Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57bf3b740234c373ee8b463d/80
Foto: Nikša Duper / CROPIX

Kolinda poručila da Hrvatska čvrsto stoji uz SAD

Kolinda je potvrdila i da će Hrvatska kontigentom vojnika sudjelovati u NATO-vom odgovoru na gomilanje ruskih snaga na granici Europske unije

HRVATSKA predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala je zanimljiv intervju za DefenseNews, u kojem se prokomentirala niz sigurnosnih tema, ali se dotakla i stavova izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, baš kao i sve većih napeteosti između Rusije i NATO saveza - prenosi Index

Kolinda je, naime, sudjelovala na panelu Nacionalnog sigurnosnog foruma u Halifaxu, gdje je govorila o aktualnom stanju sigurnosti u Europi. Nakon sudjelovanja u panel raspravi, predsjednica je dala intervju za DefenseNews, portal koji se bavi pitanjima obrane i sigurnosti.

Jedno od pitanja koje je dobila odnosi se na prijetnju koju već neko vrijeme ponavlja Donald Trump, a odnosi se na jačanje pritiska na članice NATO-a koje ne troše najmanje 2 posto svog BDP-a na obranu. 

Odgovor na Trumpove prozivke: Stojimo rame uz rame sa SAD-om

- Ne radi se samo o novcu i trošenju novca. Radi se o ulaganjima, ali još više o zajedničkim vrijednostima. Da, neke zemlje još nisu ispunile obavezu trošenja 2 posto BDP-a na obranu, ali iz različitih razloga i mislim da te razloge treba uzeti u obzir. Ako promatramo Hrvatsku, mi smo zemlja koja je nastala u ratu protiv agresora, te je postojalo jako puno stvari koje smo morali napraviti kako bi ju iznova izgradili. Izgradili smo svoje službe od nule, baš kao i diplomaciju i oružane snage. Potrebna je bila i tranzicija vojske iz one ratne u onu mirnodopsku, koja je značila smanjenje broja vojnika za desetke tisuća.

Ta tranzicija je bila teška, ali smo potpuno svjesni zahtjeva koji su pred nama. Tu prije svega mislim na našu nacionalnu obranu, na potencijalne prijetnje Hrvatskoj, ali i na ono što možemo doprinijeti NATO savezu. Zbog toga se neki od naših doprinosa mogu smatrati simboličkim u smislu ljudstva ili materijalnih resursa, jer Hrvatska nije velika zemlja ni po broju ljudi ni geografski ni BDP-u po glavi stanovnika, ali mislim da i dalje doprinosimo NATO-u. Ono što je najvažnije je da, u slučaju da SAD ikad zatrebaju našu pomoć, znaju da uvijek stojimo uz njih rame uz rame", rekla je predsjednica.

Kolinda je potvrdila i da će Hrvatska kontigentom vojnika sudjelovati u NATO-vom odgovoru na gomilanje ruskih snaga na granici Europske unije. Naši vojnici trebalo bi biti stacionirani u baltičkim zemljama, nedaleko granice s Rusijom.

Postavljanje vojnih snaga članica NATO-a kod granice s Rusijom dio je odgovora Europske unije i NATO-a na ekspanzionističku politiku Vladimira Putina, što je hrvatska predsjednica također komentirala.

Ljudi traže vojsku na terenu zbog atmosfere koju stvaraju Kremlj i Putin
 
- Bilo bi nam draže da nije došlo do toga, ali jest. Čini mi se da ljudi traže jasne i vidljive signale, a to je u ovom slučaju prisutnost vojske na terenu. No, jednako su važni razgovori koje vodimo u pozadini, te rasprave o tome kako najbolje odgovoriti na te izazove. Važno je i pozitivno pristupiti Rusiji unatoč atmosferi koju stvaraju Kremlj i Vladimir Putin. Moramo ih uvjeriti da naše postupanje nije usmjereno protiv Rusije, nego prema zaštiti teritorija članica NATO-a , te da je NATO prije svega obrambeni savez, koji ne želi ni destabilizaciju ni okupaciju u ijednoj zemlji koja bi bila prijetnja Rusiji - rekla je predsjednica, koja je spomenula Rusiju i u kontekstu sigurnosnih prijetnji u neposrednom okruženju Hrvatske.

- Tu je nestabilnost Bosne i Hercegovine, koja još uvijek nije potpuno politički emancipirana - rekla je Kolinda, pa se prisjetila Dodikova referenduma u Republici Srpskoj.

- To je bio tek prvi korak u nečem što vidimo kao potencijalni niz referenduma, pa čak i o mogućoj neovisnosti Republike Srpske. Ako se odluče na takav potez, sigurno bi došlo do reakcije Federacije BiH, što otvara mogućnost za novi konflikt. A obzirom da je Rusija uključena u hibridno ratovanje, te da vidimo snažne veze između Dodika i Rusije, tu bismo onda imali ruski utjecaj kroz oružje, taktiku, obavještajni rat informiranjem i dezinformiranjem - poručila je hrvatska predsjednic - prenosi Index

Facebook komentari

hr Wed Nov 30 2016 09:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5846a2581eea8f70258b459c/80
Foto: Rade Popadić

Uglavnom iselili: S tržišta rada nestalo 60 tisuća ljudi u godinu dana

Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je prosincu 2016. porasla na 14,8 posto, što je treći mjesec zaredom kako nezaposlenost raste na mjesečnoj razini, pokazuju u ponedjeljak objavljeni prvi podaci Državnog zavoda za statistiku

Zavod za statistiku objavio je niz podataka vezanih za stanje na tržištu rada. Riječ je o ključnim podacima za dugoročni oporavak i održivost mirovinskog sustava, a više o tome govorio je Mladen Sirovica.

Iz tih podataka proizlazi da je s tržišta rada nestalo - 60 tisuća ljudi.

- Broj nezaposlenih veći je i treći mjesec zaredom. Na kraju prošle godine na Zavodu je bilo 236 i pol tisuća ljudi. Situacija gdje nezaposlenost raste uobičajena je pri kraju svake godine, jer su se sezonski zaposlenici vratili na Zavod za zapošljavanje. No, kad se promatra godišnja razina, ipak je broj nezaposlenih značajno pao. U prosincu 2015. nezaposlenost je iznosila gotovo 18%. Dakle, u godinu dana broj nezaposlenih smanjio se za gotovo 50 tisuća - rekao je Sirovica.

Stoga bi se očekivao i rast zaposlenih. Međutim, i taj je broj na godišnjoj razini manji za otprilike 10 tisuća.

- Kad bismo zbrojili ta dva podatka, dolazimo do zaključka da je s tržišta rada otišlo oko 60 tisuća ljudi u samo godinu dana, što je primarno posljedica iseljavanja - kazao je, prenosi N1.

Facebook komentari

hr Mon Jan 23 2017 23:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/561e26f8924e7d09008b4706/80
Foto: Ilustracija Screenshot YouTube

Loši pokazatelji: Učenici puno prepisuju i uzdaju se u veze

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja) objavio je rezultate istraživačkog projekta "Kakve su navike učenja, obrasci pisanja (prepisivanja) domaćih zadaća i percepcija meritokracije?"

Istraživanje su zajedno sa županijskim stručnim vijećima stručnih suradnika pedagoga osnovnih škola Zagrebačke, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije provodili od studenog 2015. do veljače 2016. godine. Voditelji istraživanja bili su dr. sc. Zrinka Ristić Dedić i dr. sc. Boris Jokić.

Projekt je proveden s ciljem istraživanja razvijenosti kompetencije "učiti kako učiti" kod učenika četvrtih i osmih razreda u te četiri županije. Istraživanje je jedinstveno i po činjenici da su sudjelovale sve javne osnovne škole iz te četiri hrvatske županije, kao i svi učenici četvrtih i osmih razreda u tim školama: 6409 četvrtaša i 6411 osmaša.

Zaključci istraživanja prilično su poražavajući - gotovo dvije trećine učenika osmih razreda u četiri županije u kojima je provedeno istraživanje ne uči svakodnevno. Djevojčice pokazuju nešto veću redovitost u učenju.

Posebno je zabrinjavajuća, ističu, činjenica da gotovo 60% učenika osmih razreda uči isključivo prije ispitivanja, a što je karakteristično za oba spola i sve kategorije učenika, od onih s najslabijim do onih s najboljim uspjehom.

Gotovo polovica osmaša domaće zadaće, lektire i slično "često" ili "gotovo uvijek" piše u zadnji čas. "Još više zabrinjavaju odgovori vezani uz to prepisuju li učenici domaće zadaće. Trećina učenika osmih razreda odgovara da to čini 'često' ili 'gotovo uvijek', a tek petina 'gotovo nikada'. Premda bi bilo naivno, a možda i neispravno, inzistirati da učenici međusobno ne dijele domaće zadaće, zabrinjava postotak onih koji to čine 'često' i 'gotovo uvijek'."

Istraživanjem su obuhvaćeni i principi učenika koji se vežu uz visoko obrazovanje, odnosno upis na fakultete. Gotovo dvije trećine učenika smatra da su "za upis na fakultet u Hrvatskoj od sposobnosti učenja važnije snalažljivost, osobne veze i roditelji", što, navode autori istraživanja, "svjedoči o dubokim poremećajima prevladavajućih sustava društvenih vrijednosti i preslikama dominantnih društvenih obrazaca na područje odgoja i obrazovanja", piše Dnevnik.hr.

Facebook komentari

hr Mon Jan 23 2017 21:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58345f0e1eea8f0bde8b456e/80

Stranka Pametno dobila predsjednika kotara Žnjan

Sanija Mardešića podržao je i SDP-ov vijećnik, HDZ-ovci nisu htjeli

Večeras je gradski kotar Žnjan dobio novog predsjednika. To je Sani Mardešić iz stranke Pametno. Podržao ga je i vijećnik SDP-a Darijo Fadić. Marijana Puljak, predsjednica Pametno i sama kotarska vijećnica, kaže kako nisu unaprijed ništa dogovarali i da ih je podrška SDP-a ugodno iznenadila, što za HDZ, koji je odbio podržati kandidata Pametno, ne može reći. 

Dogovor je, naime, bio da nakon dvije godine predsjednika iz redova HDZ-a Nina Velu zamijeni netko od vijećnika s liste Marijane Puljak. Najprije je to trebao biti Zdenko Omrčen, no stvar je pukla jer je Omrčen napustio Puljak pa je ona smatrala da on nema pravo na mjesto koje je dogovorila lista.

Omrčen se na koncu povukao iz Vijeća, a na njegovo mjesto ušao je Renato Ćupić. HDZ-ovci večeras nisu bili spremni podržati vijećnika Pametno jer smatraju da to više nije ona lista koja je dobila povjerenje na kotarskim izborima te da se radi o svojevrsnoj prevari birača.

Puljak, pak, tvrdi da to nije istina i da se radi o istim ljudima koji su ušli u vijeće nakon izbora.

- HDZ je izigrao dogovor. Pokazali su da nisu vjerodostojni i da im se ne može vjerovati. Mislili smo da će makar u kotaru zatomiti te svoje velike političke ambicije. Nikad više s HDZ-om - kazala nam je Puljak.

Smatra da je sve bilo apsolutno regularno, a nikakve primjedbe nije imao ni pročelnik za kotare Filip Butorović, koji je također bio prisutan na sjednici. 

Facebook komentari

hr Mon Jan 23 2017 21:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588651601eea8f6a228b45be/80

Imotska tvrđava pred skorom obnovom

Uskoro kreće i realizacija obnove tvrđave Topana i njenog okružja

Za idući blagdan Gospe od Anđela ,koji se slavi 2.kolovoza, Imotski i Imotska krajina  svečano će obilježiti 300-tu obljetnicu oslobođenja Imotske krajine od Turaka (1717 – 2017). Tom značajnom datumu prethodit će nekoliko značajnih manifestacija kojima će se obilježiti taj događaj. Također, uskoro kreće i realizacija obnove tvrđave Topana i njenog okružja, za što su financijska sredstva već osigurana.

Pratiteljima našeg portala donosimo nekoliko fotografija tvrđave, prije no što započnu radovi na njenoj obnovi, u koju su, dakako, uključeni i stručni nadležni konzervatorski timovi.

Facebook komentari

hr Mon Jan 23 2017 20:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .