Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c024c180e4938622f8b45c6/80
Foto: PIXABAY

Znate li duhovnu priču o tome kako je nastao adventski vijenac?

Sve smo bliže početku liturgijskog vremena od četiri tjedna, zapravo četiri nedjelje kao priprave za proslavu Božića u našem duhovnom životu i našim obiteljima.

"Dođi, naš Gospodine" najsnažnija je poruka adventa. Poteškoće u duhovnom životu vjernika, pojedinca nastanu kada bitno postaje nebitno, a nebitno bitno. Vanjština, blještavilo, adventski vijenci, mnoštvo upaljenih lampica, lijepi hrvatski običaji vezani uz adventsko vrijeme jesu na neki način sekundarni, drugotni plan. Primarni plan oduvijek je bila duhovna nota vezana uz vanjštinu, uz znakovlje adventa. Tako je iz čisto duhovne potrebe, uz želju za molitvom i duhovnom pripravom za Božić, nastao adventski vijenac.

Adventski vijenac

Adventski vijenac nastao je uz molitvu, uz duhovnu stvarnost adventske poruke. Prvi adventski vijenac pojavio se u Hamburgu, na sjeveru Njemačke. I to u ("Trošnoj kući") kući koja je bila dom za siromašnu djecu. Evangelički pastor i odgojitelj Johann Heinrich Wichern okupio je 1838. godine siročad s ulice u staru trošnu kuću i tako im ponudio novi dom. 

Došao je na ideju da moleći svakodnevno sa štićenicima u adventu, na drvenom postolju svakoga dana zapali po jednu svijeću. Tako su do Božića bile zapaljene 24 svijeće, od kojih su četiri bile velike, a ostale male, piše direktno.hr

Tako su iz godine u godinu tijekom adventa nastajali molitveni obred sa svijećama i duhovna priprava za Božić. Ta pobožnost sa svijećama postajala je običaj koji se održavao u "Trošnoj kući" svake godine. Ubrzo je drveno postolje na poticaj štićenika zamijenjeno vijencem od zimzelenog granja. Malo-pomalo, iz godine u godinu, taj se običaj proširio u evangeličkim obiteljima u Njemačkoj, a zatim i u prekooceanskim zemljama. Tek poslije Prvog svjetskog rata taj običaj adventskog vijenca, molitve i paljenja svijeća preuzimaju katolici. Prvi se vijenac pojavio 1925. u katoličkoj crkvi u Kölnu, a potom 1935. u Münchenu. U katoličkim crkvama blagoslivljalo se vijence i nosilo ih se kući. Dakako, samo s četiri velike svijeće.

Temeljni simboli adventskog vijenca

Tri su temeljna simbola adventskog vijenca: krug, svijeće i svjetlo. Krug bez početka i kraja simbolizira vječnost, vjernost. Zimzeleno granje u vijencu simbolizira život koji ne prestaje, život koji traje, koji se ne prekida. A to je život vječni. Vijenac je u antičkom vremenu bio simbol pobjede, lovorov vijenac ili kakav drugi vijenac. Svijeća i svjetlo svijeće simboliziraju Isusa, njegov dolazak. Ako su četiri svijeće crvene ili bijele boje, onda one predstavljaju Isusovu žrtvu i pobjedu. Ljubičaste svijeće simbol su pokore, obraćenja, promjene na bolje i priprave za Božić. Prema jednoj tradiciji svaka svijeća od četiri svijeće na vijencu ima svoje ime: prva je prorokova svijeća, druga je betlehemska svijeća, treća pastirska, a četvrta je svijeća anđela.

Adventski vijenac – više od obična ukrasa

U kršćanstvu uvijek postoji opasnost da prihvatimo znakovlje, simbole, ali ne i poruku tih simbola, ne duhovnost koja je poticajno vezana uz simboliku predmeta. Pa sam tako znao vidjeti pred kraj adventa u nekim obiteljima adventski vijenac na kojemu nije bila zapaljena nijednom nijedna svijeća. Bilo je obitelji u kojima su prije nedjeljnog ručka palili svake nedjelje svijeću i zajedno se pomolili. Ako je vijenac, zimzeleni vijenac, krug bez početka i kraja, koji označava vrijeme bez kraja i život vječni, onda sigurno imamo divnu temu za molitvu tijekom došašća. U zemaljskom životu razmišljamo o vječnosti kao našemu cilju kojemu smo sve bliže svake godine, svakoga došašća.

Odabirom boje svijeća na adventskom vijencu također odabiremo moguću duhovno-meditativnu temu za meditaciju tijekom došašća. Čini mi se da su nekako najprikladnije ljubičaste svijeće, jer one pozivaju na pokoru i obraćenje. A to je nužnost za svakoga od nas. Potrebni su nam neprekidan duhovni rad i rast u osobnoj kršćanskoj zrelosti. Tko je svjetlo svijeta? Koga predstavljaju zapaljene svijeće na adventskom vijencu? Predstavljaju Isusa Krista. Tako svaki dio adventskog vijenca ima svoj smisao i duhovnu poruku, i izazov na meditaciju i molitvu. Zar po takvom shvaćanju adventski vijenac nije više od pukog običaja? Dalek je put od tradicionalnog do duhovno-praktičnog, životnog, ostvarivog produhovljenog kršćanstva. Zato neka nam taj vijenac bude više od pukog običaja.

Zornice i sijanje pšenice na spomendan svete Lucije, 13. prosinca

U mnogim duhovno vitalnim župama domovinske Crkve sačuvane su zornice, rane jutarnje svete mise u 6 sati. Na mise zornice, uz žrtvu ranog ustajanja u župnu crkvu, dolaze vjernici koji se žele duhovno obogaćivati riječju Božjom, redovitim pričešćivanjem i sudjelovanjem na svetoj Misi. Ne zaboravimo, i ne dokidajmo svoj izvorni hrvatski običaj sijanja pšenica na spomendan svete Lucije. Od spomendana svete Lucije do Božića ima 12 dana. Domaćice u posudice siju pšenicu kako bi ona u zimskom božićnom vremenu svojim zelenilom bila znak novog života, znak koji pokazuje kakva godina očekuje poljoprivrednike. Posijana pšenica na spomendan svete Lucije rasla bi do Božića. A tada bi ju se uredilo, jednakomjerno skratilo i okitilo hrvatskim bojama – crven bijeli plavi. A neki su u sredinu te posude sa zelenom pšenicom stavljali jabuku ili svijeću.

Pazi da ti sam sebi, ili da ti drugi ne "ukradu advent ili čak i Božić"

Svaki se savjestan vozač, dok se vozi u poznatu ili nepoznatu kraju, pridržava znakova uz cestu ako želi doći sretno do cilja. Razmišlja o znakovima. Oni postaju sastavni dio njegova putovanja. Naučen na znakove, bez njih bi bio nesiguran, a nesigurni bi bili i njegovi suputnici. Jednako je i s adventskim simbolima. Oni moraju postati dio nas, naših promišljanja, naše meditacije i molitve. Ako tako bude ovoga adventa, bit će duhovnih plodova za naš svakodnevni život. Postanu li, ili ostanu li adventski vijenci, pšenica, zornice samo običaj, i dalje ćemo hraniti tradicionalističku vjeru, vjeru bez srca i duše. Bit će to samo običaji. A ti pokaži da ti advent nije samo običaj, nego mnogo više od običaja. "Marana tha", "Dođi, naš Gospodine!".

hr Sat Dec 01 2018 09:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590ae303b47398de708b45c8/80
Foto: Pixabay

Od sutra nova poskupljenja goriva?

Spremnik benzina bi mogao biti skuplji 11,50 kuna, dizela 6,0, a plina 5 kuna

Portal cijenegoriva.info objavio je kako bi nas od sutra mogla dočekati nova poskupljenja goriva.

Tako bi, neslužbeno, spremnik benzina od 50 litara mogao poskupiti za 11,50 kuna, dizela za 6,50. Poskupit će i plin i to za 5 kuna.

hr Mon Jul 15 2019 20:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2ca7f329111c3c0d8b45a6/80

Sutra fešta na Rivi u čast Vatrenih

Evo programa

DAN   HRVATSKOG  PONOSA  I  ZAJEDNIŠTVA  - 16. 07. 2019.

16. srpnja 2018. godine srca svih Hrvata bila su ispunjena osjećajem zajedništva, ponosa i sreće.

Na inicijativu izbornika Zlatka Dalića, „Organizatori bez granica“, Grad Split i Turistička zajednica grada Splita pozivaju vas da se zajedno prisjetimo dana koji je ujedinio Lijepu Našu.

Obucite kockaste dresove i dođite na splitsku Rivu sutra (utorak 16.07.) od 17 do 23 sata gdje nas očekuje program u čast naših Vatrenih. Posebna iznenađenja očekuju posjetitelje u najoriginalnijim dresovima s kockicama i navijačkim rekvizitima.

 

Program:

17. 00sati -  prigodni glazbeni program- retrospektiva ljeta 2018.- DJ Joke

18. 00- 19.30sati – Zbor Boston City Singers

19.45- 20.30sati– prigodni navijački glazbeni program- DJ Joke

20.30- 21.00sat- projekcija na video zidu- film sa prikazom dočeka Hrvatske reprezentacije iz Splita (ljeto 2018.)

21. 05- 23. 00sata- cjelovečernji koncert grupe Best (cijela glazba prilagođena navijačkoj atmosferi )

 

Prisjetimo se još jednom svi zajedno veličanstvenog uspjeha na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji i pokažimo srce vatreno!

hr Mon Jul 15 2019 18:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2c8f2129111c860d8b458f/80

Prijem uoči otkrivanja spomenika Tonču Petrasovu Maroviću na Sustipanu

Prema riječima gradonačelnika Krstulović Opare, Gradsko vijeće je 2007. godine prihvatilo inicijativu o podizanju dvadeset spomenika u Splitu, a ovo je prvi sa te liste predloženih.

-Danas se grad odužuje najvećem hrvatskom pjesniku 20. stoljeća koji je ponikao iz Splita i otkupljuje grije počašću zaboravljenim i prezrenim, pokopanim na starome splitskome groblju Sustipan.“,  kazao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara na prijemu koji je danas u Gradskoj upravi organiziran za suprugu i kćerku pok. Tonča Petrasova Marovića, Vericu i Mirjanu Marović, uoči otkrivanja spomenika ovom velikom hrvatskom pjesniku i književniku na splitskom poluotoku Sustipan. Uz gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća Igora Stanišića prijemu su nazočili članovi Povjerenstva za natječaj za izradu spomenika Joško Belamarić, Kuzma Kovačić Edo Šegvić, Petar Bilobrk i Damir Grubšić te autor Loren Živković Kuljiš i koordinator projekta Dražen Pejković.

Prema riječima gradonačelnika Krstulović Opare, Gradsko vijeće je 2007. godine prihvatilo inicijativu o podizanju dvadeset spomenika u Splitu, a ovo je prvi sa te liste predloženih.

-Mi danas imamo jedno dvojstvo u ovoj gesti koja nadam se da će u budućim naraštajima biti protumačena kao otkupljenje. Tonči nam je pomogao u tome, on je 1957. godine kad nije bilo lako u doba režima prkosio i viknuo.-,  poručio je i kad tome pridodamo, kako je kazao, ingenioznost stihova koje nam je Tonči prenio i koje je Loren Kuljiš Živković na najljepši mogući način aplicirao na zid toga groblja onda govorimo o sveukupnosti umjetnosti.

-Čitajući njegova djela vrlo brzo sam došao do zaključka  da se radi o iznimnom pjesniku i da će bilo kakva moja osobna interpretacija ostati u granici pojedinačne interpretacije.-, kazao je autor  akademski kipar Loren Živković Kuljiš napominjući da je odabrao sustipanski zid zbog direktne komunikacije sa Sustipanom i zbog vidljivosti stihova Tonča Petrasova Marovića.

-Moj otac je klasik hrvatske književnosti, svoju antologijsku poemu Sonatu za staro groblje na Sustipanu napisao je u rujnu 1957. godine kad je imao nepune 23 godine. Bio je tako mlad, a tako hrabar, smion, mudar, pošten, plemenit i dobar čovjek. Živio je život poput Joba, on je sam nazvao svoju posljednju knjigu pjesama Job u bolnici, ali i u toj patnji slavio je život, imao je Jobovsku snagu. Samo ljudi veliki duhom mogu i u patnji slaviti život.-,  rekla je Mirjana Marović kćerka pok. pjesnika T. P. Marovića i tom prigodom zahvalila svima koji s pomogli da se ovaj spomenik postavi.

Svečano otkrivanje spomenika velikom hrvatskom pjesniku i književniku Tonču Petrasovu Maroviću u sklopu kojega je i audio-video instalacija Sustipan nastala u produkciji Muzeja grada Splita, nastavlja se  izvedbom velebne misu za mrtve, “Requiem” Wolfganga Amadeusa Mozarta. Uz  Zbor i Orkestar HNK Split pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića kao solisti nastupaju sopranistica Antonija Teskera, mezzosopranistica Terezija Kusanović, tenor Bože Jurić Pešić i bas Ivica Čikeš.
hr Mon Jul 15 2019 16:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2c8d6629111cf70c8b45a5/80

Gradonačelnici Splita i Dubrovnika: Ustrajat ćemo na izmjenama Zakona koji smanjuje kvalitetu života Splićana i Dubrovčana

Svoju suradnju oko izmjena i dopuna Zakona o cestovnom prometu gradonačelnici Splita i Dubrovnika nastavili su današnjim radnim sastankom u Splitu.
Andro Krstulović Opara i Mato Franković suglasni su kako je trenutno stanje na gradskim prometnicama njihovih gradova neodrživo stoga je potrebna izmjena i dopuna Zakona koji će dokinuti negative efekte liberalizacije taxi usluga. 

-Za kraj kolovoza planiramo imati prijedlog teksta koji ćemo uputiti Saboru i Vladi. Na sve ove negativne efekte jedino kolega Franković i ja ukazujemo već dvije godine. Sada, u žiži turističke sezone svi građani, kao i oni koji će o izmjenama Zakona odlučivati, također mogu vidjeti i osjetiti sve negativnosti – rekao je uvodno gradonačelnik Krstulović Opara. 

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je činjenica da je Zakon o liberalizaciji autotaxi tržišta na području Republike Hrvatske imao snažne efekte: - On je u startu zamišljen kao zakon koji će prvo smanjiti gužve te potom osigurati povoljniju uslugu korištenja autotaxi prijevoza za sve građane, ali i za posjetitelje. Ni jedan ni drugi efekt se nije dogodio ni u Dubrovniku ni u Splitu – dva grada pod zaštitom UNESCO-a koji su pod enormnim pritiskom taksi vozila. 

Nastavio je kako je u Dubrovniku trenutno oko tri  tisuće taksi vozila, a prije liberalizacije bilo ih je oko 220, no usluge su i dalje preskupe. 

Gradonačelnici će ustrajati na izmjenama i neće dozvoliti da ovakav zakon nastavi smanjivati kvalitetu života Splićana i Dubrovčana, naglasili su te dodali kako je nužno da se prepoznaju i izdvoje UNESCO-ve zaštićene sredine odnosno lokaliteti te da se prema njima drugačije donosi - da se dopusti jedinicama lokalne samouprave da upravo u tim sredinama imaju mogućnost postavljanja limita, odnosno samostalnog uvođenja reda u prostor: - Drugi neka uživaju u liberalizaciji, mi želimo imati svoju autonomnu mogućnost odlučivanja o broju i način korištenja taxi usluga u našim gradovima. 

Nacrt natječaja koji bi trebao omogućiti pristup taksi stajalištima u Splitu je napravljen, najavio je Krstulović Opara: - Kaos se stvara na autobusnim stanicama, zatim imamo vozače koji Split ne poznaju, a došli su zaraditi. Neka zarade, samo će raditi po našim pravilima - nemoguće je da se zaustavljaju gdje im padne na pamet, a u kontaktnu zonu grada ući će samo s našom dozvolom. U Splitu također imamo oko tri tisuće taksi vozila u ovom trenutku, što je previše, prema našim prvim procjenama optimalan broj je oko 650. Sigurnost prometa i naših građana mora biti prioritet, daleko ispred profita, zaključio je Krstulović Opara. 

Prilikom današnjeg susreta gradonačelnici su se dotakli i komunalnog reda u gradovima, posebno nacrta Odluke o komunalnom redu Grada Splita koja se trenutno nalazi na javnom savjetovanju, a koja je nastala upravo u suradnji Splita s Dubrovnikom i Venecijom. Govoreći o stanju u Dubrovniku danas i prije dvije godine, Franković je rekao kako je zatekao potpuni nered i nepoštivanje grada, a dosljednim provođenjem Odluke stanje je danas znatno bolje. U planu dubrovačke gradske uprave je dodatno smanjenje javnih površina za ugostiteljske objekte 1. siječnja 2020. godine. 

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara pozvao je još jednom sve svoje sugrađane da se uključe u proceduru javnog savjetovanja oko nacrta Odluke o komunalnom redu koja je također i jedan od koraka ka vraćanju javnog gradskog prostora građanima, zaključio je. 


hr Mon Jul 15 2019 16:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .