Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c23a15f0e49381f628b458b/80
Foto: PIXABAY

Znate li kolike su plaće za najtraženija zanimanja u inozemstvu?

Dnevnik.hr istražio je koliki su zapravo troškovi života, koja su zanimanja najtraženija i u kojim sektorima, ali doznali i ono što mnoge najviše zanima – koliko su tražena zanimanja u inozemstvu zaista plaćena.

Procjenjuje se da je od dana kada je Hrvatska postala članicom Europske unije domovinu napustilo najmanje 250 tisuća građana

Iseljavanje stanovništva ne jenjava i mnogi "trbuhom za kruhom" i dalje odlaze ili se raspituju o mogućnostima života i rada u inozemstvu.

Posljednje vrijeme hit je Republika Irska, no Dnevnik.hr kontaktirao je s još nekoliko veleposlanstava država u koje Hrvati odlaze u potrazi za boljim životom i istražili koliki su zapravo troškovi života, koja su zanimanja najtraženija i u kojim sektorima, ali doznali i ono što mnoge najviše zanima – koliko su tražena zanimanja u inozemstvu zaista plaćena.

U Švedskoj su trenutačno najtraženiji –učitelji

Švedska inače ima specijaliziranu organizaciju SACO (Swedish Academy's Central Organization), koja istražuje koje su profesije potrebne na njihovu tržištu rada te se bave, među ostalim, i usmjeravanjem obrazovanja prema potrebama tržišta – predviđaju koja će zanimanja biti tražena, u kojima će u budućnosti nedostajati profesionalca i u kojim ih zanimanjima ima previše.

U Švedskoj prva tri mjesta zauzimaju sljedeća:

1. učitelji predškola

2. učitelji u osnovnim školama

3. farmaceuti

Tako učitelji u predškolama prosječno na mjesec zarađuju nešto više od 29.000 švedskih kruna, ili 20.405 kuna.

Učitelji u švedskim osnovnim školama u prosjeku su na mjesec plaćeni još više –32.660 švedskih kruna, što u kunama iznosi 22.862 kune, dok prosječne plaće farmaceuta iznose 41.270 švedskih kruna, odnosno 28.889 kuna.

Treba istaknuti da se u Švedskoj isplaćuju bruto plaće, a plaće veće od 50.000 švedskih kruna oporezuju se do 30 posto, ovisno o mjestu stanovanja.

Dodat ćemo da je zdravstvo u Švedskoj besplatno, a većina građana osigurana je preko poslodavca ili škole.

Finskoj nedostaju logopedi i građevinari

Finsko ministarstvo rada dva puta godišnje objavljuje listu najtraženijih zanimanja na tamošnjem tržištu rada.

Za drugu polovicu 2018. godine stanje na listi je sljedeće: rastuća je potreba za audiolozima i logopedima. Traženi su voditelji gradilišta, njegovatelji, socijalni radnici, odgajatelji i prodajni predstavnici, no trenutačno finsko tržište rada vapi za zavarivačima i građevinskim radnicima.

Što se tiče plaća, dobili smo podatke za prva tri zanimanja na popisu onih za kojima potreba konstantno raste, a procjenjuje se da će ih u budućnosti još nedostajati.

To su:

1. logopedi

2. voditelji gradilišta

3. inženjeri građevinarstva

Prosječna plaća logopeda s 5 do 10 godina radnog iskustva iznosi oko 4500 eura, voditelji gradilišta s jednako radnog iskustva mogu mjesečno zaraditi oko 4300 eura, a iskusni inženjeri građevinarstva u prosjeku su plaćeni 3500 eura, uz napomenu da se plaće u Finskoj uvijek iskazuju u bruto iznosu

Austrija za Hrvate ima ograničenja do 2020.

Dok u Švedskoj i Finskoj nema utvrđene minimalne plaće, u Austriji za 2018. godinu ona iznosi 23.000 kuna za kvalificirane radnike starije od 30 godina te 19. 300 kuna za mlađe od 30. Za 2019. godinu u Austriji je utvđena minimalna plaća od 23.500 kuna za starije, a 19.575 kuna za kvalificirane radnike mlađe od 30 godina. Sve su plaće izražene u bruto iznosu.

Za hrvatske državljane koji u Austriji žele živjeti i raditi na snazi suprivremena ograničenja koja vrijede do 30. lipnja 2020. godine. 

Iz Austrije smo dobili odgovor kako su dozvole, tzv. RWR-karte, najviše izdavane radnicima za profesije IT i software developera, ravnatelje i direktore poduzeća, zanimanja vezana za sport, zdravstvenim djelatnicima te inženjerima strojarstva i elektrotehnike.

Stanarine i režije najveći su izdaci

Za prosječne mjesečne troškove u Švedskoj, u koje su prema našim podacima uključeni stanarina s režijama, hrana, slobodno vrijeme, odjeća, javni prijevoz i slično, izdvojit ćete između 9500 do 10.000 kuna. 

Primjerice, prosječan najam stana s režijama u Švedskoj iznosi oko 4200 kuna, dok se na hranu na mjesečnoj bazi u prosjeku troši oko 1400 kuna. Prema podacima koje smo dobili, troškovi stanovanja i prehrane su najveći izdatak, dok se može zaključiti da su odjeća i obuća prilično jeftini – na njih se u prosjeku u Švedskoj mjesečno troši nešto manje od 500 kuna, podaci su švedskog Državnog zavoda za potrošačka pitanja.

Mjesečni izdatak za korištenje javnog prijevoza kreće se oko 385 kuna, a cijena benzina u Švedskoj zapravo je slična kao i kod nas – 9,8 kuna za litru

Što se tiče prosječnih troškova života u Finskoj, velike su razlike u regijama.

Primjerice, podstanarski stan u glavnom gradu stoji koliko i najam kuće na sjeveru zemlje. Prosjek stanarine na bazi cijele zemlje iznosi 13,5 eura po kvadratu, no u Helsinkiju taj iznos raste gotovo dvostruko, pa smo izračunali da bi stanarina za 50 kvadrata u centru glavnog grada iznosila oko 1150 eura, odnosno prema srednjem tečaju oko 8500 kuna.

Prosječni troškovi života u Austriji također variraju ovisno o području.

Najviši su, očekivano, u glavnom gradu Beču i njegovoj okolici, a prema podacima austrijskog zavoda za statistiku za 2014./2015. godinu, prosječni Austrijanac na mjesec je trošio oko 1970 eura odnosno 14.775 kuna, dok je prosječno kućanstvo trošilo 2990 eura odnosno 22.425 kuna na mjesec.

Najviše se u prosjeku (po odrasloj osobi) troši stanarinu i režije (530 eura), hranu i piće (225 eura) te prijevoz (270 eura), piše Dnevnik.hr

hr Wed Dec 26 2018 16:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3f0a8d0e4938947c8b45b5/80
Foto: otpbanka

OTP grupa širi poslovanje na bugarskom tržištu

Ovom će transakcijom OTP grupa dodatno ojačati svoj tržišni položaj

Na temelju ugovora o kupoprodaji potpisanog 1. kolovoza 2018., izvršena je transakcija kojom je DSK banka, članica OTP grupe, stekla 99,74 posto udjela u Société Générale Expressbank, bugarskoj podružnici grupe Société Générale i povezanim društvima. Očekuje se da će proces integracije banaka biti dovršen 2020.

S tržišnim udjelom od oko 6,4 posto i univerzalnom ponudom financijskih usluga, Société GénéraleExpressbank sedma je najveća bugarska banka. OTP banka prisutna je na ovom tržištu od 2003. kroz poslovanje DSK banke, koja je ne samo ostvarivala kontinuirano dobre rezultate, nego i najveći kumulativni povrat na ulaganje od svih članica OTP grupe izvan Mađarske. Ovom će transakcijom ona dodatno ojačati svoj tržišni položaj.

hr Wed Jan 16 2019 11:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3cc9e60e49384b7b8b458c/80

U srcu Beča otvorena dalmatinska ribarnica

Braća Ivo i Toni Bartulović, vlasnici Gastro Ribarnica Brač, s poslovnim partnerom Milanom Prgometom, u subotu 12.01.2019. otvorili su ekskluzivnu ribarnicu u austrijskoj prijestolnici.
I Beč je dobio pristup moru – i to onom najljepšem, Jadranskom. U Neubau-u, jednom od najprestižnijih kvartova Beča, tek desetak minuta hoda od strogog centra grada, svečano je otvorena ribarnica „Gastro Fisch Brač“.

Od ideje do realizacije prošle su tri godine

Vlasnici poznatih Gastro Ribarnica Brač u Dalmaciji, Ivo i Toni Bartulović s poslovnim partnerom Milanom Prgometom, na ideju za otvaranjem ribarnice u Beču došli su još 2016. g. Projekt je krenuo sa realizacijom 2018. godine, nakon što je pronađen adekvatan prostor koji je zahtjevao potpunu adaptaciju istog. U cilju zadovoljavanja visokih standarda austrijskog tržišta, radovi su krenuli strelovitom brzinom te je u samo tri mjeseca projekt uređenja realiziran. Promovirajući hrvatsku kulturu kombinacijom izvornih dalmatinskih detalja i modernih karakteristika dizajna, uređenje prostora je osmislila dizajnerica interijera Marijana Boljat. Prostor je s karikaturama Joška Marušića dobio specifičnu vrijednost, a da pritom nisu zanemareni austrijski standardi.

Mnogobrojni posjetitelji iz Austrije i Hrvatske

Otvaranje su uveličali hrvatska veleposlanica u Austriji, dr. Vesna Cvjetković, proslavljeni hrvatski nogometaš s austrijskom putovnicom Ivica Vastić, vlasnici poznatih tvrtki u Hrvatskoj (Marikomerc, Sardina Postira), renomirani hrvatski i austrijski ugostitelji, te brojni drugi ljubitelji kvalitetnih proizvoda iz mora.

Splitski restoran „Gusar“ , predvođen vlasnikom Markom Balićem i cijelim timom oduševio je cateringom, na visokom nivou, dostojnim svakog istinskog ljubitelja ribe i mora. Budući kupci su iz prve ruke mogli degustirati što će ubuduće moći kupiti u srcu Beča, zahvaljujući zadivljujućim vještinama chefa kuhinje restorana „Gusar“ Ivice Tošića.

Posebna atrakcija: Bluefin Tuna

Vrhunac večeri je bila bluefin tuna renomirane tvrtke „Kali Tuna“. Tunu je filetirao i posluživao Ivica Katić, chef kuhinje restorana „Zoi“ iz Splita. Godinama je ova za uzgoj zahtjevna vrsta bila rezervirana isključivo za japansko tržište, dok je odnedavno standardni dio ponude Gastro Ribarnica Brač za Dalmaciju i Austriju. Ovom namirnicom i najzahtjevniji kupci dobili su iznimno cijenjen proizvod na svjetskoj razini koji savršeno obogaćuje cjelokupnu ponudu ribarnice.

Interes javnosti prije samog otvorenja, kao i na otvorenju pokazao je da je otvaranje ribarnice dragulj koji je nedostajao u kruni multikulturalne ponude austrijske prijestolnice – Beča.
hr Mon Jan 14 2019 18:42:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Od 2022. cestarinu će svi plaćati bez zaustavljanja

Godišnji troškovi održavanja novog sustava bit će oko 60 milijuna kuna

Cestarina na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb naplaćivat će se bez zaustavljanja elektroničkim sustavom DSRC – Dedicated Short-Range Communications ili preko sustava automatskog čitača registarskih oznaka – Automatic Licence Plate Reader (ALPR). Taj novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj predlažu španjolski savjetnici iz tvrtke IDOM Consulting koji su od resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobili posao izrade studije sustava elektroničke naplate cestarina, piše Večernji list. 

Konzultanti tako predlažu tzv. free flow (slobodni protok), naplatu cestarine na više trakova. Sustav naplate bit će bez zaustavljanja, beskontaktan i bezgotovinski. Naplata s pomoću DSRC sustava znači da u vozilu mora biti uređaj odnosno transponder preko kojeg bi se očitavala prijeđena kilometraža i obračunavala cestarina. 

Savjetnici predlažu da DSRC bude obvezan u teškim vozilima dok će za laka biti opcija. Njima će na raspolaganju biti i ALPR. 

DSRC transponder za taj način plaćanja cestarine moći će se kupiti ili iznajmiti, a njegova cijena je oko 10 eura.

Transponder će imati zvučni signal koji upozorava korisnika o transakciji, a imat će i ugrađen uređaj koji će detektirati je li maknut s držača. Predviđeno je da baterija transpondera traje više od šest godina. Korisnici DSRC-a moći će sklapati tzv. prepaid ugovore dok će se oni koji žele plaćati cestarinu nakon vožnje morati registrirati, odnosno morat će HAC-u i ARZ-u dostaviti podatke o svojim kreditnim karticama ili bankovnim računima. Tzv. postpaid bit će omogućen i za DSRC i za ALPR korisnike. Uvođenje novog sustava moglo koštati oko 500 milijuna kuna, dok bi godišnji troškovi njegova održavanja iznosili oko 60 milijuna kuna, piše Večernji list.

hr Mon Jan 14 2019 16:17:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3b175d0e4938c4718b4753/80
Foto: PIXABAY

Hrvatski ribari protiv kvota Europske komisije

Što se tiče potrošnje plave ribe, od 60-ak tisuća tona ulova u prošloj godini tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača, tridesetak posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU.

„U Jadranskom bazenu djeluje respektabilna ribarska flota koja lovi oko 30 posto ukupnih količina srdele u Europi, a mediteransko tržište je najveći europski potrošač ribe. Prevladava mišljenje da bi se uvođenjem novih regulativa na kojima inzistira Europska komisija pogodovalo raznim interesnim lobijima koji traže nova tržišta za plasman svojih ribljih proizvoda. Na takav način bi Europska Komisija indirektno pripomogla otvaranju prostora nekim novim igračima, nauštrb lokalnog ribarstva“, ističe predsjednik Grupacije ribolova HGK Ivan Birkić komentirajući prijedlog mjera kojima EK želi regulirati ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru.

„Sitna plava riba, srdela i inćun, najvažniji je resurs kojeg ima hrvatsko ribarstvo, a od iznimnog je gospodarskog značenja i za cjelokupno gospodarstvo. Zato mi već četiri godine zaredom provodimo niz raznovrsnih mjera upravljanja s ciljem zaštite stokova sitne plave ribe. Primjerice, zatvaramo 30 posto hrvatskog ribolovnog mora, imamo proširene lovostaje u vrijeme najintenzivnijeg mrijesta srdele i inćuna, u svrhu osiguranja kvalitetne reprodukcije i juvenilnih jedinki“, pojašnjava Birkić za N1.

lako mogli uloviti preko 100.000 tona, ali su razmišljali dugoročno i izlovili tek 71.000 tona kako bi zadržali dovoljan broj spolno zrelih jedinki, a što doprinosi dugoročnoj stabilnosti stokova i ribarstva. Kompilacijom mjera upravljanja ribolovom koje RH provodi postigli smo cilj i smanjili ribolovni napor za oko 25%, a što je rezultiralo smanjenjem ulova od približno 20% u odnosu na 2014. godinu.

„EK je donijela prijedlog uredbe (Višegodišnjeg plana upravljanja malom plavom ribom na Jadranu) koji sadržava uvođenje količinskih kvota, dok istovremeno određeni lobiji unutar EK predlažu i uvođenje escapement strategije čije su glavne odrednice uvođenje višemjesečnog ili višegodišnjeg moratorija na ulov na Jadranu te također uvođenje količinskih kvota.

Naše poslovanje, naša tradicija, naše vještine, opstanak lokalnih zajednica koje su vezane na ulove male plave ribe, veliki dio prerađivačke industrije, bili bi uništeni jer u Jadranu nemamo drugih vrsta koje bi mogli loviti u vrijeme mogućih moratorija“, naglašava Birkić, dodajući kako EK svoj prijedlog višegodišnjeg plana temelji na znanstvenim predviđanjima stanja stokova i predviđanja oporavka istih koji za stvarnim vremenom kasne dvije godine. Poručuje kako realni sektor ne može prihvatiti modele procjene stanja stokova koji znanstvenici koriste jer je puno više čimbenika u prirodi koji utječu na stanje stokova, a nisu obuhvaćeni navedenim modelima.

„Možda principi upravljanja koji se spominju u prijedlogu EK i mogu dati rezultata na određenim tipovima ribolova na Sjevernim morima (jedan ribarski brod na Sjeveru EU ulovi u jednom danu koliko jedan ribarski brod na Jadranu ulov tijekom cijele jedne godine). Takav unificirani pristup upravljanja ne možemo prihvatiti, jer se na takav način ne priznaju posebnosti, različitosti i raznolikosti pojedinih regija EU. Uspostavili smo već spomenute modele upravljanja, postigli konsenzus s Talijanima i Slovencima na našu, hrvatsku inicijativu, i uz suradnju s nadležnim institucijama Upravom za ribarstvo“, naglašava Birkić i dodaje kako je to bio mukotrpan posao Grupacije ribolova HGK jer su u startu imali tek 10-ak posto ribara na svojoj strani koji su razumjeli potrebu za odgovornim upravljanjem.

„Uspjeli smo se međusobno dogovoriti i uskladiti praksu, znanost i politiku“, poručio je Birkić. 
Podsjećamo da je zabrana ribarenja okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom s ciljem zaštite srdele u vrijeme mrijesta započela 16. prosinca 2018. i traje do 14. veljače 2019. na području cijelog ribolovnog mora Hrvatske. Također u cilju zaštite inćuna u vrijeme mrijesta predviđen je lovostaj u razdoblju od 01. svibnja do 31. svibnja 2019. na području cijelog ribolovnog mora Hrvatske.

U ovoj godini za dio trajanja lovostaja predviđena je i isplata naknada ribarima, a Ministarstvo poljoprivrede u tu svrhu je osiguralo 4,5 milijuna eura naknada.

Sudeći po stanju ribljih stokova koji su u sve boljem stanju, implementirane mjere itekako djeluju. Dobar pokazatelj oporavka je i pecatura (broj riba u kilogramu) koja se u zadnjih godinu dana u prosjeku smanjila za desetak komada (s 50-55 do 40-45 riba po kilogramu). Manja smrtnost ribe po kilogramu dobra je za zaštitu ribljeg fonda, a veći i kvalitetniji primjerci su ekonomski isplativiji za prodaju samim ribarima.

Ono što je zabrinjavajuće jest činjenica da domaća potrošnja debelo zaostaje za prosjekom EU-a. Prosjek konzumacije ribe u Uniji je 20 kilograma po stanovniku, dok se u Hrvatskoj kreće oko 10 kilograma. Što se tiče potrošnje plave ribe, od 60-ak tisuća tona ulova u prošloj godini tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača, tridesetak posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU.

Zato HGK kroz projekt „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ želi povećati potrošnju ribe na domaćem tržištu, stvoriti bolji imidž i brend domaće ribe te dodatno pojačati njezin plasman u inozemstvo.

hr Sun Jan 13 2019 11:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .