Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59db5367b9e03ecc7a8b45d2/80
Foto: Pixabay

Voće i povrće poskupjet će ove jeseni i do 100 posto?

Strah od viših cijena je opravdan i već je vidljiv na tržnicama i u trgovačkim centrima

Jak proljetni mraz u travnju, potom višemjesečna suša, tuče, nikad brojniji i razorniji požari, poplave..., nizale su se prirodne nevolje u Hrvatskoj davši 2017. neslavni epitet godine elementarnih nepogoda. Jesen "podvlači crtu" ispod takve godine u kojoj je proizvodnja hrane, tvornica na otvorenom, platila danak umanjenim urodom i njegovom nesta

Reakcija na to je podizanje cijena, a tu je i poskupljenje struje. Strah od viših cijena je opravdan i već je vidljiv na tržnicama i u trgovačkim centrima. Značajan skok cijena najavljuju voćari, povrtlari i drugi proizvođači, i do 100 posto.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) kažu kako će preživjeti poljoprivrednici s puno kultura zasijanih "pomalo" jer će negdje gubiti, negdje dobiti, pa će s raznovrsnošću kultura anulirati gubitke. No, stradali su oni sa specijaliziranim proizvodnjama, oslonjenima na jednu kulturu na veliko – najviše oni što su sijali soju, kukuruz i šećernu repu, čiji su prinosi, procjenjuje šef HPK-a Matija Brlošić, stradali i do 50 posto.

Dosad je neku godinu znao obilježiti jedan problem, a ove godine sve što se moglo dogoditi – dogodilo se. Ipak, što se tiče nekih primarnih proizvoda – cijene im ne rastu, suncokret je čak nešto i jeftiniji nego lani kada je bio 2,30, a sada je 2,20 kuna. Cijene su za kukuruz malo skočile, 0,80 kuna uz 25 posto vlage, no imaju tendenciju rasta. No, što se tiče prihoda, oni će za OPG-ove biti manji jer je puno manje kilograma. Na sreću, ljetos skinute kulture nisu osjetile nepogode, pa su prinosi bili dobri, čak i iznad očekivanja. Struja na nas, primarne proizvođače, ne utječe. Njezino poskupljenje osjetit ćemo možda 0 i nešto posto jer ju mi ne trošimo u primarnoj proizvodnji. No, stočari će već osjetiti, njihovi ukupni troškovi zbog njezina poskupljenja rast će do 1 posto. Poskupljenje energenata najviše osjećaju povrtlari zbog grijanja zatvorenih prostora. Zato prerađivači i trgovci i na najmanje poskupljenje energenata odmah skaču s cijenama", kaže Brlošić za Glas Slavonije.

Povrtlari nemaju dobre vijesti za potrošače i ističu kako je do skoka cijena već došlo, no poskupljenja neće stati. Ipak, ne likuju, nego strahuju, kaže vlasnica povrtlarskog OPG-a iz Punitovaca Blaženka Škorvaga, da će se to poskupljenje vratiti kao bumerang smanjenom prodajom, odnosno potrošnjom. Ali, kažu, veće cijene su neizbježne jer godina je bila pogubna za povrtlarske kulture. Kilogram cvjetače je sada za mnoge nedostižnih 15 kuna, salata također 15, a trebala je biti 10-12 kuna.

"Cvjetače nema dovoljno, pa će i dalje ići gore. Kupus na vreće je tri kuna kilogram, paprika je otišla gore i sada je osam, začinska paprika bila je 100, a sada je 120, krumpir se na veliko prodaje za tri, a inače je bio dvije pa i kunu i pol. Ići će i do 4 kune", nabraja Škorvaga.

Duplo skuplje jabuke, mandarine, orasi...

Umirujuće vijesti za kupce nemaju ni voćari. Njihova borba s vremenskim neprilikama u nepogodama turbulentnoj 2017. počela je još u travnju, kada je voćnjake poharao jak proljetni mraz, nanijevši štetu od 800 milijuna kuna, a tolika je bila i od lanjskog mraza. Skok cijena već je vidljiv na voćnim vrstama koje se sada trže poput jabuka, krušaka, šljiva i mandarina.

"Gore su otišle cijene kvalitetnih proizvoda, a ne nekvalitetne robe iz uvoza. Mandarina je u otkupu lani bila 2,20, a sada je 4,5-5, čak i 6 i više kuna. Kolega iz Dalmacije kaže mi da je lani imao veću proizvodnju, a ove će godine pet puta više zaraditi na mandarini. Jer, kaže, već ju prodaje po 7, a lani po 2,20 kuna", kaže glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Frane Ivković. Najavljuje kako će sada, pred Novu godinu, cijene voća minimalno ići gore od 60 do 70 posto, a nakon Nove godine u odnosu na prošlu i do 100 posto pri čemu se misli na jabuku, krušku, mandarinu.

"Trgovački lanci prodaju jabuku već po 3,99 kuna, no to je već trulo ili lanjska berba, vani se tako prazne hladnjače. Poskupljenje struje, dakako, jedan je od razloga većih cijena jer ju koristimo za hladnjače i drugo", kaže Ivković. - piše Glas Slavonije

Facebook komentari

hr Mon Oct 09 2017 12:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a128999b9e03e5d078b456b/80
Foto: Pixabay

Zbog vjetra i snijega zatvorene ceste

Zbog zimskih uvjeta obavezna je zimska oprema na motornim vozilima.
Zbog olujnog vjetra autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje zatvorena je za sav promet (od 07:05). Samo za osobna vozila otvorene su:

 autocesta A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica,
Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene,
državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački (DC54),
Paški most.

Na Krčkom mostu zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), a na autocesti A7 Draga-Šmrika te na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Senja dodatno je zabrana za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina). Zbog oštećenja bukobrana za sav promet zatvorena je dionica ceste A7 između čvorova Šmrika i Hreljin u smjeru Rijeke.


 Snijeg otežava vožnju mjestimice u Lici, Gorskom kotaru, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji te zaleđu Dalmacije. Zbog niskih temperatura moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima. Zbog zimskih uvjeta promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na pojedinim cestama u Lici i Gorskom kotaru, uključujući državnu cestu DC1 na dionici Krnjak-Slunj-Korenica-čvor Udbina-Gračac-Oćestovo (Knin) te državnu cestu DC3 kroz Gorski kotar između Zdihova i Kikovice. Trenutno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji i Rijeci te obrnuto (zimski uvjeti i zabrana zbog vjetra) javlja HAK

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 08:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5912c705b9e03e01038b45a2/80
Foto: N1

Ramljak ponudio ostavku na mjesto povjerenika za Agrokor?

Više domaćih portala objavilo je u utorak navečer kako je Ante Ramljak, prema neslužbenim informacijama, podnio ostavku na mjesto izvanrednog povjerenika za Agrokor te da o tome traju razgovori u Banskim dvorima.

Večernji list tako, pozivajući se na neslužbene izvore, piše da u Vladi cijelu večer traju razgovori između premijera Andreja Plenkovića i njegovog najužeg tima s predstavnicima vjerovnika Agrokora i Antom Ramljakom.

Ramljak je, navode, zbog stalnih napada i pritisaka odlučio ponuditi ostavku, čemu su se navodno usprotivili predstavnici vjerovnika.

Pozivajući se na dobro obaviještene izvore bliske dobavljačima Agrokora, s N1 također kažu kako je Ramljak poslijepodne Vladi ponudio svoju ostavku.

Od izvora bliskih premijeru Plenkoviću, N1 doznaje kako je premijer intenzivno posvećen razrješenju situacije oko Agrokora te s koalicijskim partnerima komunicira o nekoliko mogućih scenarija.

Jedan scenarij, po njima, uključuje odlazak potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić i Ante Ramljaka, drugi pretpostavlja odlazak Ramljaka, a prema trećem scenariju ne odlazi nitko, ali Ramljak dobiva dodatne suradnike.

Da je Ramljak ponudio ostavku neslužbeno doznaje i Jutarnji list, na čijem portalu piše kako u Banskim dvorima cijele večeri traju sastanci o situaciji u Agrokoru i njegovoj budućnosti, da je tim sastancima prisustvovao i Ramljak, a iz zgrade Vlade, i to na stražnji izlaz, izašao je oko 21,20 sati.

Portal Index hr. piše kako se formalna odluka o Ramljakovoj ostavci očekuje sutra.

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 21:44:39 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8c7ffb2af47f96068b4615/80
Foto: Facebook/ Studentski centar

Evo kako će izgledati Studentski dom Bruno Bušić nakon radova vrijednih 32 milijuna kuna

Sveučilištu u Splitu krajem siječnja dodijeljena su bespovratna sredstva iz EU fondova u visini od 32 550 000 kuna.

Studentski dom Bruno Bušić trenutno se renovira, a kako bi trebao izgledati nakon radova vrijednih 32 milijuna kuna objavljeno je na Facebook stranicama Studentskog centra Split. 

Kada dom ponovno otvori svoja vrata studentima, imat će 121 trokrevetnu i 49 dvokrevetnih soba, kao i 4 jednokrevetne sobe prilagođene osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Na raspolaganju će studentima biti i velika učionica, studentski restoran u prizemlju, studentska praonica, a sve će sobe biti klimatizirane. Svaka soba imat će i svoj mali hladnjak. Nadogradit će se još jedan kat, a studenti će na raspolaganju imati i novo malonogometno, kao i košarkaško igralište. 

Sveučilištu u Splitu krajem siječnja dodijeljena su bespovratna sredstva iz EU fondova u visini od  32 550 000 kuna. Prije početka renovacije studentski dom Bruno Bušić raspolagao je s 403 mjesta, no nadogradnjom četvrtog kata, taj broj će se povećati na 465 mjesta. Za vrijeme renovacije, a zbog nemogućnosti smještaja u domu, studenti primaju subvenciju za smještaj u visini od 600 kuna. 



Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 21:10:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59df13cbb9e03e8a7d8b45f4/80

Oboren rekord iz 2015.: Lani je umrlo čak 17.614 ljudi više nego što ih se rodilo

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je privremene podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj u 2017., po kojima je lani bilo 17.614 više umrlih nego rođenih.

Po privremenim podacima DZS-a u 2017. godini je srušen negativni rekord iz 2015., kada je negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050, piše t portal.

Izraženo u apsolutnim brojkama lani je rođeno 36.647 djece, dok je umrlo 54.261 stanovnika Hrvatske, 

Po negativnom prirodnom prirastu prošle je godine prednjačio siječanj, u kojemu je rođeno 3.232 stanovnika, a umrlo ih čak 6.441.

"Najbolji" mjesec bio je rujan kada je zabilježeno tek 805 više umrlih od rođenih - 3902 prema 3097.

Po alarmantnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u zadnjih sedam godina negativni prirodni prirast u Hrvatskoj stalno raste. Tako je 2011. godine iznosio - 9.822 da bi prošle godine dosegao rekordnih -17.614.

U Državnom zavodu za statistiku ističu da su objavljeni podatci o prirodnom kretanju stanovništva za prošlu godinu privremeni, a konačni podatci za 2017. bit će objavljeni u srpnju ove godine.

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 17:06:06 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .