Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5822fe051eea8f78a48b4649/80
Foto: Luka Kolovrat

Zaljubljenici ste u prirodu? Kanjon Badnjevice pruža dovoljno razloga da ga posjetite

Pri vrhu kanjona nalazi se pravi labirint pećina, jama, kraških pukotina i udubljenja nastalih, gotovo neprekidnim, protokom vode

Proložac je općina u Splitsko – dalmatinskoj županiji, koja se nalazi na području Imotske krajine. U sastavu općine nalazi se pet naselja ( Donji Proložac, Gornji Proložac, Postranje, Ričice i Šumet). Upravo je  Proložac najveće i najnapučenije naselje, administrativno je središte općine, sa svim pripadajućim općinskim domenama, nadležnim obrazovnim institucijama i vjerskim ustanovama. Proložac je dobio ime po izvedenici riječi “prolog“, kanjonu koji je svojedobno stvorila bujica rijeke Suvaje. Nalazi se na sjeveroistočnoj strani Imotsko – bekijskog polja, a upravo je kanjon Badnjevice, koji spaja Ričice i Proložac, jedan od poznatijih prirodnih simbola samog mjesta.

Prema dostupnim nalazima i relevantnim povijesnim tumačenjima, život u kanjonu i okolici kanjona postojao je još u prapovijesno vrijeme. Ondašnji žitelji područja u kanjonu su radili različite brane, najvjerojatnije raspoloživim prirodnim materijalima. Na taj način stvoren je pogodan krajobraz koji je zadržavao vodu duže vrijeme, jer ona više nije protjecala silinom nekontrolirane bujice. Korist od toga, u prehrani, ubirala je lokalna zajednica, kojoj je postala dostupnija mogućnost ulova ribe, kojom je rijeka obilovala. Na klisurama kanjona pronađene su  lokacije koje su mogle sadržavati “alke“, odnosno uporišta na kojima se lađa mogla privezati, za vrijeme plovidbe tokom rijeke.

Tijekom postojanja Austro – Ugarske Monarhije, izvršena su određena uplitanja u izvorni krajolik samog kanjona. Prihvaćenim projektom kanjon je tada uređen, očišćen, a ujedno su izgrađene i kamene pregrade, čija je namjena bila kontrolirati svaki nenadani protok vodene bujice. Tim činom, smanjio se broj bujica koji je nadirao u kanjon, prethodno gotovo bez ikakve kontrole, a koje su potom ujedno nanosile i znatne štete poljoprivrednim kulturama u samom polju, poplavljujući znatan dio zapadnog dijela Imotsko – bekijskog polja.

Adrenalinski turizam

U kanjonu se, gotovo neprestano, izmjenjuju niska područja s vodom, koja su gotovo zanemariva, unatoč vremenskoj varijabilnosti razine vode; te pravi vodeni džepovi. Ti vodeni džepovi znaju biti duboki i po nekoliko metara. Upravo takva područja ponajviše privlače osobe sklone “adrenalinskom turizmu“ jer pred njih stavlja dovoljan broj izazova koje valja savladati. Na tom tragu, posljednjih godina, održava se i pustolovna utka “IMO Adventure“, koja rutom prolazi i kanjonom Badnjevice i koja natjecateljima pruža dovoljno izazova.

Na klisurama kanjona uočljivi su i ostaci nekadašnjih utvrda kojima su se koristili Delmati, najvjerojatnije kao osmatračnicama, potom Rimljani, a znatno kasnije i Turci. Pri vrhu kanjona nalazi se pravi labirint pećina, jama, kraških pukotina i udubljenja nastalih, gotovo neprekidnim, protokom vode.

Kanjon Badnjevice pruža dovoljno zanimljivosti svima onima koji streme određenim oblicima adrenalinskog turizma, alpinističkim izazovima, ronjenju, istraživačima prošlosti i povijesne baštine, ali i pukim zaljubljenicima u prirodu, koji šetnjom teže rekreaciji u prirodi. Sve to pruža dovoljno razloga za prigodan posjet kanjonu Badnjevice u Prološcu.


Facebook komentari

hr Wed Nov 09 2016 11:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5901f81fb47398b6558b4708/80

Znanstvenici: Potičite djecu da kopaju nos i jedu šmrklje

Unatoč uvriježenom mišljenju i savjetima liječnika po kojima kopanje nosa može rezultirati krvarenjem iz nosne šupljine i razvojem klica, austrijski pulmolog Friedrich Bischinger vjeruje da su djeca koja kopaju nos i jedu šmrklje zdravija od ostale jer one sadrže glikoproteinski sastojak sluzi koji izgrađuje i jača imunosni sustav.

Unatoč tomu što je riječ o prilično ogavnoj i nehigijenskoj navici, ona može biti korisna, osobito za djecu u razvoju, piše portal Kidspot.

U sluznici nosa i sinusa proizvodi se oko litra sluzi dnevno, koja pomaže u blokiranju prolaska prašine, bakterija, peluda i ostalih nečistoća iz zraka koji udišemo.

Mukus ili sluz zapravo djeluje poput ljepljive trake na sluznici, lijepeći na sebe bakterije i čuvajući na taj način naš dišni sustav. U protivnom bi sve nečistoće stigle u pluća.

"Nos je svojevrstan filter u kojemu se skupljaju brojne bakterije, a kad ta mješavina stigne do crijeva, zapravo djeluje poput lijeka", kaže prof. Bischinger, dodajući da šmrklje čine uglavnom voda, sol i proteini te ističe da one nisu škodljive za dječji želudac.

Sluz u nosnoj šupljini sadrži malu količinu kontaminata, koji djeluju kao antigeni, a oni mogu poboljšati imunosni sustav kad se šmrklji pojedu, prenosi portal Kidspot.

"Grickanje" šmrklji pomaže dječjem imunosnom sustavu da se privikne na bakterije i ojača imunosni sustav, zbog čega se "roditelji ne bi trebali nervirati kada djeca kopaju nos i potom sadržaj stavljaju u usta te ga progutaju", kaže prof. Bischinger, dodajući i da bi se trebalo riješiti socijalne stigme kada je posrijedi kopanje nosa.

Zbog svega navedenog znanstvenici razmišljaju o načinima stvaranja sintetske sluzi koja bi se dodala u smjesu guma za žvakanje ili u pastu za zube te na taj način koristila organizmu i jačanju imuniteta.

Tvrde i da sastav sluzi može pomoći organizmu u borbi protiv respiratornih upala, čira na želucu i HIV-a.

Facebook komentari

hr Thu Apr 27 2017 16:36:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5901fc97b47398305b8b4584/80
Foto: Facebook

Vladom pred raspadom drmalo je 1979.godište: Čak pet ministara rođeno je u toj godini

Ne sluteći kakvi će se danas dramatični potresi dogoditi u Vladi RH, jučer je portal srednja.hr ustanovio zbilja interesantan podatak pa i u svjetskim okvirima gledano. Naime, od 20 ministara u sada već dobrano uzdrmanoj garnituri na vlasti, petero njih su rođeni 1979. godine.
Za jednog od njih, sudbina je od danas neizvjesna. Radi se o Anti Šprlji, MOST-ovom ministru pravosuđa, za kojeg premijer Andrej Plenković, priprema odluku o razrješenju.    

Među petero ministara rođenih 1979. godine, najstarija je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, koja je rođena 4. veljače, dok je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić tek 8 dana mlađi od nje.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, slijedi ih u tom nizu te će za osam dana napuniti 38. godinu. Ministar koji bi mogao ostati bez posla, Ante Šprlje, tri i pol mjeseca je mlađi od Butkovića.

Zbilja neobičnu priču o pet ministara istog godišta zaključuje ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, kao najmlađi član generacije 1979., ujedno i najmlađi član, opasno uzdrmane Vlade, piše portal srednja.hr. 

Kao oprečni podatak ovomu posljednjemu dodajmo, da je najstariji ministar u aktualnoj garnituri na vlasti Milan Kujundžić, koji u dramatičnim okolnostima na političkoj sceni, danas slavi svoj 60. rođendan.

Ćorić najmlađi, ali i najobrazovaniji

Još kada je sastavljena ova Vlada prije pola godine, potrudili smo vam se prikazati obrazovni put i profile svih 20 ministara te premijera, želeći na taj način na određeni način prikazati i kvalifikacije koje posjeduju za obavljenje zahtjevnih ministarskih dužnosti. 

Ovoga puta ćemo se koncentrirati na 1979. godište, koje je tema članka te utvrditi da je od pet istaknutih ministara, rođenih u toj godini, Tomislav Ćorić najmlađi, ali i ministar s najvišom stručnom spremom. On jedini ima doktorat, stečen na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dok Gabrijela Žalac i Oleg Butković još uvijek pohađaju doktorske studije. 

Ćorić i Tolušić su ministri koji su uz Hravtsku, svoje obrazovanje nadogradili i u inozemstvu. Ćorić u Engleskoj, Tolušić u Norveškoj.   

Pogledajte obrazovni karton svakog od petero ministara, rođenih 1979. godine

Ante Šprlje – ministar pravosuđa (rođen 20. kolovoza 1979.) 

Ministar pravosuđa, Ante Šprlje 1997. završio je Gimnaziju u Metkoviću. Pravo je diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2002. godine. Tri godine kasnije položio je državni stručni ispit diplomiranog pravnika, a 2007. položio je i pravosudni ispit.

Tomislav Tolušić – ministar poljoprivrede (rođen 12. veljače 1979.)

U devetom sazivu Sabora Tolušić će biti ministar poljoprivrede. Završio je Gimnaziju Petra Preradovića u Virovitici. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu stekao je zvanje diplomiranog pravnika. Dodatnu edukaciju završio je u Norveškoj agenciji za razvojnu suradnju, a bio je i stipendist Robert Schuman fondacije u Europskom parlamentu. 

Trenutno je student poslijediplomskog specijalističkog studija Lokalna demokracija i razvoj na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Gabrijela Žalac- ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije (rođena 4. veljače 1979. godine)

Za ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije mandatar je postavio Gabrijelu Žalac. Završila je Osnovnu školu 'Antun Gustav Matoš' u Vinkovcima, a u istom je gradu maturirala jezičnu Gimnaziju Matije Antuna Reljkovića. 

Diplomirala je financijski menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Kao i Tolušić i Žalac je studentica, ali doktorskog studija Menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Oleg Butković – ministar mora, prometa i infrastrukture (rođen 4. svibnja 1979. godine)

Butković je ministar mora, prometa i infrastrukture. Na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci po završetku smjera Nautika stekao je titulu diplomiranog inženjera pomorskog prometa. Trenutno je student doktorskog studija na Pomorskom u Rijeci.

Tomislav Ćorić – ministar rada i mirovinskog sustava (rođen 17. studenog 1979. godine) 

Ministar rada i mirovinskog sustava u novoj će vladi biti Tomislav Ćorić. Diplomirao je 2003. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je stekao titule magistra ekonomskih znanosti i doktora ekonomskih znanosti. 

Dodatno se stručno usavršavao i u Londonu na sveučilištu u Greenwichu te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Facebook komentari

hr Thu Apr 27 2017 16:27:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5901f446b47398e15a8b4586/80

Društvene mreže gore: Pad Vlade volume 2?

Premijer Plenković odlučio je danas rzriješiti Mostove ministre Orephića, Šprlju i Dobrovića jer se nisu složili oko Zdravka Marića. .
I tako je počeo scenarij sličan onome za vrijeme vladavine Oreškovića, Karamarka i Petrova. Hoće li isto završiti padom Vlade ne znamo, ali društvene mreže su se već zapalile

Facebook komentari

hr Thu Apr 27 2017 15:42:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5901e1ccb47398bb598b45b7/80
Foto: D.N.

Tommy otvara supermarket u Viškovu

Iz posebno biranog asortimana, uz odjele svježeg voća i povrća, te delikatesa, kupci će u novom supermarketu moći pronaći i svakodnevno svježe meso kontroliranog podrijetla

Supermarket Tommy u Viškovu na adresi Viškovo 122b, otvara vrata svojim kupcima u petak, 28. travnja. U novoj prodavaonici prodajne površine od 315 m2, radno mjesto pronašlo je novih 16 zaposlenika.

Iz posebno biranog asortimana, uz odjele svježeg voća i povrća, te delikatesa, kupci će u novom supermarketu moći pronaći i svakodnevno svježe meso kontroliranog podrijetla.

Povodom otvorenja, posjetitelje očekuju brojne pogodnosti, a samo u petak i subotu Tommy prvim kupcima dijeli slasne i slatke krafne. Posebno do nedjelje, 30. travnja, svaka kupovina u iznosu većem od 200 kn, nagrađivat će se kuponima s kojima kupci mogu ostvariti popust pri prvoj sljedećoj kupovini, a najkasnije do 7. svibnja.

Radno vrijeme novog supermarketa u Viškovu je od ponedjeljka do subote od 07:00 do 21:00h, te nedjeljom od 07:00 do 20:00h.

 

Facebook komentari

hr Thu Apr 27 2017 14:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .