Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585e49d11eea8f03898b45ac/80
Foto: Miroslav Lelas

"Izvore nekih božićnih običaja možda nikada nećemo posve razjasniti"

Omiljeni božićni običaji, koji dobrim dijelom doprinose osjećaju uzvišenosti blagdana, u značajnoj mjeri i dalje ostaju nejasni i nepoznati, a možda će takvi ostati zauvijek, smatraju stručnjaci

Kršćanski Božić i Nova godina, uvelike se poklapaju sa svetkovinama koje su oduvijek prakticirale prethodne vjere, a koje se poklapaju sa zimskim i ljetnom solsticijem odnosno kratkodnevnicom oko 21. prosinca i dugodnevnicom oko 21. lipnja.

No neki su običaji gotovo izgubili veze sa svojom izvornim pojavom.

Što je Badnjak?

O značenju imena Badnji dan ili Badnjak, i danas postoje različita mišljenja. Uobičajeno se smatra da mu naziv dolazi od starocrkvenoslavenskoga glagola "bdjeti", ili od glagola razbadriti se – "razbuditi se, biti budan". To je, prema literaturi, i izvor značenje naziva „vilija Božja“ koji se zadržao na sjevernom Jadranu.

Istaknuti ruski etnolozi Ivanov i Toparov smatraju da je Badnji dan staro vrijeme nasuprot novoga, Božića, a lingvist Radoslav Katičić misli da je Badnji dan “dno godine“, nakon kojeg se život obnavlja do početka ljeta. Po njemu, riječ badnjak mogla bi potjecati od sanskrtskog naziv za zmiju koja leži pod korijenom u dnu stabla života. Stablo života je bila slika svijeta za stare Slavene.

Zašto se koleda?

Jedan od najstarijih božićno-novogodišnjih običaja, kolede, koji se očituje u ophodnji čestitara, njihovom pjevanju i čestitanju, također nije zadobio opću suglasnost znanstvenika.

Riječ je o najstarijem sloju narodne kulture koji je kristijaniziran i koji se uspio održati prilagođavanjem i mijenama u povijesnom procesu, piše etnolog Ivan Lozica u jednom znanstvenom časopisu.

Etnolog Vitomir Belaj napinje da je važno za razumijevanje koleda to što su sudionici zimskih ophodnji nekada nosili maske. Maske su danas mahom povezane s pokladama na kraju zime, ali su ponegdje zadržane i oko ljetnog solsticija.

Izvorno značenje koleda s maskama je dolazak duša pokojnih predaka na novogodišnje slavlje, jer su stari Slaveni smatrali svoje mrtve dijelom svoje zajednice. Te bi duše privremeno utjelovile maske pripadnika momačkih družina koje sudjeluju u obredima.

Oni hodaju po selu i oponašaju hod vremena kroz godinu, ističe Belaj.

Ophodari su sa sobom nosili stablo, kod nas često hrast, koje je simboliziralo zajednicu svekolikog života, stablo svijeta (arbor mundi) oko kojeg se odvijaju sva mitska zbivanja, napominje Belaj.

Stablo se, ističe Katičić, sastoji od tri svijeta; suhog vrha tj. neba, zemlje i mokrog podzemlja, tj. njegovih žila, iz kojih obično istječe potok ili rijeka.

Ruska etnologinja Svetlana Tolstoj smatra da je upravo vrijeme solsticija dio kalendara u kojem su se najviše zadržale poganske forme svetkovina, te se „utopile“ u kršćanski poredak.

Što je ostalo?

Koledu, dakle, ne možemo reducirati na njezino "izvorno" stanje čak i kad bismo je znali posve rekonstruirati, jer bismo tako odbacili nataloženu tisućljetnu baštinu predaka, objašnjava Lozica i pokazuje kako su hrvatski rječnici bilježili postupno gubljenje značenja koleda.

Koleda sve više prestaje biti obred, a sve više postaje pjesma, i to prvo pjesma momaka, a potom "dječurlije". U Omišlju „koledvanja“ izjednačuju s dosađivanjima što govori o njezinu anakronizmu i odumiranju, objašnjava Lozica.

Zaborav slavenskih poganskih bogova bio je težak povijesni udarac promicateljima slavenstva i slavenskih nacionalnih identiteta, koji su se upinjali da ih rekonstruiraju u 19. i 20. stoljeću, ističe Lozica.  

Kolede rodile teatar

Premda su iščezle stvarne obredne uloge kolede, one su snažno utjecale na hrvatsko kazalište, odnosno ondje preselile svoje povijesno poslanje, a tako je još ranije bilo i s Grčkom.

Prvo put kolede nadahnule su antičku dramu, koja niče pod kultnim satirskim maskama iz koreutskog oplakivanja Dionizove muke i smrti te iz razuzdanog „komosa“, noćnog ophoda nakon gozbe u počast istome božanstvu, piše Lozica.

Istodobno, novovjekovno europsko i hrvatsko kazalište dva tisućljeća kasnije zapravo se ponovno gradi na srodnom temelju poklada, kalenda i koleda, kaže Lozica i još jednom se osvrće na brojne nejasnoće oko koleda i božićnih običaja:

„Bojim se da ćemo pouzdane odgovore na neka od tih pitanja znati tek 'ad Kalendas Graecas', ili - u kristijaniziranoj inačici - na Nigdarjevo“, zaključuje on.


Facebook komentari

hr Sat Dec 24 2016 11:11:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e8e4cfb47398a50a8b45d0/80
Foto: Screenshot YouTube

5 filmova koje biste trebali pogledati

Dobar film se uvijek isplati pogledati
Sigurno svatko od vas kad ne zna kako bi iskoristio vrijeme ponekad odlučili pogledati zanimljiv film. Nije lako odabrati kvalitetan film pa često tražimo preporuke od prijatelja ili na internetu. Ovaj put po našem skromnom mišljenju odabrali smo pet filmova koji su obilježili filmsku industriju i svakako su vrijedni gledanja. Rangiranje nije od najboljeg prema najgorem, već kako bi izgledalo preglednije. Nadamo se da ćete uživati u nekom, ako ih već niste sve pogledali.

1. MIRIS ŽENE (1992)
Izvrsna filmska drama redatelja Martina Bresta s Al Pacinom i Chrisom O'Donellom u glavnim ulogama. Sedamnaestogodišnji Charlie Simms (C.O'D) kako bi zaradio novac javio se na oglas da čuva ogorčenog i slijepog pukovnika Franka Slidea (A.P) na Dan zahvalnosti. Njihov odnos je kompliciran zbog Frankove čangrizavosti i nezadovoljstva životom. Unatoč tome, skupa odlaze na put u New York gdje Charlie otkrije da Frank želi počiniti samoubojstvo. Pukovnik Slade održat će nekoliko lekcija mladom Charliju, a na kraju će ga i spasiti od njegovih školskih problema. Al Pacino osvojio je Oscara za najboljeg glumca, a film je bio nominiran za najbolji film, adaptirani scenarij i režiju. 
 
2. TKO PJEVA ZLO NE MISLI  (1970)
Jedan od najpopularnijih i najgledanijih filmova hrvatske kinematografije, redatelja Kreše Golika. Tko pjeva zlo ne misli film je romantičnog karaktera i kultnih zagrebačkih likova. Gospodin Fulir (Relja Bašić) s kavalirskim manirima i elegancijom izjavljuje ljubav privlačnoj Ani Šafranek (Mirjana Bohanec) koja je nezadovoljna sa svojim brakom. Njezina sestra Mina (Mia Oremović), zagledala se u gospodina Fulira što Ani nikako nije drago. Film je prepoznatljiv po pjesmama kao što su: Zar ne znaš?, Za jedan časak radosti... Društvo hrvatskih kritičara proglasio je Tko pjeva zlo ne misli najboljim hrvatskim filmom svih vremena. 


3.  GREBEN SPAŠENIH (2016)
Film redatelja Mela Gibsona snimljen prema istinitoj priči o američkom vojniku Desmondu Dossu. Glavni junak ovog filma Desmond Doss (Andrew Garfield) odlučio je otići u rat, ali pod uvjetom da ne uzima pušku u ruke. Njegova vjera nije mu dozvoljavala da ubija i ima oružje u rukama već da spašava ljude. Spasio je mnoge živote brz da je ispalio i jedan metak. Ovaj inspirativan film osvojio je Oscara za najbolju montažu i mikasanje zvuka.



4. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (2016)
Ovaj film neobična je priča o četvero ljudi koji žive u istoj zgradi i razlikuju se po nacionalnosti, vjeri, imovinskom statusu i seksualno oprijedjeljenju. To je ljubavna priča o mržnji prožeta dramskim i komičnim situacijama . Glavna poruka filma je da budemo drugačiji i prihvaćamo svoje i tuđe različitosti. Redatelj filma je Rajko Grlić, a u glavnim ulogama su: Ksenija Marinković, Dejan Aćimović, Božidar Smiljanić i Nebojša Glogovac


5. Malèna (2000)
Talijanski film redatelja Giuseppea Tornatorea s Monicom Bellucci u glavnoj ulozi. Radnja filma smještena je u sicilijanskom gradiću za vrijeme drugog svjetskog rata. Muž od 
Malène (M.B) odlazi u vojsku, a zbog njene ljepote na stalnoj je meti muškaraca i ljubomornih žena. Film je ispričan iz perspektive 13-godišnjeg dječaka koji je zaljubljen u nju i prati svaki njen korak. Prekrasna glazba Ennia Morriconea upotpunjuje film. 

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 15:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/55c1e433e40595b5028b51c2/80

Svi je radimo! Greška kojom uništavamo kupaće kostime

Pronaći savršeni kupaći kostim nije lak zadatak, a kada nađete onaj s kojim ste zadovoljni poželjno je učiniti sve kako biste mu produljili rok trajanja
Ne prebacujte mokri kupaći kostim preko štrika, ograda i drugih mjesta izloženih direktnom suncu jer ovaj postupak razvlači tkaninu kupaćeg kostima i skraćuje mu rok trajanja, piše zadovoljna.hr.

Najbolji način da održite svoj kupaći kostim postojanim jest da ga operite s nježnim deterdžentom te posušite na ravnoj površini. 

ŠTO VAM JE POTREBNO

Nježan deterdžent ili dječji šampon i čist suh ručnik.

ŠTO TREBATE NAPRAVITI? 
1. Nježno nasapunajte kupaći kostim s deterdžentom ili dječjim šamponom pa vodom isperite sav klor, znoj ili morsku vodu iz njega. 

2. Položite čist kupaći kostim na ručnik na neku ravnu površinu i smotajte ga. Odmotajte ručnik i ostavite kupaći kostim da se suši. 

3. Izbjegavajte izlaganje kupaćeg kostima direktnim sunčevim zrakama koje mogu oštetiti tkaninu, već ga stavite na neko mjesto u hladovinu. 

ZAŠTO PALI OVAJ TRIK? 
Motanje u ručniku upiti će višak tekućine iz kupaćeg kostima, a sušenje na ravnoj površini spriječit će rastezanje tkanine. Najbolje je pustiti da se kupaći kostim suši na ravnoj površini kako bi zadržao svoj oblik što je dulje moguće.

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 08:46:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5950acc8b9e03e59318b45df/80

Temperatura na kojoj morate držati klima uređaj ako želite trošiti manje struje

Klima uređaji ovih dana rade punom snagom, a pri tome je bitno znati kako koristiti klima uređaj s maksimalnom štednjom električne energije. Štedite li zaista struju isključivanjem klima uređaja kada vas nema kod kuće ili je bolje ostaviti klimu da radi na istoj temperaturi cijeli dan?
Pretjerano trošenje električne energije ne samo da više košta, nego i uzrokuje veće izgaranje ugljena i drugih fosilnih goriva što pridonosi globalnim klimatskim promjenama. Zbog toga je važno znati na koji je način najbolje koristiti klima uređaj kako bi se maksimalno uštedjela električna energija, piše zadovoljna.hr.

Možda se čini kao nepotrebna potrošnja električne energije kada palite i gasite klima uređaj, ali na taj način zapravo ćete uštedjeti popriličnu količinu novaca, a klima uređaj na taj će način i bolje raditi. Naime, sistem za rashlađivanje prostora najučinkovitiji je kada radi punom brzinom, nego kada radi u kraćim periodima manjom brzinom kako bi se održala konstantna temperatura cijeli dan. Osim toga, kada klima uređaj radi punom brzinom bolje će i otjerati vlagu iz vašeg doma. 

Električnu energiju možete uštedjeti i ako termostat na klima uređaju podesite na višu temperaturu (razlika između temperature u prostoriji i vanjske temperature ne bi smjela biti veća od 7 do 10 stupnjeva). Prema nekim podacima, klima uređaj troši 3 do 5 posto manje energije sa svakim stupnjem više na termostatu. Za maksimalnu uštedu energije, klima uređaj ostavite da radi na 26 ili više stupnjeva Celzijevih dok vas nema kod kuće. 

Donosimo još 4 načina da se istovremeno rashladite i uštedite energiju koristeći klima uređaj:

1. Kupite klima uređaj s podesivim termostatom. Na taj način moći ćete podesiti temperaturu kakvu želite imati u prostoriji i kada se vratite kući prostorija će već biti ugodno rashlađena. Kupite termostat koji paše i sustavu hlađenja i sustavu grijanja. Noviji modeli klima uređaja imaju i mjerač vremena i termostat.

2. Kupite stropni ventilator 
Ventilator možda neće rashladiti prostoriju, ali ćete se zbog strujanja zraka osjećati ugodnije i kada je u prostoriji viša temperatura. Na taj način termostat na klima uređaju moći ćete namjestiti na višu temperaturu i tako trošiti manje energije, a opet se rashladiti. Međutim, s obzirom na to da ventilator ne snižava temperaturu u sobi nema smisla ostavljati ga upaljenog dok vas nema kod kuće jer ćete tako samo bespotrebno trošiti struju. 

3. Posadite grmlje
Veliko grmlje koje stvara sjenu posađeno s južne i zapadne strane vaše kuće smanjit će akumuliranje vrućine tijekom dana. 

4. Stvorite propuh
Najlakši način kao rashladiti prostoriju je da otvorite prozor, ali ne previše. Što manje otvorite prozor, to ćete stvoriti veći propuh. Otvorite prozore u više prostorija u vašem domu kako biste vidjeli na koji način se stvara najugodniji propuh.

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 08:45:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5414b60f1899421c3700000c/80

Dvadeset godina Harryja Pottera, čarobnjaka koji je djecu vratio čitanju

Prije dva desetljeća, 26. lipnja 1997., u Engleskoj je objavljena knjiga o malom čarobnjaku Harryju Potteru, prva u nizu romana koji će trajno promijeniti dječje čitateljske navike i nepovratno izmijeniti izdavačku industriju.

Nitko tada nije slutio da će "Harry Potter i Kamen mudraca" spisateljice JK Rowling pokrenuti niz od sedam knjiga i osam filmova, gradnju nekoliko tematskih parkova i izroditi kazališnu predstavu koja je bila golemi hit.

I najvažnije, nitko nije slutio da će djecu vratiti čitanju. Serijal knjiga o Harryju Potteru prodan je do danas u 500 milijuna primjeraka na 79 jezika.

Priča je to o sirotom engleskom dječaku koji je ostao bez roditelja i na svoj 11. rođendan saznao da je čarobnjak koji živi u običnom svijetu, među "bezjacima".

Harry potom odlazi u školu čarobnjaštva, Hogwarts, i stvara odanu skupinu prijatelja s kojima će kasnije proživjeti brojne opasne pustolovine.

Mlada samohrana majka Joanne Rowling, koja je živjela od socijalne pomoći, priču o Harryju Potteru razvijala je početkom devedestih godina pišući po edinburškim kafićima dok joj je kći spavala. Izvorni primjerak "Harryja Pottera i Kamena mudraca" napisala je 1995. na staromodnom pisaćem stroju. Knjigu je odbilo tiskati 12 izdavačkih kuća.

Možda bi je odbila i trinaesta, Bloomsbury, da njezin direktor nije svojoj osmogodišnjoj kćeri rekao da pročita prvi odlomak. A ona je, progutavši ga, odmah zatražila ostatak.

Prvo izdanje ostisnuto je u samo tisuću primjeraka. Tko ga ima, mogao bi danas na dražbi zaraditi i do 300.000 kuna.

U idućih 20 godina Harry Potter oborio je gotovo svaki rekord koji se može zamisliti. Najprodavaniji je književni serijal ikad napisan. "Harry Potter i Darovi smrti", sedma i posljednja knjiga, najbrže je prodavanija knjiga u povijesti. U prva 24 sata samo je u Britaniji prodana u 2,65 milijuna primjeraka.

Osam snimljenih filmova na kino blagajnama diljem svijeta uprihodilo je 6,5 milijardi dolara.

JK Rowling je od osobe koja si nije mogla priuštiti fotokopiranje svoga rukopisa postala prva osoba koju je pisanje pretvorilo u milijarderku.

Otočki mediji pišu kako se vrijeme u dječjoj književnosti dijeli na vrijeme prije i poslije Pottera.

Naravno da je i prije Pottera bilo sjajne dječje književnosti i lijepih filmskih i televizijskih adaptacija, ali se s malim čarobnjakom dogodio skok kakva prije nije bilo.

Dječja literatura je uzletjela i još nije stala. Danas, primjerice, čini četvrtinu udjela na britanskom tržištu. Tiskane knjige za djecu izdržale su pritisak digitalnog doba, a njihova je debljina u prosjeku dvostruko veća nego prije. Danas mladi čitatelji imaju bogatstvo izbora, a izdavači se natječu za njihovu naklonost.  

Osim što je spasio čitanje, Harry Potter je s filmskim adaptacijama, kazališnom predstavom i tematskim parkovima nadrastao svoj izvorni medij i ušao u mnoge kutke moderne kulture. Kao i u sličnom primjeru Ratova zvijezda, Potter je  dovoljno popularan da čak i ljudi koji nisu pročitali niti retka ili nisu vidjeli nijednu filmsku scenu, znaju glavne likove i osnovu priče.

Uz to, u jednoj studiji iz 2104. talijanski psiholozi dokazali su da Potter svoje čitatelje čini boljim ljudima. Oni imaju manje predrasuda prema manjinskim skupinama i veću dozu empatije. Baš kao i njihov knjiški junak.

 


Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 11:18:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .