Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b8561b9cb557afe798b4a5c/80
Foto: Pinteres

Manuka med: Najzdraviji med na svijetu košta i preko 1000 kuna

Manuka med se dobiva od cvjetova biljke manuke (Leptosperum scoparium), preciznije grma koji raste na Novom Zelandu, a smatra se najzdravijim na svijetu

U Europskom časopisu za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti objavljena je studija u kojoj su otkriveni rezultati istraživanja utjecaja Manuka meda na zdravlje.

Manuka med se dobiva od cvjetova biljke manuke (Leptosperum scoparium), preciznije grma koji raste na Novom Zelandu, a smatra se najzdravijim na svijetu. Jedan od glavnih zdravih sastojaka, po kojemu je poseban i koji mu diže cijenu, metilglioksal (MGO), tvar je snažnog antibakterijskog djelovanja koja je zapravo nuspojava pčelinje proizvodnje meda.

Napravljeno je i istraživanje o količini MGO-a u Manuka medu. Njemački znanstvenici su usporedili šest uzoraka i zaključili da sadrže od 38 do 761 mg/kg te tvari. Za usporedbu, klasičan med ima do 5 mg/kg.

Što više MGO-a ima, to je skuplji

Na primjer, onaj sa 100 mg/kg stoji oko 380 kuna dok se cijena meda sa 500 mg/kg metilglioksala penje do nešto više od 1000 kuna za pola kilograma. Razlika u količini spomenutog aktivnog sastojka ovisi po sezoni i podrijetlu. Najbolji je onaj s divljih, nekultiviranih područja.

"Istraživanje jasno pokazuje da je izražena antibakterijska aktivnost Manuka meda sa Novog Zelanda izravno potječe iz MGO-a" stoji u istraživanju koje su proveli njemački znanstvenici Elvira Mavric, Silvia Wittmann, Gerold Barth i Thomas Henle.

U Europskom časopisu za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti (European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases) 2010. godine je objavljena studija u kojoj su otkriveni rezultati istraživanja utjecaja Manuka meda na zdravlje. Znanstvenici su shvatili da je u stanju ubiti sve patogene (mikroorganizme koji izazivaju bolest) s kojima su ga testirali. Također, za razliku od utjecaja antibiotika, kod ovog meda testirani patogeni nisu bili u stanju izgraditi otpornost, prenosi awarenessact.com.

Koliko je Manuka med poseban otkrila je grupa istraživača sa Novog Zelanda, sa Sveučilišta Waikato, još 1981. godine. Rekli su tada kako ima stabilna, jedinstvena i moćna antibakterijska svojstva.

Novozelandske vlasti upozoravaju da se na tržištu nalazi puno krivotvorina te da se Manuka med kupuje od provjerenih trgovaca. Pravi Manuka med nosi oznaku UMF - Unique Manuka Factor, što u prijevodu znači "jedinstveni manuka faktor". Uz tu oznaku stoji broj, što je taj broj veći, veća mu je i kvaliteta, tj. koncentracija zdravih sastojaka. - pišu 24 sata.

hr Tue Aug 28 2018 16:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1aecf0e4938f5198b4574/80

Simbol prkosa i ponosa, simbol otpornosti: Vukovarski Vodotoranj

Iako je pao, Vukovar je postao simbol otpornosti jednog naroda. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

Na današnji dan, u dostojanstvenim kolonama, prisjećamo se ultimativne žrtve jednog grada i svih njegovih žitelja. Prije točno 27 godina, završila je 87-dnevna herojska i mučenička borba branitelja protiv brojčano i tehnički superiornijih agresorskih snaga. 

Pao je Vukovar, a njegov pad obilježilo je stradanje civila kakvo se ne pamti na području Europe nakon 2. Svjetskog rata.

Vukovar je postao simbol otpornosti hrvatskog naroda, simbol požrtvovnosti i ustrajnosti u obrani svoga doma, svojih sunarodnjaka i svoje djedovine. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

U vrijeme gradnje, vodotoranj je bio jedna od većih građevina takvog tipa u Europi, a tijekom agresije snaga JNA i četničke paravojske pogođen je s više od 600 projektila.

600 projektila pogodilo je najvišu građevinu slavnoga grada. Nadali su se agresori da u Vukovaru neće ostati kamen na kamenu. A on je odbio pasti. Odbio je srušiti se unatoč stalnim bombardiranjima, unatoč suočavanju s nerezonskom destrukcijom i nezapamćenim količinama ljudske mržnje. 

Vinuo se u visine s hrvatskom zastavom dajući nadu da će Vukovar preživjeti.

Njegovi ožiljci i danas podsjećaju svakog prolaznika na patnju koju je Vukovar, sada već davne 1991. godine morao podnijeti. Stoji podsjetnik na stradanja branitelja i civila toga grada. Na svakog ubijenog i protjeranog, na svaki razrušeni dom. Stoji kao podsjetnik da se naš narod nikad ne predaje. Da ga se može udarati, ali nikad slomiti. Da će uvijek ponosno stajati i izviti se nad svim nedaćama koje ga zadese.

Jer hrabrost i ponos Vukovarskih branitelja, heroja kakvi se ne mogu susresti niti u jednom romanu, zalog su za budućnost. 

Vukovarski vodotoranj je dočekao sretnije dane. Simbol razaranja, ali i simbol otpornosti, konačno će dobiti lice kakvo zaslužuje. Obnovom će se učvrstiti oštećeni dijelovi konstrukcije, a nekadašnji vodotoranj postat će memorijal turobnoj i slavnoj prošlosti svoga grada. 

Ipak, vidljive rane Vukovarskog vodotornja i nakon obnove će ostati netaknute. Zauvijek će pričati priču o napaćenom i izudaranom gradu, koji je pao, a opet odbio pasti.

 

hr Sun Nov 18 2018 19:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1ab0e0e4938c2198b4582/80
Foto: Pixabay

Štrudla od jabuka: Najlakši recept za kolač koji miriše na djetinjstvo

Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije

Jedan od najpopularnijih deserata koji u raznim inačicama možete naći od sjevera do juga Europe je štrudla ili savijača od jabuka. Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije.

SASTOJCI ZA ŠTRUDLU OD JABUKA

pakiranje kora za savijaču (možete i sami napraviti vučeno tijesto)
1 kg kiselijih jabuka
10 dag šećera
5 dag maslaca maslac
cimet
malo ruma ili mlijeka za namakanje grožđica
grožđice
sladoled od vanilije

PRIPREMA ŠTRUDLE OD JABUKA

1. Kore pokapajte rastopljenim maslacem te na njih složite jabuke koje ste prethodno ogulili i nasjeckali na kockice veličine 1 cm.

2. Posipajte šećerom, cimetom i grožđicama koje prethodno namočili u rum ili mlijeko. Zarolajte tijesto i štrucu položite u namašćenu tepsiju. Štrucu malo ispikajte čačkalicom po vrhu kako ne bi popucala.

3. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko pola sata do 40 minuta, dok tijesto ne dobije zlaćanu koricu. Pustite da se malo ohladi, narežite na šnite, pospite šećerom u prahu i poslužite uz sladoled od vanilije. 

SAVJET PLUS: Ako ne volite cimet i grožđice, slobodno iz izostavite iz pripreme. Po želji dodajte drugi začin koji volite ili štrudlu obogatite s malo sjeckanih oraha, badema ili drugih orašastih plodova.

hr Sun Nov 18 2018 19:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf176980e4938ea168b4609/80
Foto: FB/ Screenshot/ Kevin Carroll, MS, CP, FAAOP

Kornjača koja nakon 20 godina ponovno uči plivati s protetičkom perajom hit je na internetu

Kada je Rockyja udario brod, ostao je bez peraje…

Kornjaču Rockyja spasili su djelatnici akvarija na Floridi nakon to ga je u dobi između 25 i 30 godina udario brod. Tada je izgubio prednju desnu peraju i zadobio ozljede oklopa. Inače, prednje peraje kornjačama služe za plivanje, dok stražnje imaju ulogu kormila.

Njegovu priču čuo je protetičar Kevin Caroll koji proteze izrađuje za bolnicu na Floridi. Protetičar mu je odlučio izraditi peraju prilagođenu njegovoj anatomiji.

Rocky je svoju protezu prvo isprobao na suhom a potom su ga stavili u vodu pa je naposlijetku i zaplivao.

Rocky naime nije jedina kornjača s protezom. Kada su ga pustili u more, s njim je zaplivala i 17-godišnja kornjača Lola koja protezu ima još od ranije.

Njezina priča nešto je drugačija. Peraju je izgubila ljudskog nemara, smeća u oceanu. Obje kornjače moraju na fizikalnu terapiju kako bi se pratio njihov napredak.

Veliki broj kornjača svake godine ugiba zbog gutanja plastičnih vrećica jer im nalikuju na meduze koje su im plijen. 

Morske kornjače jedna su od najugroženijih skupina na svijetu, a najveća prijetnja im je interakcija s ljudima. Ovi gmazovi u posljednjih 150 milijuna godina gotovo se uopće nisu mijenjali. Prema procjenama, svake godine su u Jadranskom moru ulovi njih preko 5 tisuća.

hr Sun Nov 18 2018 17:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf13e330e493827148b469e/80

Kad procvatu u studenom jabuke!

Jabuka pomislila da je proljeće...
Mjesec je studeni, a u Imotskom, gradiću iza Biokova procvjetala jabuka.

Pomislila da je proljeće možda.

Zavarala je ova klima s temperaturama većim od 20 stupnjeva Celzijusa.

Ne zna ona da je uskoro čekaju prvi mrazovi.

Ipak, lijepo ju je vidjeti u cvatu!
hr Sun Nov 18 2018 11:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .