na mise zornice, uz žrtvu ranog ustajanja u župnu crkvu, dolaze vjernici koji se žele duhovno obogaćivati riječju Božjom, redovitim pričešćivanjem i sudjelovanjem na svetoj Misi. Ne zaboravimo, i ne dokidajmo svoj izvorni hrvatski običaj sijanja pšenica na spomendan svete Lucije. Od spomendana svete Lucije do Božića ima 12 dana. Domaćice u posudice siju pšenicu kako bi ona u zimskom božićnom vremenu svojim zelenilom bila znak novog života, znak koji pokazuje kakva godina očekuje poljoprivrednike. Posijana pšenica na spomendan svete Lucije rasla bi do Božića. A tada bi ju se uredilo, jednakomjerno skratilo i okitilo hrvatskim bojama – crven bijeli plavi. A neki su u sredinu te posude sa zelenom pšenicom stavljali jabuku ili svijeću.

Pazi da ti sam sebi, ili da ti drugi ne "ukradu advent ili čak i Božić"

Svaki se savjestan vozač, dok se vozi u poznatu ili nepoznatu kraju, pridržava znakova uz cestu ako želi doći sretno do cilja. Razmišlja o znakovima. Oni postaju sastavni dio njegova putovanja. Naučen na znakove, bez njih bi bio nesiguran, a nesigurni bi bili i njegovi suputnici. Jednako je i s adventskim simbolima. Oni moraju postati dio nas, naših promišljanja, naše meditacije i molitve. Ako tako bude ovoga adventa, bit će duhovnih plodova za naš svakodnevni život. Postanu li, ili ostanu li adventski vijenci, pšenica, zornice samo običaj, i dalje ćemo hraniti tradicionalističku vjeru, vjeru bez srca i duše. Bit će to samo običaji. A ti pokaži da ti advent nije samo običaj, nego mnogo više od običaja. "Marana tha", "Dođi, naš Gospodine!".

hr Sat Dec 01 2018 09:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eccf0df6f2ab8fd3e8b45b9/80

FOTO Pogledajte kako napreduju radovi u Osnovnoj školi na Brdima

Do jeseni i početka nove školske godine svi radovi trebali bi biti završeni

Potkrovlje Osnovne škole na Brdima poprima konačne vizure novog multimedijalnog centra i nove knjižnice. 

Rekonstrukcija je započela u siječnju, prva faza obuhvaća radove u istočnom dijelu škole i na katu – budućem multimedijalnom centru, dok druga faza zahvata predviđa ugradnju dizala i radove na pješačkoj rampi i parkiralištu sa zapadne strane škole, a izvodit će se za vrijeme ljetnih praznika.

Do jeseni i početka nove školske godine svi radovi trebali bi biti završeni, a vrijednost rekonstrukcije ove osmoljetke je 4,2 milijuna kuna.

U fotogaleriji donosimo trenutno stanje...

hr Tue May 26 2020 12:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eccf2766f2ab8493b8b4712/80

Stranka s Imenom i Prezimenom predstavila se u Splitu: 'Županije su kočnice razvoja i centri za uhljebljivanje'

Županije bi, istaknuli su, trebalo ukiniti, a za Dalmaciju stvoriti jedinstvenu regiju s jednom strategijom razvoja, jednim Prostornim planom i jednim razvojnim dokumentom.
'Stranka s Imenom i Prezimenom' svoj glavni program, teritorijalni preustroj, danas je predstavila u Splitu. Na Marjanu se danas spojila mladost i iskustvo te imena iz cijele Dalmacije koji su pokazali kako se, i bez velikih stranaka, može itekako dobro upravljati. Njima su imena, kažu, pokretni motiv jer svi smo dužni mijenjati sebe pa onda i druge.

- Dvije su osnovne postavke našeg programa. Prva bi se povećale ovlasti jedinica lokalne uprave kako bi usluga građanima bila lakša, brža i bolja. Zalažemo se i za ukidanje svih centara za gospodarenje stranačkim uhljebima u narodu znanima kao županije. Svi ti centri za gospodarenje stranačkim uhljebima bili su kočničari razvoja. Mogu sa sigurnošću reći da se ni građani nisu poistovjetili s njima na primjeru naše županije. Da pitate nekog s Korčule ili Murtera, svi bi rekli da su iz Dalmacije. Jedini koji brane ovakav ustroj su korisnici tih centara, osobe zaposlene na izmišljenim radnim mjestima i na maštovito nazvanim radnim mjestima, u uvodu je kazao Ivan Kovačić, predsjednik 'Stranke s Imenom i Prezimenom'.


Jedno od zvučnijih imena nove stranke je svakako i Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca koji je kazao da je korona kriza dokazala da je teritorijalni ustroj posve potreban.

Nalazimo se na ulazu u novo programsko razdoblje i ako sada ne dođe do preustroja, ovakvo stanje će ostati do 2030. godine, rekao je Pranić i ponovio kako su županije kočnice u Dalmaciji.

- Nije normalno da imamo četiri turističke zajednice u četiri županije ako ovo smatramo jednom turističkom destinacijom. Nije normalno da imamo četiri Županijske uprave za ceste gdje se jedna cesta obnavlja do granice s županijom, a onda tamo ostane neobnovljena. Imamo nefunkcionalno prostorno planiranje na razini županije gdje imate situaciju da su, primjerice, Centri za gospodarenje otpadom Lećevica i Bikarac na tek 30-tak kilometara udaljenosti i da to sve, na kraju, plaćaju građani.


Kazao je da se 'Stranka s Imenom i Prezimenom' zalaže za funkcionionalan model, točnije da se Dalmacija spoji u jednu regiju s jednom strategijom razvoja, jednim Prostornim planom i jednim razvojnim dokumentom.

Marko Jelić, gradonačelnik Knina nastavio je u sličnim tonovima.

- Bez zajedničkog rada i ljudi nema ni uspjeha. Ljudskih kapaciteta nedostaje, a Općine trebaju pomoć drugih. Zbog toga baš zajedno moramo raditi da se udružimo jer nema uspjeha od meha tvorevina, rekao je Jelić i kazao da u Hrvatskoj ima dobrih primjera i tako naveo Krk.

- Na otoku imaju jednu turističku zajednicu, jedno Komunalno poduzeće, razne druge zajedničke sadržaje, a zajedno bez gubitka za građane.


Dodao je da se jedino nadu građanima može vratiti bez stranačkog kadroviranja koji su bili negativna selekcija za uhljebljivanje.
- Trebamo se preorijentirati i napraviti promjenu vrlo brzo jer ako to ne napravimo danas, onda za nas neće biti sutra, zaključio je Marko Jelić.

Priče oko Marjana dotakla se Daša Dragnić, poznato splitsko političko ime naglašavajući kako je on tek jedan od primjera kako se treba boriti i mijenjati.
- Marjan je simbol i slika nebrige vlasti i neefikasnog upravljanja. Ne lokalno, nego na svim razinama. Ponos i srca grada Splita je od pustih nadležnosti dobio ono što se dogodilo. Marjan, ipak, nije jedini, kazala je Dragnić.


Županije bi, kaže Daša, trebale biti samo protočni kanal sredstava za jedinice lokalne samouprave.
-
Split ne upravlja velikim dijelom svog područja i ne može cjelovito osmišljavati razvoj. Takvo stanje je u Dubrovniku, Šibeniku i drugim gradovima. Imat ćemo priliku ojačati velike gradove što je potrebno za razvoj područja, a ne samo velike gradove nego i općine koji će dobiti direktniju nadležnost u upravljanju, zaključila je Dragnić.


hr Tue May 26 2020 12:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ec6539b6f2ab858368b45dd/80

Na području Splitsko-dalmatinske županije i dalje nema novooboljelih!

Do sada je zabilježeno 559 slučajeva zaraze koronavirusom
Od ukupno 104 obrađena testa sa područja Splitsko-dalmatinske županije danas nema novooboljelih osoba.

Na području Splitsko-dalmatinske županije do sada je oporavljeno 470 osoba.

16 osoba je hospitalizirano. 2 zdravstvena djelatnika nalaze se u samoizolaciji. 3 osobe iz Splitsko-dalmatinske županije nalaze se na respiratoru. U karanteni hotela Zagreb nema nijedna osoba.

Na području Splitsko-dalmatinske županije do sada je zabilježeno 559 slučajeva zaraze koronavirusom.
hr Tue May 26 2020 12:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ccb3cf829111ca3698b4627/80
Foto: Dalmacija News

Popodne nam stiže nevrijeme - pljuskovi praćeni grmljavinom, vjetar, moguća i tuča!

Treba, dakle, računati na vjetrovite prilike i probleme u prometu, kako pomorskom, tako i cestovnom

Nakon što je jučer dijelove zemlje poharalo nevrijeme, i danas su visoki parametri nestabilnosti, osobito na sjeverozapadu unutrašnjosti, na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana. - piše N1

Mogući su izraženiji pljuskovi praćeni grmljavinom, koje može pratiti i pojava tuče, jaki naleti vjetra sjevenog smjera.

Zbog bure i tramontane kasnije će zapuhati i sjeverozapadnjak, na snazi je viši stupanj Meteoalarma, sustava DHMZ-a, koji nas informira o potencijalno opasnim vremenskim prilikama.

Treba, dakle, računati na vjetrovite prilike i probleme u prometu, kako pomorskom, tako i cestovnom!

hr Tue May 26 2020 11:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .