Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5707a2450dfb8a02548b496d/80
Foto: D.N.

Split domaćin dvodnevnog stručnog skupa "Partnerstvo za sigurniju svakodnevicu"

Brojni su se odazvali pozivu na stručni skup kojem je tema sigurnija svakodnevica.
Dvorana hotela Dalmina na splitskim Stinicama bila je danas premala da bi primila sve zainteresirane za stručni skup "Partnerstvo za sigurniju svakodnevicu" u organizaciji kluba IPA (International Police Association) Splitsko- dalmatinske županije. U dva dana trajanja skupa (petak i subota) predviđen je niz zanimljivih prezentacija. 

Pozivu na sudjelovanje odazvali su se mnogi, od predstavnika Grada Splita, Županije splitsko- dalmatinske, predstavnika gradskih kotareva, kontakt policajci, policijski službenici za prevenciju iz policijskih postaja i Policijske uprave... 

Sve prisutne pozdravio je na početku friški prvi čovjek splitske PU i predsjednik kluba IPA Splitsko- dalmatinske županije Slobodan Marendić, dok je prvo predavanje odnosno prezentaciju održao Paško Ugrina, voditelj Odjela za prevenciju splitske PU.  Vijeća za prevenciju kriminaliteta – praktična partnerstva u sigurnosti na području Republike Hrvatske, bila je to tema o kojoj je govorio Ugrina. Među ostalim, istakao je da je upravo Županija splitsko- dalmatinska na prvom mjestu u RH što se tiče sigurnosti (ako ne znate, grad Sinj najsigurniji je grad u RH, pokazalo je to najnovije nezavisno istraživanje), kao i da na području cijele države postoji 225 Vijeća za prevenciju (od toga 30 u Splitsko- dalmatinskoj županiji). 

- Sam skup i naša promišljanja o sigurnosti nisu ograničena statistikom. Sinj je na prvom mjestu, a Split je negdje na sedmom, Solin peti/šesti, pokazalo je to neovisno istraživanje. Od deset prvih gradova po sigurnosti, tri su sa područja naše županije. Mogli bismo biti ponosni na to, no pitajte ljude u Sinju, ljude u Solinu, ljude u Splitu i dobit ćete možda nekakvu drugačiju sliku. Naša ideja zapravo je pokrenuti partnerstva na lokalnim razinama, prepoznati one stvarne probleme građana. Nekada je građanima problem neuređena šetnica, problem im je šahta koja se ne popravlja danima, problem im je rasvjeta na putu djece do škole, a oni koji mjere sigurnost razmišljaju o terorizmu, bombama, rašpama, rivolverima kako se kod nas kaže. Mi želimo promijeniti taj fokus, želimo se fokusirati na ono što je građanima zapravo važno i što dolazi kao tema onda kad vam se nešto dogodi ili kada nevoljko šetate svojim kvartom i zaključite da šetate jednim kvartom koji je neuređen, i koji samo zato što je neuređen postaje nesiguran, i postaje neko mjesto izbjegavanja - kazao nam je Slobodan Marendić. 

- Policija je tu da pruži ruku građanima, da se bavi i onim teškim policijskim stvarima, teškim policijskim temama, ali da živi u ovoj svakodnevici i upravo zato se ovaj skup zove "Partnerstvo za sigurniju svakodnevicu" - dodao je Marendić te pojasnio da se problemi koji muče građane mijenjaju- to može biti promet noću, okupljanja mladih, palež kontejnera...
 
Paško Ugrina pojasnio nam je da Županija splitsko- dalmatinska na prvom mjestu po sigurnosti sa 1046 kaznenih djela na sto tisuća stanovnika. 

- Sukladno pokazateljima koji su javno dostupni, evidentno je da se u RH stopa kriminaliteta mjeri brojem kaznenih djela na sto tisuća stanovnika i uvidom u istu evidentno je da PU splitsko- dalmatinska 2015. godinu završila sa 1046 kaznenih djela na sto tisuća stanovnika, što je čini jednom od najsigurnijih županija u našoj državi - pojasnio je Ugrina.

- Imamo 30 Vijeća za prevenciju i to je dokaz angažmana PU da razvije partnerstvo sa zajednicom. Jednako tako moram biti kritičan, jedan dio tih Vijeća ne funkcionira, naša zajednička zadaća je revitalizirati ta Vijeća, staviti ih u funkciju jer sam broj kao takav ne znači puno. Tri grada iz naše županije su na spisku deset najsigurnijih gradova u RH, što nas čini jako zadovoljnima jer je to jednim dijelom rezultat rada policije, ali ne samo rezultat rada policije, a ono što je bitno napomenuti je da je grad Split već duže vrijeme među prvih deset gradova u odnosu na parametre broja stanovnika - zaključio je Paško Ugrina. 

Što se tiče govornika, mikrofona će se prihvatiti i prof.dr. Gorazd Meško, prodekan Fakulteta za varnostne vede iz Ljubljane, Slobodan Marendić sa temom  Planiranje kao bitna odlika lokalnog partnerstva na primjeru Grada Solina, Darko Dragičević, voditelj službe policije PU varaždinske i predsjednik kluba IPA Međimurje (tema je Zaklada za prevenciju „Sveti Mihovil“), dr.med. epidemiolog Davor Čorak, a bit će predstavljen i Sveučilišni odjel za forenzične znanosti iz Splita.

Facebook komentari

hr Fri Apr 08 2016 14:23:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11bff6b9e03eb3068b456a/80
Foto: Metković News

Prosvjed u Metkoviću zbog graničnog prijelaza: "Ljudi ne mogu normalno prići svojim kućama"

Prosvjed je prošao bez izgreda i bez zaustavljanja prometa, a prosvjedovalo se zbog otvaranja novog graničnog prijelaza

Ispred Međunarodnog graničnog prijelaza Metković danas je pedesetak građana, u organizaciji neformalne građanske inicijative stanara Ulice Stjepana Radića, oko 11 sati održalo mirni prosvjed. - piše Metković News

Prosvjed je prošao bez izgreda i bez zaustavljanja prometa, a prosvjedovalo se zbog otvaranja novog graničnog prijelaza unatoč brojnim problemima koji su nastali njegovim otvaranjem. Prosvjednici su složni u tome da su su to problemi ne samo stanovnika Ulice Stjepana Radića, već svih građana Metkovića.

Srećko Jeramaz, stanar jedne od kuća Ulice Stjepana Radića koje su ostale iza graničnog prijelaza i gradski vijećnik Mosta NL, kao glavne probleme je istaknuo prometne gužve i osječenost građana koji su se odjednom našli na ničijoj zemlji.

– Prosvjed se organizira zbog neadekvatne lokacije novoizgrađenog graničnog prijelaza koji je stavljen usred Ulice Stjepana Radića, prometnih gužvi koje i sada lagano nastaju, ali zbog kojih će život tijekom ljetnih mjeseci tu biti nemoguć. Prosvedujemo zbog stanara koji su ostali u osam kuća iza graničnog prijelaza. Te su kuće tu već 40-50 godina. Svi mi imamo važeće osobne iskaznice i kompletnu infrastrukturu u Metkoviću koju oduvijek plaćamo, a ostali smo u svojevrsnom getu. Prosvjedujemo i zbog stanara koji su ostali ispred graničnog prijelaza i koji, kao i mi, neće moći normalno prići svojim kućama. Ljeti će se stvarati kolone koje će se protezati do Lidla. Cijeli grad će zbog ovog graničnog prijelaza biti zablokiran. Nadam se da su ljudi svijesni toga – kazao je Jeramaz.

Nada se da će se stanari i poslovni objekti iza granice zbrinuti, a kao rješenje problema isključuje spominjanu treću prometnu traku prema Neretvi te predlaže rušenje kuća kako bi se izgradile dvije ulazne prometne trake prema graničnom prijelazu.

S njim se slaže Branko Kaleb, također stanar Ulice Stjepana Radića, koji kaže i da bi, u slučaju da ih ništa drugo ne uspije riješiti, stanari sa svojim problemima mogli ići i na Međunarodni sud pravde.

– Organiziramo ove mirne prosvjede, a ako ne bude išlo, idemo prema državi. Iskoristit ćemo pravna sredstva, a zadnje je da idemo na Međunarodni sud pravde. Rješenje za ovaj problem je otkup ovih desetak kuća i čak par kuća s druge strane. Njihovi stanovnici, čiji su pradjedovi bili u Metkoviću, u Hrvatskoj, djedovi, očevi i sad ova zadnja generacija, ostali su ni na nebu ni na zemlji. To se mora riješiti, a otkupom ovih kuća mogućnost je izgraditi još dvije do tri prometne trake i sa ovim starim postojećim, to su tri do četiri prometne trake prema Bosni i Hercegovini. Bilo je govora da će se praviti treća traka od kolnika prema Neretvi. Sve da se na nivou države, s Hrvatskim vodama, dogovori izgradnja, ona neće biti dovoljna i bit će tri do četiri puta skuplja nego ovih 12-15 kuća. Konfiguracija terena je loša, a dubina Neretve i virovi ne dozvoljavaju da se tu nešto tako napravi. Točnije, može se napraviti sve, ali uz velike troškove – kazao je Kaleb.

Podršku prosvjednicima dao je i predstavnik stanara Ulice Marka Marulića, Hercegovačke i Silvija Strahimira Kranjčevića, Ranko Primorac koji je kazao da je ovo problem ne samo Metkovića, već cijele doline Neretve. Osvrnuo se i na prekategorizaciju GP Gabela Polje koja sutra stupa na snagu te se preko njega neće moći bez propusnica.

– Tamo nema uvjeta za nikakav granični prijelaz jer sa hrvatske strane nije napravljeno ništa, a nema ni prostora za neki granični prijelaz. Tako da, što se tiče ljudi koji tamo žive i koji se nalaze sa hrvatske strane granice, bolje im da je to pogranični prijelaz jer je manja gužva, međutim, ljudima koji žive u Gabela Polju, to je problem jer nemaju komunikaciju sa Hrvatskom, a životno su vezani za Metković – rekao je Primorac.

Iako su svojim potpisom omogućili početak radova, prosvjednicima su se priključili i čelnici bivše gradske vlasti, saborski zastupnici Mosta NL Nikola Grmoja i Božo Petrov koji su kazali da su godinama uzalud upozoravali Ministarstvo financija da je lokacija za prijelaz neadekvatna te, uz Ministarstvo financija, za trenutno stanje krive i trenutnu gradsku vlast.

– Kad smo vidjeli što se događa, još 2013. slali smo pisma, tražili smo sastanke, upozoravali Ministarstvo financija koje je bilo glavno zaduženo za ovaj projekt, da ovo neće biti održivi način što se tiče graničnog prijelaza, govorili smo im da će u konačnici tolika gužva biti da će biti blokiran jedini most koji imamo i da će na kraju biti prisiljeni graditi još jedan most. Jednostavno su se oglušili na sve to i u međuvremenu nam još poslali i zahtjev za izvlaštenjem i još nakon toga i ovrhu za dugove grada. Toliko o njihovom sluhu i o njihovoj želji da zaista pomognu građanima. Bez obzira na to, mi smo se i dalje borili da se ovakav granični prijelaz ne dogodi. Isto tako smo, ako će se građani sjetiti, tražili da se otvori i drugi granični prijelaz na Gabela Polju i što smo također uspjeli. Danas vidimo da od toga nema ništa. Gradska vlast koja se hvalila vertikalom od predsjednice države do predsjednika Vlade, dopustila je da se granični prijelaz otvori, na štetu svih građana – kazao je Petrov.

Nikola Grmoja je, uz detaljan opis napora bivše vlasti da nađe rješenje za granični prijelaz, ipak istaknuo da je trenutna gradska vlast potrebna za rješavanje nastalih problema.

– Ja očekujem potporu svih građana Metkovića. Ovo nije problem samo ljudi koji žive ovdje. Volio bih da ove ljude ovdje podupre i gradonačelnik Metkovića jer jedino zajedno možemo riješiti ovaj problem – kazao je Grmoja.

Na pitanje o potpori predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović s kojom su članovi Mosta NL održali sastanak o graničnom prijelazu, Grmoja je rekao da je ona zatražila hitno rješenje, ali da je Vlada ne sluša i da je u sukobu s njom.

Bez obzira na to tko je kriv ili tko nije kriv za otvorenje Graničnog prijelaza Metković, postavlja se pitanje čiji su se interesi gledali kad se otvorio. Protiv njega je bivša i trenutna vlast u Metkoviću i građani, održavali su se sastanci na kojima se obećavala pomoć, a na kraju su se napori i želje drugog grada po veličini u županiji izignorirali i granični prijelaz se bez najave otvorio. - piše Metković News


Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b862b4739840628b45da/80

Stiže promjena vremena: Idući tjedan iznadprosječno toplo

U porastu će biti i jutarnje temperature koje bi u nekim krajevima mogle ići i preko 10 stupnjeva pa će i odlazak ujutro na posao biti lakši
Nakon zimskog vikenda početkom idućeg tjedna očekuje nas osjetna promjena vremena. I to na bolje, bar kad je riječ o temperaturama. Skoro pa nam se vraćaju one proljetne. - piše dnevnik.hr

U ponedjeljak će u nekim krajevima biti još magle, uz hladno jutro i mraz. Temperature će još biti u minusu u gorskim te oko nule u kopnenim nizinskim krajevima, međutim od utorka će uz južinu biti osjetno toplije, osobito danju.

Naime, dnevne temperature postupno će rasti do 16 ponegdje i 17 stupnjeva Celzijevih koliko bi mogle iznositi do kraja idućeg tjedna. U porastu će biti i jutarnje koje bi u nekim krajevima mogle ići i preko 10 stupnjeva pa će i odlazak ujutro na posao biti lakši.   

Na Jadranu će početkom tjedna biti pretežno sunčano, zatim djelomice. Bit će razmjerno toplo, osobito od utorka kada će i ovdje zapuhati južina uz koju će i temperatura porasti.

No, južina nosi i lošiju biometeorološku prognozu pa bi se mnogi mogli osjećati loše i imati problema s glavoboljom i tlakom. - piše dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 16:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a119c0eb9e03ecd038b45f5/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Slovenci dobili posao za saniranje opožarenog područja u Žrnovnici, na natječaj se nije javio nitko iz Hrvatske!

Stabla koja su više od tri mjeseca nakon požara bila opasnost - ruše Slovenci jer se ni jedna hrvatska firma nije javila na natječaj

Hrvatski apsurd u Žrnovnici. Stabla koja su više od tri mjeseca nakon požara bila opasnost - ruše Slovenci jer se ni jedna hrvatska firma nije javila na natječaj. I dok hrvatski novci odlaze susjedima - po srušene borove koje ne žele u Splitu dolaze Slavonci. - javlja vijesti.hr

- Hrvatske šume nisu mogle to sanirati  prije negoli su napravile javni natječaj na koji se nitko nije javio. Sad iz trećeg puta javile se Slovenci i normalno tek sada se radi. - kaže Siniša Marin, predsjednik mjesnog Odbora Žrnovnice.

Požari, a poslije kiše donijele su i druge probleme poput odrona, ali i crnu vode iz slavina. Već nekoliko mjeseci stanovnici Žrnovnice i okolnih mjesta koriste se vodom iz cisterne. 

- Sad je čista , moj dojam je da bi se mogla koristiti ali ovo stalno govore da nije još za uporabu. - kaže Josip Strujić, Žrnovnica.

Problem je što vodovod u Žrnovnici nema uporabnu dozvolu, iako postoji 30 godina. Njime teče tehnološka voda čiji su parametri slični kao i prije velikih požara....

- Nastavni zavod za javno zdravstvo neće da nam da pisanu odluku da je voda za piće iz čistog razloga,  jer vodovod nema uporabnu dozvolu. izgrađen je samodopriosom građana i nikad nije dobio dozvolu. - otkriva Siniša Marin.

Žrnovnica tek treba dobiti vodovod i kanalizaciju u sustavu eko kaštelanskog zaljeva. Iako postoje sredstva, nisu riješena pravna pitanja. U međuvremenu teško će dobiti odobrenje da je voda iz nelegalnog vodovoda ispravna za piće! Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 15:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Milan Kujundžić: Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi svu djecu

"Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško - populistički, kako rade pojedini zastupnici u Saboru."

Ministar zdravstva Milan Kujundžić gostovao je u Točki na tjedan na N1 televiziji i komentirao aktualnu situaciju u zdravstvu.

Hoće li spinaza biti na listi lijekova?

Roditelje bolesne djece sve razumijem da jadni traže rješenje što prije, kao što bi i svaki roditelj postupio. U medicini postoji oblici kako se lijek daje. Kad je riječ o Spinrazi, to je lijek koji je registriran u Europi tek četiri mjeseca, za koji postoje vrlo mala iskustva, gdje smo pokušali, ja osobno sam razgovarao s direktoricom američke firme za Europu da stave i našu djecu u studiju, međutim, oni postupaju po profitu i nisu stavili. Lijek je registriran u Europi, u Hrvatskoj nije. Ovdje se ne radi da HZZO ne želi. Ovdje se radi o tome da američka firma nije ni aplicirala. 

S druge strane, zbog maloga iskustva povjerenstvo je za sada zauzelo stav, gdje su mala iskustva s tim lijekom, da je apsolutna indikacija za taj lijek, gdje se očekuje korist, nažalost i veliki rizici kod onih koji dobivaju, uključujući i smrtni ishod, je kod djece mlađe od šest mjeseci, s tipom A spinalne mišićne atrofije. Takvih dvoje djece imamo i takvih dvoje djece je uključeno. Naravno da proizvođač proširuje indikacije, jer smisao je što više prodati. U tome smislu se kriteriji negdje relativno počinju mijenjati. Farmaceutska industrija uvijek vrši pritiske što više prodati, što prije, neovisno kakvi će biti rezultati. Tako da nema nijedne zemlje gdje se postupa da se daje lijek. Sad su Šveđani prije nekoliko dana, njihovo zdravstveno osiguranje uključuje lijek samo u slučaju vitalne indikacije, dakle neposredne ugroženosti za život. Nema jedinstvenoga stava struci i nema studija dokazanih u kome smislu. Sad radimo po onome što je uvjetno rečeno pokazano kao relativna korist i takvu djecu uključujemo. Nadam se da ćemo i mi biti na razini drugih zemalja uz jedan veliki problem što je to izrazito skup lijek.

Nismo dovoljno bogata država da liječimo djecu?

Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi sve.

Proračunom za iduću godinu značajno rastu sredstva brojnim ministarstvima, jeste li se mogli više izboriti za sustav zdravstva?

Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško - populistički, kako rade pojedini zastupnici u Saboru. Problem hrvatskog zdravstvenog sustava s jedne strane je u financijskom smislu, ali s druge strane zdravstveni je sustav najbolje što Hrvatska ima. Svi daju duboko poštovanje hrvatsim zdravstvenim radnicima zbog količine novca i poslu i kvaliteti koju za taj novac daju. Što se dugova tiče, 2013. godine ukupni dug zdravstvenog sustava bio je 9,2 milijardi kuna. I tada Vlada donosi odluku, povećavaju javni dug za 6,5 milijardi. Na kraju 2014., nakon što je uneseno 6,5 milijardi, ukupni dug je oko 7,2  milijarde. Na kraju 2015. godine dug iznosi 8,1 milijarde, Na kraju 2016. 8,15 milijardi, a sad je već na 8,2 milijarde. Dugovi su naslijeđeni. koliko god nastojimo racionalizirati, na dio toga nismo mogli utjecati. 

Cijeli razgovor pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 15:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .