Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56cb55b56f861ad3428b462a/80
Foto: Boris Kačan / www.kacan.com

Beskućnici Mostara: "Dogodio se ovakav život"

Priča o životu mostarskih beskućnika daleko je od bilo kakve romansirane holivudske priče sa sretnim krajem.Svaki novi dan u ruševinama, tunelima i barakama očajnička je borba za golo preživljavanje. U 21. stoljeću

Gospodin Omar je u kasnim tridesetim i sa svojom suprugom Sabahetom živi u izgorjeloj ruševini. Do njegove nastambe dolazi se strmim puteljkom obraslim grmljem i šikarom, jedva nekoliko desetaka metara udeljenim od stambenih zgrada. On je Mostarac i bez doma je već puno desetljeće.

- Kuća mi je izgorjela i od tada živim svugdje po Mostaru. Sada živim ovdje. Dobro je. Imam šporet, 'smederevac'. Dobro grije kada pronađem drva i naložim vatru. Tada je toplo, a kada nemam drva, onda ništa. Često se idemo grijati kod svoga prijatelja Janjiča - kaže Omar za DW.

Već četiri godine živi u izgorjeloj, čađavoj, betonskoj potleušici čiji su jedini inventar šporet, stolica i dva 'jogi' ležaja, a jorgan vrata. Dok siromaštvo i nemilosrdan život izviru iz svakog atoma hladne nastambe, na bogatstvu duha i prijateljskog pogleda pozavidjeli bi mu mnogi, daleko materijalnim bogatiji sugrađani.

- Evo, čekam dostavu Minoresa. Ovo je previše, ovo je hotelski. Hrana je vrhunska, prava hotelska. Hvala im. Oni su naši anđeli, najljepši ljudi koje sam upoznao u svom životu - govori Omar dok prebire po upravo darovanim vrećicama tople hrane.

Svaki novi dan, nedostojan čovjeka, čine lakšim volonteri Minoresa. Ovo je ideja mladog i karizmatičnog svećenika fra Dalibora Dade Milasa koja je prerasla u organizaciju volontera i aktivista posvećenih pomaganju beskućnicima, siromašnim i potrebitim obiteljima. Jedine takve koja skrbi o najugroženijima.

U blizini živi i Omarov prijatelj, također beskućnik Šćepo Janjić. Obojica zajedno čekaju mlade volontere Minoresa kako bi preuzeli hranu i tople pokrivače.

"Bez riječi sam. Ovo nam puno znači. Bez posla sam, bez plaće...", kaže vremešni Šćepo, također Mostarac. Na pitanje kako je dospio u svoju poteškoću samo kaže: "Dogodilo se".

Tri krumpira za večeru dvojici braće

Mujo Merdžani upravo je bratu Skenderu i sebi pripremao tri krumpira za večeru. Bez mesa, bez kruha, bez i malo sira... I on i njegov brat su beskućnici Mostara već četiri godine. Žive u privremenom smještaju u jednoj prostoriji ruševne prizemnice nekadašnjeg Sjevernog logora. - Živjeli smo i školovali se u Makedoniji jer mi je otac Makedonac, a majka iz Blagaja kod Mostara. Nakon njegove smrti stric je uzeo cijelo imanje, a mi smo se s majkom vratili u Mostar.

Odrekla nas se i više ne živi s nama, a mi se nekako snalazimo - ukratko je za  DW ispričao svoju životnu priču ovaj mladić. U sobi im je toplo, a iako je prostorija mala, kaže da dobrodošlicu često pruže i ostalim nevoljnicima bez krova nad glavom.

- Kada je hladno primimo dvojicu-trojicu. Imam ovdje dvije spužve i spavaju na podu kada je previše hladno - pokazuje on. Toploj večeri, prikupljenoj iz donacije Studentskog doma u Mostaru jako se razveselio. - Ovo nam puno znači, vjerujte. Meso jedino i jedemo kada nam donesu naši prijatelji - kaže on.

"Nisam baš model za poziranje"

Ni za Dubrovčanina Marina ne bi se moglo kazati da je u Mostaru "pronašao svoj dom". I on je beskućnik. Ovaj vrsni zanatlija, stolar, kaže da često obilazi mjesta u Hercegovini u potrazi za kakvim-takvim poslom i barem kakvom zaradom. Po svoju "humanitarnu pošiljku" došao je sam kod mostarske, razrušene "staklene banke".

- Kako sam dospio u ovakav život? Ne znam ni sam. Nema posla, nema sredstava za život. Radio sam malo po Međugorju i ostalim mjestima, bio sam jedno vrijeme i bolestan...a sada nema posla, ne možete zaraditi niša pa onda nemate ni što jesti. Ponekad sam prinuđen i prebirati po smeću. Tako je to - kaže on govreći za DW. Ovaj gospodin, strpljivo pozira s poklonjenim pokrivačima i večerom. - Ne smeta mi, samo slikaj, ali nisam baš model za poziranje - kaže ne gubeći smisao za humor i dostojanstvo unatoč svojoj poteškoći. Ne zna što donosi sutra, ali ne propušta podsjetiti da je dobar zanatlija, stolar. "Pa ako kome treba... - stidljivo se preporuča ovaj Dubrovčanin.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.





Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 07:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4d359b473989dd08b4592/80
Foto: Wikipedija

Summit 27-orice u povodu 60. obljetnice EU-a; jedinstvo ključna riječ

"Europa je naša zajednička budućnost"

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u subotu u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora kojima su udareni temelji današnoj Uniji kako bi potpisali deklaraciju u kojoj žele demonstrirati jedinstvo nakon odluke Velike Britanije o napuštanju europske obitelji.

Čelnici 27 država, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te predsjednici europskih institucija potpisat će Rimsku deklaraciju, na čijem se tekstu još radi. U deklaraciji će iznijeti dosadašnja postignuća Unije, izazove s kojima je danas suočena te obećanje o očuvanju jedinstva 27 članica. 
Deklaracija će biti potpisana u istoj prostoriji, dvorani Kapitolskog muzeja, u kojoj su prije 60 godina, 25. ožujka 1957.  potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom). 
Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine, Europska ekonomska zajednica i  Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija.


"Europa je naša zajednička budućnost", stoji u zadnjem nacrtu deklaracije čiji će se konačni tekst utvrditi na summitu u Rimu. Tom istom rečenicom završava i tekst Berlinske deklaracije iz 2007. u povodu 50. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.
Rimska deklaracija neće sadržavati konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj. 
Svoj doprinos toj raspravi dala je i Europska komisija objavom Bijele knjige o budućnosti EU-a s pet mogućih scenarija budućeg izgleda Unije. Koji će od tih scenarija ili, što je vjerojatnije, kombinacija svih njih, biti izabran trebalo bi biti poznato do summita čelnika EU-a u prosincu.
U nacrtu deklaracije spominje se i jedan od scenarija - Europa više brzina - koju podupiru zapadne članice EU-a, a protive se nove članice iz straha da ne završe u skupini manje važnih država.


Hrvatski premijer Plenković u srijedu je upozorio da Hrvatska s konceptom Europe više brzina treba biti jako oprezna kako ne bi došlo do stvaranja ekskluzivnog direktorija pet najvećih članica koje bi onda o svemu odlučivale.


"Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu", kazao je Plenković, dodajući da s tim treba biti jako oprezan.
"Djelovat ćemo zajedno, različitom brzinom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti", glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije.
Nacrt deklaracije na kojem se posljednjih tjedana intenzivno radi više je puta mijenjan kako bi se zadovoljili zahtjevi svih zemalja članica, pa je tako razvodnjen dio koji govori o Europi više brzina.


Najglasnija u otporu prema Europi više brzina je Poljska jer to po njoj vodi u kaos i isključivanja. Poljska premijerka zaprijetila je da neće potpisati deklaraciju ako u nju ne budu uključena četiri poljska prioriteta - jedinstvo EU-a, tijesna suradnja s NATO-om, jačanje uloge nacionalnih vlada i integrirajuća pravila zajedničkog tržišta.


I Grčka je zaprijetila da neće potpisati bez jasne odredbe o zaštiti socijalnih prava.
Međutim, ne čini se izglednim da će te prijetnje biti i ostvarene.
Svečani summit održava se na rimskom Kapitolu u subotu prije podne, a nakon toga sudionici odlaze u Kvirinalsku palaču na ručak kod talijanskog predsjednika Sergia Matterelle.


Dan prije, u petak kasno popodne sudionike summita primit će papa Franjo.
Talijanske vlasti su najavile stroge sigurnosne mjere, s velikim ograničenjima u prometu, a područje oko predsjedničke palače bit će zatvoreno i za pješake.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 09:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4160ab4739841d08b45a0/80
Foto: Getty Images

Policija objavila da je napad u Londonu izvršio Khalid Masood

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba

Britanska policija objavila je identitet muškarca koji je ubio tri osobe nedaleko od parlamenta prije nego što ga je ustrijelila policija, priopćivši da se radi o Khalidu Masoodu koji je poznat policiji jer je bio osuđivan. 

Masood (52) je britanski državljanin rođen u Kentu na jugoistoku Engleske, a u posljednje vrijeme je živio u središnjoj Engleskoj, navodi londonska policija.

"Masood trenutačno nije bio ni pod jednom istragom i nema ranijih obavještajnih podataka koji bi upućivali na to da kani izvršiti teroristički napad", stoji u priopćenju.

"Međutim, bio je poznat policiji i imao je niz ranijih osuda za napade, uključujući nanošenje teških tjelesnih ozljeda te za posjedovanje oružja i prekršaje vezane uz kršenje javnog reda".

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba MI5 u vezi s "nasilnim ekstremizmom", no u toj je istrazi proglašen "nebitnom osobom".

Po riječima britanske premijerke Therese May, prije napada u srijedu nije bilo nikakvih dojava o takvoj namjeri ili zavjeri.

Britanska policija uhitila je sedam osoba u istrazi napada u kojem je u srijedu poginulo četvero ljudi, a ranjeno ih je više od 40. Uz 12 Britanaca, među žrtvama je i troje francuske djece, dvoje Rumunja, četvero građana Južne Koreje te državljani Njemačke, Poljske, Irske, Kine, Italije, Grčke i SAD-a.

Među poginulima je četrdesetgodišnjakinja koja je smrtno stradala na Westminsterskom mostu na kojemu se počinitelj napada vozilom zaletio u mnoštvo. Riječ je o Ayshi Frade (43), britanskoj državljanki španjolskog porijekla, majci dvoje djece, rekao je novinarima zapovjednik odjela za protuterorizam Scotland Yarda Mark Rowley. 

I druga je žrtva stradala na Westminsterskom mostu. Radi se o pedesetčetverogodišnjem američkom turistu Kurtu Cochranu koji je u Londonu bio sa suprugom proslavljajući ondje 25 godišnjicu braka.

Treća žrtva je policajac Keith Palmer (48) koji se u trenutku napada nalazio na ulazu u zgradu parlamenta. Napadač ga je više puta izbo nožem, zadavši mu smrtonosne ozljede. Palmer nije bio naoružan, a u policiji je radio 15 godina, kazao je Rowley. 

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 19:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/53382001179942722a312e22/80

Erdogan: Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane za pristupni proces s EU-om

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u utorak da Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane uz njezin pristupni proces s EU-om i ponovno je nazvao Europsku uniju "fašističkom". 

"Oni nam time više ne mogu prijetiti. Sada je gotovo", rekao je Erdogan u Ankari. Pritom je mislio na pristupni proces i migrantski sporazum.

Također je dodao da Turska više neće dopustiti Europljanima da na turskom teritoriju "špijuniraju" pod različitim izgovorima.

Pritom je mislio na Deniza Yucela, uhićenog novinara njemačkog lista Die Welta, koji ima dvojno njemačko-tursko državljanstvo. On je rekao za Yucela da je "teroristički agent" koji se skirvao u konzulatu.

Turski predsjednik je kazao da bi nakon referenduma u travnju Turska mogla razmotriti odnose s Europom."Ova Europa je Europa od prije Drugog svjetskog rata. Rasistička, fašistička i okrutna Europa", kazao je Erdogan optuživši EU da je neprijateljski nastrojena prema Turcima i muslimanima.

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke Angele Merkel da prestane uspoređivati njemačku vladu s nacističkim režimom. 

Turski predsjednik u više je navrata usporedio njemačku i nizozemsku vladu s nacističkim režimom jer nisu dopustile da na skupovima turske dijaspore u znak potpore referendumu za proširivanje Erdoganovih ovlasti sudjeluju turski ministri.

Povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju Johannes Hahn rekao je u razgovoru za njemački dnevnik Bild od utorka da je članstvo Turske u Europskoj uniji svakim danom sve manje realistično.

"Turska se već dulje vrijeme udaljava od Europske unije i ako brzo ne dođe do promjene pravca, članstvo postaje sve manje i manje realistično", rekao je Hahn u razgovoru za Bild.

On je planiranu promjenu turskog Ustava, koja bi sadašnjem predsjedniku dala još veće ovlasti, nazvao "jasnim odmakom od Europe" i otvorio mogućnost da članice EU-a uskoro raspravljaju o potpunom prekidu pregovora s Turskom.
 

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 14:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica poručila Hrvatima u Švedskoj da trebaju domovini koja "stari i umire"

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u ponedjeljak Hrvatima u Švedskoj da su potrebni Hrvatskoj koja "stari i umire", a na vlastima u Zagrebu je da osiguraju njihov povratak i kvalitetu života kakvu imaju u toj bogatoj skandinavskoj zemlji.

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000.

Oni su u prošlom stoljeću stigli u tri vala - 60-tih godina kao ekonomski a 70-tih kao politički emigranti te 90-tih bježeći pred ratom u BiH.

Upozorivši na lošu demografsku sliku Hrvatske, Grabar-Kitarović je rekla da zemlji "koja stari i umire" trebaju ljudi, uključujući i povratnike iz dijaspore.

"Vaša očekivanja su velika, u smislu izgradnje bilateralnih osnosa, prilika za suradnju s Hrvatskom, a nadam se za mnoge od vas i u smislu perspektive povratka u Hrvatsku", rekla je predsjednica na susretu s Hrvatima u švedskoj prijestolnici.

"Na nama je da osiguramo vaš povratak, integraciju u život u domovini i onu vrstu ispunjenja kakvu imate u Švedskoj", istaknula je.

Visoka državna odlikovanja dodijelila je svećeniku Stjepanu Biletiću koji 40 godina vodi Hrvatsku katoličku misiju u Stockholmu i Diani Vukušić, predsjednici Saveza hrvatskih udruga u Švedskoj.

Četiri generacije Hrvata već gotovo 60 godina sudjeluju u izgradnji svoje nove domovine, uz stalno njegovanje hrvatskog identiteta, rekla je Vukušić.

"Ostali smo ono što jesmo, pazeći da poželjna integracija ne postane nepoželjna asimilacija", dodala je.

Biletić je rekao da je ponosan što je "sa svojim ljudima bio u žalosnim i radosnim trenucima". "Ponosan sam što sam toliko godina proveo s Hrvatima, sa svojim ljudima dijelio i dobro i zlo", naglasio je.

Grabar-Kitarović u utorak počinje službeni dio državnog posjeta Švedskoj, bogatoj i naprednoj zemlji na sjeveru Euroe s kojom Hrvatska želi osnažiti zanemarene političke i gospodarske odnose.

Sastat će se s kraljem Gustafom XVI. i kraljicom Silvijom, premijerom Stefanom Lovfenom, predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom, a u vojnom centru u Kungsangenu s ministrom obrane Peterom Hultqvistom.

Obići će i švedski tehnološki div, tvrtku Ericsson, vlasnika najuspješnije hrvatske ICT kompanije Ericsson Nikola Tesla.

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 08:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .