Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5707a2450dfb8a02548b496d/80
Foto: D.N.

Split domaćin dvodnevnog stručnog skupa "Partnerstvo za sigurniju svakodnevicu"

Brojni su se odazvali pozivu na stručni skup kojem je tema sigurnija svakodnevica.
Dvorana hotela Dalmina na splitskim Stinicama bila je danas premala da bi primila sve zainteresirane za stručni skup "Partnerstvo za sigurniju svakodnevicu" u organizaciji kluba IPA (International Police Association) Splitsko- dalmatinske županije. U dva dana trajanja skupa (petak i subota) predviđen je niz zanimljivih prezentacija. 

Pozivu na sudjelovanje odazvali su se mnogi, od predstavnika Grada Splita, Županije splitsko- dalmatinske, predstavnika gradskih kotareva, kontakt policajci, policijski službenici za prevenciju iz policijskih postaja i Policijske uprave... 

Sve prisutne pozdravio je na početku friški prvi čovjek splitske PU i predsjednik kluba IPA Splitsko- dalmatinske županije Slobodan Marendić, dok je prvo predavanje odnosno prezentaciju održao Paško Ugrina, voditelj Odjela za prevenciju splitske PU.  Vijeća za prevenciju kriminaliteta – praktična partnerstva u sigurnosti na području Republike Hrvatske, bila je to tema o kojoj je govorio Ugrina. Među ostalim, istakao je da je upravo Županija splitsko- dalmatinska na prvom mjestu u RH što se tiče sigurnosti (ako ne znate, grad Sinj najsigurniji je grad u RH, pokazalo je to najnovije nezavisno istraživanje), kao i da na području cijele države postoji 225 Vijeća za prevenciju (od toga 30 u Splitsko- dalmatinskoj županiji). 

- Sam skup i naša promišljanja o sigurnosti nisu ograničena statistikom. Sinj je na prvom mjestu, a Split je negdje na sedmom, Solin peti/šesti, pokazalo je to neovisno istraživanje. Od deset prvih gradova po sigurnosti, tri su sa područja naše županije. Mogli bismo biti ponosni na to, no pitajte ljude u Sinju, ljude u Solinu, ljude u Splitu i dobit ćete možda nekakvu drugačiju sliku. Naša ideja zapravo je pokrenuti partnerstva na lokalnim razinama, prepoznati one stvarne probleme građana. Nekada je građanima problem neuređena šetnica, problem im je šahta koja se ne popravlja danima, problem im je rasvjeta na putu djece do škole, a oni koji mjere sigurnost razmišljaju o terorizmu, bombama, rašpama, rivolverima kako se kod nas kaže. Mi želimo promijeniti taj fokus, želimo se fokusirati na ono što je građanima zapravo važno i što dolazi kao tema onda kad vam se nešto dogodi ili kada nevoljko šetate svojim kvartom i zaključite da šetate jednim kvartom koji je neuređen, i koji samo zato što je neuređen postaje nesiguran, i postaje neko mjesto izbjegavanja - kazao nam je Slobodan Marendić. 

- Policija je tu da pruži ruku građanima, da se bavi i onim teškim policijskim stvarima, teškim policijskim temama, ali da živi u ovoj svakodnevici i upravo zato se ovaj skup zove "Partnerstvo za sigurniju svakodnevicu" - dodao je Marendić te pojasnio da se problemi koji muče građane mijenjaju- to može biti promet noću, okupljanja mladih, palež kontejnera...
 
Paško Ugrina pojasnio nam je da Županija splitsko- dalmatinska na prvom mjestu po sigurnosti sa 1046 kaznenih djela na sto tisuća stanovnika. 

- Sukladno pokazateljima koji su javno dostupni, evidentno je da se u RH stopa kriminaliteta mjeri brojem kaznenih djela na sto tisuća stanovnika i uvidom u istu evidentno je da PU splitsko- dalmatinska 2015. godinu završila sa 1046 kaznenih djela na sto tisuća stanovnika, što je čini jednom od najsigurnijih županija u našoj državi - pojasnio je Ugrina.

- Imamo 30 Vijeća za prevenciju i to je dokaz angažmana PU da razvije partnerstvo sa zajednicom. Jednako tako moram biti kritičan, jedan dio tih Vijeća ne funkcionira, naša zajednička zadaća je revitalizirati ta Vijeća, staviti ih u funkciju jer sam broj kao takav ne znači puno. Tri grada iz naše županije su na spisku deset najsigurnijih gradova u RH, što nas čini jako zadovoljnima jer je to jednim dijelom rezultat rada policije, ali ne samo rezultat rada policije, a ono što je bitno napomenuti je da je grad Split već duže vrijeme među prvih deset gradova u odnosu na parametre broja stanovnika - zaključio je Paško Ugrina. 

Što se tiče govornika, mikrofona će se prihvatiti i prof.dr. Gorazd Meško, prodekan Fakulteta za varnostne vede iz Ljubljane, Slobodan Marendić sa temom  Planiranje kao bitna odlika lokalnog partnerstva na primjeru Grada Solina, Darko Dragičević, voditelj službe policije PU varaždinske i predsjednik kluba IPA Međimurje (tema je Zaklada za prevenciju „Sveti Mihovil“), dr.med. epidemiolog Davor Čorak, a bit će predstavljen i Sveučilišni odjel za forenzične znanosti iz Splita.

Facebook komentari

hr Fri Apr 08 2016 14:23:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5965f0a4b9e03e82338b47d2/80

Održan prvi sastanak stručne radne skupine za Žnjan

Utvrđen je hodogram aktivnosti radne skupine koji uključuje postupak uklanjanja nelegalnih ugostiteljskih objekata te zakonsko-plansko definiranje prostora Žnjana do 2019. godine.

Na prvom sastanku stručne radne skupine za Žnjan održanom u ponedjeljak, 25. rujna 2017. godine, u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, sastali su se državni tajnici Danijel Meštrić i Dunja Magaš, načelnica Sektora za prostorno uređenje Ines Merćep, pomoćnik ministra Zdravko Vukić, Domomir Pavelić, načelnik Sektora za inspekcijske poslove te Stipe Čogelja, predstavnik Splitsko-dalmatinske županije i gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara.

 

Utvrđen je hodogram aktivnosti radne skupine koji uključuje postupak uklanjanja nelegalnih ugostiteljskih objekata te zakonsko-plansko definiranje prostora Žnjana do 2019. godine.

Utvrđeno je i privremeno rješenje za prostor Žnjana kao najvažnijeg turističkog resursa grada Splita za 2018. godinu u obliku manjih tipskih plažnih objekata s pripadajućim štekatima.

 

Jedinstven je stav svih razina vlasti da se mora dokinuti bezakonje i da se zakon mora poštivati. Najavljen je sljedeći sastanak stručne radne skupine početkom sljedećeg tjedna u Splitu. 

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 18:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/533402f7179942b91c7b23f8/80

Šibenski sud odbio odgodu ovrhe na Smokvici

Vlasnik Grafoplasta Ante Lušić prije ovrhe najavljene za srijedu 27. rujna nije vratio otok Smokvica velu, u blizini Rogoznice, u posjed države, nego je tražio odgodu ovrhe, a šibenski Općinski sud u ponedjeljak je odgodu odbio te će se ovrha ipak održati toga dana.

 Na upit je li vlasnik Grafoplasta  Lušić, kao što je to najavio u prošli petak, državi predao u posjed otok kojim upravlja od 1995. godine, Županijsko državno odvjetništva odgovorilo je danas portalu Šibenikin  da je Lušić tražio odgodu ovrhe.  Iz Općinskoga državnog odvjetništva u Šibeniku tijekom dana su naveli da će ustrajati u provođenju ovrhe, koja je najavljena za srijedu, kada bi se na Smokvici trebalo održati ročište, odnosno formalna primopredaja, a zatim su iz šibenskoga Općinskog suda izvijestili da je Grafoplast prošlog petka podnio prijedlog za odgodu ovrhe, što je sud današnjim rješenjem odbio.

 "To znači da ostaje zakazano ročište za provedbu ovrhe 27. rujna u 10 sati. Ovrhu provodi sudski ovršitelj, a ovrhovoditelj Republika Hrvatska je dužan osigurati svu tehničku potporu za provedbu ovrhe. S tog ročišta javnost nije isključena, ali pod uvjetom da ne ometa provedbu ovrhe", rekla je sutkinja Melina Gulin Pavlaković, koja je ujedno i glasnogovornica Općinskoga suda u Šibeniku.

 Vlasnik Grafoplasta Ante Lušić, izjavio je u petak da vraća državi otok u mirni posjed i da je ta priča za njega gotova.  "Ništa se nije promijenilo. Otok je spreman za predaju, ali netko mora preuzeti ključeve. Htjeli smo izbjeći show i medijsku pompu te predaju posjeda obaviti prije ročišta pa smo u petak predali Općinskom sudu i šibenskom DORH-u dokumente u kojima stoji da smo stvorili uvjete za mirnu primopredaju i pozvali ih da to odradimo što prije. Do ovog trenutka nikakav odgovor nismo dobili", rekao je Lušić.

  Dokumentacija predana šibenskom pravosuđu sastoji se od četiri podneska među kojima je i zahtjev za odgodom i žalba na rješenje o ovrsi.

 "To smo podnijeli kao čistu formalnost. Svjesni smo da će nam oduzeti Smokvicu, ali zašto se ne bismo žalili. Predali smo dokumente u kojima stoji da im vraćamo 19 objekata na otoku i da samo trebaju doći po ključeve. Neka kažu kada i gdje i obavit ćemo to. No, ne namjeravam im dati ključeve vile koju sam izgradio na otoku i u nju uložio oko milijun eura. Država je uredno legalizirala taj objekt i upisala na moje ime. Što bih im dao ključeve svoje kuće", rekao je vlasnik Grafoplasta, koji želi zadržati vilu površine oko 500 metara četvornih, s terasom, restoranom, vinskim podrumom i pet dvokrevetnih soba s kupaonicama.  Ministarstvo graditeljstva tijekom legalizacije bespravno izgrađene imovine na rogozničkom području 2014. godine odobrilo je izgradnju te vile, što znači, tvrdi Lušić, da država Grafoplast smatra vlasnikom nekretnine.

 Otok Smokvicu je Ministarstvo obrane 1995. godine dalo Grafoplastu na upravljanje u razdoblju od 30 godina, a vlasnik Grafoplasta  2006. godine prodao svoja prava nad Smokvicom Ivici Todoriću. U trenutku kad je počela kriza u Agrokoru, Todorić je prodao prava na upravljanje natrag Lušiću.

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 18:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59143fc0b9e03e5b058b45b4/80
Foto: Screenshot / YouTube

Lažni policajci koji pljačkaju stanove

Bilo je slučajeva u kojima su uvjerili ljude da ih puste u kuću ili stan jer se sprema krađa, pa je najbolje da svoj novac predaju na čuvanje lažnim policajcima.

Kriminalci koji se predstavljaju kao službenici banaka ili djelatnici policije, sve češće dovode građane u zabludu pa imovinskim kaznenim djelima pričinjaju sve veću štetu, priopćili su u nedjelju iz Policijske uprave zagrebačke.

Posebno valja biti oprezan u slučajevima lažnih policijskih službenika koje građani puštaju u stanove, uvjereni da je riječ o pravim policajcima.


Kriminalci koji glume djelatnike banaka ili policajce najčešće dolaze radi tobožnjeg popisivanja serijskih brojeva novčanica, zamjene novčanica u stanovima ili kućama radi odnošenja novca u banku, odnošenja novca koji je pohranjen u bankama jer mu je istekao rok trajanja ili odnošenja novca u banku jer je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju došlo do promjene novčanica, odnosno novčanice na sebi moraju imati oznaku EU.

Uvjeravaju građane da će novac prestati važiti ako se ne zamijeni novim jer mu je istekao rok trajanja, govore da će novac koji je na računu prestati vrijediti pa ga moraju podići i predati drugoj osobi, nekom od kriminalaca, koja će doći po novac. U nekim slučajevima govorili su da je novac koji građani imaju kod kuće krivotvoren, pa ga je potrebno predati djelatnicima koji će doći po novac ili da moraju preuzeti novac jer je građaninu raskinut ugovor s bankom.


Lažni kriminalisti uvjeravaju građane da im trebaju uzeti otiske s prstiju i novaca radi usporedbe s pronađenim novcem ili zlatnim nakitom koji je tobože pronađen kod osoba koje su prethodno počinile kazneno djelo, ili da im građani trebaju pokazati mjesto gdje se nalazio novac koji je ranije bio ukraden. Ulaze u kuće tražeći da fotografiraju novac radi usporedbe i služe se svim mogućim smicalicama samo da vam otmu vrijednosti.

Bilo je slučajeva u kojima su uvjerili ljude da ih puste u kuću ili stan jer se sprema krađa, pa je najbolje da svoj novac predaju na čuvanje lažnim policajcima.

Dok jedan kriminalac tako uđe u stan i unutra razgovara sa žrtvom prevare koju pokušava izvesti, često je u operaciju uključen i partner lupeža koji koristi situaciju i kroz nezaključana vrata ulazi unutra kako bi neprimjetno pokrao novac i druge vrijednosti.  


Policija zato savjetuje građane da ukoliko se susretnu s nepoznatim osobama koje iz spomenutih ili nekih drugih razloga pokušavaju ući u njihove domove i doći u posjed njihovog novca, budu posebno oprezni i takve osobe nipošto ne puštaju u stanove ili kuće, odnosno da im ne predaju svoj novac ili druge vrijedne stvari.

Policijski službenici dužni su dolaskom na vašu adresu pokazati metalnu službenu značku i službenu iskaznicu i ne treba u stan puštati nikoga tko vas nije uvjerio da je pravi policajac.

U slučaju da zaprimite pozive od nepoznatih osoba putem telefona u kojima se od vas traži da za njih nešto učinite svojim novcem, zlatom i drugim vrijednim predmetima, ili vam kažu da će netko doći na vašu adresu radi provjere novca ili zlata, obvezno to u što kraćem roku prijavite policiji pozivom na broj 192 ili 112, poručuju iz policije.

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 14:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590d8a4bb47398c0778b456d/80
Foto: Pixabay

Lakše je doći do posla bez škole nego s diplomom

Prije 13 godina 21.000 nezaposlenih nije imala završenu osnovnu školu, sada ih je 12.400

Hrvatska je postala zemlja uslužnih djelatnosti. S mršavom industrijskom proizvodnjom, bez ključnih investiranja, osim u turizmu, bez koncepta industrijskog razvoja, oslanja se na turizam koji čini 20 posto BDP-a, piše Glas Slavonije

Dobar pokazatelj toga je tržište rada kada je riječ o potražnji radne snage ovisno o stupnju obrazovanja. U posljednjih 13 godina broj nezaposlenih bez naobrazbe ili sa slabijom nazobrazbom gotovo je prepolovljen, a broj nezaposlenih s diplomom znatno rastao. Jer 2004. godine broj nezaposlenih bez završene osnovne škole bio je gotovo 21.000, a u 2017. je 12.400. Nezaposlenih sa samo osnovnom školom prije 13 godina bilo je 71.000, a sada ih je 42.000, dok je broj nezaposlenih sa srednjom školom 2004. bio 197.000, a sada ih je 119.000. Rast nezaposlenosti među onima s diplomom, ali bez posla je velik – nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem, višom školom prije 13 godina bilo je 8400, sada ih je gotovo 13.000, a onih s fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom 2004. bilo je 12.000, a sada ih je pet tisuća više. Među potonjima je i magistrica agronomije Tina Pejić iz Đakova.

– U našoj sredini ponuđeno je premalo posla nama s diplomom, više je radnih prilika za niskoobrazovane i nižeobrazovane. Razočarana sam. Nakon fakulteta samo sam odradila SOR i volontirala u ovdašnjem LAG-u. Nadam se poslu, no na vidiku nema ništa - kaže Tina Pejić.

HGK-ov savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Davorko Vidović kaže kako su to i svjetski trendovi, da se za budućnost predviđa potražnja za dvije skupine radnika prema obrazovanosti – za onima vrhunski obrazovanima, najstručnijima i onima niske kvalifikacijske strukture, za poslove koje neće obavljati roboti.

- Očekuje se da će porasti potreba za poslovima kao što su njegovanje starijih, uređenje vrtova, okoliša itd. - kaže Vidović.

Potvrđuje to i “semafor” na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o deset najtraženijih zanimanja na našoj burzi rada, na kojoj su često i oni - njegovatelji. Listu i sada predvode uslužna zanimanja - konobari, prodavači, čistačice, kuhari, vozači. Među najtraženijim zanimanjima samo je jedno s diplomom – dipl. ekonomist, i to tek na šestom mjestu. Slijede medicinske sestre, zidari, zaštitari i bravari. U Hrvatskoj, turističkoj zemlji, tražena su pomoćna zanimanja.

- To je i zrcalo naše specifične gospodarske strukture, Hrvatska se deindustrijalizirala. U 25 godina nismo doživjeli otvaranje ni jedne velike tvornice, poput, primjerice, Slovačke, u kojoj se dogodio bum automobilske industrije, gdje su stotine tisuća ljudi angažirane i gdje je stvoren novi tip društva, u kojem dominiraju upravo stručna zanimanja u smislu SSS, majstora, strukovnih škola, inžinjerskih zanimanja - kaže Vidović.

Ne treba smetnuti s uma da je iz radnog kontingenta posljednjih 13 godina izišao veći korupus ljudi bez naobrazbe, a ušao velik broj onih s diplomom, jer fakulteti su dostupniji i zbog činjenice da ih je sve više privatnih, no gospodarstvo je i uz to i dalje glavni pokretač trendova, gdje je sve manje nezaposlenih s nikakvom/niskom školom i sve više onih s diplomom. Dakako, na ta kretanja utjecalo je i iseljavanje. U potrazi za (bolje plaćenim) poslom iseljavaju se i visokoobrazovani, no ipak ne u mjeri kao slabije školovani.

– Potonje ne veže ništa da ostanu, nikakve mogućnosti, pa se lakše odlučuju na traženje posla vani, mobilniji su u tome - kaže Vidović.

Predsjednik Sindikata turizma Eduard Andrić podsjeća na zaboravljeno geslo te branše – čovjek je ključ uspjeha.

– No ne zapošljava se obrazovani, nego priučeni kadar. Oni s diplomom pravnika, ekonomista... ne mogu naći posao pa konobare, a ugostiteljske škole su nam prazne. Situacija ja zabrinjavajuća. Loša je demografska slika, iseljava se, sve je više umirovljenika, sve manje onih koji rade, a na birou se bilježe ovakvi trendovi. U ovoj sezoni poslodavci su bili prisiljeni uzimati i one bez škole jer nedostaje radnika, sezonaca. Stalno se priča o potrebi uvoza radne snage, no ja sam protiv jer mi na ovim prostorima nemamo više odakle uvoziti - govori Andrić o povlačenju radne snage na primjeru nama najunosnije djelatnosti, od koje ćemo u 2017. uprihoditi deset milijardi eura.

Za takve trendove među nezaposlenima Vidović kaže da su barometar onoga što naše gospodarstvo traži.

- Osim u javnom sektoru, zdravstvu i prosvjeti, gotovo da nema većih potreba za visokoobrazovanim kadrom, tu i tamo pojavi se pomanjkanje IT stručnjaka - kaže Vidović te dodaje kako nije realno očekivati da će se to i ubuduće promijeniti. Naprotiv, s obzirom na značenje turizma u punjenju našeg BDP-a, sektor usluga i dalje će grabiti krupnim koracima.


NE MOŽEMO ŽIVJETI SAMO od prihoda od TURIZMA

“Da smo imali drukčiju investicijsku klimu, investiranje u industriju, koncept za domaću proizvodnju, stvari bi drukčije izgledale. No 90-ih premijeri, ministri poput Valentića, Škegre... govorili su da se može živjeti od usluga i da industrija treba gubiti na značenju, pa se svjesno išlo u njezino uništavanje. Tako smo sada zemlja usluga. Nekome je odgovaralo da se u Hrvatsku što više uvozi. Nismo mi ni Luksemburg ni Monako da možemo živjeti samo od turizma, bankarstva, kocke... Mi čak pripadamo nekom srednjem redu zemalja, poput Finske, Danske, koje imaju vrlo znakovitu proizvodnju. Rezultat svega je da u ovih 25 godina imamo disbalans vanjske trgovinske razmjene od 150 milijardi dolara. To je više od tri hrvatska BDP-a. Dok sebi nova radna mjesta nismo stvarali, s ta tri BDP-a mi smo poticali, financirali otvaranje radnih mjesta u Italiji, Njemačkoj i drugim zemljama. To govori o pogrešnoj koncepciji razvoja”, zaokružuje priču o anomalijama u našem svijetu rada Davorko Vidović.

Najtraženija jednostavna i uslužna zanimanja

Podaci HZZ-a o broju traženih radnika po rodu zanimanja u 2016. u usporedbi s 2006. govore da je najveća potražnja za jednostavnim te uslužnim i trgovačkim zanimanjima. Lani, kada su se na burzi rada ukupno tražila 232.254 radnika, najviše je traženo onih u uslužnim i trgovačkim zanimanjima – njih 52.197, slijede radnici u jednostavnim zanimanjima – gotovo 43.000, pa zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji – 38.133. Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja na četvrtom su mjestu – u 2016. traženo ih je oko 35.900, a stručnjaci i znanstvenici na petoj su poziciji – traženo ih je 33.600. Prije 11 godina, 2006., kada je ukupno bilo traženo 130.517 radnika, najtraženija su bila jednostavna zanimanja, a to su ona bez obrazovanja ili sa slabom naobrazbom. U HZZ-u ističu kako se promjenom obrasca prijave potrebe za radnikom i primjenom novih klasifikacija traženi radnici od 1. siječnja 2004. više ne prikazuju prema stručnoj spremi, nego prema rodu zanimanja.

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 14:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .