Uvozni sirevi u Hrvatskoj su u prvih 10 mjeseci 2018. dosegli već 57% udjela u ukupnoj potrošnji, a kad se podvuče crta, do kraja godine taj bi se udio mogao povećati i na 60%, doznajemo od direktora Croatiastočara Branka Bobetića. Iako je izvoz domaćih sireva rastao za oko 20%, dalji rast uvoza za 15% zabrinjava, zna li se da smo u lanjskih 10 mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. uvezli 26.972 tone sira za 88,9 milijuna eura, oko 8 milijuna eura ili 5000 tona sireva više.

Dominiraju polutvrdi sirevi

Najteže se boriti su uvoznim gaudama, edamerima i ementalerima koji čine više od polovice uvozne brojke – oko 14 tisuća tona. Od toga je, priča Bobetić, samo gaude oko 9,5 tisuća tona, a najviše je uvezemo iz Njemačke (4700) i Nizozemske (3000 t) po cijeni na granici dampinga – od svega 2,90 eura za kilogram, ne računajući troškove proizvodnje, transporta, distribucije..., dok austrijsku, čak i poljsku gaudu uvozimo po cijenama između 3,33 do 3,80 eura za kilogram.

– U zemljama koje vode brigu o svom tržištu manje kvalitetna gauda koja nije dovoljno zrela mora se i deklarirati kao mlada gauda da potrošači znaju što kupuju. No kod nas je mnogima najbitnija cijena – kaže Bobetić. Zna li se da se u nas trenutačno neke gaude u našim trgovačkim lancima prodaju i za 29 kn/kg, a otkupna je cijena mlijeka u matičnim zemljama bila 34 ili 35,36 eurocenta, onda tu sigurno nešto ne štima, objašnjava on te ističe kako za dobru gaudu treba i 10 litara mlijeka za kilogram, dok je u većini uvozne oko 6-7 litara.

Od hrvatskog izvoza vrijednog oko 29,2 mil. eura ili 8,2 tisuće tona u prvih 10 mjeseci 2018., najviše smo sira izvezli u Sloveniju.

No kako nam se i dalje urušava proizvodnja mlijeka i samodostatnost nam je lani pala na 51%, situacija je sve alarmantnija. Domaće mljekare od farmera su, naime, otkupile 453 tisuće tona mlijeka, 5% manje nego godinu ranije, a kako potrošnja sireva u RH raste, taj rast ćemo očito kompenzirati s još većim uvozom. Preračunamo li oko 470 tisuća tona mlijeka uvezenih u prvih 10 mjeseci lanjske godine dobili bismo 216.000 tona sireva, dok je domaći otkup mlijeka u tom razdoblju iznosio svega 380 tisuća tona.

Ukupna potrošnja sira u Hrvatskoj pak iznosi oko 48 tisuća tona godišnje, oko 13 kilograma po stanovniku, podaci su HGK. U EU prosjek je 18,6 kg, dok najviše sira pojedu Danci (28,1 kg) Islanđani (27,7), Finci (27,3), Francuzi (27,2), Ciprani (26,7), Nijemci (24,7), a i Nizozemci, Talijani, Austrijanci, Šveđani, Estonci, Mađari troše više od nas.

Nijemci najproduktivniji

Prema zadnjim podacima Eurostata, EU članice u 2017. proizvele su 10,2 milijuna tona sira iz 17,4 mil. t obranog i 58,1 mil. t punomasnog mlijeka (1l = 1,03 kg). Više od 90% sira proizvedeno je od kravljeg mlijeka, a najveći udio ima svježi sir 34% ili 3,5 mil. tona, polutvrdi (26% ili 2,7 mil. t) i tvrdi sirevi (19% ili 1,9 mil. t). Najveći proizvođač sira je Njemačka sa 2,2 mil. tona ili 22% ukupno proizvedenog sira u EU. Slijedi Francuska s 1,9 mil. te proizvela zanemarivih 34 tisuće tona. Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska i Poljska zajedno proizvede 70% sveg sira u EU.

Gotovo 5,2 mil. tona sireva vrijednih 20,8 milijardi eura izvezeno je iz EU u 2017., a oko 4,4 mil. tona protrgovano na unutarnjem tržištu. Njemačka je najveći izvoznik s 1,2 mil. tona ili 23% ukupnog EU izvoza. Oko 830.000 tona sira iz EU izvezeno je u treće zemlje, najviše u SAD, 140.000 t, što je 17% ukupnog izvoza izvan EU. Slijede Japan, Švicarska, Južna Koreja i Saudijska Arabija. Najviše uvezenog sira, oko 60.000 t s trećih tržišta, u EU je stiglo iz Švicarske (52.000 t ili 90%). Slijede Novi Zeland i Norveška s oko 2000 t., piše Večernji.hr

Zaraženi borovi pile se presporo i neće se ukloniti do sredine ožujka - strahuju članovi Povjerenstva za Marjan. Izgubilo se, kažu, previše vremena.

- Gubljenjem vremena na izradu eleborata koji je uključivao tešku mehanizaciju i probijanje 14 km šume zapravo je uzrokovao da smo mi sada u ovoj situaciji - uvjerena je Gabrijela Medunić Orlić, izvršna direktorica udruge Sunce.

Krivi su, kaže, svi prethodni ravnatelji, pa i sadašnji. Jer sanacija je počela, a još je hrpa nepoznanica - nije odlučeno ni hoće li trupce izvlačiti konji. Prijatelji životinja i ravnatelj su protiv, udruga Sunce i Društvo Marjan - za.

- Kako je meni rečeno, to su konji koji se paze, koji su genski predodređeni za takve vrste radova - naglašava Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan.

Ali nije, kaže Marinić, problem u konjima, već u strojevima koji bi, ako to konji ne odrade, probili putove. Uvjeren je, kaže, sad i više nego prije, kako postoje interesni lobiji koji žele smanjiti granice park-šume i graditi.

- Prvi uvjet da bi neka parcela postala građevna - to je da ima pristupni put. Zar nije onaj autor koji je radio taj eleborat izjavio da se tu mogu napraviti restorani - pita Marinić.

Ekološke udruge traže ostavku Damira Grubišića - ravnatelja ustanove za upravljanje park-šumom Marjan inače će u prosvjed kakav Split nije vidio. On pak ističe da sve što prema zakonu. Odgovornost ne prihvaća, ostavku ne da.

- Ako moj osnivač prema Statutu utvrdi nepravilnosti u poslovanju, ja ću sam podnijeti ostavku - poručuje.

U petak je tematska sjednica Gradskoga vijeća o Marjanu, bit će zanimljivo, tvrdi HRT.

Inspekcija zaštite okoliša izašla je jučer na teren nakon dojave Lučke kapetanije Šibenik o onečišćenju mora u blizini plaže Banj.

- Nadzorom je utvrđeno da je zbog kvara na uređaju za loženje kotlovskog postrojenja bazenskog kompleksa kojim upravlja Javna ustanova Športski objekti Šibenik, došlo do povećane emisije čađe iz dimnjaka koja je dospjela u more, a što je uzrokovalo onečišćenje mora manjih razmjera – kazali su nam iz Ministarstva zaštite okoliša čija inspekcija danas obavlja dodatni nadzor u bazenskom kompleksu. 

Ravnatelj Javne ustanove Športski objekti Šibenik uvjerava da je s kotlovnicom sada sve u redu te kako se ništa slično neće ponoviti. 

- Gospođa iz ministarstva danas je tu i upravo u ovim trenucima piše zapisnik. Imamo sve potrebne ateste, tako da će sve biti u redu. Čađa je jučer završila u moru nakon što se pokvario dio plamenika kotlovnice, a kada smo ga popravili i ponovno stavili u funkciju došlo je do ispuštanja čađe. No, to je bilo jednokratno, kvar je otklonjen i čađe više neće biti – kazao je Španja za Šibenik.in

Trenutno su na terenu lokalna dobrovoljačka vatrogasna društva, a pomoć iz zraka im pružaju dva kanadera.

U nastavku pogledajte video: