Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583411131eea8f68dc8b4571/80
Foto: Nebojša Grubišić

Splitski cvit: Otkrivene prve tri kandidatkinje, doznajte tko su

"Otkrivene" su tek tri žene, dok ćemo se s ostalima upoznavati sve do početka ožujka
Ovako na prvu, znate li što je zajedničko Dijani Aničić iz udruge Anđeli, Đordani Barbarić iz udruge MoSt, Danijeli Jelić iz Lastavica i udomiteljici Dragici Tomašković?! Ako vam se još nije upalila lampica, podsjetit ćemo vas- sve su one dobitnice priznanja Splitski cvit koje se već petu godinu zaredom dodjeljuje. Riječ je o priznanju koje se uručuje zaslužnim ženama grada Splita, ženama koje su svojim radom i aktivnostima dale poseban doprinos društvu. A gore spomenute žene su zaista dale sve od sebe da bi pomagale drugima!

I ove godine za priznanje će se "boriti" 15 nominiranih, no samo jedna među njima, prva među jednakima, u ruke će dobiti ovo priznanje. Ono će se i ove godine, baš kao i dosadašnjih godina, dodijeliti na njihov dan- Dan žena. Za cijelu manifestaciju glavni je "krivac" Milena Mratinić, predsjednica udruge Naš kvart. 

Još uvijek nisu poznata imena svih nominiranih. "Otkrivene" su tek tri žene, dok ćemo se s ostalima upoznavati sve do početka ožujka. To su redom Mirjana BjelićTašenka Matulović Tabak Katija Meštrović

Mirjana Bjelić je rođena 1951. godine u Livnu, s 15 godina preselila se s obitelji u Kaštela. Radni vijek provela je u Monteru, a iako je u mirovini i dalje se bavi humanitarnim radom. Važan dio njezina života je glazba. Tašenka Matulović Tabak rođena je 1942. godine u Pitvama na Hvaru. 42 godine života provela je u prosvjeti, trudila se da knjižnice rade cijeli dan, pomagala potrebitima... Katija Meštrović je Splićanka rođena 1972. godine, po zanimanju je učiteljica, a već 20 godina radi kao likovni terapeut-učitelj u Centru za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj. 

Tko je još u ovoj skupini nominiranih saznat ćete u tjednima koji slijede, sigurno ćete i vi imati svoga favorita. 

Moramo još naglasiti da je Splitski cvit iznjedrio još nešto dobro i pozitivno. Zahvaljujući Laticama Splitskog cvita ove godine dodijeljeno je i priznanje Splitski pupoljak. Dobili su ga mladi Splićani i Splićanke (od 15 do 25 godina starosti), a zaslužili su ih svojim radom, trudom i upornornošću...i za njih će se sigurno još čuti! 
hr Tue Nov 22 2016 10:34:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ada34dd2af47f608a8b462a/80
Foto: Variety

"Više nije mogao. Želio je mir.": Avicii se ubio?

Obitelj švedskog DJ-a Tima Berglinga poznatijeg kao Avicii u svom je priopćenju navela da on "više nije mogao i želio je mir", zbog čega svjetski mediji sad nagađaju da je počinio samoubojstvo.

Tijelo 28-godišnjeg DJ-a pronađeno je u Muscatu u Omanu prošlog petka popodne, a dosad se o uzroku smrti nije govorilo. Mnogi su zaključili da je umro zbog zdravstvenih problema koji su ga godinama mučili, no izjave njegovih roditelja bacaju novo svjetlo na njegovu smrt, piše Index.

"Tim nije bio stvoren za mašineriju u kojoj je završio", izjavili su njegovi roditelji.

Berglingov glasnogovornik odbio je potvrditi nagađanja da se DJ ubio.

"Naš voljeni Tim bio je istraživač, krhka umjetnička duša koja se uvijek borila s velikim egzistencijalnim pitanjima. Bio je perfekcionist koji je putovao i naporno radio tempom koji je izazivao snažan stres. Kad je prestao ići na turneje, htio je naći ravnotežu u životu, osjećati se dobro i baviti se onim što je najviše volio, glazbom. Mučio se s mislima o značenju, životu i sreći. Više nije mogao. Želio je mir. Tim nije bio stvoren za mašineriju u kojoj je završio, bio je osjetljiv dečko koji je volio svoje fanove, no mrzio je pozornost. Time, zauvijek ćemo te voljeti i nedostajat ćeš nam. Ono tko si bio i tvoja glazba zauvijek će čuvati uspomenu na tebe. Volimo te, tvoja obitelj", stoji u priopćenju obitelji.

Cijeli članak pročitajte ovdje

hr Thu Apr 26 2018 19:31:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae1e0cd2af47fc4988b4577/80

Ljekovito i ukusno povrće: Proljeće je vrijeme za artičoke

Proljeće je vrijeme kad cvjetaju artičoke, biljke koje su stari Grci i Rimljani koristili kao afrodizijak i sredstvo za dobivanje muških potomaka.

Izuzetno je cijenjena u francuskoj i talijanskoj kuhinji, a sve više se koristi i kod nas. Zbog svog ljekovitog sastava korisna je za snižavanje kolesterola, sprječava arterosklerozu, infarkt i moždani udar. Potiče stvaranje žuči, koristi se u terapiji protiv žučnih kamenaca, sprječava cirozu i rak jetre. Poboljšava probavu, smanjuje nadutost i bolove u želucu .Odlično je sredstvo za mršavljenje, a preporuča se i dijabetičarima. Upotrebljava se na razne načine. 

Danas smo se odlučili za jedno ukusno jelo od cvjetova artičoke.

Svježe ubrane artičoke dobro operemo i stavimo u posudu u koju smo ocijedili sok od jednog limuna. Na taj način izlazi iz nje višak gorčine, a ona zadržava svježu boju. Ukoliko u njoj ostane koji mrav izići će na taj način vani u vodu. Nakon sat vremena možemo pripremati artičoke.

Punimo ih smjesom luka (češnjaka), peršina, krušnih mrvica, soli, vegete i papra. Svakoj artičoki raširimo njene latice i punimo ovom smjesom. Zalijemo svaku sa žlicom maslinovog ulja. Složimo u posudu za kuhanje, dodamo sjeckanih krumpira ili boba, a može i graška. Zalijemo vodom i lagano kuhamo oko sat vremena. Poslužujemo toplo uz čašu vina.

hr Thu Apr 26 2018 16:24:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ee01f2b4739801198b45b2/80
Foto: Pixabay

Toplo vrijeme loše djeluje na raspoloženje, postajemo ljuti, glupi i nasilni

Dolaskom toplijih, sunčanih dana, uvriježeno je mišljenje, raste i naše raspoloženje, no znanstvenike već godinama zbunjuje fenomen zvan 'ljetni blues'. Otkriće poljskih znanstvenika baca novo svjetlo na ovaj fenomen jer, kako je pokazalo istraživanje, s porastom temperature raste i hormon stresa pa nas toplo vrijeme čini ljutima, glupljima i nasilnijima

Analizom statistika posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici već neko vrijeme povezuju toplinu s agresivnošću, samoubojstvima i nasiljem, a uzrok fenomena zvanog 'ljetni blues', poljski su znanstvenici pronašli u većoj razini hormona stresa kortizola ljeti nego zimi, pa ispada da nas porast temperature zapravo čini razdražljivijima, piše tportal.

Nove spoznaje o kemikaliji koja je od vitalnog značaja za reguliranje šećera, soli i fluida u cijelom tijelu, bacaju svjetlo i na mogući utjecaj na zdravlje ljudi.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Poznanu proučavali su grupu studenata medicine tijekom jednog zimskog i jednog ljetnog dana. Ispitanicima su uzimani uzorci sline svaka dva sata tijekom svakog24-satnog ciklusa ispitivanja, u kojima su mjerene razine kortizola i markera upale. Tijekom svakog ispitivanja, ispitanici su ispunjavali upitnik o načinu života, prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

Uočen je porast razine kortizola u ljetnom danu, a razine upale nisu se značajno promijenile između zimske i ljetne sezone.

Veći protok kortizola ljeti iznenadio je patofiziologinju Dominiku Kanikowsku sa Sveučilišta medicinskih znanosti u Poznanu, koja je kaže kako otkriće proturječi tradicionalnom konceptu o sumornim, depresivnim zimama i opuštenoj lakoći ljeta.

Razdražljivost i neprijateljsko raspoloženje izvorno je s rastom topline povezano analizama statistika kriminala, kada je uočeno da stopa nasilja raste ljeti, naročito u danima koji vrućinom odskaču od prosjeka.

Razne dosadašnje teorije fenomen su objašnjavale mogućnošću da rast temperature uzrokuje rast brzine otkucaja srca, razine testosterona i ubrzanje drugih metaboličkih reakcija koje potiču simpatički živčani sustav koji je odgovoran za našu odluku o borbi ili povlačenju.

Kanikowska objašnjava, kako piše Daily Mail, da je kortizol važan za smirivanje upala i održavanje zdravlja, a luči se u krvotok tijekom teških ili uznemirujućih situacija.

Njegova razina obično je najviša ujutro i postupno opada tijekom dana. Najniža je navečer što nam omogućuje lakši počinak, a na njegovu uobičajenu dnevnu fluktuaciju mogu utjecati bolest, nedostatak sna i neki lijekovi.

Poljska znanstvenica navodi i ranije studije o sezonskoj varijabilnosti hormona, koje su pak pokazale nedosljedne rezultate. No, kako kaže, to je vjerojatno zato što su sudionici testirani u vlastitim domovima, a ne u jedinstvenom okruženju.

hr Thu Apr 26 2018 15:31:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae1b98b2af47ff7968b45eb/80
Foto: Pixabay

Koliko se često zaista trebamo tuširati?

Tuširanje svaki drugi dan pomaže u održavanju razina prirodnih ulja u koži zbog čega ona postaje mekša.

Većina ljudi u prosjeku se tušira jednom dnevno. Nova istraživanja, pak, idu u smjeru da je bolje biti nešto "prljaviji" kako bi se održala prirodna ravnoteža i vlažnost kože.

Tuširanje ovisi o razini aktivnosti pojedinca, ističe dr. David E. Bank iz njujorškog Centra za dermatologiju, te dodaje ako radite fizički posao ili svaki dan provodite barem sat vremena vježbajući, onda bi se svakako trebali tuširati jednom dnevno.'

Ako ne pripadate ovoj grupi ljudi, stručnjak savjetuje da se možete tuširati i svaki drugi dan i svejedno ostati čisti. Izbjegavanje svakodnevnog tuširanja ima svoje prednosti, jer pretjerano izlaganje kože vodi može narušiti njezinu ravnotežu vlažnosti te dovesti do pretjeranog isušivanja kože.

Tuširanje svaki drugi dan pomaže u održavanju razina prirodnih ulja u koži zbog čega ona postaje mekša. Također, na ovaj način izbjegnut ćete iritaciju kože izazvanu vrućom vodom prilikom tuširanja, tvrdi dr. Bank.

Ipak ne treba pretjerivati s pauzama u tuširanju, jer izbjegavanje ovog čina može dovesti i do problema s kožom.

Potrebno se tuširati barem dva do tri puta tjedno kako bi izbjegli neugodne mirise, ali i isprali mrtve stanice kože, te eventualne bakterije i gljivice koje mogu dovesti do infekcija kože, akni i slično, zaključuje slavni dermatolog. - piše zadovoljna.hr.

hr Thu Apr 26 2018 13:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .