Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58f4d4e7b473980f338b458f/80
Foto: Privatni album

Upoznajte CROwd Control - talentiranu ekipu koja svojim plesnim i cirkuskim vještinama ostavlja bez daha

CROwd Control na scenu donosi spoj plesa, novocirkuske vještine (akrobatika, acobalansi, acroyoga, žongliranje s vatrom i bez) te neverbalni teatar, a čine ga Sonja Bonačić, Gianluca De Pol, Jan Hajsok i Klara Carev
Ekipa koja je zasigurno vrijedna naše, ali i vaše pažnje jest CROwd Control - mladi i talentirani Splićani koji svojim fantastičnim performansima obaraju s nogu svakoga tko ih je barem jednom imao priliku vidjeti. CROwd Control na scenu donosi spoj plesa, novocirkuske vještine (akrobatika, acobalansi, acroyoga, žongliranje s vatrom i bez) te neverbalni teatar, a čine ga Sonja Bonačić, Gianluca De Pol, Jan Hajsok i Klara Carev s kojom smo imali priliku razgovarati o njihovim počecima, problemima s kojima se susreću, ali i o velikoj ljubavi prema onome što rade. 

- Svi smo samostalno započeli svoj put do onoga što samo danas u različitim poljima fizičke aktivnosti. Jan započinje sa cirkuskim vještinama, Sonjini korjeni su u klasičnom plesu a Gianluca, kao i ja, susreće se prvo s gimnastikom. Jan, Gianluca i ja upoznajemo se na street sceni još kao teenageri. Oni su brejkali a ja san se zaljubila u hip-hop plesne stilove. Njih dvojica su istovremeno djelovali kao duo "MARH Masters" u centru novog cirkusa "KAM-HRAM" kojem sam i ja uporno gravitirala te se postepeno upoznavala san različitim cirkuskim vještinama. Sa Sonjon smo se upozali prije četiri godine, prilikom satova suvremenog plesa koji su se održavali, a gdje drugo nego u Hramu. Ona se isticala sa svojim znanjem i "skillom" koje je dobro usavršila dugim nizom godina provedenih u plesnim dvoranama.

Malo po malo počeli smo raditi međusobno jer smo jednostavno imali želju za zajedničkim radom, a ono što nas je oformilo i potaklo da bas konkretno krenemo sa performanceon kao quatro je festival koji se održavao na Elafitima 2013. za koji smo napravili predstavu "fooLOVEsophy" koja je bila ujedino i naša prva predstava. Kad smo vidili da međusobni rad funkcionira te da publika reagira više nego pozitivno na naše izvedbe bilo je lako odlučiti da ćemo energiju usmjerit u ovo što je danas Crowd Control postao. - priča nam Klara o njihovim počecima. 



CROwd Control djeluje kao samostalna udruga koja se pretežito bavi performerskim djelatnostima, ali su isto tako aktivni u edukacijama mladih te u organizaciji raznih plesnik, cirkuskih i sportskih događaja. Nedavno su se priključili Splitskom Sveučilišnom Sportskom Savezu te su se tako aktivirali u pisanju projekata. 

Atraktivni, ambiciozni, posebni i nadasve talentirani - to su osobine ovih mladih ljudi, ali unatoč svemu tome, podršku Grada Splita nemaju pa se tako javljaju određene poteškoće u njihovom djelovanju. 

- Naravno da u svemu što ima veze s kulturom i umjetnošću ima poteškoća, pa onda ako još nikakva organizacija ne stoji iza vas i nikome niste od financijskog interesa. Postojali su nekakvi dogovori kako bismo bili dio službene turističke ponude Grada Splita, međutim dogovori nisu bili ispoštovani, stoga više ne ulažemo energiju u ta polja.

Trenutačno smo u potrazi za vlastitim prostorom. U početku smo djelovali tamo gdje smo se i oformili u KAM "Hram" , zadnje dvije godine smo uglavnom trenirali u plesnim dvoranama koje su nam ustupili plesni klub "D'N'F", plesni klub "Style Force", a u zadnje vrijeme plesni studio "Clique" s kojima često surađujemo. Međutim imamo potrebu za adekvatnijim prostorom. Poveća dvorana s ogledalima i visokim stropom (barem 8m) kako bismo mogli napredovati u akrobatskim i zračnim vještinama koje smo u zadnje vrijeme zapostavili zbog već spomenutog. - kaže nam.

"Problemi u svakodnevnim radu i rješavanje istih je naše natjecanje"

Natjecanja za koheziju ovoga što oni rade ne postoje, no kako kaže, pravo natjecanje se zapravo događa unutar njih samih - kako biti bolji. Svoj rad prezentiraju na festivalima, večernjim programima hotela, i njima najdražoj ulici. 

-  Povremeno odemo na nekakve underground hip-hop evente, ali više zbog druženja s ljudima i dodatne edukacije nego zbog samog natjecanja. Njih smo se i zasitili, svi redom smo puni odličja koja smo smo osvojili tokom godina gimnastike, plesa, itd.. Ne znači to da nemamo više natjecateljskog duha, već je on evoluirao i pravo natjecanje se zapravo događa unutar nas samih. Kako napredovati u tehničkim izvedbama akrobatskih, žonglerskih i plesnih elemenata? Kako sve to spojiti u smislenu cjelinu kada pripremamo performance? Kako napraviti afekvatne kostime koji podnose ekstremne pokrete, znojenje, vatru, kontakt s asfaltom, a da uza sve to atraktivno izgledaju te da ih si možemo priuštiti? Kako nači adekvatan prostor? Kako zadržati dobre odnose i komunikaciju međusobno, odvojiti privatno i poslovno? Kako unatoč ekstremima kojima težimo zadržat zdravlje i sklad u organizmu (prehrana, odmor, dodatna fizička sprema) te baviti se s onim što volimo što duže? Kako osmislit show koji je atraktivan publici, izvediv više puta za redom, a izdrživ za naš organizam? Kako biti inovativni i originalni? U biti, "problemi" u svakodnevnim radu i rješavanje istih je naše natjecanje. - kaže.

Discipline kojima se bavi izuzetno su zahtijevne i teške pa nas je zanimalo koliko je to naporno za njihov organizam te jesu li ikada pomislili "dignuti ruke" od svega.

- U svemu zna doći do zasičenja, no baš zbog toga smo odabrali ples kao svoju glavnu djelatnost koja je neiscrpan izvor novih tehnika. Volimo se okušavati u raznim plesnim stilovima pa nikad nije dosadno.
Najteže je izbalansirati prikladan trening za sve discipline kojima se bavimo uvijek jedna ostane po strani neko vrijeme. Odustajanju nema mjesta jer smo na napor i treninge navikli, a mozemo reći da smo čak i pozitivno ovisni. Kada krene sezona raste i stres, povećava se cjelokupna fizička aktivnost i tu moramo biti jako pažljivi da ne dođe do ozljeda. - kaže nam Klara. 



Kako razgovor zaključiti nego najavom njihovih skorih nastupa, a može ih se vidjeti - gdje?. 

- Može nas se vidjeti na Rivi u Splitu te na šibenskim trgovima za vrijeme Međunarodnog dječjeg festivala sljedećih datuma: 18.,22.,24.,29. i 30.06. Također, želim napomeniti da za Svjetski dan plesa 29. i 30.4. organiziramo raznovrsne plesne radionice i pričaonice o kojima možete se informirati na Facebook stranici: https://www.facebook.com/events/245910065877302/?ti=ic.

Njihov rad možete pratiti na Facebook stranici i na YouTube kanalu


Facebook komentari

hr Mon Apr 17 2017 16:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6050f8b9e03e17518b4568/80

Davor Rostuhar osvojio Južni pol i postao prvi Hrvat koji je to uspio

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola

 Davor Rostuhar, 17.01.2018. u 19:00 sati po hrvatskom vremenu, uspješno je završio Prvu hrvatsku ekspediciju na Južni pol.

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola, i time postao prvi Hrvat te 21. osoba u svijetu koja je to uspjela.

 Sve što mu je potrebno za život (šator, hrana, oprema i sl.) vukao je u sledu koji je na početku ekspedicije težio 135 kg. Dnevno je hodao između 10 i 12 sati te prelazio u prosjeku 25 km dnevno. Imao je ukupno tri dana pauze. Temperature su bile između -15 i -27, uz osjećaj hladnoće čak do -50.

- Presretan sam jer sam sami sebi dokazao da je moguće ostvariti snove. Postavio sam si ambiciozan cilj i putem do ostvarenja htio dokazati da se uz puno rada, vjere, truda i predanosti može ostvariti što god poželiš.Nadam se da će ova moja priča motivirati i druge ljude, kao što su drugi motivirali mene. Slijedite svoje snove. Moguće je! - kazao je Davor

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 08:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .