Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57f4e6e21eea8f06378b47c9/80
Foto: srednja.hr

Srednjoškolci s nastave izostali 16,5 milijuna sati

Broj opravdanih i neopravdanih sati ipak je posljednjih godina u padu

Strah od najavljene provjere znanja za koju se nisu pripremili, nezainteresiranost za nastavu i kašnjenje u školu zato što žele duže spavati, ili otići s prijateljima na kavu, već dugo su glavni razlozi neopravdanih izostanaka učenika iz škole.

Oni opravdani, kojih je znatno više od neopravdanih, najčešće su vezani uz bolest ili važnije osobne ili obiteljske objektivne razloge., piše Glas Slavonije

Smanjenje

Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja iz e-Matice o izostancima učenika u posljednje četiri godine, prošle školske godine 480.455 učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj izostalo je vrtoglavih 32.089.497 sati s nastave! "Zaradili" su 1.035.607 neopravdanih sati. Iako su brojke zabrinjavajuće, ipak pokazuju da u odnosu na prijašnje godine učenici smanjuju broj opravdanih i neopravdanih sati. Ministarstvo je posebno napomenulo kako podatci vezani uz izostanke učenika sve do kraja 2012./2013. školske godine nisu potpuni i ne prikazuju stvarnu sliku o prijašnjim izostancima, s obzirom na to da su se oni za učenike osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba vodile u zasebnoj bazi podataka. Činjenica jest da su učenici s tog područja najmnogobrojniji. “Tek od školske godine 2013./2014. može se govoriti o podacima relevantnim uz izostanke”, napominju iz Ministarstva.

Naime, lani je 158.926 srednjoškolaca izostalo 16.533.996 sati s nastave. Od tog broja 15.744.036 su opravdani izostanci, dok ih je 789.960 neopravdano ili 4.97 neopravdanih sati po učeniku, 321.529 osnovaca izostalo je 15.555.501 sat, od kojih je 245.647 neopravdano, odnosno manje od jednog neopravdanog sata po učeniku. Iako je broj osnovaca dvostruko veći, jasno je da srednjoškolci više izostaju, posebice neopravdano, stoga ćemo se u analizi fokusirati upravo na tu skupinu školaraca.

Višemilijunski broj jest prevelik, no, usporedimo li te brojke sa školskom godinom 2015./2016., vidljivo je smanjenje i u ukupnom broju izostanaka srednjoškolaca (- 17.004.780), i u broju neopravdanih izostanaka te godine (- 926.371). U usporedbi pak s ukupnim brojem izostanaka školske godine 2014./2015. (- 19.572.774), u odnosu na prošlu godinu učenici u srednjim školama izostali su 3.038.778 sati manje s nastave.

Kada je riječ o neopravdanim izostancima, posljednje četiri godine taj broj se konstantno smanjuje. Tako su srednjoškolci u 2013./2014. napravili 1.489.186 neopravdanih izostanaka, dok je taj broj ove godine gotovo upola smanjen.

- Uspoređujući izostanke u školskim godinama 2014./2015. i 2015./2016., vidljivo je da se u osnovnim školama broj opravdanih izostanaka smanjio za 17,6 posto, a broj neopravdanih za 36,4 posto. U srednjim školama broj opravdanih izostanaka smanjio se za 13,7 posto, a neopravdanih za čak 38,7 posto – tumače iz Ministarstva. U čemu je kvaka? Dio odgovora krije se, naravno u smanjenju broja učenika, koji se samo u te četiri godine smanjio za 19.346 srednjoškolaca, a osnovaca za 9018 manje, ali postoji i drugi razlog.

Novi pravilnik

- Razvidno je da se broj izostanaka (opravdanih i neopravdanih) smanjio nakon što je donesen Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je stupio na snagu u školskoj godini 2015./2016. - poručili su iz Ministarstva. Naime, na temelju tog pravilnika, ako neopravdano izostane više od dva posto od ukupnog broja nastavnih sati u koje je trebao biti uključen tijekom nastavne godine, učenika čeka isključenje iz srednje škole.

- Ako promatramo broj izostanaka po učeniku za školske godine 2015./2016. i 2016./2017., vidljivo je neznatno povećanje, u osnovnim školama jedan posto, a u srednjim školama dva posto, koje može biti posljedica Pravilnika o izmjeni pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je stupio na snagu u drugom polugodištu školske godine 2016./2017. - kažu iz Ministarstva. Podsjetimo, u Pravilnik je dodan članak prema kojemu roditelj više puta godišnje može opravdati izostanak svog djeteta s nastave zbog bolesti, i to u maksimalnom trajanju tri dana uzastopce, koji su, čini se, roditelji i djeca iskoristili.


Najviše ˝picaju˝ učenici iz Dalmacije

Prema ukupnom broju izostanka srednjoškolaca najviše ih je zabilježeno u Gradu Zagrebu (3.656.649), zatim u Splitsko-dalmatinskoj (2.216.702) te u Osječko-baranjskpj županiji (1.191.853). Navedene županije ujedno broje i najviše srednjoškolaca, stoga ovakvi podaci ne iznenađuju. U prošloj školskoj godini 35.669 zagrebačkih srednjoškolaca napravilo je 3.656.649 izostanaka i više od 102 izostanka s nastave po učeniku, dok su "zaslužni" za 166.245 neopravdanih sati. U prosjeku je to 4,66 sati po đaku. U drugoj najgoroj prema izostancima, Splitsko-dalmatinskoj županiji, 19.104 srednjoškolca neopravdano je izostalo 130.621 put, što je 6,84 sata po učeniku. Najgori su ipak u pogledu neopravdanih izostanaka srednjoškolci Zadarske županije u kojoj su zabilježena 7,62 neopravdana izostanka po učeniku. Na ovoj crnoj listi slijede ih đaci iz susjedne Šibensko-kninske županije koji su u prošloj školskoj godini neopravdano izostali prosječno 7,35 sati. Lani su 11.833 srednjoškolca u Osječko-baranjskoj županiji izostala 1.191.853 puta s nastave, što bi značilo da je svaki učenik u prošloj školskoj godini izostao gotovo 101 sat! Opravdanih je bilo 1.130.085, ili više od 95 sati po učeniku, a neopravdanih 61.768 ili 5,22 sata po učeniku, što ju svrstava na sedmo mjesto po najvećem broju neopravdanih sati po učeniku.

Facebook komentari

hr Sat Oct 28 2017 17:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Dalmaciji nedostaje liječnika, farmaceuta, socijalnih radnika, informatičara, ugostitelja, građevinara,...

Dalmaciji već dugo najviše nedostaju zanimanja koja izlaze iz trogodišnjih, uglavnom ugostiteljskih i industrijskih škola, te fakulteta.

Nije puno drukčije ni ove godine. Hrvatski zavod za zapošljavanje, u najnovijim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2018. godini u šest dalmatinskih područja, najveće potrebe za povećanjem kvota i stipendija iskazao je upravo za te razine školovanja, piše Slobodna Dalmacija.

Dalmaciji tako među VSS zanimanjima, kao i prethodnih godina, najviše nedostaju liječnici, a potreba za povećanjem kvota u medicini navedena je za svih šest dalmatinskih područja, iako je jedini medicinski fakultet ovdje onaj u Splitu. Dalmacija treba visokoškolovanog kadra iz čak 35 zanimanja, a medicinare u stopu prate matematičari (osobito nastavnički smjer), za kojima potreba postoji također u svih šest područja ove regije.

Velike su potrebe i za VSS-ovcima iz područja rehabilitacije, farmacije, socijalnog rada, psihologije, informatike i računarstva te osobito za profesorima fizike, dok je u odnosu na protekle godine nešto manje iskazana potreba za logopedima, ali su i dalje među zanimanjima za koje se preporučuje povećanje kvota i stipendija na području Splitsko-dalmatinske županije, kako u Splitu i okolici, tako i zaleđu i otocima. To, čini se, potvrđuje da su pojedina područja ipak s godinama uvažila preporuke HZZ-a.

Zanimanja s diplomom koja Dalmaciji godinama nisu na listi prioriteta i za koje HZZ godinama preporučuje smanjenje kvota i stipendija jesu ekonomisti i pravnici. U Splitu i okolnim gradovima te Zadarskoj županiji trenutačno nema potrebe ni za diplomiranim učiteljima, a u Splitu ni za novinarima te politolozima. Zanimljivo je također da nigdje u Dalmaciji, osim na otocima, nema preporuka ni za stimuliranjem upisa studija dentalne medicine.

I u četverogodišnjem i petogodišnjem srednjoškolskom obrazovnom sustavu preporučuje se smanjenje upisnih kvota za ekonomiste, komercijaliste i upravne referente, a (ponovno) povećanje upisnih kvota za medicinske sestre/tehničare u cijeloj Dalmaciji, osim u Zadarskoj županiji gdje se ne nalaze na listi preporuka za povećanje broja upisanih učenika. Dalmaciji godinama trebaju zanimanja iz dvogodišnjih i trogodišnjih srednjih škola, osobito iz područja ugostiteljstva, ali i industrijska zanimanja, obrti, građevinske struke... Više od 30 takvih zanimanja nalazi se na listi preporuka za povećanjem upisnih kvota.

Tradicionalno su najveće potrebe za kuharima i konobarima, a od ove godine na vrhu poželjnih pridružili su im se – pekari, kojih nedostaje u svim dalmatinskim županijama i područjima. Dalmacija vapi i za tesarima, zidarima, mesarima, elektroinstalaterima, armiračima, keramičarima, fasaderima...

Jedino Splitu i okolici od trogodišnjih zanimanja i ove i lanjske godine trebaju – krojači, dok se jedino Dubrovačko-neretvanskoj preporučuje smanjenje kvota za upis prodavača, a među VSS zanimanjima povećani upis i stipendiranje stručnjaka za – glazbene instrumente, piše Slobodna Dalmacija.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 10:48:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b932b47398a4628b45c0/80

DHMZ: Promjenljivo, krajem dana naoblačenje

Bit će promjenljivo sa sunčanim razdobljima, još u prvom dijelu dana u Dalmaciji oblačno s kišom, a u unutrašnjosti Dalmacije lokalno i snijegom, krajem dana sa zapada novo naoblačenje s kišom na sjevernom Jadranu te snijegom u gorskoj i središnjoj unutrašnjosti, a tijekom noći na nedjelju zahvatit će cijelu zemlju, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske za subotu.

Vjetar na kopnu slab i ponegdje umjeren jugozapadni. Na Jadranu će puhati umjerena i mjestimice na udare jaka bura i sjeverac, sredinom dana u okretanju na sjeverozapadnjak. Navečer i u noći na nedjelju vjetar će postupno okrenuti na jako jugo i jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura između 2 i 7 na kopnu, od 9 do 14 stupnjeva Celzijusovih na Jadranu.


Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 08:31:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

HAK: Između Jankomira i Lučkog otežano zbog prometne nesreće

Zbog prometne nesreće na zagrebačkoj obilaznici (A3) između čvorova Jankomir i Lučko u smjeru Lipovca vozi se otežano zaustavnim trakom i servisnim kolnikom kroz čvor Lučko pa ih Hrvatskog autokluba (HAK) vozače pozivaju na oprez.

Uz ograničenje brzine, zbog prometne nesreće vozi se na autocesti A1 između čvorova Zadar 2 i Benkovac, na 267. kilometru u smjeru Splita.

Jak vjetar usporava promet na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić. Za sav promet zbog snježne vijavice zatvorena je državna cesta DC218 Dobroselo-Mazin-Bruvno, izvijestili su iz HAK-a u subotu ujutro.

Mokri su ili vlažni i skliski kolnici u većem dijelu zemlje. U zaleđu Dalmacije pada snijeg ili susnježica. Na autocesti A1 između čvorova Bisko i Karamatići mjestimice pada tuča ili susnježica te je opasnost od poledice na kolniku. Zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica posebice na mostovima i nadvožnjacima.

Magla mjestimice smanjuje vidljivost u unutrašnjosti, a ima je i na autocestama: A1 između Zagreba i Bosiljeva, tunela Mala Kapela i čvora Otočac, čvora Gospić i tunela Sveti Rok, A3 Bregana-Lipovac između Ivanje Reke i Novske, A4 Goričan-Zagreb između Varaždina i Zagreba.

Zimski su uvjeti, zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, a za ostale je obvezna zimska oprema na cestama u Lici i Zadarskoj županiji: DC42 Poljanak - Poljanak, DC218 GP Užljebić-Donji Lapac-Dobroselo, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac, ŽC5203 Donji Srb - Otrić (D1).
Za sav promet zatvorene su ceste (zbog radova): DC75 u Karigadoru, Taru i na dionicama Vodnjan – Pula te Zambratija-Umag kod ulaza u kamp Stella Maris; DC206 Hum na Sutli-Kostel; županijska cesta Visočane-Poličnik (ŽC6014).

U 7 sati do 21. siječnja do 14 sati zbog radova na zagrebačkoj obilaznici (A3) u zoni čvora Buzin u oba smjera vozit će se suženim kolnikom uz ograničenje brzine od 60 km/h. U slučaju loših vremenskih uvjeta radovi će se odgoditi.

Zbog građevinskog miniranja u Lovranu (DC66) danas u 10 i 14 sati kratkotrajno će se prekidati promet, pa vozače HAK poziva na strpljenje i razumijevanje.

Do 27. siječnja u 15 sati Jadranska magistrala (DC8) u Primoštenu, na predjelu Tepli Bok, zatvorena je za teretna vozila i autobuse. Obilazak je: Dolac-Podgreben-Primošten, i obrnuto.

Do 1. srpnja za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina, zbog radova. Moguće je koristiti granični prijelaz Karasovići.

Granični prijelaz Harmica (SLO) zatvoren je za teretna vozila teža od 7,5 t.

Na većini graničnih prijelaza nema dojava o dužim čekanjima.

U prekidu je katamaranska linija Rijeka-Mali Lošinj.

Ostali katamarani i trajekti plove redovito.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 08:31:28 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/54a682581799425652ec5010/80
Foto: Rade Popadić

U hrvatskim skloništima više od 1000 pasa, udruge apeliraju na udomljavanje

U Hrvatskoj se više od 1000 pasa nalazi u skloništima za nezbrinute životinje, a stupanjem na snagu zakona o zabrani usmrćivanja životinja u skloništima, nekim psima je smještaj neizvjestan, jer je nekoliko skloništa već najavilo prodaju, dok su istovremeno udruge za dobrobit životinja pokrenule kampanju "Ne kupuj! Udomi!".

Nekoliko se skloništa prodaje, no životinjama koje su u njima još uvijek nije osiguran novi smještaj. Aktivisti smatraju da se na prodaju odlučuje zbog stupanja na snagu novoga Zakona o zaštiti životinja koji zabranjuje usmrćivanje životinja u skloništima, od čega su takva "skloništa" imala velik profit. Od napuštenih životinja u skloništima su najbrojniji psi.

Monopol i neulaganje za što veći profit

Naime, natječaji za zbrinjavanje se raspisuju po jediničnoj cijeni bez obzira na realan trošak, pa se za jedinku može tražiti, primjerice 1000 ili 8000 kuna po psu. Ako samo jedan ponuđač 'ispunjava' propisane uvjete on se i odabire, a zbog monopola može tražiti i dodatna sredstva, pojašnjavaju iz udruge Prijatelji životinja. Tako se zbog monopola i pogodovanja, gdje ponuđač formira cijenu kakvu želi, stvaraju velike razlike u troškovima šinteraja i skloništa, ustvrdili su.

"Primjerice jedna je udruga- šinteraj samo za dežurstva dva radnika tražila oko 418 tisuća kuna, pa je zbrinjavanje jednog psa koštalo čak 9000 kuna. Velike razlike u troškovima upravo potvrđuju da je istinska skrb i zbrinjavanje životinja moguće jedino kada su skloništa neprofitna i kada ulažu trud u udomljavanje, umjesto da im dobit bude jedini razlog poslovanja na štetu životinja i nepotrebno veliki trošak za lokalne zajednice", istaknuli su Prijatelji životinja.

Dodaju da udruge-šinteraji ne troše sredstva na čipiranje i kastraciju kada pse ionako najčešće ubiju nakon 60 dana, zadržavajući dobit na štetu životinja i poreznih obveznika.

"Bez pogodovanja šinteraj-udrugama, odabiru se povoljnije ponude za hvatanje, zbrinjavanje, čipiranje, cijepljenje, udomljavanje i oglašavanje. Često udruge koje brinu o dobrobiti životinja čak i o svom trošku, prikupljajući donacije, kastriraju ili steriliziraju životinje čime umanjuju trošak lokalnim zajednicama", kazali su.

Neprofitna i transparentana skloništa, dodaju Prijatelji životinja, uključuju volontere, inozemne organizacije i donatore te pišu projekte kako bi bolje obavljali usluge i radili u partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave.

Novi zakon sprječava ubijanje životinja i zaustavlja profitiranje na njihovoj smrti

Najavljena prodaja skloništa, smatraju Prijatelji životinja, pokazuje koliko je bilo nužno donošenje novog zakona koji ne samo da će spriječiti ubijanje životinja nego će zaustaviti profitiranje na njihovoj smrti.

"U skloništima se nalaze psi svih dobnih skupina, od štenaca do starijih pasa, kao i svih veličina i pasmina. Iako se stariji psi teže udomljavaju, i oni uz kvalitetno oglašavanje mogu naći dom. Mirniji su, staloženiji i manje aktivni pa često time privuku ljude", kazali su.

U Hrvatskoj postoji 29 registriranih skloništa, a prije stupanja na snagu zabrane usmrćivanja najveći ih je broj funkcionirao kao šinteraj u kojemu se čekao istek 60 dana kako bi se životinja usmrtila, rekli su Prijatelji životinja ističući da je oko 1000 pasa smješteno u registrirane, ali i najmanje osam neregistriranih skloništa.

Najveći kapacitet, oko 400 mjesta, ima sklonište u Čakovcu, zagrebačko sklonište Dumovec može primiti do 160, a osječko Pobjede 180 pasa. Točan broj životinja u svim skloništima bit će poznat sredinom tekuće godine kada će, prema najavama, Ministarstvo poljoprivrede objaviti upisnik skloništa, propisan zakonom.

Kampanja "Ne kupuj! Udomi!"

Voditeljica skloništa Dumovec Tatjana Zajec kazala je da to sklonište može primiti oko 160 pasa. Upitana hoće li zbog zatvaranja skloništa doći do porasta broja životinja u Dumovcu, rekla je da ako se broj poveća traže pomoć građana. S njima u suradnji ponekad se brinu za oko 250 pasa.

Naglasila je da dobra koordinacija među udrugama za dobrobit životinja, u Hrvatskoj kao i u Europi, omogućuje makar privremeno zbrinjavanje većine životinja.

Prijatelji životinja, sklonište Dumovec, Pobjede iz Osijeka uz podršku Mreže za zaštitu životinja pokrenuli su kampanju "Udomi", a u suradnji s umjetnicima snimili su video s obrnutim ulogama ljudi i životinja kako bi pobliže opisali problematiku. Žele potaknuti građane na udomljavanje, umjesto kupnje kojom podržavaju selektivni uzgoj i trgovinu živim bićima.

"Životinje nisu predmeti, nego svjesna bića i članovi obitelji. Pokažite humanost, ne kupujte pse ni bilo koje druge životinje već udomite i učinite dobro djelo", poručuju.

Kada bi se svi koji razmišljaju o kupnji uputili u najbliže sklonište, sve bi životinje bile udomljene

Skloništa u Zagrebu, Osijeku, Virovitici, Čakovcu i Varaždinu već godinama pokazuju kako se sve životinje mogu udomiti, s obzirom na to da ta skloništa nisu ubijala životinje, istaknuli su Prijatelji životinja. "Kada bi se svi koji razmišljaju o kupnji uputili u najbliže sklonište, sve bi životinje bile udomljene", poručuju iz udruga.

Naglašavaju da je najvažniji trud, ali i angažman lokalnih zajednica kojima je promocija udomljavanja i edukacija stanovništva zakonska obveza. Udruge su navele pozitivne trendove u lokalnim zajednicama koje su kontrolom obveznog mikročipiranja znatno smanjile broj napuštenih životinja.

"Primjerice, općina Suhopolje počela je provoditi kontrolu mikročipiranja pasa lani u studenome i u posljednjih mjesec dana u sklonište u Virovitici iz te općine nije primljen nijedan pas", kazali su.

Napuštanje životinja kažnjivo je novčanim iznosom od 15 do 30 tisuća kuna.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 08:31:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .