Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a07231eb9e03e42a38b4661/80

Rak dojke može se vratiti i 15 godina od liječenja

Rak dojke može se ponovno pojaviti i 15 godina nakon završetka liječenja, pokazalo je novo istraživanje.

Žene s velikim karcinomima i onima koji su se proširili u limfne čvorove imaju najveći rizik od povratka raka, njih 40 posto, pokazuje istraživanje koje je objavio  BBC. Znanstvenici u zaključku rada objavljenog u časopisu New England Journal of Medicine navode da bi produljenje hormonske terapije moglo smanjiti rizik ponovne pojave karcinoma.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 63.000 žena koje su praćene 20 godina i sve su imale najčešći oblik raka, hormonski ovisan o estrogenu koji potiče na rast i razmnožavanje tumorskih stanica.

Svaka pacijentica obuhvaćena istraživanjem bila je liječenja tamoksifenom ili inhibitorima aromataze koji blokiraju utjecaj estrogena ili prekidaju opskrbu hormonom.

Iako je nakon pet godina liječenja tumor nestao, tijekom sljedećih 15 godina kod stalnog broja žena otkriveno je da se rak proširio njihovim tijelom, kod nekih i 20 godina nakon prve dijagnoze.

Žene koje su izvorno imale velike tumore ili rak koji se proširio u četiri ili više limfna čvora imale su najveći 40-postotni rizik za povratak tumora tijekom sljedećih 15 godina, pokazalo je istraživanje.

Žene s malim tumorima niskog stadija i bez širenja u limfne čvorove imale su mnogo manji desetpostotni rizik da će se tumor tijekom vremena proširiti. Voditelj istraživanja dr. Hongchao Pan sa sveučilišta Oxford kazao je: "Upečatljivo je da rak dojke može mirovati toliko dugo i potom se proširiti nakon mnogo godina s nepromijenjenim rizikom godinom za godinu i snažno povezanim s veličinom izvornog tumora i time je li se proširio u čvorove".

Liječnicima je već dugo poznato da pet godina uzimanja tamoksifena smanjuje rizik povratka raka za oko trećinu tijekom pet godina nakon prestanka liječenja.

Nedavno istraživanje sugeriralo je da produljenje hormonske terapije na deset godina može biti učinkovitije u sprečavanju povratak raka dojke i smrti.

Vjeruje se da su inhibitori aromataze, koji djeluju samo kod žena koje su u menopauzi, učinkovitiji. No postoje nuspojave hormonskog liječenja koje mogu utjecati na kvalitetu života pacijentica i nagnati ih da prestanu uzimati lijek. Oni uključuju simptome menopauze, osteoporozu, bolove u zglobovima i sindrom karpalnog kanala.

Prof. Arnie Purushotham, viši savjetnik u Cancer Research UK koji je financirao istraživanje, kaže da danas postoje novi lijekovi za liječenje raka dojke koji djeluju na drukčiji način u odnosu na tamoksifen i dodaje da je ključno da se nastave istraživanja koja će pomoći boljem predviđanju tumora koji imaju veće izglede vratiti se.

"Također moramo znati razlike učinka uzimanja hormonske terapije deset umjesto pet godina, nuspojave i utjecaj na kvalitetu života".


hr Sat Nov 11 2017 17:22:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/56d6d34b0890d208008b4da4/80
Foto: FaH

Znanstvenici razvili prvi krvni test za otkrivanje melanoma u ranoj fazi

Australski znanstvenici kažu da su razvili krvni test za otkrivanje melanoma u ranoj fazi, prenosi u srijedu BBC.

Svrha testa, prvog takvog u svijetu, je olakšati otkrivanje raka kože prije nego što postane smrtonosan, rekli su znanstvenici u istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Oncotarget.

Liječnici se sada oslanjaju na pregled kože i biopsiju kako bi otkrili melanom, koji se može brzo proširiti. 

Znanstvenici kažu da krvni test može dati točnije rezultate od pregleda kože i tako spasiti brojne živote.

Test, koji su razvili znanstvenici sa Sveučilišta Edith Cowan, otkriva melanom prepoznavanjem anititijela koje proizvodi organizam u borbi protiv rasta karcinoma.

U ispitivanju u kojemu je sudjelovalo dvjestotinjak ljudi, od kojih je pola imalo karcinom, test je bio uspješan u 81,5 posto slučajeva.

Klinička ispitivanja testa provest će se u roku od tri godine kako bi se poboljšala njegova točnost na 90 posto. Znanstvenici se nadaju da bi mogao biti odobren za korištenje u roku od pet godina, navodi BBC.

Maligni melanom, najteži oblik raka kože, većinom uzrokuje izlaganje UV zračenju. Obično počinje s promjenom madeža ili novom izraslinom na koži.

Iako su specijalisti dobro obučeni da prepoznaju melanom, profesorica Mel Ziman kaže da bi ovaj test mogao ubrzati postavljanje dijagnoze.

"U rutinskoj kliničkoj praksi često zna biti teško razlikovati melanom u ranoj fazi od madeža", kazala je.

"Ovaj krvni test dobro će doći kada pacijent stigne u kliniku kako bi utvrdio je li lezija na koži melanom. Liječnik će moći napraviti test prije biopsije", dodala je.

Po njezinim riječima, rano otkrivanje melanoma jako je važno jer stopa preživljavanja tada iznosi čak 98 do 99 posto.

"Čim se proširi dublje u kožu, stopa preživljavanja dramatično pada", ističe Ziman.

hr Fri Jul 20 2018 16:20:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5816356a1eea8fdd878b4796/80
Foto: HDZ

Ministar Cappelli u Brelima posjetio učenike stipendiste

Ministar turizma Gari Cappelli, u sklopu posjete Makarskoj i Tučepima, posjetio je učenike stipendiste SSŠ bana Josipa Jelačića, koji su na ljetnoj praksi u Brelima.

Ministar je nakon kratkog razgovora s učenicima razgledao hostel u kojem su smješteni te je izrazio zadovoljstvo uvjetima njihovog smještaja.

Na kraju posjete ministar Capelli je potvrdio nastavak projekta stipendiranja deficitarnih zanimanja u turizmu, poput konobara i kuhara, kojim tijekom tri godine svog školovanja učenici ostvare stipendiju u iznosu od 36 tisuća kuna, piše ferata.hr.

hr Sun Jul 08 2018 09:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2a734db9e03e81208b4581/80

Istraživanje: Virus herpesa mogao bi igrati ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti

Novo istraživanje sugerira da bi neki virusi mogli ubrzati imuni odgovor a što bi pak ubrzalo nakupljanje amiloida, bjelančevine u ljudskom mozgu koja formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

Kontroverznu teoriju o nastanku Alzheimerove bolesti stručnjaci su često odbacivali no novo istraživanje tima u kojemu su stručnjaci ranije sumnjičavi prema toj teoriji moglo bi to promjeniti.

Istraživanje daje uvjerljive dokaze za ideju da su virusi umiješani u Alzheimera pogotovo dva tipa herpesa koje većina ljudi dobije još kao djeca i potom miruju godinama u tijelu.

Istraživanjem čiji su rezultati objavljeni u časopisu Neuron utvrđeno je da virusi utječu na gene povezane s Alzheimerom i možda igraju ulogu u tome kako se bolest razvije i napreduje.

Znanstvenici ističu da nisu utvrdili da ti virusi uzrokuju Alzheimerovu bolest no njihovo istraživanje sugerira da bi virusi mogli pokrenuti imunosni odgovor koji bi pak povećao nakupljanje amiloida - proteina u ljudskom mozgu koji formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

“Ti su virusi vjerojatno važni igrači u aktiviranju imunog sustava u Alzheimeru”, kaže Joel Dudley, voditelj studije s medicinskog fakulteta Icahn u Mount Sinaiju u New Yorku. “Mislim da su oni poput benzina na plamen neke patologije koja je potaknuta imunitetom”.

Ukoliko se to potvrdi mogao bi se promijeniti smjer istraživanja i otvoriti putovi novih liječenja i novih metoda dijagnosticiranja bolesti, navodi New York Times.

U okviru istraživanja analizirani su uzorci gotovo 950 ljudskih mozgova i utvrđena je veza s genskim, molekularnim i kliničkim simptomima Alzheimera.

“Radi se o vrlo kompleksnoj bolesti i odgovor neće biti jednoznačan”, kaže drr. John Morris, direktor centra za istraživanje Alzheimerove bolesti pri medicinskom fakultetu sveučilišta Washington u St. Louisu koji nije bio uključen u istraživanje. “Ukoliko su virusi dio toga to definitivno moramo proučiti”.

hr Thu Jun 28 2018 13:12:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b30d4352af47fde4b8b461e/80
Foto: PIXABAY

Studija: 'Društvene mreže mogu pružiti iluziju da vam je društveni život siromašan'

Pri usporedbi s drugima većina ljudi sklona je laskati si da su pametniji i moralniji, ali u kvaliteti društvenog života podcjenjivati se i vjerovati da se drugi više zabavljaju i imaju više poznanika od njih, pokazuje studija čiji autori zaključuju da je razlog tomu što smo skloniji uspoređivati se s hiperdruštvenim pojedincima.

Mi se stalno uspoređujemo s drugima, a ocjene koje donosimo često su u našu korist pri čemu si laskamo i zaključujemo da smo pametniji, moralniji, pouzdaniji ili čak sretniji od drugih ljudi, navode psiholozi Sebastain Deri, Shai Davidai i Thomas Gilovich, autori studije provedene na više od 3000 sudionika, a objavljene u francuskom časopisu Le Point.

Polazeći od pionirskog istraživanja američkog psihologa Leona Festingera, trojica psihologa ispitivala su kako ljudi procjenjuju vlastiti društveni život pri usporedbi s drugima i ustanovili su da su tu zaključci pesimističniji i na našu štetu.

Oko 3000 ispitanika trebalo je odgovoriti na pitanje kako ocjenjuju vlastiti, odnosno društveni život svojih poznanika. 

Odgovarali su na pitanja o broju prijatelja, učestalosti sudjelovanja na zabavama, večernjim izlascima u restoran, o broju prijatelja na društvenoj mreži.

Sudionici su u velikom broju ocijenili da je njihov život daleko siromašniji od života njihovih poznanika. Primjerice, 82 posto od 3003 ispitanika tvrdilo je da sudjeluje u manje zabava nego ljudi iz njihov okoline,.

Kada je taj test proveden na drugoj skupini, rezultati su bili isti s time da sudionici nisu trebali ocjenjivati društveni život svoje okoline, već prosječnih ljudi svojih godina i spola.

Druga ispitivanja provedena po istom modelu na više od 1200 osoba omogućila su psiholozima da zaključe kako rod, dob, stupanj obrazovanja i visina prihoda i politička orijentacija ne igraju nikakvu ulogu u takvom pesimističnom ocjenjivanju vlastita društvenog života.

Postavili su hipotezu da su ljudi spontano skloni uspoređivati razinu društvenog života s pojedincima koji su "hiperdruštveni" .

Ti hiperdruštveni pojedinci sudjeluju na svim zabavama, angažirani su u nizu aktivnosti i stalno u komunikaciji s velikim brojem ljudi.

Njihov društveni život cvate, pokazalo je ispitivanje, a takvu ocjenu pojačava i današnje sve veće korištenje društvenih mreža.

Kada su odgovarali na pitanja, ispitanicima su upravo ti hiperdrduštveni pojedinci padali na pamet jer su oni "izuzetno vidljivi", navode autori.

Psiholozi su svoju hipotezu testirali stavivši ispitanike u tri različite situacije. U prvoj su ispitanici bili zamoljeni da razmisle o svojim poznanicima koji su društveno vrlo aktivni, a zatim da s njima usporede vlastiti društveni život.

U drugoj skupini bili su zamoljeni da se usporede s prijateljima i poznanicima koji su najmanje socijalni i pretežito introvertirani.

U trećoj, kontrolnoj situaciji, zatraženo je da se jednostavno usporede s drugima, bez ikakvih drugih naputaka.

Iz ove treće, kontrolne situacije, proizašlo je da se ljudi spontano uspoređuju s "hiperdruštvenim" pojedincima i u toj kontrolnoj skupini odgovori su bili malo pesimističniji od odgovora skupine koja se uspoređivala s ne baš društvenim poznanicima.

Rezultati su pokazali da smo skloni podcijeniti bogatstvo našeg društvenog života jer za usporedbu uzimamo društveno najaktivnije pojedince..

Stručnjaci ističu da je izuzetno važno za pojedinca ostvariti se u društvenom životu. Ako se osoba osjeća društveno integrirana manje je psihološki nesretna i smatra da njezin život ima smisla.

Sklonost podcjenjivanja bogatstva našeg društvenog života stoga nije bezopasna. U tom kontekstu pretjerano korištenje društvenih mreža može naštetiti osobama koje se osjećaju manje društveno integrirane i pružaju im iluziju da je njihov društveni život dramatično siromašan i razočaravajuć.

hr Mon Jun 25 2018 13:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .