Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585e49d11eea8f03898b45ac/80
Foto: Miroslav Lelas

"Izvore nekih božićnih običaja možda nikada nećemo posve razjasniti"

Omiljeni božićni običaji, koji dobrim dijelom doprinose osjećaju uzvišenosti blagdana, u značajnoj mjeri i dalje ostaju nejasni i nepoznati, a možda će takvi ostati zauvijek, smatraju stručnjaci

Kršćanski Božić i Nova godina, uvelike se poklapaju sa svetkovinama koje su oduvijek prakticirale prethodne vjere, a koje se poklapaju sa zimskim i ljetnom solsticijem odnosno kratkodnevnicom oko 21. prosinca i dugodnevnicom oko 21. lipnja.

No neki su običaji gotovo izgubili veze sa svojom izvornim pojavom.

Što je Badnjak?

O značenju imena Badnji dan ili Badnjak, i danas postoje različita mišljenja. Uobičajeno se smatra da mu naziv dolazi od starocrkvenoslavenskoga glagola "bdjeti", ili od glagola razbadriti se – "razbuditi se, biti budan". To je, prema literaturi, i izvor značenje naziva „vilija Božja“ koji se zadržao na sjevernom Jadranu.

Istaknuti ruski etnolozi Ivanov i Toparov smatraju da je Badnji dan staro vrijeme nasuprot novoga, Božića, a lingvist Radoslav Katičić misli da je Badnji dan “dno godine“, nakon kojeg se život obnavlja do početka ljeta. Po njemu, riječ badnjak mogla bi potjecati od sanskrtskog naziv za zmiju koja leži pod korijenom u dnu stabla života. Stablo života je bila slika svijeta za stare Slavene.

Zašto se koleda?

Jedan od najstarijih božićno-novogodišnjih običaja, kolede, koji se očituje u ophodnji čestitara, njihovom pjevanju i čestitanju, također nije zadobio opću suglasnost znanstvenika.

Riječ je o najstarijem sloju narodne kulture koji je kristijaniziran i koji se uspio održati prilagođavanjem i mijenama u povijesnom procesu, piše etnolog Ivan Lozica u jednom znanstvenom časopisu.

Etnolog Vitomir Belaj napinje da je važno za razumijevanje koleda to što su sudionici zimskih ophodnji nekada nosili maske. Maske su danas mahom povezane s pokladama na kraju zime, ali su ponegdje zadržane i oko ljetnog solsticija.

Izvorno značenje koleda s maskama je dolazak duša pokojnih predaka na novogodišnje slavlje, jer su stari Slaveni smatrali svoje mrtve dijelom svoje zajednice. Te bi duše privremeno utjelovile maske pripadnika momačkih družina koje sudjeluju u obredima.

Oni hodaju po selu i oponašaju hod vremena kroz godinu, ističe Belaj.

Ophodari su sa sobom nosili stablo, kod nas često hrast, koje je simboliziralo zajednicu svekolikog života, stablo svijeta (arbor mundi) oko kojeg se odvijaju sva mitska zbivanja, napominje Belaj.

Stablo se, ističe Katičić, sastoji od tri svijeta; suhog vrha tj. neba, zemlje i mokrog podzemlja, tj. njegovih žila, iz kojih obično istječe potok ili rijeka.

Ruska etnologinja Svetlana Tolstoj smatra da je upravo vrijeme solsticija dio kalendara u kojem su se najviše zadržale poganske forme svetkovina, te se „utopile“ u kršćanski poredak.

Što je ostalo?

Koledu, dakle, ne možemo reducirati na njezino "izvorno" stanje čak i kad bismo je znali posve rekonstruirati, jer bismo tako odbacili nataloženu tisućljetnu baštinu predaka, objašnjava Lozica i pokazuje kako su hrvatski rječnici bilježili postupno gubljenje značenja koleda.

Koleda sve više prestaje biti obred, a sve više postaje pjesma, i to prvo pjesma momaka, a potom "dječurlije". U Omišlju „koledvanja“ izjednačuju s dosađivanjima što govori o njezinu anakronizmu i odumiranju, objašnjava Lozica.

Zaborav slavenskih poganskih bogova bio je težak povijesni udarac promicateljima slavenstva i slavenskih nacionalnih identiteta, koji su se upinjali da ih rekonstruiraju u 19. i 20. stoljeću, ističe Lozica.  

Kolede rodile teatar

Premda su iščezle stvarne obredne uloge kolede, one su snažno utjecale na hrvatsko kazalište, odnosno ondje preselile svoje povijesno poslanje, a tako je još ranije bilo i s Grčkom.

Prvo put kolede nadahnule su antičku dramu, koja niče pod kultnim satirskim maskama iz koreutskog oplakivanja Dionizove muke i smrti te iz razuzdanog „komosa“, noćnog ophoda nakon gozbe u počast istome božanstvu, piše Lozica.

Istodobno, novovjekovno europsko i hrvatsko kazalište dva tisućljeća kasnije zapravo se ponovno gradi na srodnom temelju poklada, kalenda i koleda, kaže Lozica i još jednom se osvrće na brojne nejasnoće oko koleda i božićnih običaja:

„Bojim se da ćemo pouzdane odgovore na neka od tih pitanja znati tek 'ad Kalendas Graecas', ili - u kristijaniziranoj inačici - na Nigdarjevo“, zaključuje on.


Facebook komentari

hr Sat Dec 24 2016 11:11:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/587cf2f71eea8f3c028b462c/80

Teško utonete u san? Ovih 5 napitaka pomoć će vam zaspati!

Kofeinski napici i alkohol neprijatelji su sna i u večernjim satima najbolje ih je izbjegavati. Kao protuteža, postoji niz napitaka koji djeluju upravo suprotno, opuštaju i pomažu ti utonuti u san.

1. Toplo mlijeko je drevni napitak za liječenje nesanice. Tajna leži u činjenici da mlijeko sadrži aminokiselinu triptofan koja se u tijelu transformira u hormon serotonin, nužan za dobar san.

2. Smoothie od banane, smiksajte jednu manju bananu, šalicu zobenog mlijeka i čajne žličice meda osigurat će magnezij, kalij i ponešto vitamina B skupine koji će doprinijeti sveukupnom opuštanju.

3. Čaj od matičnjaka se zbog svog umirujućeg djelovanja koristi kao pomoć pri nesanici već stotinama godina.

4. Sok od višanja je pravi adut protiv nesanice budući da predstavlja najznačajniji prehrambeni izvor melatonina. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of MedicinalFood uzimanje 250 mililitara soka od višnje ujutro i navečer tijekom 2 tjedna značajno je smanjilo intenzitet nesanice u odnosu na kontrolnu skupinu.

5. Čaj od kamilice i lavande ima arome koje će te sigurno opustiti. Zanimljivo je da istraživanja pokazuju da već sam miris lavande umiruje i čak djeluje sedativno. Ako želiš vratiti vitalnost, saznaj kako ti bijeli čaj u tome može pomoći, prenosi N1.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 21:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/587d147e1eea8ff6ff8b4678/80
Foto: samhacker.com

Ovo je najčešća lozinka na računalu

Kompanija "Keeper" otkrila je, nakon analize 10 milijuna internetskih računa širom svijeta, da je najpopularnija lozinka ona koja se najlakše pamti - "123456"

Iz "Keepera" dodaju da je riječ o "najnesigurnijoj lozinci", koja se istovremeno najviše koristila u 2016. godini.

Druga najpopularnija lozinka je "123456789", zatim "qwerty". Na četvrtom mjestu najviše se koristi "12345678", a na petom "111111". Među najkorištenijim šiframa su i riječi "password" (lozinka) i "google".

- Ovo su zapanjujuće činjenice budući da smo pod stalnom prijetnjom od hakerskih napada, koji lozinke mogu dekodirati u sekudi. Internetski operateri koji dozvoljavaju ovako nesigurne lozinke ili su bezobzirni ili lijeni. Većina lozinki u sebi ima najmanje šest znakova, što je vrlo nesigurno - navodi se u priopćenju "Keepera".

Stručnjaci procjenjuju da 60 posto ljudi u svijetu koristi jednu lozinku za više računa, uključujući i lozinke za mobilne telefone, PIN-ove na karticama, šifre za emailove, društvene mreže, internetsko bankarstvo i drugo.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 20:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/587d0ad11eea8f2b068b456d/80
Foto: Promo fotografije

Splitski slavuj Lovre Lučin snimio spot za pjesmu "Samo da znaš"

Pjesma je već rado emitirana na mnogim hrvatskim radio postajama, a ovim spotom je i vizualizirana
Snimljen je spot za pjesmu "Samo da znaš" koju će na Zagrebačkom festivalu 27. siječnja otpjevati mladi splitski pjevač Lovre Lučin.
Spot autorski potpisuju Sina Jakelić i Karlo Ljubica.

Talentirani Lovre prvi put nastupa na Zagrebačkom festivalu, te sa skladateljem i producentom Tomislavom Mrduljašem započinje suradnju u želji pronalaženja glazbenog puta na kojem će dati ono najbolje od sebe.
Pjesma je već rado emitirana na mnogim hrvatskim radio postajama, a ovim spotom je i vizualizirana, te možete pogledati kako to mladi splitski pjevač uz zanimljivu režiju izvodi...


Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 19:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/587cc4a61eea8f39038b457d/80
Foto: Dalmacija News

Zbog bokala vina: Thompson "reklamira" vrhunsko suho vino

Naši čitatelji iz Kupresa su nam poslali fotografiju vina sa zanimljivom etiketom
Zanimljivu etiketu ima vino Blatina, proizvođača "Odak vinogradarstvo i podrumarstvo". Očekivali biste možda kakav grozd ili nešto slično, ali sigurno ne sliku Marka Perkovića Thompsona! E, pa upravo njegovo lice krasi etiketu vina koje se može pronaći u marketu na Kupresu. 

Iznad Thompsonove glave još piše "Ekskluzivno punjenje za caffe bar Čapljina". Treba li uopće spominjati da je na vinu slika Thompsona iz mladih dana, dok je pjevao "Nećete u Čavoglave, niste ni prijeeeee"!? 

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 14:04:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .