Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5991fee2b9e03e53528b472f/80

15 mu je godina tek: Mladi Imoćanin Ivan Vujčić priprema svoju prvu knjigu

Ljubav prema povijesti i domovini potakla ga je na pisanje prve knjige.

Grad Imotski prepun je prirodnih ljepota, tradicije i baštine koje su u ovo vrijeme posebno vrijedne spomena. Osim toga, u Imotskom možemo pronaći ljude različitih životnih priča, kako onih starih tako i onih mladih. Nova nada Imotskog je 15-godišnji Ivan Vujčić, učenik prvog razreda jezične gimnazije u Imotskom koji sprema svoju prvu knjigu. Svi bi pomislili što pametno 15-godišnjak može napisati, ali riječ je o zahtjevnoj temi- Ivan u svojoj knjizi piše o neotkrivenim povijesnim detaljima u doba Jugoslavije, točnije bazira se na događaje 1945. godine- Bleiburg i Križni put. 

Kako se rodila tvoja ljubav prema povijesti?

U šestom razredu počeo sam se interesirati za povijest. Za to su zaslužni moji profesori povijesti koji su u meni probudili interes za povijest i traganje o neispričanim pričama kojih u našoj povijesti ima pregršt. Polako sam krenuo istraživati podatke, čitati knjige, dokumente i počeo prikupljati podatke.

O čemu se radi u tvojoj knjizi?

Moja knjiga bazira se na neotkrivenim detaljima povijesti, u doba Jugoslavije, točnije 1945. godine. Manji dio knjige bit će osvrt na Imotsku krajinu jer je u ovom području bio veliki broj žrtava i progonjenih, a ostatak knjige bit će općenito o događajima 1945. godine

Ivan je član hrvatskog društva povjesničara, ˝Dr. Rudolf Horvat˝, a upravo su oni prepoznali njegovu vrijednost.

Pokušao sam slati ono što sam pisao na puno adresa, ali nitko nije odgovarao. Odlučio sam se javiti povjesničarki Blanki Matković, koja također priprema knjigu o Imotskoj krajini u Drugom svjetskom ratu i poraću, a u knjizi će biti objavljeni dokumenti o svim selima Imotske krajine s podacima o političkoj situaciji. Promocija knjige očekuje se u listopadu.

Možeš li nam reći nešto više o HDP „Dr.Rudolf Horvat“?

-Rad ove druge neformalno je započeo prije 11 godina, odnosno u proljeće 2006. kada je povjesničarka Blanka Matković pokrenula samostalni istraživački projekt o manje poznatim događajima iz hrvatske povijesti. U jesen 2007. u radu joj se pridružio povjesničar Stipo Pilić. Od tada su zajednički istraživali u svim arhivima u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, a od 2008. do 2011./2012. radili su na projektu Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu “Ratni zločini počinjeni nad hrvatskim građanima potkraj i neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1944.-1946.)”. Rezultati njihovih istraživanja objavljeni su u većem broju knjiga i znanstvenih članaka među kojima je naročitu pažnju privukao onaj o poslijeratnom logoru Jasenovac. Fokus istraživanja naše udruge je na “kontroverznim” temama iz suvremene hrvatske povijest odnosno svima onima koje su iz političkih i ideoloških razloga dosada bile kontaminirane. Radi boljeg povezivanja s drugim osobama zainteresiranim za slične teme, u proljeće 2008. Blanka Matković i Stipo Pilić osnovali su udrugu Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” nazvanu po znamenitom hrvatskom povjesničaru i autoru knjige “Hrvatska na mučilištu” Rudolfu Horvatu. Svojim istraživanjima bavimo se u svoje slobodno vrijeme i o svom trošku. Članovi naše udruge su svojim dosadašnjim radom i zalaganjem dali ogroman doprinos razotkrivanju dosada skrivenih detalja iz moderne hrvatske povijest te su sudjelovali u objavljivanju preko 20 knjiga, 50-tak znanstvenih radova i većeg broja feljtona i novinskih tekstova o temama iz starije i novije hrvatske povijesti. Rezultate našeg rada redovito prezentiramo na našoj službenoj stranici www.croatiarediviva.com. Osim toga, u Hrvatskom tjedniku objavljujemo tekstove naših članova o Jasenovcu i lustraciji, a ranije ove godine objavljen je i dokument s popisom likvidiranih Imoćana iz Blankine knjige „Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije“ koju zainteresirani čitatelji mogu naručiti putem našeg email po cijeni od 150 kuna.

Predstavljanje i tisak Ivanove knjige, za koju još nije smislio naslov, očekuje se u prosincu. Knjiga će se sastojati od 150 stranica.

Što kaže tvoja generacija na tvoj poduhvat pisanja knjige?

Moja generacija me podržava, i vole čuti neku priču ili informaciju za koju nisu znali.

S obzirom da si jako mlad, a već pripremaš knjigu što s time želiš postići i za koga je knjiga namijenjena?

Knjiga je namijenjena za one koji bi htjeli znati više i biti informirani jer je povijest dio svih nas i smatram da budućnost nastaje od prošlosti. Želim mladim ljudima ukazati na važnost naše burne povijesti i na to da se moraju uključiti u istraživanja jer se još toga mora otkriti.

I za kraj, što želiš studirati?

Mislim da je to već jasno, povijest i arheologiju.

Ivan poziva sve one koji žele da financijskim sredstvima potpomognu izdanju njegove i knjige Blanke Matković.

Mladost i entuzijazam, sjaje u Ivanovim očima. Za jednog 15-godišnjaka može se zaključiti da ga čeka svjetla budućnost u onome što želi raditi.


Facebook komentari

hr Mon Aug 14 2017 21:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1855c4b9e03e490d8b456f/80

Sve manje hrvatskih građana drži “višak” novca kod kuće

Najveći dio novca koji se čuva “u čarapi” stiže vjerojatno od turizma

Prema tvrdnji predstavnika Hrvatske narodne banke, hrvatski građani oko dvije milijarde eura i dalje čuvaju kod kuće. Riječ je, naravno, o slobodnoj procjeni toga iznosa, jer je do točnog, službenog podatka o tome nemoguće doći.

Kako je Hrvatska jako euroizirana zemlja, što je vidljivo kada se prati stanje depozita u bankama koji su oko 80 posto u eurima, za pretpostaviti je da su i kućne zalihe “u čarapama” također u najvećoj mjeri u toj valuti. Iako, treba podsjetiti, podatci objavljeni krajem prošle godine govorili su da banke bilježe i rast kunske štednje u odnosu prema 2010. godini.

Kako nam je rekao ekonomski analitičar Ljubo Jurčić, u toj se procjeni u obzir uzimaju plaće, potrošnja u trgovinama, krediti plus stanje na računu, a razlika je, kaže, “u čarapi”. Treba uzeti u obzir i turizam, kao i doznake iz inozemstva. Naime, Hrvatska je i 2016. bila među zemljama EU s pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, koji je iznosio 245 milijuna eura, pokazalo je nedavno izvješće Eurostata. U Hrvtasku je stiglo 378 milijuna eura inozemnih doznaka, a iz Hrvatske u druge zemlje poslana su 133 milijuna eura. U 2015. taj je suficit iznosio čak 741 milijun eura. Većinu osobnih transfera pritom čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u matične zemlje., piše Glas Slavonije

Jurčić kaže kako se procjenama štednje, kako one u bankama tako i kućne, posljednji put bavio kada su se marke pretvarale u eure. “Ne znam je li to netko sada radio, ali te analize mogu biti dosta precizne. S tim što se to ne može raditi za jednu godinu, nego se gleda sve to, ukupan dohodak sive ekonomije i službene ekonomije minus potrošnja, krediti i štednja na računima u posljednjih deset godina. Najveći dio novca u kućnoj štednji stiže od turizma, najviše je toga naravno u Zagrebu, a u Slavoniji i Baranji vrlo malo, nešto od pšenice i stoke. No to je zanemarivo u odnosu prema drugim dijelovima zemlje, jer su u Slavoniji ostali prihodi maleni. I kako dolaze nove, mlađe generacije, manje se štedi kod kuće. 

Teško je to i čuvati od provale, a pljačkaši vide i znaju tko ima novca pa u takve kuće provaljuju”, rekao nam je Jurčić. Prema njegovim riječima, u krizi su brojni ljudi podigli novac iz banaka, tako da je 2008. i 2009. podignuto čak 800 milijuna eura, a nakon nje, kada se vidjelo da su banke opet sigurne i da neće propasti, vratilo se u njih i više od milijardu eura.

- Što znači da se tada u banke vratilo 200-300 milijuna eura više nego što je prije krize bilo u njima - kaže Jurčić, složivši se kako je držanje većih iznosa novca u kući, zvali to štednjom ili nekako drukčije, u svakom slučaju više navika seoskih domaćinstava i starijih generacija. Tako je danas taj procijenjeni iznos “u čarapama” manji od deset posto iznosa ukupne štednje u bankama.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 18:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a154d4ab9e03e3d098b459b/80

Pao novi rekord: Dragojević je rasprodao i drugi koncert

Nakon rasprodanog prvoga koncerta organizatori su počeli razmišljati o drugoj svirci. Nekoliko dana bilo je neizvjesno jer se čekala odluka Oliverovih doktora
Glazbenik je prvi koncert u Splitu 15. prosinca u Spaladium Areni rasprodao u roku osam sati. Drugi koncert, koji će biti dan poslije, rasprodao se još brže. 

Nakon rasprodanog prvoga koncerta Oliver Dragojević (69) i organizatori počeli su razmišljati o drugoj svirci. Nekoliko dana bilo je neizvjesno jer se čekala odluka Oliverovih doktora.

Dalmatinski pjevač se ne predaje te ga niti umor od terapija ne može zaustaviti da finalizira pripreme za koncert. Sa svojim pratećim bendom Dupini Oliver se redovito sastaje nedaleko splitskog kafića.

-  Dane provodim kod kuće gdje sviram i pjevam. Znate, ujutro ustanem, uzmem gitaru i počnem svirati, i tako po cijeli dan. Nije mi teško, gledam na to kao jednu vrstu rekreacije - rekao je i dodao da utjehu nalazi u pjesmama., piše 24sata.hr

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a183c4cb9e03e760a8b4687/80
Foto: Facebook

Napuštena kujica umrla od slomljenog srca

Psi prema novijim istraživanjima mogu odlučiti umrijeti kada proživljavaju tešku depresiju poput kujice Nube koja je prestala jesti i piti nakon što ju je vlasnik ostavio. Kujica Nube Viajera (u prijevodu Putujući Oblak) uginula je od, kao što veterinari vjeruju, slomljenog srca nakon što ju je vlasnik ostavio na aerodromu u Kolumbiji.
Bila je stara oko dvije godine, a prema njezinom ponašanju, iako nije imala ogrlicu, veterinari su zaključili da je doista imala vlasnika jer se nije ponašala kao lutalica. Ona je zadnja dva mjeseca života provela upravo tamo gdje ju je vlasnik ostavio - na aerodromu, gdje je prilazila putnicima i mirisala ih ne bi li našla svojeg čovjeka.

S vremenom, izgubila je volju za životom i počela je odbijati hranu i vodu. Zadnje dane svog života, prema riječima svjedoka, provela je sklupčana u kutu jer više nije mogla ni stajati. Svu hranu i vodu koju su joj nudili putnici i zaposlenici aerodroma jednostavno nije htjela. Naposljetku je prebačena u veterinarsku kliniku gdje je provela posljednjih 48 sati života.

Doktor Alejandro Sotomonte, koji je pokušavao izliječiti Nubu izjavio je kako je uvjeren da je uginula od slomljena srca zato što ju je vlasnik ostavio, prenosi Oddity Central. Prema njegovim riječima, bila je mlada i nije pokazivala nikakve znakove ozbiljne bolesti - osim depresije. Napomenuo je i kako nove studije pokazuju kako psi mogu odlučiti umrijeti kada proživljavaju tešku depresiju, što vjeruje i da je ovaj pas učinio., piše zdrava krava

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a180c5eb9e03e030b8b4617/80
Foto: D.N.

Splitska Glazbena škola Josipa Hatzea obilježava 90. obljetnicu

Glazbena škola Josipa Hatzea, utemeljena 1927. kao Gradska glazbena škola, osim u Splitu, odjele ima i u Trogiru, Kaštelima, Bolu, Supetru, Postirama, Hvaru, Starom Gradu, Jelsi te Visu

Splitska Glazbena škola Josipa Hatzea, najveća u Dalmaciji, u petak bogatim koncertnim programom obilježava 90. obljetnicu postojanja, a od iduće školske godine njezina bi se djelatnost, kako najavljuje ravnateljica Vesna Alebić, trebala proširiti i na odjel klasičnoga baleta.

Glazbena škola Josipa Hatzea, utemeljena 1927. kao Gradska glazbena škola, osim u Splitu, odjele ima i u Trogiru, Kaštelima, Bolu, Supetru, Postirama, Hvaru, Starom Gradu, Jelsi te Visu. Ukupno ima 950 učenika koje poučava 130 djelatnika.

Dugoročni je cilj škole, koja u Splitu djeluje na tri lokacije, preseliti se u veći prostor koji bi imao oko dvije tisuće kvadrata, a u planu je i otvaranje programa klasičnoga baleta, za što do kraja godine trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu kulture.

U Hrvatskoj postoje četiri nacionalne kazališne kuće s profesionalnim baletnim ansamblom, ali jedino u Splitu ne postoji mogućnost formalnoga obrazovanja za klasični balet, pa je plan Glazbene škole Josipa Hatzea od sljedeće godine otvoriti i program klasičnoga baleta, rekla je Alebić za Hinu.

- S kazalištem zaista imamo odličnu suradnju, kao i s direkcijom Baleta, imamo njihovu podršku, a za to je zainteresiran i ravnatelj Baleta Igor Kirov. Kazalište bi nam ustupilo prostor svog baletnog studija gdje bi naši učenici vježbali do eventualnog preseljenja u novi i veći prostor. - kaže Alebić.

Osim toga, želja škole je da njezin Puhački orkestar Hatze Brass2Go u budućnosti preraste u Gradsku glazbu Split.

U školi su, napominje Alebić, najpopularniji instrumenti gitara i klavir, a među učenicima starijega uzrasta i pjevanje, no kandidatima nastoje ponuditi sve simfonijske instrumente jer od njih "kreće budući orkestar" pa stoga, kaže Alebić, rade na promociji deficitarnih simfonijskih instrumenata.

U proteklim desetljećima kroz splitsku glazbenu školu prošli su mnogi ugledni glazbenici, ali i političari poput maestra Harija Zlodre, opernoga pjevača i prvaka berlinske opere Ante Jerkunice, pijanista Kemala Gekića, dekana zagrebačke Muzičke akademije Dalibora Cikojevića, ali i Olivera Dragojevića, Danijele Martinović, Tončija Huljića te gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je učio klarinet.

Škola danas obljetnicu obilježava bogatim programom pa su tako ujutro na koncertu u Muzeju grada nastupili solisti i ansambli, učenici Glazbene škole Josipa Hatzea te studenti Umjetničke akademije Sveučilišta Split.

Puhački orkestar Hatze Brass2Go u 18.30 sati izvest će Promenadni koncert tijekom kojega će svirati od crkve Gospe od Zdravlja do crkve Sv. Frane, a u 19.30 na velikoj pozornici HNK nastupit će Zbor i Gudački orkestar Glazbene škole pod ravnanjem Jure Bučevića, te solisti, nekadašnji učenici škole, a danas profesionalni glazbenici, te glazbenici koji su u posljednjim desetljećima obilježili kulturnu scenu grada Splita.

Na koncertu će nastupiti violinist Valter Lovričević, oboistica Sanja Milić, pijanisti Zoran Velić, Vesna Podrug i Jadranka Garin, bas Ante Jerkunica, violončelist Mihovil Karuza, saksofonist i skladatelj Gordan Tudor, fagotist Žarko Perišić, te klarinetist Željko Milić. Osim njih nastupit će i Simfonijski orkestar sastavljen od profesionalnih glazbenika, nekadašnjih učenika škole okupljenih posebno za taj koncert, pod ravnanjem Harija Zlodre.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 13:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .