Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58b062c4b47398b2778b4577/80
Foto: Pixabay

Oporavak tržišta rada: Sve više ljudi očekuje povišicu i sve se manje njih boji za svoje radno mjesto

U istraživanju je sudjelovalo više od 1.300 ispitanika: 47% zaposlenih, 41% nezaposlenih, dok se 12% ispitanika još školuje

Portal MojPosao je za vrijeme trajanja 9. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja (3. do 11. listopada 2018.) proveo je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom tržištu rada. 

U istraživanju je sudjelovalo više od 1.300 ispitanika: 47% zaposlenih, 41% nezaposlenih, dok se 12% ispitanika još školuje.

Zaposleni Hrvati u većoj mjeri nego prijašnjih godina očekuju povišicu

Do kraja godine 29% zaposlenih ispitanika očekuje povišicu (u odnosu na 22% ispitanika 2017. godine, 20% ispitanika 2016. godine, odnosno 12% ispitanika 2015. godine).

Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (49%) niti napredovanje (54%). Ove godine povišicu je već dobilo 9% ispitanika, a napredovalo je njih 7%.

Više od polovice ispitanika (74%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. 16% ispitanika posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni.Predthodnih godina ispitanici su u manjoj mjeri planirali promjenu posla, tako je 2015. godine posao planiralo promijeniti 39% ispitanika, 2016. 34% ispitanika te 2017. 61% ispitanika.

Zaposleni u Hrvatskoj se sve manje boje za svoje radno mjesto

Samo 18% zaposlenih ispitanika boji se za svoje radno mjesto, 70% ispitanika se ne boji dok 12% njih nije o tome razmišljalo.

Zanimljivo je pogledati istraživanja iz prethodnih godina: gotovo polovica ispitanika (45%) bojalase za svoje radno mjesto 2015. godine, međutim taj udio se kroz godine drastično smanjuje (32% u 2016. te 26% u 2017. godini).

 Sve manje Hrvata želi biti 'sam svoj šef'

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (32%), slično kao i u prošlogodišnjem istraživanju. Samo 17% ispitanika najradije bi radili za sebe, što je manje nego prošle godine kada je to izjavilo 26% ispitanika. Čak 15% ispitanika radilo bi za državu. 

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (40%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 18%, odnosno 27% ispitanika, dok je 10% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.

Veza se više ne smatra najvažnijim faktorom za dobivanje posla

Znanja i vještine su najvažniji faktor za dobivanje posla smatra 61% zaposlenih ispitanika kao i 62% nezaposlenih ispitanika te64% onih koji se još školuju. Iskustvo je drugi po važnosti faktorza dobivanje posla, smatra 58% zaposlenih ispitanika, 67% nezaposlenih i 57% ispitanika koji se još školuju.

Veza se nalazi na trećem mjestu i da je potrebna za dobivanje posla smatra 29% zaposlenih, 38% nezaposlenih i 30% ispitanika koji se još školuju. Velik je to pomak u odnosu na prošlu godinu kada su svi ispitanici smatrali da je veza glavni faktor za dobivanje posla (51% zaposlenih, 64% nezaposlenih, 48% onih koji se još školuju).

Ispitanici koj se još školuju u najvećoj mjeri smatraju da je za dobivanje posla potrebno formalno obrazovanje (46%), dok isto smatra petina nezaposlenih (19%) i 16% zaposlenih ispitanika.

Da je potrebno imati malo sreće da se dobije posao misli čak 41% nezaposlenih ispitanika, četvrtina zaposlenih i 28% ispitanika koji se još školuju.

Trećina nezaposlenih ispitanika (35%) je bez posla jer im nije produžen ugovor, dok 21% nije pronašlo posao nakon završetka školovanja. Bolju priliku odlučilo je potražiti 13% ispitanika i sami su dali otkaz, dok je 9% njih izgubilo posao uslijed gospodarske krize. Samo 6% ispitanika dobilo je otkaz.

Polovica nezaposlenih ispitanika (50%) nezaposleni su kraće od tri mjeseca dok je petina ispitanika nezaposlena od tri mjeseca pa do godine dana. Gotovo petina ispitanika (17%) nezaposlena je između jedne i tri godine, dok je 12% ispitanika nezaposleno duže od tri godine.

Za 66% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je novac, a 64% ispitanika je navelo radno vrijeme.

Većina nezaposlenih ispitanika (61%) traži bilo kakav posao; bilo u struci, bilo izvan nje. Četvrtina (27%) traži posao isključivo u struci, dok ih 11% traži posao isključivo izvan struke.

Gotovo polovica ispitanika (44%) spremna je volontirati do mjesec dana, ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, a 15% bi ih volontiralo i do tri mjeseca. Trećina ispitanika (30%) nije spremna volontirati čak niti ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja.

Svega 1% ispitanika posao čeka već za vrijeme školovanja

Najviše ispitanika koji se školuju (44%) očekuju da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 26% da će posao pronaći u od mjesec dana od završetka školovanja. Da će posao tražiti više od godine dana smatra 8% ispitanika. Vrlo mali dio ispitanika, njih 1%, kaže kako ih posao već čeka. Većina ispitanika (54%) smatra kako je najbolje vrijeme za traženje posla odmah po završetku školovanja, dok ih 28% smatra kako posao treba tražiti još za vrijeme školovanja.

Gotovo polovica ispitanika (48%) koji se još školuju smatraju da su na radnom mjestu najvažniji međuljudski odnosi, dok je novac najvažniji faktor za 13% ispitanika. Za 18% ispitanika najvažnija je dinamičnost posla, a isto toliko njih (19%) najvažnijim smatra priznanje za obavljen rad.

Dvije trećine ispitanika koji se još školuju (69%) ne znaju točno čime se žele baviti u životu, iako imaju neke ideje. Petina ispitanika (22%) točno zna čime se žele baviti, dok ih 9% uopće ne zna čime se žele baviti u životu.

Četvrtini ispitanika (26%) karijera je jako važna u životu. Najveći broj ispitanika (58%) izjavio je da im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 14% ispitanika kaže da im je 'svejedno'. Manji je broj onih ispitanika (2%) kojima karijera nije važna.

hr Thu Nov 29 2018 14:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d1b7f2129111c0eea8b466e/80
Foto: HTZ

Hvar ponovno u elitnom društvu najboljih europskih otoka

Otok Hvar i dalmatinski otoci ponovno su se visoko pozicionirali na listi najboljih otoka u Europi.
Ovoga puta, ugledni američki mjesečni časopis Travel+LeisureHvar i okolne otoke istaknuo je kao jednu od najboljih europskih otočkih destinacija. Hvaru, koji je već niz godina na svjetskoj turističkoj mapi prepoznat kao sjajan odabir za obilaske otoka, popularni island hopping, ovo je još jedna potvrda izvrsnosti destinacije! 

Svake godine, povodom dodjela nagrade „World's Best“ magazina  Travel+Leisure, njihovi čitatelji daju glasove za svoje omiljene destinacije, temeljeći ih na prirodnim i kulturnim atrakcijama, ponuđenim aktivnostima, plažama, hrani, srdačnosti i sveukupnoj vrijednosti. 
 

Hvar se tako pozicionirao na visoko sedmo mjesto najboljih europskih otoka, ispred Mallorce, Sardinije, Malte, Ischie i drugih. Uredništvo magazina Travel+Leisure, koji je, uz National Geographic Traveler i Conde Nast Traveler, jedan od najutjecajnijih časopisa za putovanja na svijetu, odlučilo je na ovu listu staviti 15 otoka, ističući kako je europsku kulturu, povijest i hranu najljepše doživjeti na ovim otocima. Na prvome mjestu, prema glasovima posjetitelja, nalazi se grčki otok Milos!
 

Petar Razović
, direktor Turističke zajednice grada Hvara naglašava kako je: „…i ovoga puta Hvar kao destinacija prepoznat po širini svoje ponude i najvišim turističkim kriterijima koje nudi posjetiteljima!“.

Dodaje kako su turisti iz Sjedinjenih Američkih Država vrlo prisutni u ukupnoj strukturi ostvarenih dolazaka i noćenja. U prvih šest mjeseci 2019. godine, gosti iz SAD-a tako su drugi na listi inozemnih gostija u gradu Hvaru, odmah iza gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva, s gotovo 15 posto u strukturi inozemnih gostiju.
hr Fri Jul 12 2019 19:46:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d28a73429111ce8048b4584/80

Nastavljen rast gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije

Na sjednici Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Split u Brelima predstavljeni rezultati poslovanja županijskog gospodarstva u 2018. godini.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u 2018. godini poslovalo 14.518 poduzetnika, odnosno 11,1% od ukupnog broja poduzetnika u RH, koji su u prošloj godini ostvarili ukupan prihod od 48 milijardi kuna te neto dobit od gotovo 2 milijarde kuna, koja je porasla za 21,4% u odnosu na 2017. godinu.

Podaci su to iz analize gospodarskih kretanja Splitsko-dalmatinske županije u 2018. godini, koju su izradili u HGK – Županijskoj komori Split i koja je predstavljena na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća splitske Komore u hotelu Bluesun Soline u Brelima.

- Većina gospodarskih pokazatelja Županije za prošlu godinu pokazuje rast: broj poduzetnika i broj zaposlenih, ukupan prihod, neto dobit, kao i turistički dolasci i noćenja. Pozitivan je i saldo vanjsko-trgovinske razmjene, koji je iznosio 3,3 milijarde kuna. Ono što je zabrinjavajuće je smanjenje broja investitora na području naše županije u proteklih deset godina, s više od 2.500 investitora u 2009. na 1.300 u 2018. godini, te iskorištenost EU fondova, rekao je predsjednik HGK – ŽK Split, Joze Tomaš.

Naime, s obzirom na iskorištenost EU fondova u 2017. i 2018. godini, iznos ugovorenih sredstava u tom razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj županiji bio je 1,7 milijardi kuna čime je ona zauzela 7. mjesto među svim hrvatskim županijama. Međutim, prema kriteriju vrijednosti ugovorenih EU sredstava po stanovniku, koji je važan za procjenu uspješnosti korištenja fondova i njihova doprinosa gospodarskom rastu, Splitsko-dalmatinska županija se nalazi na posljednjem mjestu, sa svega 3.673 kune po stanovniku.

Upravo kako bi se dublje sagledalo pitanje važnosti i iskorištenosti EU fondova, v.d. ravnatelj Javne ustanove RERA S.D. Jozo Sarač je prezentirao značaj EU fondova za gospodarski i društveni razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

- Moramo biti bolji jer imamo veliki prostor za napredak i u javnom i u realnom sektoru. Javni sektor se u posljednje vrijeme budi, tako da će nakon nekih već ugovorenih velikih infrastrukturnih projekata pokazatelji u Splitsko-dalmatinskoj županiji biti puno bolji, istaknuo je Sarač. 

Sjednicom u Brelima HGK – Županijska komora Split je nastavila s praksom održavanja sjednica Gospodarskog vijeća u prostorima članica Vijeća, što je prilika i samim članicama za predstavljanje poslovanja i poslovnih uspjeha. Tako je i u ime domaćina sjednice, izvršni direktor Hotela Brela d.d, Paško Bolanča predstavio važnije projekte i investicije Blue Sun grupe.

Zaključak sa sjednice je da će Gospodarsko vijeće, koje okuplja predstavnike najznačajnijih županijskih tvrtki iz različitih djelatnosti te predstavlja više od 14.500 poslovnih subjekata, u dogledno vrijeme izraditi i mjerodavnim institucijama uputiti prijedlog sa smjernicama za olakšavanje poslovanja i unapređenje županijskog gospodarstva.
hr Fri Jul 12 2019 17:29:18 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d28544c29111c8e018b4631/80

Kako se kreću cijene zlata?: Kilogram zlata vrijedi čak 300.000 kn!?

Kada je u pitanju kretanje cijene, zlato je vrlo neobičan metal. Cijena mu u pravilu raste u situacijama kada cijena npr. željeza i bakra pada, a kad cijena industrijskih metala raste, često se događa da cijena zlata pada. Razlog je status zlata kao “metalnog novca” i sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima.

Kad investitori na financijskim tržištima, bankari i svjetske elite zaključe da dolazi recesija, znaju da je samo pitanje vremena kad će centralne banke početi namjerno rušiti kamatne stope kako bi potaknule zaduživanje, potrošnju i investicije. To je super za one koji se zadužuju, ali nije dobro za one koji svoju životnu ušteđevinu drže u obliku oročene štednje u bankama. Naime, kad krene ciklus rušenja kamatnih stopa, padaju i kamatne stope na štednju, stoga ona postaje vrlo neisplativa investicija. Upravo to se dogodilo za vrijeme velike financijske krize koja je počela 2008. godine.

Danas su kamatne stope na oročenu štednju u Hrvatskoj na najnižoj razini u povijesti, a s obzirom na globalne trendove, mogle bi dodatno pasti. Naime, u posljednjih nekoliko mjeseci su sve najvažnije centralne banke na svijetu najavile rušenje kamatnih stopa, a to će se nužno preslikati i na hrvatsko financijsko tržište. 

Budući da u krizama raste rizik bankrota banaka pa čak i država (sjetite se Grčke!), mnogi mudri investitori na početku krize podižu novac s računa u bankama i kupuju zlato – najčešće u obliku investicijskih zlatnih poluga. Upravo ta pojačana potražnja za zlatom na početku kriza dovodi do porasta cijene žutog plemenitog metala. Investiranje u zlato zbog toga u krizama ima nekoliko prednosti u odnosu na oročenu štednju:

Cijena zlata u krizama raste, dok kamatne stope na štednju padaju. Vlasnici zlatnih poluga ne moraju brinuti o stabilnosti banaka ili države. Za razliku od oročene štednje, investicijsko zlato je oslobođeno svih poreza.

S obzirom na negativne trendove u globalnom gospodarstvu, povijest se po ko zna koji puta ponavlja i cijena zlata zbog gore navedenih razloga ponovno počinje rasti. 

Cijena investicijske poluge od 1 kg se prošlo ljeto kretala u rasponu od 240.000 do 250.000 kn, a prije nekoliko dana je dosegnula čak 300.000 kn. No, to ne znači da je zlato sada skupo!

Na početku zadnje krize (od 2007. do 2011. godine) cijena zlata je porasla 200%, a porast od prošlog ljeta iznosi približno 20%. Ako bi se za vrijeme nadolazeće recesije ponovio postotni porast od prije desetak godina, cijena zlata bi skočila na čak 750.000 kn.

Analitičari Banke Zlata smatraju da tako veliki porast nije realno očekivati. Kriza koja dolazi će vjerojatno biti mnogo blaža i kraća od velike financijske krize. No čak i manja recesija bi dovela do umjerenog porasta cijene žutog plemenitog metaka. Sasvim je moguće da će u idućih dvije do tri godine cijena zlata porasti dodatnih 20-30%, a u takvom scenariju bi kilogram investicijskog zlata koštao 350-400 tisuća kn. Dakle, ako se ostvare prognoze sve većeg broja ekonomista i analitičara, ulaganje u zlato je i dalje isplativo.


hr Fri Jul 12 2019 12:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cdc419529111c74898b45b1/80
Foto: Pixabay

Broj turista veći za 6 posto u odnosu na lani: Napopularnije destinacije Dubrovnik, Rovinj i Zagreb

Zabilježeno je 6,88 milijuna turističkih dolazaka te 26,26 milijuna noćenja

Tijekom prvog polugodišta 2019. godine bilježimo pozitivan rezultat turističkog prometa, u usporedbi s istim razdobljem lani.

Zabilježeno je 6,88 milijuna turističkih dolazaka te 26,26 milijuna noćenja.

''To je vidljiv rast turističkog prometa od 6 posto i noćenja od 3 posto", rekao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Na dan 30. lipnja Hrvatska je raspolagala s 1,18 milijuna kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima. U odnosu na isti dan lani riječ je o rastu volumena smještajne ponude od 4.02 posto (otprilike 47.000 novih kreveta), piše Vijesti.hr

Najveći rast bilježi obiteljski smještaj, a potom objekti ''druge vrste – skupina kampovi'' koji su po prirodi usluge srodni obiteljskom smještaju – apartmani, sobe, kuće za odmor – u vlasništvu pravnih, a ne fizičkih osoba.

Zanimljivo je kako je Hrvatska u samo tri godine tj. u razdoblju od 2016. do 2019. tržištu ponudila gotovo 165.000 novih komercijalnih turističkih kreveta (+16,2 posto). Pretežitim dijelom, rast se odnosi na objekte koji spadaju u kategoriju ''obiteljski smještaj'' (+127.609 kreveta) te druge vrste skupine kampovi (+26.450 kreveta).

Dubrovnik, Rovinj i Zagreb vodeće su destinacije u dosadašnjem dijelu sezone prema ukupnom prometu mjerenom noćenjima. Dubrovnik, Zagreb i Poreč zabilježili su najviše hotelskih noćenja. Dubrovnik je vodeća destinacija obiteljskog smještaja, ispred Splita i Zagreba. Kad je riječ o kampingu, vodeći je Rovinj, ispred Tara i Funtane.

Osobito dobar rezultat ostvaren je na dalekim tržištima ( top 3 čine SAD, Južna Koreja i Australija), koja pružaju sve značajniji doprinos ukupnim turističkim ostvarenjima Hrvatske. Daleka tržišta su tijekom prvog polugosišta ukupnom prometu stranih turista doprinijela s udjelom od gotovo 20 posto u dolascima te 10 posto u noćenjima uz stopu rasta veću od nacionalnog prosjeka (+14 posto u dolascima i noćenjima).

Za dobar rezultat najzaslužnija je Njemačko tržište, čiji postotak u ukupnom turističkom tržištu Hrvatske iznosi 21 posto, dok su na drugom mjestu u udjelu domaći turisti. Njemačka nam je, dakle, i dalje ključno turističko tržište.

"Na većini ključnih tržišta Europe bilježimo pozitivne trendove, što pokazuje našu stabilnu globalnu turističku poziciju", naglasio je Staničić.

Ministar Gari Capelli ponovio je brojke dobrih rezultata.

"Ne želimo rast od 15 posto. Želimo sačuvati prostor. Želimo prihode od 15 milijardi godišnje prema strategiji, a mi smo stali na otprilike 12 milijardi", naglasio je ministar Capelli.

To znači da ne želimo zapravo više turista, već više noćenja, pojasnio je Capelli.

Na pitanje novinara o kontroli pretjerane apartmanizacije i mogućeg primoranog snižavanja cijena, ministar odgovara kako je to problem nedostatka podizanja kvalitetesmještaja. Rekao je da Hrvatskoj turističkoj ponudi fali smjštaj od četiri i pet zvjezdica.

"Drugo je tržite. Mi ne možemo utjecati na tržište i kontrolirati ga državnim intervencijama", dodao je Capelli.

"Oni koji ne mogu uspjeti, neće se više baviti s tim", rekao je ministar. Dodao je kako će se za širenje kapaciteta brinuti prema zakonu lokalna uprava koja će širenje raditi prema kvaliteti smještajne ponude, odnosno onog sadržaja koji će imati četiri ili pet zvjezdica.

Na pitanje o srpanjskoj rupi, ministar kaže da nije zabilježena srpanjska rupa dosad u srpnju.

hr Tue Jul 09 2019 18:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .