Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c23a15f0e49381f628b458b/80
Foto: PIXABAY

Znate li kolike su plaće za najtraženija zanimanja u inozemstvu?

Dnevnik.hr istražio je koliki su zapravo troškovi života, koja su zanimanja najtraženija i u kojim sektorima, ali doznali i ono što mnoge najviše zanima – koliko su tražena zanimanja u inozemstvu zaista plaćena.

Procjenjuje se da je od dana kada je Hrvatska postala članicom Europske unije domovinu napustilo najmanje 250 tisuća građana

Iseljavanje stanovništva ne jenjava i mnogi "trbuhom za kruhom" i dalje odlaze ili se raspituju o mogućnostima života i rada u inozemstvu.

Posljednje vrijeme hit je Republika Irska, no Dnevnik.hr kontaktirao je s još nekoliko veleposlanstava država u koje Hrvati odlaze u potrazi za boljim životom i istražili koliki su zapravo troškovi života, koja su zanimanja najtraženija i u kojim sektorima, ali doznali i ono što mnoge najviše zanima – koliko su tražena zanimanja u inozemstvu zaista plaćena.

U Švedskoj su trenutačno najtraženiji –učitelji

Švedska inače ima specijaliziranu organizaciju SACO (Swedish Academy's Central Organization), koja istražuje koje su profesije potrebne na njihovu tržištu rada te se bave, među ostalim, i usmjeravanjem obrazovanja prema potrebama tržišta – predviđaju koja će zanimanja biti tražena, u kojima će u budućnosti nedostajati profesionalca i u kojim ih zanimanjima ima previše.

U Švedskoj prva tri mjesta zauzimaju sljedeća:

1. učitelji predškola

2. učitelji u osnovnim školama

3. farmaceuti

Tako učitelji u predškolama prosječno na mjesec zarađuju nešto više od 29.000 švedskih kruna, ili 20.405 kuna.

Učitelji u švedskim osnovnim školama u prosjeku su na mjesec plaćeni još više –32.660 švedskih kruna, što u kunama iznosi 22.862 kune, dok prosječne plaće farmaceuta iznose 41.270 švedskih kruna, odnosno 28.889 kuna.

Treba istaknuti da se u Švedskoj isplaćuju bruto plaće, a plaće veće od 50.000 švedskih kruna oporezuju se do 30 posto, ovisno o mjestu stanovanja.

Dodat ćemo da je zdravstvo u Švedskoj besplatno, a većina građana osigurana je preko poslodavca ili škole.

Finskoj nedostaju logopedi i građevinari

Finsko ministarstvo rada dva puta godišnje objavljuje listu najtraženijih zanimanja na tamošnjem tržištu rada.

Za drugu polovicu 2018. godine stanje na listi je sljedeće: rastuća je potreba za audiolozima i logopedima. Traženi su voditelji gradilišta, njegovatelji, socijalni radnici, odgajatelji i prodajni predstavnici, no trenutačno finsko tržište rada vapi za zavarivačima i građevinskim radnicima.

Što se tiče plaća, dobili smo podatke za prva tri zanimanja na popisu onih za kojima potreba konstantno raste, a procjenjuje se da će ih u budućnosti još nedostajati.

To su:

1. logopedi

2. voditelji gradilišta

3. inženjeri građevinarstva

Prosječna plaća logopeda s 5 do 10 godina radnog iskustva iznosi oko 4500 eura, voditelji gradilišta s jednako radnog iskustva mogu mjesečno zaraditi oko 4300 eura, a iskusni inženjeri građevinarstva u prosjeku su plaćeni 3500 eura, uz napomenu da se plaće u Finskoj uvijek iskazuju u bruto iznosu

Austrija za Hrvate ima ograničenja do 2020.

Dok u Švedskoj i Finskoj nema utvrđene minimalne plaće, u Austriji za 2018. godinu ona iznosi 23.000 kuna za kvalificirane radnike starije od 30 godina te 19. 300 kuna za mlađe od 30. Za 2019. godinu u Austriji je utvđena minimalna plaća od 23.500 kuna za starije, a 19.575 kuna za kvalificirane radnike mlađe od 30 godina. Sve su plaće izražene u bruto iznosu.

Za hrvatske državljane koji u Austriji žele živjeti i raditi na snazi suprivremena ograničenja koja vrijede do 30. lipnja 2020. godine. 

Iz Austrije smo dobili odgovor kako su dozvole, tzv. RWR-karte, najviše izdavane radnicima za profesije IT i software developera, ravnatelje i direktore poduzeća, zanimanja vezana za sport, zdravstvenim djelatnicima te inženjerima strojarstva i elektrotehnike.

Stanarine i režije najveći su izdaci

Za prosječne mjesečne troškove u Švedskoj, u koje su prema našim podacima uključeni stanarina s režijama, hrana, slobodno vrijeme, odjeća, javni prijevoz i slično, izdvojit ćete između 9500 do 10.000 kuna. 

Primjerice, prosječan najam stana s režijama u Švedskoj iznosi oko 4200 kuna, dok se na hranu na mjesečnoj bazi u prosjeku troši oko 1400 kuna. Prema podacima koje smo dobili, troškovi stanovanja i prehrane su najveći izdatak, dok se može zaključiti da su odjeća i obuća prilično jeftini – na njih se u prosjeku u Švedskoj mjesečno troši nešto manje od 500 kuna, podaci su švedskog Državnog zavoda za potrošačka pitanja.

Mjesečni izdatak za korištenje javnog prijevoza kreće se oko 385 kuna, a cijena benzina u Švedskoj zapravo je slična kao i kod nas – 9,8 kuna za litru

Što se tiče prosječnih troškova života u Finskoj, velike su razlike u regijama.

Primjerice, podstanarski stan u glavnom gradu stoji koliko i najam kuće na sjeveru zemlje. Prosjek stanarine na bazi cijele zemlje iznosi 13,5 eura po kvadratu, no u Helsinkiju taj iznos raste gotovo dvostruko, pa smo izračunali da bi stanarina za 50 kvadrata u centru glavnog grada iznosila oko 1150 eura, odnosno prema srednjem tečaju oko 8500 kuna.

Prosječni troškovi života u Austriji također variraju ovisno o području.

Najviši su, očekivano, u glavnom gradu Beču i njegovoj okolici, a prema podacima austrijskog zavoda za statistiku za 2014./2015. godinu, prosječni Austrijanac na mjesec je trošio oko 1970 eura odnosno 14.775 kuna, dok je prosječno kućanstvo trošilo 2990 eura odnosno 22.425 kuna na mjesec.

Najviše se u prosjeku (po odrasloj osobi) troši stanarinu i režije (530 eura), hranu i piće (225 eura) te prijevoz (270 eura), piše Dnevnik.hr

hr Wed Dec 26 2018 16:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c1539200e4938784a8b462f/80
Foto: Pixabay

Ugostitelji o sezoni: 'Više nitko ne jede ribu, to najbolje govori o kvaliteti gostiju'

- Naručuju se samo riblji fileti, a vidjet ćemo kako će s ribom ići u rujnu kad dolaze nautičari. Oni su kvalitetniji gosti, pogotovo ako su vlasnici brodova i znaju uživati u ribi te u pravoj domaćoj hrani - kaže Joso Smolić, dugogodišnji ugostitelj.
Unatoč "srpanjskoj rupi" koja se često spominje u hrvatskom javnom prostoru u posljednje vrijeme, prema podacima HTZ-a u Hrvatsku je od 1. siječnja do 10. kolovoza došlo 13,3 milijuna turista, koji su ostvarili 68,3 milijuna noćenja, što je za 5 odnosno jedan posto više nego u istom razdoblju lani.

 Dakle, turizam je kumulativno do 10. kolovoza u plusu. No čini se da rast broja turista ne prati i rast njihove potrošnje, piše Večernji.hr

- Vremena kad su i domaći i strani gosti ulazili u restoran, sjedali za stol, pogledali jelovnik i naručivali hranu ne pitajući za cijenu, odavno su iza nas. Gosti su danas vrlo obazrivi i u pravilu, i prije nego sjednu, pogledaju cjenik. Puno puta se dogodi da dođu i traže jelo koje mi ne pripremamo. Primjerice pizzu, zahvale se i odu. Uglavnom se za ručak naručuje jedno jelo, jedan pijat što bismo rekli, i gledaju da sve stane u 10 eura po osobi, uključujući i piće. Za večeru se uglavnom naručuje predjelo, glavno jelo i desert i cijena ovisno o jelovniku, varira od 15, 20 do 25 eura po osobi s pićem - rekao je za Šibenski Joso Smolić, predsjednik obrtničke komore šibensko-kninske županije te predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.

Smolić je i sam vlasnik restorana na šibenskoj obali, a ugostiteljstvom se bavi već desetljećima.

- Ovo što se nam događa je karakteristika masovnog turizma. Previše je ležaja u privatnom smještaju, velika je konkurencija i iznajmljivači spuštaju cijene. A upravo to su gosti koji dolaze na ručak ili večeru u naše restorane. Zato ne možete očekivati da gost koji je smještaj platio 20 ili 30 eura, dnevno potroši 50 eura na hranu - kaže Smolić.

Ove godine u svom restoranu još nije imao gosta koji je naručio kilogram ribe i općenito ju nikad manje nisu prodali, otkriva ovaj ugostitelj dodajući da to najbolje govori o kvaliteti gostiju. 

 - Naručuju se samo riblji fileti, a vidjet ćemo kako će s ribom ići u rujnu kad dolaze nautičari. Oni su kvalitetniji gosti, pogotovo ako su vlasnici brodova i znaju uživati u ribi te u pravoj domaćoj hrani i tu možemo odraditi dobar posao - smatra.

 Trenutno u njegov restoran najviše zalaze Nijemci, Mađari, Francuzi, a ima i Talijana. Dolaze i domaći gosti, a upravo oni su šibenskim ugostiteljima i najdraži jer, kako kažu, vole jesti i uživati u hrani. 


hr Fri Aug 16 2019 10:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590af37fb47398a1718b4594/80
Foto: Pixabay

Veliko istraživanje: Evo na kojim bankomatima ćete najjeftinije proći pri podizanju novca u drugim državama

Njemačka udruga za zaštitu potrošača objavila je veliko istraživanje.
Dok su u Hrvatskoj, putnici će najbolje proći podižu li novac na bankomatima Agram, Partner ili Podravske banke, a svakako treba izbjegavati bankomate mreže Euronet, preporuka je njemačke udruge za zaštitu potrošača Stiftung Warentest, koja je nedavno napravila veliko testiranje bankomata u čak 29 svjetskih država.

Rezultate tog istraživanja ovih je dana prenijela slovenska udruga za zaštitu potrošača Zveza potrošnikov Slovenije, a u njemu stoji kako ime poznate, komercijalne banke potrošaču ne garantira i najjeftinije podizanje novca, što je vidljivo i na hrvatskim rezultatima.

Isto istraživanje zatim je pokazalo da je u Češkoj najbolje koristiti bankomate Air bank i Pharro, a treba izbjegavati Česku sporitelnu i Moneta money bank, dok tijekom posjeta Mađarskoj novac valja podizati na bankomatima CIB Bank, Erste banke i KDB Bank, ali nikako Euroneta, piše novac.hr

Tijekom posjeta Velikoj Britaniji čovjek će najbolje proći na aparatima Barclays, Nationwide, Natwest, Santander, ali nikako se ne preporučuje koristiti bankomate Raphaels Banka, a u Sjedinjenim Američkim Državama preporučuje se Citizens Bank, ali ne i Wells Fargo.

Za podizanje gotovine u Srbiji najbolje su Banka Intesa, Komercijalna banka, Poštanska štedionica ili Sberbank, a treba izbjegavati Raiffeisen i AIK bank.

Kad ste u Turskoj, izbjegavajte Garanti Banksai i Akbank, a novac slobodno podižite na Halkbank, Yapi Kredi i Ziraat Bank. Tijekom posjeta Tajlandu ne treba pretjerano razbijati glavu jer je istraživanje pokazalo da ovdje nema značajnih razlika među podignutim iznosima.

hr Thu Aug 15 2019 20:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d542a0f29111cfa468b4571/80

'Grad Split konobarima otima kruh iz ruku, pitanje štekata je ekonomsko i socijalno pitanje'

Povećanje cijene najma javnih površina u Splitu, novi Plan korištenja površina javnih namjena koji uvažava samo konzervatorski aspekt i odluke o komunalnom redu kojima će doći do ukidanja štekata na pojedinim lokacijama, djelatnicima u ugostiteljstvu donose neizvjesnu sljedeću sezonu.

Naime, jednostrano mijenjanje uvjeta od strane Grada, značajno će ugroziti poslovanje splitskih ugostitelja i potencijalno dovesti do obustave rada dijela djelatnosti, što mnoge ostavlja bez posla. U ugostiteljskoj djelatnosti u Splitu danas radi oko 5000 osoba, čijim se sudbinama nepromišljeno igraju čelnici gradske uprave.

Iz Udruženja ugostitelja Split upozorava se da Plan koji ne uvažava ni ekonomski ni socijalni aspekt uzima kruh iz ruku radnika u ugostiteljstvu, jer se upravo smanjenjem broja legalnih gradskih terasa dovodi u pitanje sigurnost radnih mjesta. Konobarima vrlo vjerojatno potom preostaje samo selidba u inozemstvo, što je u hrvatskoj demografskoj situaciji doista alarmantno, posebno zato što uzrok nije tržište već sama gradska vlast. Valja podsjetiti da je prije samo dvije godine 600 djelatnika na Žnjanu nenadano ostalo bez posla zbog odluka o rušenju kafića.

Osim problema nezaposlenosti, ovakav plan povlači sa sobom i smanjenje prihoda Grada Splita, koji godišnje samo od ugostiteljskog zakupa površina i poreza na potrošnju uprihođuje oko 40 milijuna kuna. Isto tako, Split iz godine u godinu bilježi turistički rast i sve veći broj gostiju, pa nije logično da se kreće u smanjivanje broja sjedaćih mjesta u gradu, a sve bi navedeno neizbježno utjecalo i na cjelokupnu gospodarsku situaciju.

Splitski ugostitelji naglašavaju da ovakva značajna promjena u uvjetima pružanja ugostiteljskih, ali i drugih turističkih usluga, ne može biti donesena izdvojeno od cjelokupne gospodarske strategije Grada Splita, koja se prema općeprihvaćenim standardima donosi za minimalan period od pet godina na temelju prethodno provedenih adekvatnih studija. Osim toga, Plan korištenja površina javnih namjena unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline ne nudi nikakvu alternativu za postojeće korisnike, analizu trenutnog stanja, kao niti projekciju očekivanog razvoja u budućnosti. Udruženje ugostitelja Split stoga se pita koje su kompetencije odgovornih za takav prijedlog i postoji li neki konstruktivan razlog ili je zabrana sadržaja koji desetljećima postoji na našim ulicama i trgovima samo nečiji hir.

Gradska vlast bi puno više napravila i za stanovnike i za turiste kad bi svoju pozornost usmjerila na ključna pitanja za kvalitetu života u Splitu, kao što su nesnosne prometne gužve, situacija na Marjanu i odlazak komunalnih djelatnika na godišnje odmore usred sezone. Niz posljednjih odluka, a tu je i zabrana puštanja glazbe na terasama iza 23.30, okrenut je nažalost upravo protiv ugostitelja koji su jedna od najvažnijih sastavnica uspješnog turizma svugdje na svijetu, posebno na Mediteranu.

hr Wed Aug 14 2019 17:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b69be5fcb557a84608b4724/80
Foto: PIXABAY

Veliki uspjeh: Hrvatska turistička zajednica proglašena među pet najboljih turističkih organizacija na svijetu!

Virtuoso predstavlja mrežu najboljih američkih luksuznih turističkih agencija koja broji više od 20.000 savjetnika širom svijeta te godišnjim prometom koji iznosi više od 26,4 milijarde američkih dolara
Hrvatska turistička zajednica je od strane Virtuosa, vodećeg udruženja organizatora putovanja u segmentu luksuznog turizma, bila nominirana za najbolju turističku organizaciju na svijetu u 2019. godini.

Svečana dodjela nagrada 
„2019 Virtuoso Award“ noćas je održana u Las Vegasu u sklopu Virtuoso Travel Weeka, a nagradu za najbolju turističku organizaciju osvojila je Švicarska.  U finalnom su izboru bile još i nacionalne turističke organizacije Australije, Novog Zelanda i Slovenije. Ova je nominacija ujedno i potvrda da je Virtuoso prepoznao inovativnost i kreativnost u radu Hrvatske turističke zajednice, ali i potencijale Hrvatske kao destinacije luksuznog turizma. 
 
- Izuzetno nas veseli što je Hrvatska turistička zajednica konkurirala u finalnom izboru za najbolju svjetsku turističku organizaciju. Sama nominacija među top pet nacionalnih turističkih organizacija velika je stvar i priznanje za jednu malu zemlju poput Hrvatske. Ovo je priznanje za nas još i važnije kada dolazi od strane renomiranog udruženja poput Virtuosa, što dodatno potvrđuje odličnu poziciju koju naša zemlja uživa na važnom američkom tržištu. Rezultat je to rada i doprinosa svih turističkih djelatnika koji tijekom cijele godine predano rade na promociji i razvoju hrvatskog turizma. Ovo će svakako biti i veliki poticaj za naš daljnji rad te ovom prigodom zahvaljujem svim svojim kolegama na predanom radu i doprinosu. - izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodavši kako pozitivne trendove potvrđuje i turistički promet iz SAD-a koji je samo u srpnju zabilježio rast od 8 posto u dolascima i noćenjima.   
 
Dodajmo kako se Hrvatska na američkom tržištu nalazi među top pet najbrže rastućih destinacija, što potvrđuje i snažan rast turističkog prometa u posljednjih nekoliko godina. Naime, samo tijekom prošle godine u Hrvatskoj je s tržišta SAD-a ostvareno oko 585 tisuća dolazaka i 1,6 milijuna noćenja, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja rast od 22 posto u dolascima i 18 posto u noćenjima. Pozitivni trendovi su zadržani i u 2019. godini tijekom koje je zabilježen rast od visokih 11 posto u dolascima i noćenjima. O dodatnoj važnosti ovog tržišta govori i podatak iz TOMAS istraživanja, kojeg HTZ provodi u suradnji s Institutom za turizam, a prema kojem su američki turisti najbolji potrošači s prosječnih 158 eura dnevne potrošnje. 
 
Nominaciju Virtuosa komentirala je i Ina Rodin, direktorica Predstavništva HTZ-a u New Yorku

- U posljednjih nekoliko godina HTZ postiže vrijedne uspjehe i priznanja na sjevernoameričkom tržištu, a nominacija Virtuosa je od izuzetne važnosti jer potvrđuje da je Hrvatska konačno ušla u društvo vodećih odredišta za goste istančanog ukusa i dubokog džepa. Ovo je ujedno druga nominacija za Hrvatsku što je svim dionicima hrvatskog turizma potvrda da je njihov rad prepoznat na američkom tržištu. - poručila je Rodin.  

Nagradu osvojila splitska agencija Calvados Club Luxury Travel

Osim u kategoriji za najbolju turističku organizaciju, Virtuoso je nagrade dodjeljivao i u drugim kategorijama pa je tako hrvatska agencija Calvados Club Luxury Travel iz Splita osvojila prestižnu nagradu u kategoriji „Best on-site partner“ i to u velikoj konkurenciji agencija specijaliziranih za luksuzna putovanja iz Francuske, Italije, Novog Zelanda i Vijetnama.  
 
Virtuoso predstavlja mrežu najboljih američkih luksuznih turističkih agencija koja broji više od 20.000 savjetnika širom svijeta te godišnjim prometom koji iznosi više od 26,4 milijarde američkih dolara. Mreža Virtuoso uključuje više od 1.800 partnera među kojima su vrhunski hoteli i odmarališta, turoperatori, avioprijevoznici, agencije, a osnovni cilj mreže je klijentima ponuditi detaljno isplanirana i nezaboravna putovanja.

Hrvatski članovi ove prestižne mreže su Calvados Club Luxury Travel, Leonidas Travel, Fortuna Travel, ali i hoteli Villa Dubrovnik, Boutique Hotel Alhambra te od ove godine Monte Mulini. Očekuje se da će se mreža hrvatskih članova dodatno proširivati jer postoje hoteli koji također zadovoljavaju visoke standarde i kriterije Virtuosa, zajednice koja je izrazito važna za razvoj i rast luksuznog turizma.
hr Tue Aug 13 2019 14:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .