Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585e49d11eea8f03898b45ac/80
Foto: Miroslav Lelas

"Izvore nekih božićnih običaja možda nikada nećemo posve razjasniti"

Omiljeni božićni običaji, koji dobrim dijelom doprinose osjećaju uzvišenosti blagdana, u značajnoj mjeri i dalje ostaju nejasni i nepoznati, a možda će takvi ostati zauvijek, smatraju stručnjaci

Kršćanski Božić i Nova godina, uvelike se poklapaju sa svetkovinama koje su oduvijek prakticirale prethodne vjere, a koje se poklapaju sa zimskim i ljetnom solsticijem odnosno kratkodnevnicom oko 21. prosinca i dugodnevnicom oko 21. lipnja.

No neki su običaji gotovo izgubili veze sa svojom izvornim pojavom.

Što je Badnjak?

O značenju imena Badnji dan ili Badnjak, i danas postoje različita mišljenja. Uobičajeno se smatra da mu naziv dolazi od starocrkvenoslavenskoga glagola "bdjeti", ili od glagola razbadriti se – "razbuditi se, biti budan". To je, prema literaturi, i izvor značenje naziva „vilija Božja“ koji se zadržao na sjevernom Jadranu.

Istaknuti ruski etnolozi Ivanov i Toparov smatraju da je Badnji dan staro vrijeme nasuprot novoga, Božića, a lingvist Radoslav Katičić misli da je Badnji dan “dno godine“, nakon kojeg se život obnavlja do početka ljeta. Po njemu, riječ badnjak mogla bi potjecati od sanskrtskog naziv za zmiju koja leži pod korijenom u dnu stabla života. Stablo života je bila slika svijeta za stare Slavene.

Zašto se koleda?

Jedan od najstarijih božićno-novogodišnjih običaja, kolede, koji se očituje u ophodnji čestitara, njihovom pjevanju i čestitanju, također nije zadobio opću suglasnost znanstvenika.

Riječ je o najstarijem sloju narodne kulture koji je kristijaniziran i koji se uspio održati prilagođavanjem i mijenama u povijesnom procesu, piše etnolog Ivan Lozica u jednom znanstvenom časopisu.

Etnolog Vitomir Belaj napinje da je važno za razumijevanje koleda to što su sudionici zimskih ophodnji nekada nosili maske. Maske su danas mahom povezane s pokladama na kraju zime, ali su ponegdje zadržane i oko ljetnog solsticija.

Izvorno značenje koleda s maskama je dolazak duša pokojnih predaka na novogodišnje slavlje, jer su stari Slaveni smatrali svoje mrtve dijelom svoje zajednice. Te bi duše privremeno utjelovile maske pripadnika momačkih družina koje sudjeluju u obredima.

Oni hodaju po selu i oponašaju hod vremena kroz godinu, ističe Belaj.

Ophodari su sa sobom nosili stablo, kod nas često hrast, koje je simboliziralo zajednicu svekolikog života, stablo svijeta (arbor mundi) oko kojeg se odvijaju sva mitska zbivanja, napominje Belaj.

Stablo se, ističe Katičić, sastoji od tri svijeta; suhog vrha tj. neba, zemlje i mokrog podzemlja, tj. njegovih žila, iz kojih obično istječe potok ili rijeka.

Ruska etnologinja Svetlana Tolstoj smatra da je upravo vrijeme solsticija dio kalendara u kojem su se najviše zadržale poganske forme svetkovina, te se „utopile“ u kršćanski poredak.

Što je ostalo?

Koledu, dakle, ne možemo reducirati na njezino "izvorno" stanje čak i kad bismo je znali posve rekonstruirati, jer bismo tako odbacili nataloženu tisućljetnu baštinu predaka, objašnjava Lozica i pokazuje kako su hrvatski rječnici bilježili postupno gubljenje značenja koleda.

Koleda sve više prestaje biti obred, a sve više postaje pjesma, i to prvo pjesma momaka, a potom "dječurlije". U Omišlju „koledvanja“ izjednačuju s dosađivanjima što govori o njezinu anakronizmu i odumiranju, objašnjava Lozica.

Zaborav slavenskih poganskih bogova bio je težak povijesni udarac promicateljima slavenstva i slavenskih nacionalnih identiteta, koji su se upinjali da ih rekonstruiraju u 19. i 20. stoljeću, ističe Lozica.  

Kolede rodile teatar

Premda su iščezle stvarne obredne uloge kolede, one su snažno utjecale na hrvatsko kazalište, odnosno ondje preselile svoje povijesno poslanje, a tako je još ranije bilo i s Grčkom.

Prvo put kolede nadahnule su antičku dramu, koja niče pod kultnim satirskim maskama iz koreutskog oplakivanja Dionizove muke i smrti te iz razuzdanog „komosa“, noćnog ophoda nakon gozbe u počast istome božanstvu, piše Lozica.

Istodobno, novovjekovno europsko i hrvatsko kazalište dva tisućljeća kasnije zapravo se ponovno gradi na srodnom temelju poklada, kalenda i koleda, kaže Lozica i još jednom se osvrće na brojne nejasnoće oko koleda i božićnih običaja:

„Bojim se da ćemo pouzdane odgovore na neka od tih pitanja znati tek 'ad Kalendas Graecas', ili - u kristijaniziranoj inačici - na Nigdarjevo“, zaključuje on.


Facebook komentari

hr Sat Dec 24 2016 11:11:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d3bc9fb4739841d08b458b/80
Foto: Pixabay

Današnja djeca ove stvari više nikada neće raditi

Ovo je (sjetna) lista stvari koje naša djeca nikada neće raditi
U naletu nostalgije često se znamo sjetiti djetinjstva i svega što je obilježilo naše odrastanje. To su uglavnom bile stvari koje današnji klinci više ne poznaju i situacije u kojima se nikada neće naći. Ovo je (sjetna) lista stvari koje naša djeca nikada neće raditi. - piše Zadovoljna.hr

Današnji klinci nikada neće: 

1. ... brinuti oko propuštanja omiljene TV serije. 
Zahvaljujući raznim online servisima za gledanje serija, svaka epizoda sada im je nadohvat ruke kad god to požele. Nikada neće tražiti reprize u TV programu i žalovati kad shvate da su i nju propustili.

2. ... posuđivati filmove u videoteci. Današnja djeca ostat će zakinuta za iskustvo posuđivanja VHS kazeta koje je uključivalo višemjesečno iščekivanje novih filmova, listu čekanja za hitove i obavezno premotavanje kazete prije vraćanja.

3. ... nazvati mamu s telefonske govornice. Treba im prijevoz nakon izlaska? Mobitel je u ruci, a mama i auto samo jedan poziv dalje. Žicanje telefonske kartice za jedan poziv njima je nepoznanica. 

4. ... voziti bicikl bez kacige. Razbijene glave i ožiljci na čelu sada su prošlost zahvaljujući kacigama.

5. ... igrati se u 'opasnim' parkićima. Nema više razderanih koljena i dlanova. Beton je odavno zamijenila mekana playtop podloga , a naše stare penjalice sada su modernizirane i pretvorene u 'sigurne' sprave.

6. ... pisati krasopisom. Rukopis se drastično mijenja sa svakom novom generacijom i umjetnost lijepog pisanja polako nestaje.

7. ... svojoj simpatiji snimiti kazetu s ljubavnim pjesmama. 
Njih su zamijenile playliste koje djeca naprave za dvije minute. Mi smo danima radili svoje kompliacije, na radiju čekali omiljene pjesme kako bi ih snimili i umirali od tuge kada nam je voditelj 'uletio' na kraj pjesme sa svojom pričom.

8. ... koristiti enciklopedije za svoje referate. Umjesto odlaska u knjižnicu i višesatnog pretraživanja enciklopedija koje se nisu smjele iznositi van, djeca danas upale kompjutere i pohrle na online enciklopedije.

9. ... pisati na pisaćoj mašini. Ručno štampanje teksta je prošlost. Osobna računala potpuno su istisnula pisaće mašine koje su bile nezaobilazni dodatak svakog ureda.

"'Današnja djeca ostat će zakinuta za iskustvo posuđivanja VHS kazeta u videoteci. '"

10. ... koristiti telefon s brojčanikom. Zar uopće postoji telefon bez touchscreena, vjerojatno bi se zapitala sva današnja djeca. Da, postoji, negdje u podrumu vašeg doma i u arhivu muzeja.

11. ... koristiti papirnate zemljopisne karte. Od malih nogu navikli su na GPS i Google Maps pa se neće snalaziti ako im damo zemljovid u ruke.

12. ... piti vodu iz crijeva za zalijevanje vrta. Omiljeno (i jedino) osvježenje tijekom vrućih ljetnih dana nekada je bila upravo hladna voda koju smo halapljivo ispijali iz crijeva. Danas je omiljeno osvježenje klima uređaj i šaka leda u čaši soka.

13. ... igrati se s pikulama. Pikule, špekule, klikeri, kako god. Predivne male šarene kuglice obilježile su naša djetinjstva koja smo proveli kopajući rupe po parkovima i slažući prepreke za pikulanje.

14. ... fotografirati s analognim fotoaparatom. Digitalizacija je sve promijenila i djeci je normalno da fotografiju vide par sekundi nakon njezinog nastanka. Zatim su obično nezadovoljni viđenim pa ju izbrišu i ponovno se slikaju. Mi smo danima čekali razvijanje fotografija i imamo albume pune fotografija kojih se sramimo.

15. ... prozor na automobilu spustiti ručicom. Sada su tu tipke, daljinski ključevi i upravljači jer se tko se još želi 'umarati' vrćenjem ručice

16. ... satima lutati sa svojom škvadrom. Današnji klinci ne mogu 'pošteno' odlutati ili se kratko izgubiti s ekipom. Mama i tata zovu na mobitel svakih pola sata kako bi provjerili gdje su i kada stižu doma.

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 13:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bbca45b47398619f8b459e/80
Foto: Pixabay

Kako preživjeti dan nakon neprospavane noći?

Pomoću ovih jednostavnih trikova se razbudite i prebrodite dan dok ne dobijete novu priliku za san
Ako vam se dogodilo da dugo u noć niste mogli zaspati i(li) ste se tijekom noći budili bezbroj puta, vjerojatno će vam se to “naplatiti“ tijekom dana napadom umora i padom koncentracije. Možete to preduhitriti na vrijeme pomoću jednostavnih trikova da se razbudite i prebrodite dan dok ne dobijete novu priliku za san.- piše Zadovoljna.hr

1. Ustanite bez odgađanja

Odugovlačenje s izlaskom iz kreveta neće vam puno pomoći ako vas čekaju dnevne obaveze. Bolje je odmah ustati kako biste imali dovoljno vremena da razbudite svoje tijelo. Podignite rolete, razgrnite zavjese, otvorite prozor – pustite u sobu svjež zrak i sunčevu svjetlost.

2. Doručkujte

Odmah na početku dana ključno je da organizam dobije dovoljno “goriva“. Doručak pokreće metabolizam, pa ćete biti aktivniji i mentalno i tjelesno. Slobodno si priuštite hranjiv obrok (npr. kašu s voćem ili mlijekom, jaja sa šunkom, integralne sendviče, sir ili jogurt), ali izbjegavajte šećer jer samo privremeno diže energiju, a par sati nakon toga uslijedit će “pad“.

3. Ne pretjerujte s kavom

Kava vam ujutro može pomoći da se razbudite, ali ispijanje šalice za šalicom tijekom dana neće povećati budnost nego biste, štoviše, mogli postati još umorniji. Bolji izbor su biljni čajevi, svježe iscijeđeni voćni sokovi i voda – s dovoljno tekućine bit ćete manje pospani.

4. Važne obaveze odradite prijepodne

Ako ste imali lošu noć, najvjerojatnije ćete do popodneva biti ozbiljno umorni. Stoga pokušajte sve važne obaveze i poslove obaviti ujutro ili barem u prvom dijelu dana, a manje zahtjevne stvari ostavite za popodne i navečer.

5. Pokrenite se

Na poslu nemojte samo “vegetirati“ nego hodajte kad god je moguće. Ne zaboravite piti vodu koja ne samo da osvježava organizam nego može spriječiti glavobolju. Po mogućnosti izađite na svjež zrak u 20-minutnu šetnju.

6. Opušteno u sljedeću noć

Navečer nemojte pod svaku cijenu pokušavati nadoknaditi gubitak sna iz prethodne noći. Nastojte otići u krevet na vrijeme, ne opterećujući se sumnjom da se možda opet nećete dobro naspavati. Jednostavno pustite da san dođe bez velikih očekivanja.


Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 13:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d39511b47398d8cc8b463e/80
Foto: YURI ELKAIM

Ljudi ne znaju što ih čini sretnima

Nitko ne podučava gdje pronaći kreativnost i energiju

Većina ljudi nema pojma o tome što ih čini sretnima, čak i ako za srećom žude, tvrdi znanstvenik Karlheinz Ruckriegel sa sveučilišta u Nuernbergu. 

 Iako predaje političku ekonomiju, profesor Ruckriegel bavi se i interdisciplinarnim istraživanjem sreće i tvrdi da mnogi ljudi ne znaju "što čini dobrobit ili odakle da ju počnu tražiti".
"To nas nitko ne uči", kaže. "U školi nam govore da učimo kao mravi, ali nitko ne govori što je ono važno u životu, ono što će učiniti da se osjećamo dobro". 

"Nitko ne podučava gdje pronaći kreativnost i energiju", objašnjava.

Ali sada se pomalo u škole uvode programi koji to omogućuju.

"Na Novom Zelandu su neke škole revidirale kurikulume temeljem novih rezultata s polja istraživanja sreće", rekao je Ruckriegel. 

Po njemu, stvar je jednostavna. Osoba je sretna ako se često tako osjeća i općenito je zadovoljna svojim životom. 

Čimbenici sreće uključuju zadovoljavajuće društvene odnose, zdravlje i dobrovoljne slobodne aktivnosti.

"Do sreće je teže doći ako ljudi žude za novcem, ljepotom i slavom", zaključio je. 

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 10:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d2cd7ab4739837cd8b45e7/80
Foto: D.N.

Jeste li za škampe na buzaru?: Ovaj recept će vas oboriti s nogu

Ako obožavate morske delicije, ovaj recept je idealan za vas
Nemate pojma što sutra skuhati? Ako obožavate morske delicije, ovaj recept je idealan za vas. Donosimo vam ga u nastavku te vam želimo dobar tek!

SASTOJCI: 

1kg škampa 
1dl maslinovog ulja 
10-15 dg rajčice 
3-4 česma bijelog luka 
vezica peršina 
2 velike žlice krušnih mrvica 
2-3 dl bijelog vina sol, papar, vegeta

PRIPREMA: U veću i širu posudu dodati maslinovo ulje. Na zagrijano ulje staviti češnjak,peršin i krušne mrvice. Svijetlo popržiti,te dodati škampe i lagano ih mješajući dinstati. 

Posoliti, popapriti, povegetiti,te zalitii sokom od rajčice i bijelim vinom..  Kuhati 10-15 minuta poklopljeno na laganoj vatri.  Poslužiti i po želj posuti sjeckanim peršinom. 
Dobar tek!

Facebook komentari

hr Wed Mar 22 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .