Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584a96c31eea8fee368b4576/80
Foto: Wikipedija

Sindikati traže da Vlada odustane od privatizacije HEP-a

Sindikalci upozoravaju da za privatizaciju HEP-a postoji niz prepreka - za promjenu vlasničke strukture treba donijeti zakon o privatizaciji HEP-a i utvrditi kolika je vrijednost kompanije

Pet sindikata, koji okupljaju 90 posto zaposlenih u HEP-u, zatražilo je u srijedu da Vlada odmah odustane od daljnjih aktivnosti na privatizaciji HEP-a jer je interes građana da HEP ostane u stopostotnom vlasništvu Hrvatske.

- Nadamo se da je to pucanj u prazno i da će se od te priče odustati jer ona je i teoretski neizvediva - rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak.

"Inicijalna javna ponuda (IPO) je strateška odluka kompanije kao model dokapitalizacije slabo kapitalizirane tvrtke, a HEP je danas izuzetno dobro kapitaliziran i u zadnje tri godine ostvaruje veliku neto financijsku dobit, potrebnu za realizaciju svih svojih investicija i širenje u regiji", kazao je Čorak.

HEP u zadnjih sedam godina u prosjeku ostvaruje neto dobit od preko milijardu kuna, dok je Ina gubitaš koji je u 2013. ostvario gubitak od 1,5 milijarde kuna, u 2014. od 1,9  milijarde, a u 2015. gubitak od 1,4 milijarde kuna.

- Naš interes i interes građana je da HEP ostane u stopostotnom vlasništvu Hrvatske, jer nitko mi ne može objasniti zašto je bolje biti vlasnik 75 posto plus 1 dionicu nego svih 100 posto - poručio je Čorak.

Dionice HEP-a može kupiti i MOL

Osim toga, prešućuje se da IPO mora biti raspisan kao međunarodni natječaj jer je Hrvatska članica EU-a, pa se može javiti bilo koja velika energetska kompanija, uključujući i MOL, i kupiti dionice HEP-a, upozorava Čorak.

U vladajućoj koaliciji zasad nema ujednačenih stajališta, kao ni službene odluke Vlade o prodaji dionica HEP-a, a sam politički stav nije dovoljan da se krene u taj proces.

- Tu je velika politička borba za plijen koji se zove HEP, odnosno pitanje tko će od političkih moćnika, da ih ne zovemo uhljeba, preuzeti HEP. Jesu li to kadrovi HDZ-a ili Mosta, to je ključno pitanje i dok se to ne riješi neće biti nikakve odluke o IPO-u - kaže Čorak.

Sindikalci upozoravaju da za privatizaciju HEP-a postoji niz prepreka - za promjenu vlasničke strukture treba donijeti zakon o privatizaciji HEP-a i utvrditi kolika je vrijednost kompanije.

- Danas nemamo podatak o vrijednosti HEP-a - onaj tko barata s brojkom od 19 milijardi kuna, što je temeljni kapital upisan na memorandum HEP-a, u teškoj je zabludi. Od financijskih iznosa vrijednost HEP-a puno je veća za građane, a pogotovo energetsku neovisnost Hrvatske - ističe Čorak.

Nije poznato ni što bi se trebalo privatizirati u HEP-u, odnosno što bi bilo 25 posto portfelja za privatizaciju. To svakako, kaže Čorak, nisu prijenos i distribucija električne energije, jer se tu ne radi o tržišnoj već o reguliranoj djelatnosti, a predmetnom privatizacije ne mogu biti ni hidroelektrane jer nisu u vlasništvu HEP-a.

Obveznice su prepreka za privatizaciju

- Pored toga, veliku prepreku za privatizaciju predstavlja HEP-ovih 550 milijuna dolara obveznica, koje su kupljene pod uvjetom da HEP neće mijenjati vlasničku strukturu i da će ostati vertikalno integrirana kompanija. U slučaju narušavanja tih uvjeti, strani investitori mogu jednokratno taj iznos dostaviti na naplatu HEP-u i onda je priča s HEP-om, IPO-om i Inom završena, jer HEP jednostavno više neće moći funkcionirati - upozorio je Čorak.

Jednu od mogućnosti za stjecanje sredstava za kupnju dionica Ine Čorak vidi u tome da Vlada nađe načina za naplatu vlasništva HEP-a u Srbiji i Republici Srpskoj.

Predsjednik Strukovnog sindikata radnika HEP-a TEHNOS Denis Geto ustvrdio je da bi se Vlada, umjesto privatizacijom HEP-a, trebala pozabaviti ispravljanjem niza nepravilnosti u HEP-u koje je sama uzrokovala. To se odnosi na donošenje energetske strategije, ukidanje uredbe o obvezi otkupa zelene energije, zbog čega će HEP u 2017. ostati bez milijardu kuna, i izmjene Zakona o vodama, kako bi se hidroelektrane vratile u HEP-ovo vlasništvo.

Ako Vlada ustraje na provedbi privatizacije, sindikati u HEP-u najavljuju da će joj se odlučno oduprijeti pa je u tom slučaju sve moguće - od prosvjeda do štrajkova. No, najavama nekih sindikata da su moguća i isključivanja struje, usprotivila se predsjednica Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Sonja Mikulić rekavši kako to nije moguće te da građane ne treba time plašiti.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 15:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5521b3581766fd60038b48bf/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX

Sunčano, na Jadranu bura

Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 15 do 19, a na moru između 19 i 23 Celzijevih stupnjeva

Djelomice, a na Jadranu i pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a na Jadranu u prvom dijelu dana umjerena, podno Velebita i vrlo jaka bura, zatim slab zapadnjak i jugozapadnjak.

Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 15 do 19, a na moru između 19 i 23 Celzijevih stupnjeva, prognozira za subotu Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). 

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 09:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bbca45b47398619f8b459e/80
Foto: Pixabay

Ne prestaju kontroverze oko ljetnog računanja vremena

Sat će za ljetno računanje vremena pomaknuti više od 70 zemalja svijeta, većinom na sjevernoj hemisferi

Hrvatska, kao i sve europske zemlje, osim Islanda, u noći sa subote (26. ožujka) na nedjelju (27. ožujka) pomiče kazaljke na satovima sat vremena naprijed, čime počinje računanje ljetnog vremena oko čijih prednosti i nedostataka ne prestaju kontroverze, tako da su taj model računanja vremena u zadnje vrijeme napustile Turska i Rusija.

Osim Europe, sat će za ljetno računanje vremena pomaknuti  više od 70 zemalja svijeta, većinom na sjevernoj hemisferi. To će im donijeti više danjeg svjetla i moguće uštede električne energije ali i poremaćaje spavanja, koje mogu pratiti i neke druge zdravstvene tegobe.

Pomicanje sata ustaljeno 70-tih godina

U zapadnoj Europi "pomicanje sata" ustaljeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, štedi energija, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Međutim, suprotno nekadašnjim vjerovanjima, sve se češće navode i argumenti protiv takve prakse, poput onoga da nema rezultata u uštedama energije, a remeti se ustaljene obrasce spavanja što, tvrde znanstvenici, može imati značajne posljedice.

Tako su nedavna znanstvena istraživanja pokazala su da će pomicanje sata s 2 na 3 sata u nedjelju, 27. ožujka, vjerojatno rezultirati porastom srčanih i moždanih udara, većim brojem automobilskih nesreća, te smanjenjem radne učinkovitosti.

"Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan utjecaj", upozorava kardiolog Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu, čija je studija, utemeljena na bolničkim podacima, otkrila porast broja srčanih udara za 25 posto u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.

Stranka umirovljenika prošle je godine zatražila od hrvatske Vlade da preispita odluku o prelasku na ljetno računanje vremena, odnosno pomicanju kazaljki na satu.

Po njihovu mišljenju, pomicanje sata provodi se po inerciji, bez razmišljanja o korisnosti ili štetnosti tog poteza kao i bez rasprave o mogućim drugim rješenjima. Tvrde kako ni na razni Europske unije po tom pitanju ne postoji ni jedinstveno stajalište ni jasni pokazatelji opravdanosti.

Uvedeno u Prvom svjetskom ratu sa ciljem uštede ugljena

Motiv za prelazak na ljetno računanje vremena bile su u prvom redu energetske uštede u Prvom svjetskom ratu, zbog kojih Austro-Ugarska i njezini saveznici počinju  eksperimentirati s tom praksom. Cilj je bila ušteda ugljena, tadašnjeg glavnog energenta. Već sljedeće godine, 1917., pridružuje im se i Britanija sa svojim saveznicima, dok su Rusija i Sjedinjene Države pričekale još koju godinu.

Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, šire je razmjere dobilo za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.

Prakse su nakon rata bile različite i neujednačene, a prekretnica je bila velika energetska kriza 70-ih godina kada se svijet počeo vraćati "pomicanju vremena" koje se od tada ustalilo u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta. Bivša Jugoslavija ljetno je vrijeme prvi put uvela 1983. godine.

Ljetno računanje u Europi i Americi; Rusija i Turska odustale

Sat unaprijed u Europi će pomaknuti stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, na Kubi, Grenlandu...

Ljetno računanje vremena nikad nije koristio velik dio zemalja tropskog pojasa jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi ni veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena, ali su od njegova korištenja odustale.

Kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli niti stanovnici Rusije koji od 2014. imaju "trajno zimsko računanje vremena", a na teritoriju te velike zemlje je te godine i sa devet na 11 povećan broj vremenskih zona.  Nekadašnji Sovjetski Savez uveo je 1981. godine ljetno računanje vremena, a  2011. tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev  smanjio je broj vremenskih zona na devet i odlučio da će ljetno računanje vremena vrijediti cijelu godinu. Svoju odluku tada je objasnio time da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave.

Od pomicanja sata prošle je godine odustala i Turska koja je također odlučila da će ljetno računanje vremena vrijediti cijele godine.

Tamo gdje se vrijeme mijenja na sjevernoj hemisferi, ljetno računanje obično počinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve nedjelje u travnju, a završava zadnje nedjelje u listopadu. No, ima i iznimaka. Tako od 2007. godine SAD i Kanada počinju ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u ožujku, a završavaju s prvom nedjeljom u studenome

Bez obzira na protivnike, ljetno računanje vremena nesumnjivo ima i svoje dobre strane. Pokazalo se da se tada manje i rjeđe gleda televizija, a češće se boravi u prirodi i trči, hoda ili bavi sportom. Zbog duljeg dana ljudi mogu biti više biti na otvorenom i uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka. Također, mogli bi se i osjećati bolje nego inače jer će sunce sjati i u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što će povećati razinu serotonina, koji podiže raspoloženje.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 09:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d59545b473989dd08b464b/80
Foto: Ilustracija/Boris Kačan

Makarska dobiva novu turističku atrakciju - Burolinu

Bura i Burolina kreću u zajedničku akciju...
Uz zadarske turističke atrakcije Pozdrava suncu i Morske orgulje, i Makarska dobiva svoju. Nakon izgradnje lukobrana istočni dio makarske luke uskoro bi trebao dobiti - Burolinu.

Burolinom bi "upravljala" dobro poznata biokovska bura, javlja HRT. Time bi se u istočnoj luci regulirale prometne gužve te dobilo atraktivno arhitektonsko rješenje. Za Makarane je posebno važno da će se time zatvoriti promet na makarskoj rivi. Sastavni je to dio budućeg uređenja istočnog dijela makarske luke. Uz Burolinu, planirana je gradnja nove prometnice, podzemna garaža te sportsko igralište.

Nakon Pozdrava suncu i Morskih orgulja u Zadru, ovo je novi moderni arhitektonski zahvat akademika Nikole Bašića, kojim bi Makarska dobila još jednu turističku atrakciju.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 09:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d56055b4739806d38b45a1/80

Sat planete za Zemlju: I Split se gašenjem svjetala pridružuje akciji

I ove godine će se diljem Lijepe naše gasiti svjetla za "Sat za planetu Zemlju"

Grad Split će se i ove godine uključiti u akciju „Earth Hour“ 2017. – Sat za planet Zemlju, simboličnim gašenjem svjetala na južnom pročelju Dioklecijanove palače  25. ožujka, subota, u vremenu od 20:30 do 21:30 sati.

Pozivaju se građani Splita da se pridruže akciji u 20.30 sati gašenjem svjetala na sat vremena u svojim domaćinstvima.

Sat vremena za planet zemlju, u svijetu poznata kao Earth Hour, akcija je koju WWF (World Wildlife Fund for Nature) organizira desetu godinu zaredom, a od 2009. godine akciji se pridružila i Hrvatska. Akcija je evoluirala od inicijative jednog grada 2007. godine, u veliki globalni pokret u kojem je samo prošle godine sudjelovalo više od 7000 gradova iz više od 160 zemalja. Glavni cilj ove akcije je osvijestiti stanovnike planeta da moramo početi voditi računa o resursima koje trošimo.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 08:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .