Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b368c8acb557a08008b459f/80
Foto: HNS

The New York Times: Hrvatski igrači su dotaknuli i prešli svoj limit

Ugledna američka publikacija imala je samo riječi hvale
I svjetski mediji raspisali su se o sinoćnjoj senzacionalnoj pobjedi Vatrenih. Od španjolske  Marce do američkog The New York Timesa kojeg prenosimo u cjelosti:
Noge su im otkazale davno prije kraja. Mišići su ih boljeli, pluća su im bila prazna, tijela su im pucala i cviljela. Hrvatski igrači su dotaknuli i prešli svoj limit. Opet su istrošili sav adrenalin, otišli “u crveno”, osjetili bol.

Pa ipak, dok su im pokreti bili sve teži, tetive sve stegnutije i dok su hvatali dah i izgledali kao da jednostavno više ne mogu, nisu posustajali, nastavili su svoj lov te su i dalje trčali. Pokraj Engleske, u finale Svjetskog prvenstva, u povijest.

Kad je sudac označio kraj, popadali su po travnjaku pod težinom ne samo zbog neviđenog fizičkog napora i truda koji su uložili, nego i pod težinom fantastičnog uspjeha koji su ostvarili.

Ostala je još samo jedna velesila. Brazil, Njemačka, Argentina i Španjolska su odavno ispale. Ostala je Hrvatska, nacija od četiri milijuna ljudi. Između njih i najfascinantnijeg naslova Svjetskog prvaka stoji samo Francuska.

Hrvatska je do finala došla na teži način. Produžeci i penali protiv Danske, produžeci i penali protiv Rusije i sad ovih iscrpljujućih 120 minuta protiv Engleske. Epska utakmica koju možete vidjeti samo na Svjetskom prvenstvu.

Hrvatska se vratila, baš kao i u prijašnjim utakmicama, nakon što je sjajni Ivan Perišić poništio Trippierov vodeći gol. Malo po malo Hrvatska je preuzimala igru vođena Lukom Modrićem i Ivanom Rakitićem. Imali su prilika da i ranije riješe utakmicu, ali je Perišić pogodio stativu i promašio prazan gol, a Jordan Pickford skinuo je zicer Mandžukiću.

Prekaljeni ratnik zakucao je za pobjedu

Sat je otkucavao. Penali su bili sve izvjesniji. I onda, nakon 109 teških minuta, Engleska je na sekundu popustila i Mandžukić, taj prekaljeni ratnik, izbjegao je njihovu pažnju i zakucao za pobjedu. Do tog trenutka je jedva stajao na nogama, ali sad je otrčao do kornera do razularenih navijača u crveno-bijelom. Suigrači su pohitali za njim i zatrpali ga svojim tijelima, skupa s jednim bespomoćnim fotografom kojeg su pomeli u slavlju.

No, to nije bilo ništa u usporedbi s onim nakon zadnjeg sučeva zvižduka. Oni hrvatski igrači koji su još mogli trčati ponovno su jurnuli prema navijačima, zamijenivši umor s čistim adrenalinom. Plesali su i pjevali, uživali su u trenutku. Neki su poveli i djecu, drugi zastave, dok se crveno-bijelo more valjalo tribinama Lužnjikija.


Na centru, između nade i očaja, stajao je engleski menadžer Gareth Southgate. Njegovi igrači su bili na drugom kraju terena i pljeskali navijačima, ponosni, ali utučeni s kamenim i izgubljenim pogledima. Kako je ovaj SP odmicao, Engleska je osjećala da je možda, jednom, sreća napokon na njihovoj strani. Southgate ih je odveo iznad svih očekivanja. Mnogi su smatrali da im je maksimum osmina finala ili eventualno četvrtfinale.

No, kako se njihov duh dizao, promijenila su se i očekivanja. Prošetali su skupinom i onda prošli na penale što inače ne rade. Kako su favoriti ispadali jedan za drugim, put mladoj Southgateovoj momčadi bio je sve širi.

Sama ideja o nečemu velikom potpuno je zaludjela naciju. Bilo je ovo čudnih nekoliko tjedana u Engleskoj, vrijeme u kojem se bilo lako zaljubiti. Neprestana sunčana razdoblja, vlada na rubu pada i velika očekivanja. U tom nepoznatom teritoriju niknula je uzbudljiva engleska reprezentacija, oslobođena svih duhova prošlosti i vođena rukom jednog nevjerojatno pristojnog i pristupačnog čovjeka. Engleska, najednom lišena bahatosti i samouvjerenosti, djelovala je prijateljski, simpatično i, najšokantnije od svega, kao jako dobra nogometna momčad.

Nacija, naviknuta na poraze, doslovno se onesvijestila. Neslužbena himna Eura 1996. i njezin refren “It’s coming home” postao je odgovor na svako pitanje. Sve je bilo toliko nestvarno i toliko neočekivano da se postavljalo pitanje zašto Engleska, koja je na jednoj utakmici zabila šest golova, ne bi mogla trenirati s gumenom kokoši? Ili ako Engleska može dobiti nekoga na penale, zašto je čudno da se igrači u bazenu utrkuju na jednorozima na napuhavanje?

Nije bilo nikakvog krivca za poraz Engleske

Duboko u duši, svi su ipak očekivali da će priča na kraju tužno završiti. To je sigurno prošlo kroz glavu Southgateu dok je gledao hrvatske igrače kako slave uspjeh koji je mogao biti njegov. No, ovaj put je razočaranje bilo drukčije. Nije bilo nikakvog krivca, nikakve potrebe za preuveličavanje ili naslađivanje porazom. Nitko nije dobio glupi crveni karton, nitko se nije ozlijedio i nema potrebe za rekonstrukcijom momčadi kao što je bio slučaj prijašnjih godina.

Ne, engleski put je jednostavno morao ovdje završiti protiv momčad s malo više iskustva, malo više znanja i koja je malo više navikla na ovakve utakmice. Modrić je igrao četiri finala Lige prvaka, Mandžukić tri, Lovren i Rakitić po jedno. S druge strane, samo Jordan Henderson zna kako je igrati najveću utakmicu u klupskom nogometu, a to je okusio tek prije par mjeseci.

Za engleske navijače postojao je samo jedan osjećaj – ponos. Na ono što su vidjeli, na ono što su ostvarili, na ljubav koju su osjetili u svojem narodu i na momčad koja ih je predstavljala. No, Southgateu to nije bilo dovoljno. Čekao je da završi hrvatsko slavlje jer ga nije želio prekidati kako bi svakom igraču i članu stručnog stožera Hrvatske mogao osobno čestitati. Nije želio skrivati razočaranje. Želio ga je osjetiti i iskusiti da mu posluži kao inspiracija da to više ne ponovi.

To je bilo za budućnost. Sadašnjost je, pak, pripala igračima koje je gledao. Igračima koji su Hrvatsku učinili najmanjom zemljom u finalu SP-a od Urugvaja 1950. godine, igrači koji su ovu momčad učinili modernim čudom. Igrači koji nisu prestali trčati čak ni kad su im tijela vrištala da prestanu, ni dok su se borili da uhvate zrak ni dok su im kosti pucale pod težinom utakmice. Radili su za svoju nagradu i zaslužili su je. Čeka ih Francuska.

Još jednom moraju otići “u crveno”.”
hr Thu Jul 12 2018 14:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b55786ccb557ad51d8b4d57/80
Foto: Screenshot

Pucnjava u Torontu: Ustrijeljeno devet osoba, napadač mrtav

Toronto se bori s velikim porastom oružanog nasilja ove godine. Broj poginulih u oružanom nasilju (26) narastao je 2018. za 53 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj pucnjava porastao za 13 posto

Devet osoba, uključujući i mladu djevojku, ustrijeljeno je u ponedjeljak blizu središta Toronta, priopćila je policija dodajući da je ubojica mrtav.

Stanje žrtava još nije bilo poznato, izvijestila je policija na Twitteru.

Policija, bolničari i vatrogasci okupili su se na mjestu pucnjave, u dijelu Toronta poznatom po mnogim popularnim restoranima, kafićima i trgovinama.

Vijesti o pucnjavi u gradskoj četvrti Greektown krenule su u ponedjeljak u 10 sati ujutro po lokalnom vremenu, a svjedoci su izjavili da su čuli 25 pucnjeva.

Toronto se bori s velikim porastom oružanog nasilja ove godine. Broj poginulih u oružanom nasilju (26) narastao je 2018. za 53 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj pucnjava porastao za 13 posto.

hr Mon Jul 23 2018 08:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/589f3521b47398123d8b458c/80
Foto: medjugorje.hr

Papin izaslanik u Međugorju održao svetu misu, pročitano i pismo Svetog Oca

Nadbiskub Henryk Hoser danas je počeo svoju službu apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje. Papa Franjo poslao ga je da brine o pastoralu i hodočasnicima.

Međugorje je s nestrpljenjem dočekalo početak službe nadbiskupa Henryka Hosera. 

- Jako mi je drago, jako sam zahvalna Papi da nam je poslao takvog izaslanika - rekla je Anđa Bevanda iz Čitluka.

S dolaskom Hosera, govore, počinje novo razdoblje za Međugorje. 

- To bi moglo značiti da i on vjeruje u ono što se ovdje u Međugorju događa - smatra Ines Sivkovec.

Hodočasnici neprestano dolaze 37 godina. No, papa Franjo prošle godine je mnoge iznenadio. Izrazio je sumnje oko svakodnevnih ukazanja Gospe u Međugorju

- Preferiram Gospu Majku, našu majku, a ne Gospu šeficu telegrafskog ureda koja svakog dana upućuje poruku, to nije Isusova Majka. I ta navodna ukazanja nemaju vrijednost. To izražavam kao osobno mišljenje", već je prije rekao papa Franjo.

Tada je dodao: “Treba biti iskren! Pa tko uistinu misli da Gospa govori: 'Dođite sutra u isto vrijeme i ja ću reći poruku tom i tom vidiocu'?'

Papa Franjo ipak nije odbacio mogućost da se nekada Gospa ondje i ukazala te kako se ne može negirati duhovna i pastoralna strana Međugorja.

Na početku svetog misnog slavlja koje predvodi monsinjor Hoser pročitano je pismo pape Franje u kojem ga on imenuje posebnim izaslanikom, odnosno apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za Međugorje.

U tom je pismu Papa izrazio želju da se posveti osobita pozornost na pastoral te mu se dodjeljuju sve potrebne ovlasti. Hercegovački provincijal poželio mu je dobrodošlicu i kazao da se radi o povijesnom događaju jer na misi prisustvuje i sam apostolski nuncij u BiH.

U Međugorju vlada veliko zanimanje za misno slavlje koje predvodi Hosner. Stiglo je nekoliko tisuća hodočasnika. Mnogi smatraju da se radi o velikom i pozitivnom događaju za Međugorje i nadaju se da će to biti korak bliže prema konačnom statusu Međugorja, piše dnevnik.hr

hr Sun Jul 22 2018 20:40:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e4bd09b4739814008b4581/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

15 godina nakon velike pljačke u Francuskoj pronađeni srpski lopovi

Pljačka u Belfortu imala je sva obilježja operacije "Pink Panther", modus operandi mreže međunarodnih pljačkaša nakita u kojoj su bili Srbi i Crnogorci odgovorni za neke od najdrskijih pljački u zadnja dva desetljeća.

Vjeruje se da su kriminalci “Pink Pantera“ između 1999. i 2015. izvršili najmanje 380 oružanih pljački, a meta su im bile trgovine skupocjenog nakita. Vrijednost ukradene robe procjenjuje se na 334 milijuna eura, navodi Interpol.

Jednoga jutra u rujnu 2003. skupina maskiranih muškaraca upala je u trgovinu nakitom u Belfortu, gradiću u istočnoj Francuskoj samo 25 kilometara udaljenom od švicarske granice.

Jedan je izvadio pištolj dok su drugi razbili staklene vitrine i uzeli nakit i satove u vrijednosti od 350.000 eura i pobjegli, a sve to u roku od jedne minute.

Policija je kasnije uspjela uhititi njihove srbijanske pomagače, od kojih je jedan nosio ukradeni sat na ruci. Ali pljačkaši nikada nisu otkriveni.

Nisu niti identificirani sve do 2013. kada je došlo do napretka u forenzičnoj istrazi vezano uz kapljice krve na jednoj od staklenih vitrina, na ormaru i Cartierovoj kutiji.

Analizom DNK identificirana su dva srbijanska državljana koji su bili nepoznati u Francuskoj, ali traženi u Austriji. Obojica su stari 41 godinu i poznati su pod nadimcima "Žica" i "Boka".

Pregledavanjem ispisa njihovih telefonskih razgovora otkrivena su još dvojica osumnjičenika za upletenost u pljačku: "Saša" (37) i "Luka" (48).

Kult kriminala

Sva četvorica su iz Užica, nekoć naprednog industrijskog grada oko 150 kilometara jugozapadno od Beograda.

- Većina tih kriminalaca potječe iz Niša, Čačka i Užica - rekao je za AFP tužitelj Ljubiša Dragašević, dodavši da se mnogi u toj zapadnoj regiji okreću kriminalu jer "jedva spajaju kraj s krajem".

Međutim, tu je također riječ i o "kultu kriminala u društvu, opasnim momcima", kazao je.

- U takvim krugovima te aktivnosti u inozemstvu stvar su prestiža. Oni sebe vide kao zaštitnici jadnih srbijanskih žrtava Zapada", kazao je tužitelj.

Iako su identificirani, ta su četvorica van dosega francuskog pravosuđa jer Srbija ne izručuje svoje građane.

Tijekom prošlog desetljeća Francuska i Srbija uspostavile su blisku suradnju u pravosuđu nakon ubojstva francuskog nogometnog navijača u Beogradu 2009. godine, tako da je francuski sudac zatražio da četvorku sasluša srbijanski tužitelj.

Drske pljačke financiraju život u luksuzu

Na saslušanju u studenome sva četvorica zanijekala su upletenost u pljačku.

Ako su bili u Belfortu u to vrijeme, onda je to bilo radi "tehno večeri", rekao je jedan od njih. Drugi je ustvrdio da su bili tamo kako bi "kupili polovne automobile".

Boka je baš bio završio u zatvoru zbog smrtonosne prometne nesreće, dok su Žica i Saša ubrzo nakon saslušanja u studenome počeli služiti petogodišnju zatvorsku kaznu zbog krađe satova u vrijednosti od gotovo 950.000 eura iz trgovine nakitom u Hamburgu 2014. Nekoliko njih također je osumnjičeno za upletenost u pljačke u Švicarskoj i Nizozemskoj.

Takve drske pljačke financiraju raskošni životni stil kod kuće, rekao je Dragašević dodavši da taj novac brzo potroše "u barovima i restoranima, na kokain, prostitutke... kupovinu luksuznih automobila i skupe odjeće".

- Za takav životni stil potrebno je puno novca koji oni brzo potroše i onda se vrate kriminalu", kazao je.

Zastara prijeti slučaju pljačke u Belfortu

Njihove aktivnosti nisu ograničene samo na trgovine nakitom. Jedan srbijanski istražitelj kaže da su također povezani s albanskim bandama u krijumčarenju droge na Zapad.

Novac se također koristi za kamatarenje, financiranje mlađih kriminalaca ili ulaganje u imovinu, barove i restorane, istaknuo je. Ali pljačke nikada ne izvršavaju kod kuće, gdje im je "utočište".

Budući da ih Srbija neće izručiti, ako Francuska želi da se suđenje održi u Srbiji zbog Belforta, kao što se održalo zbog pljačke u Hamburgu, pravosudni sustav trebat će prebaciti taj slučaj Beogradu.

To se mora uskoro dogoditi jer 19. rujna nastupa zastara. "Sve se mora brzo napraviti kako bi mogli suditi kriminalcima", rekla je za AFP zamjenica tužitelja Gordana Janičijević.

Ako budu proglašeni krivima, počinitelji bi mogli dobiti do 15 godina zatvora.

U suprotnom će francuski tužitelji morati ići na donošenje presude u odsustvu i izdavanje međunarodnog uhidbenog naloga, što bi značilo da četvorica lopova više ne mogu napustiti Srbiju, a da pritom ne riskiraju uhićenje i izručenje, piše dnevnik.hr

hr Sat Jul 21 2018 16:51:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ee01f2b4739801198b45b2/80
Foto: Pixabay

Toplinski val u svijetu: kako sačuvati hladnu glavu u doba uzavrelog globusa?

Od kanadske Ottawe do gruzijskog Tbilisija, od sibirskih do alžirskih vrućina, dijelovi svijeta se ovog srpnja roštiljaju na rekordno visokim temperaturama. To nije problem samo podivljalog ljeta na sjevernoj hemisferi, nego i Australije, u kojoj se zima pretvorila u predvorje ljeta. Uzrok su prirodni fenomeni, ali im čovjek zdušno pomaže utječući na klimatske promjene

Prateći Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, možda ste primijetili da su naši Vatreni nakon nekih utakmica spominjali teške vremenske uvjete zbog visokih temperatura i vlage.

30 u Sibiru

To je sasvim neobično za majčicu Rusiju koju doživljavamo kao zemlju cičih zima i toplih šubara. Neuobičajeno sunčano vrijeme u sjevernom dijelu Putinova carstva uzrokovalo je proteklih dana požare koji su pogodili 80.000 hektara šuma nedaleko od Krasnojarskog kraja, gdje su temperature porasle za sedam stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka. Zbog temperatura naraslih iznad 30 stupnjeva u sjevernom dijelu Sibira hidrometeorološki centar najavljivao je mogućnost oluja, a klimatolozi strahuju da će to ubrzati topljenje permafrosta i uzrokovati emisiju metana, opasnijeg od ugljičnog dioksida.

Val zaobišao Hrvatsku

Temperaturni rekordi padaju na raznim dijelovima globusa, od Europe i vatrene Afrike do Sjeverne Amerike i Australije, roštiljajući se na rekordnim vrućinama, što nije problem samo usijanog ljeta u sjevernoj hemisferi. Krivac je neobično dugotrajan i širok toplinski val u prvoj polovini srpnja koji je srećom mimoišao Hrvatsku. Naime, nalazimo se u godini La Niñe, najtoplijoj zabilježenoj u povijesti, tvrde istraživanja Svjetske meteorološke organizacije (WMO) za prvih šest mjeseci ove godine.

Globalni fenomeni

La Niña i El Niño (djevojčica i dječak na španjolskom) globalni su atmosfersko-oceanski fenomeni koji nastaju usred fluktuacija pravaca vjetrova i temperature vode u tropskom dijelu Tihog oceana. U slučaju El Niña, u istočnom se dijelu Tihog oceana povećava temperatura mora, obično jedan do tri stupnja, što poput domino učinka povlači za sobom niz procesa, pa područja s visokim tlakom i stabilnijim sušnim vremenom pogađaju obilne kiše i poplave, dok kišna područja postaju sušna i izložena požarima, što dokazuje suša u Južnoafričkoj Republici, nedavni uragani Harvey i Irma na istočnoj obali SAD-a i Kariba te najnovije poplave u Japanu koje su netom odnijele 150 života. Takve se promjene inače događaju u ciklusima svakih dvije do sedam godina. La Niña je pak obrnut proces, a istraživanja NASA-e utvrđuju da El Niño i La Niña utječu jedno na drugo, no problem je u tome što se u ove već dovoljno neugodne prirodne fenomene upetljao čovjek sa svojim neugodnim klimatskim promjenama, pa kada se jedno zbroji s drugim, ta kombinacija može biti više nego pogubna za zdravlje ljudi, njihovu imovinu, ljetinu i ostalo.

'Ne zabrinjava samo jačina toplinskih valova, već širina zahvaćenih područja', kaže Michael Mann, direktor Zemaljskog centra za znanost Sveučilišta Pennsylvania.

Rekord u Africi

U tajvanskom Tianxiangu izmjereno je prosječnih 40,3, a u alžirskoj Sahari 51,3 stupnja Celzijusa, najviših do sada zabilježenih u Africi. Na obalnom području Omana temperatura se noću nije spuštala ispod 42,6, a u Los Angelesu nije bila niža od 26,1 stupanj. Toplinski indeks - pokazatelj kako tijelo osjeća temperaturu u kombinaciji s vlagom - u kanadskom gradu Ottawi iznosio je 47 stupnjeva, a u području savezne države Quebec podivljala vrućina je krivac za 70 smrtnih slučajeva (najviše ih je bilo u Montrealu) te je premijer Justin Trudeau prije nekoliko dana pozvao stanovništvo središnjeg i istočnog dijela Kanade da se zaštiti pred nadolazećim novim toplinskim rekordima.

Užarena su i planinska područja Kavkaza na granici Europe i Azije, pa stanovnici Tbilisija, glavnog grada Gruzije, na temperaturi od 40,5 stupnjeva koriste kreme sa zaštitnim faktorom 50. Zbog ostarjelih sustava za opskrbu električnom energijom, vlasti u Gruziji i Iranu upozoravaju građane na racionalno korištenje klima uređaja.

Zbog prezaposlenih klima uređaja (u kalifornijskom gradiću Chino bilo je čak 48,9 stupnjeva) bez struje je ostalo 35.000 kućanstava. Iako je u Australiji zima, temperatura u Sydneyju je prije desetak dana narasla na 24,7 stupnjeva, najviše otkada postoje mjerenja, dok se u gradu Ouarglu na sjeveru Alžira živa 5. srpnja popela na 51,3 stupnja, dosegavši afrički rekord.

Alžir će biti žarišna točka klimatskih promjena

Prema jednom istraživanju, učestalost toplinskih valova u trajanju od tri i više dana više je nego udvostručena u razdoblju od 1988. do 2015. godine, a istraživači vjeruju da će Alžir biti globalna žarišna točka klimatskih promjena, što sugerira i studija Svjetske banke iz 2014. godine. Ne uspije li svijet smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, Alžir bi do kraja stoljeća mogao postati topliji za osam Celzijevih stupnjeva, predviđaju stručnjaci Svjetske banke, zaključujući da 'ekstremne temperature posljednjih tjedana daju jasnu predodžbu o tome kako ćemo se pržiti sljedećih desetljeća ukoliko se ne urazumimo'.

Jer kako ćemo živjeti na uspaljenom globusu ako vrućina – prema novoj studiji sveučilišta Harvard – za 13 posto usporava mozak? Da izbjegnemo usporavanje sive mase, spas ćemo tražiti u korištenju klima uređaja. Danas ih je u Americi 1,6 milijardi i računa se da će ih 2050. samo u toj zemlji biti peterostruko više. Klima troši puno električne energije, a proizvodnja električne energije je skupa i traži dodatno žrtvovanje okoliša, zbog čega će se temperatura dizati, dodatno doprinoseći ugrijavanju atmosfere, pa se vrtimo u krugu. No nije teško pretpostaviti u kojim će zemljama mozak biti 'hladniji' i zašto će, ako je vjerovati harvardskom istraživanju, jedni biti pametniji u školi i na poslu od drugih, piše tportal.hr

hr Sat Jul 21 2018 15:53:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .