Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b368c8acb557a08008b459f/80
Foto: HNS

The New York Times: Hrvatski igrači su dotaknuli i prešli svoj limit

Ugledna američka publikacija imala je samo riječi hvale
I svjetski mediji raspisali su se o sinoćnjoj senzacionalnoj pobjedi Vatrenih. Od španjolske  Marce do američkog The New York Timesa kojeg prenosimo u cjelosti:
Noge su im otkazale davno prije kraja. Mišići su ih boljeli, pluća su im bila prazna, tijela su im pucala i cviljela. Hrvatski igrači su dotaknuli i prešli svoj limit. Opet su istrošili sav adrenalin, otišli “u crveno”, osjetili bol.

Pa ipak, dok su im pokreti bili sve teži, tetive sve stegnutije i dok su hvatali dah i izgledali kao da jednostavno više ne mogu, nisu posustajali, nastavili su svoj lov te su i dalje trčali. Pokraj Engleske, u finale Svjetskog prvenstva, u povijest.

Kad je sudac označio kraj, popadali su po travnjaku pod težinom ne samo zbog neviđenog fizičkog napora i truda koji su uložili, nego i pod težinom fantastičnog uspjeha koji su ostvarili.

Ostala je još samo jedna velesila. Brazil, Njemačka, Argentina i Španjolska su odavno ispale. Ostala je Hrvatska, nacija od četiri milijuna ljudi. Između njih i najfascinantnijeg naslova Svjetskog prvaka stoji samo Francuska.

Hrvatska je do finala došla na teži način. Produžeci i penali protiv Danske, produžeci i penali protiv Rusije i sad ovih iscrpljujućih 120 minuta protiv Engleske. Epska utakmica koju možete vidjeti samo na Svjetskom prvenstvu.

Hrvatska se vratila, baš kao i u prijašnjim utakmicama, nakon što je sjajni Ivan Perišić poništio Trippierov vodeći gol. Malo po malo Hrvatska je preuzimala igru vođena Lukom Modrićem i Ivanom Rakitićem. Imali su prilika da i ranije riješe utakmicu, ali je Perišić pogodio stativu i promašio prazan gol, a Jordan Pickford skinuo je zicer Mandžukiću.

Prekaljeni ratnik zakucao je za pobjedu

Sat je otkucavao. Penali su bili sve izvjesniji. I onda, nakon 109 teških minuta, Engleska je na sekundu popustila i Mandžukić, taj prekaljeni ratnik, izbjegao je njihovu pažnju i zakucao za pobjedu. Do tog trenutka je jedva stajao na nogama, ali sad je otrčao do kornera do razularenih navijača u crveno-bijelom. Suigrači su pohitali za njim i zatrpali ga svojim tijelima, skupa s jednim bespomoćnim fotografom kojeg su pomeli u slavlju.

No, to nije bilo ništa u usporedbi s onim nakon zadnjeg sučeva zvižduka. Oni hrvatski igrači koji su još mogli trčati ponovno su jurnuli prema navijačima, zamijenivši umor s čistim adrenalinom. Plesali su i pjevali, uživali su u trenutku. Neki su poveli i djecu, drugi zastave, dok se crveno-bijelo more valjalo tribinama Lužnjikija.


Na centru, između nade i očaja, stajao je engleski menadžer Gareth Southgate. Njegovi igrači su bili na drugom kraju terena i pljeskali navijačima, ponosni, ali utučeni s kamenim i izgubljenim pogledima. Kako je ovaj SP odmicao, Engleska je osjećala da je možda, jednom, sreća napokon na njihovoj strani. Southgate ih je odveo iznad svih očekivanja. Mnogi su smatrali da im je maksimum osmina finala ili eventualno četvrtfinale.

No, kako se njihov duh dizao, promijenila su se i očekivanja. Prošetali su skupinom i onda prošli na penale što inače ne rade. Kako su favoriti ispadali jedan za drugim, put mladoj Southgateovoj momčadi bio je sve širi.

Sama ideja o nečemu velikom potpuno je zaludjela naciju. Bilo je ovo čudnih nekoliko tjedana u Engleskoj, vrijeme u kojem se bilo lako zaljubiti. Neprestana sunčana razdoblja, vlada na rubu pada i velika očekivanja. U tom nepoznatom teritoriju niknula je uzbudljiva engleska reprezentacija, oslobođena svih duhova prošlosti i vođena rukom jednog nevjerojatno pristojnog i pristupačnog čovjeka. Engleska, najednom lišena bahatosti i samouvjerenosti, djelovala je prijateljski, simpatično i, najšokantnije od svega, kao jako dobra nogometna momčad.

Nacija, naviknuta na poraze, doslovno se onesvijestila. Neslužbena himna Eura 1996. i njezin refren “It’s coming home” postao je odgovor na svako pitanje. Sve je bilo toliko nestvarno i toliko neočekivano da se postavljalo pitanje zašto Engleska, koja je na jednoj utakmici zabila šest golova, ne bi mogla trenirati s gumenom kokoši? Ili ako Engleska može dobiti nekoga na penale, zašto je čudno da se igrači u bazenu utrkuju na jednorozima na napuhavanje?

Nije bilo nikakvog krivca za poraz Engleske

Duboko u duši, svi su ipak očekivali da će priča na kraju tužno završiti. To je sigurno prošlo kroz glavu Southgateu dok je gledao hrvatske igrače kako slave uspjeh koji je mogao biti njegov. No, ovaj put je razočaranje bilo drukčije. Nije bilo nikakvog krivca, nikakve potrebe za preuveličavanje ili naslađivanje porazom. Nitko nije dobio glupi crveni karton, nitko se nije ozlijedio i nema potrebe za rekonstrukcijom momčadi kao što je bio slučaj prijašnjih godina.

Ne, engleski put je jednostavno morao ovdje završiti protiv momčad s malo više iskustva, malo više znanja i koja je malo više navikla na ovakve utakmice. Modrić je igrao četiri finala Lige prvaka, Mandžukić tri, Lovren i Rakitić po jedno. S druge strane, samo Jordan Henderson zna kako je igrati najveću utakmicu u klupskom nogometu, a to je okusio tek prije par mjeseci.

Za engleske navijače postojao je samo jedan osjećaj – ponos. Na ono što su vidjeli, na ono što su ostvarili, na ljubav koju su osjetili u svojem narodu i na momčad koja ih je predstavljala. No, Southgateu to nije bilo dovoljno. Čekao je da završi hrvatsko slavlje jer ga nije želio prekidati kako bi svakom igraču i članu stručnog stožera Hrvatske mogao osobno čestitati. Nije želio skrivati razočaranje. Želio ga je osjetiti i iskusiti da mu posluži kao inspiracija da to više ne ponovi.

To je bilo za budućnost. Sadašnjost je, pak, pripala igračima koje je gledao. Igračima koji su Hrvatsku učinili najmanjom zemljom u finalu SP-a od Urugvaja 1950. godine, igrači koji su ovu momčad učinili modernim čudom. Igrači koji nisu prestali trčati čak ni kad su im tijela vrištala da prestanu, ni dok su se borili da uhvate zrak ni dok su im kosti pucale pod težinom utakmice. Radili su za svoju nagradu i zaslužili su je. Čeka ih Francuska.

Još jednom moraju otići “u crveno”.”
hr Thu Jul 12 2018 14:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba89a93cb557ad9b28b4862/80
Foto: Grad Split

Split, Zadar, Osijek, Rijeka i Slavonski Brod predstavili projekte francuskim poduzetnicima

Hrvatska delegacija upoznala je predstavnike francuskih tvrtki s gospodarskim prilikama u hrvatskim gradovima, prioritetnim gradskim projektima te mogućnostima koje se nude stranim ulagačima

Gradonačelnici Rijeke, Splita i Zadra Vojko Obersnel, Andro Krstulović Opara i Branko Dukić, zamjenik gradonačelnika Slavonskog Broda Hrvoje Andrić i pročelnik upravnog odijela za gospodarstvo Grada Osijeka Tomislav Krolo, u pratnji pomoćnice ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost Božice Lapić, sa suradnicima predstavili su 21. rujna 2018. gradske projekte francuskim poduzetnicima.

Izaslanstva hrvatskih gradova došla su u Pariz na poziv Gerarda Wolfa, predsjednika Radne skupine MEDEF International, organizacije koja predstavlja francusku udrugu poslodavaca i njenih 700 tisuća tvrtki u svijetu. Susret hrvatskih gradova s francuskim poduzetnicima zajednički su organizirali Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Parizu i MEDEF International. 

Hrvatska delegacija upoznala je predstavnike francuskih tvrtki s gospodarskim prilikama u hrvatskim gradovima,  prioritetnim gradskim projektima te mogućnostima koje se nude stranim ulagačima. Predstavljanju su prisustvovali predstavnici francuskog Ministarstva europskih i vanjskih poslova kao i Ministarstva ekološke tranzicije i solidarnosti, a iz privatnog sektora tridesetak francuskih tvrtki kao što su Alstom, Bouygues, Suez, Decathlon, Eiffage, Saur.

U raspravi nakon predstavljanja investicijskih potencijala hrvatskih gradova najveći interes pokazan je za projekte iz područja infrastrukture i gradnje, željezničkog i cestovnog prometa, energetike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Nakon prezentacije projekata gradonačelnici su održali niz pojedinačnih sastanaka s predstavnicima francuskih poduzeća, a u poslijepodnevnim satima posjetili su Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) gdje su se upoznali s aktivnostima ove međunarodne organizacije glede poboljšanja života u gradovima.  

hr Mon Sep 24 2018 10:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba89908cb557a44af8b4987/80
Foto: Ilustracija / Pixabay

Nigerijski pirati oteli hrvatskog pomorca

Švicarska brodarska tvrtka Massoel potvrdila je napad na svoj teretni brod Glarus u nigerijskim vodama. Brod je prevozio pšenicu od Lagosa do Port Harcourta

Nigerijski gusari oteli su u subotu 12 članova posade švicarskog teretnog broda, među kojima i jednog hrvatskog državljanina.

Švicarska brodarska tvrtka Massoel potvrdila je napad na svoj teretni brod Glarus u nigerijskim vodama. Brod je prevozio pšenicu od Lagosa do Port Harcourta. - piše Index

- Gusari su se uspeli dugim ljestvama i prerezali žicu na palubi. - javlja AFP. Potom su uništili veći dio komunikacijske opreme na brodu i oteli 12 članova posade. 

Sedmero talaca su Filipinci te po jedan iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Ukrajine i Rumunjske, objavila je nigerijska agencija za pomorsku upravu i sigurnost. (NMASA).

- Još uvijek se smatraju nestalima. - rekao je čelnik NMASA-e Sunday Umoren. 

Iz švicarske tvrtke kažu da su obavijestili obitelji otetih. "Tvrtka surađuje s vlastima i stručnjacima kako bi osigurala brzo i sigurno oslobađanje talaca", kaže se u priopćenju. 

Sindikat pomoraca: Sve se rješava u tajnosti

Index je kontaktirao Sindikat hrvatskih pomoraca kako bi pokušali dobiti više informacija o otmici. 

- U kontaktu smo s kolegom iz Švicarske koji vodi sindikat Nautilus. Nikakvih novih informacija u odnosu na ono što je dosad objavljeno u medijima nema. Imamo informacije koje je BBC objavio, dakle ime broda i nacionalnosti članova posade. To kompanija očito pokušava riješiti na jedan, recimo to tako, tih način. Tako se takve situacije najčešće i rješavaju. - kazao je za Index glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan.

Dodaje da se takve situacije najčešće rješavaju pregovorima s otmičarima. "Ne vjerujem da Ministarstvo vanjskih poslova zna puno više od nas, to kompanija pokušava riješiti", dodao je.

Kaže i da ne posjeduje informacije o hrvatskom pomorcu i njegovom identitetu.

- Otmice i klasično piratstvo se u zadnje vrijeme nisu često događali. Sada se to dogodilo i to je malo neobično. Bit će interesantno vidjeti zbog čega se ovo dogodilo. Brodovi budu i pod pratnjom i naoružani i zaštićeni - zašto je ovdje to ovako ispalo, ostaje za vidjeti. - zaključio je Melvan.

hr Mon Sep 24 2018 09:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba510c1cb557a8ea08b4b40/80
Foto: Njemačka policija

Hrvat u Njemačkoj krao kovanice iz WC-a: Kupio kuću i Lexus

Hrvat Stjepan K. iz Njemačke osumnjičen je, piše Bild, da je godinama krao kovanice iz WC-a na minhenskom kolodvoru.

U nekoliko godina je, piše njemački medij, tako došao do 425.000 eura u kovanicama. Riječ je o slučaju o kojem se pisalo još prošle godine kad je muškarac uhvaćen. Sad mu je počelo i suđenje.

Na početku suđenja 63-godišnjak nije želio ništa kazati. Tužiteljstvo Hrvata tereti da je novac iz aparata krao između 2013. i 2017. godine.

Sumnjiči se i da je u svemu imao pomoć supruge Jadranke J. koja je radila za istu kompaniju, a koja mu je, kako se sumnja, dala ključeve od aparata. 57-godišnjakinja je opovrgla optužbe.

Stjepan, koji je inače čistač, od tog je novca navodno kupio kuću u Hrvatskoj i Lexus.

Cijela prevara se otkrila nakon što je u uređaj ugrađen elektronički brojač kovanica, a onda se uskoro otkrio manjak.

U listopadu 2017. godine policija je u pretrazi njihove kuće pronašala 12.000 eura u novčanicama, piše index.hr

hr Fri Sep 21 2018 17:40:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/536e92311799428d07868e84/80

Neće u zatvor? Opasni i "nedodirljivi" hakeri radit će za FBI

Uhićeni mladići puno su korisniji izvan zatvora, kada svoje vještine i znanje iskorištavaju za obranu internetske zajednice od napada.

Neki od najvećih DDoS napada u povijesti izvršeni su korištenjem Mirai botneta, uključujući i napad 2016. godine zbog kojeg je bio otežan ili onemogućen pristup velikom broju internetskih stranica, a korištenjem ovog alata srušeni su i Netflix, Twitter, Reddit, Pinterest i brojni drugi servisi i stranice. FBI se bacio na posao i nakon nekog vremena pronađene su osobe zaslužne za razvoj i distribuciju ovog alata – riječ je o tri mladića koja su u vrijeme napada imala samo između 18 i 20 godina, piše Zimo.

Kako to obično biva s mladim ljudima skrivenima iza ekrana, smatrali su se nedodirljivima, no brzo su promijenili ploču te su nakon uhićenja počeli surađivati s FBI-om i pomagati im u sprječavanju hakerskih napada i pronalaženju drugih hakera.

Oni su prošle godine priznali krivnju za razvoj Miraija te iščekuju izricanje kazne – prijeti im do pet godina zatvora i 250 tisuća dolara, no vlada i FBI predlažu da umjesto zatvora kaznu odsluže radeći za FBI. Državni tužitelji ističu kako su u dosadašnjem radu s FBI-em mladići pomogli u sprječavanju potencijalno vrlo opasnih kibernetičkih napada i u razvijanju strategije za ublažavanje novih metoda napada.

U obraćanju sudu dodali su kako se informacije koje su hakeri podijelili s FBI-em danas koriste za zaštitu sigurnosti američkih sustava i cijelog interneta, tako da su ovi mladići puno korisniji izvan zatvora, kada svoje vještine i znanje iskorištavaju za obranu internetske zajednice od napada.

Vrijeme koje su proveli radeći za FBI smatra se radom za opće dobro te su do sada odradili već oko tisuću sati, a tužitelji traže da se vrijeme tog rada za opće dobro (za FBI) sada poveća na 2500 sati. Oni bi tako nastavili s radom za FBI i izbjegli bi zatvorsku kaznu.

hr Thu Sep 20 2018 19:51:23 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .