Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585e49d11eea8f03898b45ac/80

"Izvore nekih božićnih običaja možda nikada nećemo posve razjasniti"

Omiljeni božićni običaji, koji dobrim dijelom doprinose osjećaju uzvišenosti blagdana, u značajnoj mjeri i dalje ostaju nejasni i nepoznati, a možda će takvi ostati zauvijek, smatraju stručnjaci

Kršćanski Božić i Nova godina, uvelike se poklapaju sa svetkovinama koje su oduvijek prakticirale prethodne vjere, a koje se poklapaju sa zimskim i ljetnom solsticijem odnosno kratkodnevnicom oko 21. prosinca i dugodnevnicom oko 21. lipnja.

No neki su običaji gotovo izgubili veze sa svojom izvornim pojavom.

Što je Badnjak?

O značenju imena Badnji dan ili Badnjak, i danas postoje različita mišljenja. Uobičajeno se smatra da mu naziv dolazi od starocrkvenoslavenskoga glagola "bdjeti", ili od glagola razbadriti se – "razbuditi se, biti budan". To je, prema literaturi, i izvor značenje naziva „vilija Božja“ koji se zadržao na sjevernom Jadranu.

Istaknuti ruski etnolozi Ivanov i Toparov smatraju da je Badnji dan staro vrijeme nasuprot novoga, Božića, a lingvist Radoslav Katičić misli da je Badnji dan “dno godine“, nakon kojeg se život obnavlja do početka ljeta. Po njemu, riječ badnjak mogla bi potjecati od sanskrtskog naziv za zmiju koja leži pod korijenom u dnu stabla života. Stablo života je bila slika svijeta za stare Slavene.

Zašto se koleda?

Jedan od najstarijih božićno-novogodišnjih običaja, kolede, koji se očituje u ophodnji čestitara, njihovom pjevanju i čestitanju, također nije zadobio opću suglasnost znanstvenika.

Riječ je o najstarijem sloju narodne kulture koji je kristijaniziran i koji se uspio održati prilagođavanjem i mijenama u povijesnom procesu, piše etnolog Ivan Lozica u jednom znanstvenom časopisu.

Etnolog Vitomir Belaj napinje da je važno za razumijevanje koleda to što su sudionici zimskih ophodnji nekada nosili maske. Maske su danas mahom povezane s pokladama na kraju zime, ali su ponegdje zadržane i oko ljetnog solsticija.

Izvorno značenje koleda s maskama je dolazak duša pokojnih predaka na novogodišnje slavlje, jer su stari Slaveni smatrali svoje mrtve dijelom svoje zajednice. Te bi duše privremeno utjelovile maske pripadnika momačkih družina koje sudjeluju u obredima.

Oni hodaju po selu i oponašaju hod vremena kroz godinu, ističe Belaj.

Ophodari su sa sobom nosili stablo, kod nas često hrast, koje je simboliziralo zajednicu svekolikog života, stablo svijeta (arbor mundi) oko kojeg se odvijaju sva mitska zbivanja, napominje Belaj.

Stablo se, ističe Katičić, sastoji od tri svijeta; suhog vrha tj. neba, zemlje i mokrog podzemlja, tj. njegovih žila, iz kojih obično istječe potok ili rijeka.

Ruska etnologinja Svetlana Tolstoj smatra da je upravo vrijeme solsticija dio kalendara u kojem su se najviše zadržale poganske forme svetkovina, te se „utopile“ u kršćanski poredak.

Što je ostalo?

Koledu, dakle, ne možemo reducirati na njezino "izvorno" stanje čak i kad bismo je znali posve rekonstruirati, jer bismo tako odbacili nataloženu tisućljetnu baštinu predaka, objašnjava Lozica i pokazuje kako su hrvatski rječnici bilježili postupno gubljenje značenja koleda.

Koleda sve više prestaje biti obred, a sve više postaje pjesma, i to prvo pjesma momaka, a potom "dječurlije". U Omišlju „koledvanja“ izjednačuju s dosađivanjima što govori o njezinu anakronizmu i odumiranju, objašnjava Lozica.

Zaborav slavenskih poganskih bogova bio je težak povijesni udarac promicateljima slavenstva i slavenskih nacionalnih identiteta, koji su se upinjali da ih rekonstruiraju u 19. i 20. stoljeću, ističe Lozica.  

Kolede rodile teatar

Premda su iščezle stvarne obredne uloge kolede, one su snažno utjecale na hrvatsko kazalište, odnosno ondje preselile svoje povijesno poslanje, a tako je još ranije bilo i s Grčkom.

Prvo put kolede nadahnule su antičku dramu, koja niče pod kultnim satirskim maskama iz koreutskog oplakivanja Dionizove muke i smrti te iz razuzdanog „komosa“, noćnog ophoda nakon gozbe u počast istome božanstvu, piše Lozica.

Istodobno, novovjekovno europsko i hrvatsko kazalište dva tisućljeća kasnije zapravo se ponovno gradi na srodnom temelju poklada, kalenda i koleda, kaže Lozica i još jednom se osvrće na brojne nejasnoće oko koleda i božićnih običaja:

„Bojim se da ćemo pouzdane odgovore na neka od tih pitanja znati tek 'ad Kalendas Graecas', ili - u kristijaniziranoj inačici - na Nigdarjevo“, zaključuje on.


Facebook komentari

hr Sat Dec 24 2016 11:11:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6619b5b9e03e48528b46e9/80

Traže dvoje zaposlenika: Bogata obitelj nudi plaću do čak 910.000 kuna

Jedna obitelj iz New Yorka zapošljava "domaćine" koji bi se brinuli o kuhanju, čišćenju, djeci i uređenju njihova drugog doma, građanske kuće koja se proteže na čak 2787 metara kvadratnih.

Kako piše Business Insider, riječ je o "istaknutom paru s njujorškog Upper East Sidea" koji traži dvoje zaposlenika "koji bi se brinuli da svi aspekti doma adekvatno funkcioniraju u svakom trenutku", prenosi Index.

Oglas je Business Insideru ustupio David Youdovin, osnivač i direktor firme Hire Society, koja traži zaposlenike za bogate individualce i obitelji u New Yorku te u bogataškim odmaralištima Hamptonsa i Palm Beacha.

"Većina naših klijenata su onih jedan posto - imaju više kuća, privatne avione i nekoliko zaposlenika u svojim domovima", rekao je Youdovin koji je prije ovog posla i sam radio kao batler i upravitelj imanjem. Firmu Hire Society osnovao je prije šest godina.

Plaća zaposlenika kreće se između 100.000 i 150.000 dolara, odnosno između 600 i 910 tisuća kuna.

Cijeli oglas pročitajte u nastavku:

"Istaknuti par s Upper East Sidea traži iskusan, organiziran i temeljit par domaćina koji bi nadgledali, upravljali i održavali njihovu kuću od 2787 kvadrata. Ova pozicija uključuje useljavanje u kuću, a zaposlenici će morati biti na raspolaganju vlasnicima kuće pet dana u tjednu. Dva dana će im biti slobodna. Kandidati moraju imati fleksibilan raspored. Slobodni dani u tjednu mogu se mijenjati jer je vlasniku nekretnine ovo drugi dom pa će mu morati biti na raspolaganju više sati.

Par će raditi kao čuvari nekretnine, brinući se da svi aspekti doma rade kako treba. Posao uključuje održavanje kuće, pranje rublja, kuhanje, posluživanje, upravljanje i angažiranje majstora te nadgledanje radova.

Idealni kandidati moraju imati iskustva u kuhanju zdravih obroka te poznavanje usluživanja. Ne smije im biti neugodno posluživati vlasnike i njihovu obitelj. Par će biti na raspolaganju u kući, svjesni kad su potrebni, a kad se trebaju povući. Smještaj je osiguran u obliku posebne sobe i kupaonice.

Njihove odgovornosti uključuju:

- Osiguravanje brige za kuću puno radno vrijeme.

- Temeljito čišćenje kuće, s naglaskom na sobe i kupaonice.

- Pranje rublja, uključujući glačanje, čišćenje ormara, organiziranje odjevnih predmeta i slanje odjeće na kemijsko čišćenje.

- Pakiranje i raspakiravanje odjeće

- Priprema svježeg i zdravog doručka, ručka i večere

- Poznavanje formalnosti i obroka za svečane večer, zabave i slično, uključujući postavljanje stolova, cvjetne ukrase, konobarenje, točenje vina te pozdravljanje gostiju.

- Odlazak u kupovinu, obavljanje zadataka, nabavljanje namirnica i posebni zahtjevi.

- Organiziranje u kući, uključujući smočnicu, kuhinju, ormare i tako dalje.

- Sposobnost rada u timu te nadzor kooperanata i drugog osoblja u kući.

- Poznavanje pametnih home systema Lutron, Crestron i Kaleidescope.

- Vožnja poslodavaca na sastanke i tako dalje.

- Druge dužnosti povezane s potrebama poslodavaca i domaćinstva. 

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 18:11:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a65fb9db9e03e48528b46d9/80

Znanstvenici identificirali najveće prijetnje zaštićenim područjima - lov i planinarenje

Lov na divlje životinje zbog hrane i rekreativni sportovi poput planinarenja i vožnje brdskim biciklom predstavljaju dvije najveće prijetnje zaštićenim područjima u svijetu, pokazalo je novo istraživanje.

Deset istraživača proučavalo je podatke koje su proteklih deset godina prikupljali upravitelji oko dvije tisuće zaštićenih područja svijeta uključujući netaknute šume, nacionale parkove i rezervate.

Utvrdili su da lov predstavlja najveću prijetnju u zemljama u razvoju dok rekreativne aktivnosti nanose najviše štete zaštićenim područjima u bogatijim zemljama.

Lov na "divlje meso" poput ptica, insekata, majmuna i zmija bilježi se u 61 posto svih zaštićenih područja, pokazalo je novo istraživanje. Životinje se često prodaje kako bi se zadovoljila potražnja za hranom i lijekovima u gradskim područjima.

"U posljednje vrijeme raste lov na divlje životinjske vrste", kazala je Lauren Coad koautorica rada i znanstvenica u Međunarodnom centru za istraživanje šuma sa sjedištem u Indoneziji.

"Dio razloga je povećana potražnja velikih gradova koji rastu i stoga raste i potražnja za mesom divljih životinjama. Drugi faktor je širenje cestovnih mreža u šume čime one postaju pristupačnije".

Rezultati istraživanja bit će stavljeni na raspolaganje upraviteljima zaštićenih područja kako bi mogli razviti bolje načine njihove zaštite i održavanja.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko 52 milijuna hektara zaštićenih podruja od kojih je 27 posto u Europi, 26 posto u Africi, 25 posto u Amerikama i 15 posto u Aziji.

Prijetnja prekomjernog izlova i komercijalnog lova najizraženija je u zemljama u razvoju u kojima zajednice u blizini zaštićenih područja još uvijek ovise o šumama kao izvoru hrane, pokazalo je istraživanje.

Moguća rješenja su reguliranje lova i rad s lokalnim zajednicama na upravljanju i zaštiti tih područja. Promoviranje održivih izvora hrane poput peradi moglo bi smanjiti zahtjev za divljim životinjama.

Prijetnje od rekreativnih aktivnosti zabilježene su u 55 zaštićenih područja, pokazalo je izvješće. One uključuju quad vozila, brdske bicikle, skijaško trčanje, planinarenje čak i šetanje pasa.

"Ti su rezervati često žrtve vlastitoga uspjeha", kaže koautor studije Neil Burgess.

Rješenja uključuju bolje upravljanje većim brojem ljudi koji posjećuju zaštićena područja i njihovim aktivnostima, kaže Burgess koji je vodeći znanstvenik u UN-ovu centru za praćenje i očuvanje okoliša u svijetu.


Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 16:12:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a65b9cdb9e03e1b568b4599/80

Noć muzeja u Zvjezdanom selu Mosor

U akciju “Noć muzeja“ se po sedmi put uključuje i udruga Zvjezdano selo Mosor.

Manifestacija će biti održana u petak, 26. siječnja 2018. g., u večernjim satima.

Program će biti izveden u zvjezdarnici na Mosoru, a imat će sljedeći sadržaj:

18:00 – 18:30 h Razgledavanje eksponata Muzeja tehničke kulture

18:30 – 19:15 h Dječji igrokaz "Mala crvena kuća", pod vodstvom Mejreme Reuter

19:15 – 19:45 h Nastup učeničke klape "Luč" iz OŠ Lučac

19:45 – 20:10 h Hrvatsko čitateljsko društvo: Čitanje humoreski o sportašima

20:15 – 20:40 h "Jeste li znali o sportu?" s Maricom Grgurinović

20:40 – 21:30 h Poezija i svemir, s Mejremom Reuter

21:30 – 22:00 h Glazbeni nastup Tea Grčića

22:00 – 23:00 h Znanstveno-popularno predavanje dipl. ing. Damira Hržine "Nebeska tijela - opći pregled od Sunčeva sustava do ruba vidljiva svemira"

23:00 – 01:00 h Ako vremenski uvjeti to dopuste, astronomsko promatranje neba s terase zvjezdarnice ZSM-a, pod vodstvom astronoma-animatora Zorana Kneza

Zvjezdarnica Zvjezdanog sela Mosor će biti otvorena od 18.00 do 1.00 h, a ulaz je za sve besplatan.

Ljubaznošću Grada Splita i tvrtke "Promet" d. o. o., za zainteresirane je organiziran i besplatni prijevoz autobusima. Dva autobusa polaze prema zvjezdarnici s kolodvora u Sukoišanskoj ulici u 17.00 h, a treći u 19.00 h. Povratak dva autobusa u Split je predviđen za 20.30 h, a trećeg za 24.00 h.



Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 11:17:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5381efda1799425d06f39fed/80
Foto: Ilustracija

Krivi su hormoni: Trudnice imaju opravdanje za loše pamćenje

Žene u trudnoći zaista imaju poteškoća s pamćenjem, i to je razlog zašto trudnice često gube stvari, potvrdili su znanstvenici
Svaka žena koja je bila trudna iskusila je pojavu lošeg pamćenja i gubljenja stvari, a znanstvenici kažu da je to sasvim normalna pojava u kasnijim stadijima trudnoće. To je potvrdilo i posljednje istraživanje koje je otkrilo da žene u zadnjih šest mjeseci trudnoće i u prva tri mjeseca nakon porođaja imaju problema s prostornim pamćenjem, odnosno često se ne mogu sjetiti gdje su stavile određene stvari, piše klokanica.

Poteškoće nastaju, kažu znanstvenici, zbog hormona koji utječu na mozak. "Zaboravnost i manjak pažnje su česta pojava kod trudnica. Otkrili smo da povećane količine hormona tijekom trudnoće utječu na mozak, pa se javlja zaboravnost i slabija koncentracija", pojasnila je voditeljica istraživanja Diane Farrar sa Sveučilišta Bradford iz Velike Britanije.

Hormoni najviše utječu na dio mozga zadužen za prostorno pamćenje koje pomaže ljudima da se prisjete gdje su ostavili stvari, ali i kojim putem bi trebalo ići da bi došli do određenog cilja. Srećom, to je kratkotrajna pojava kod trudnica koja nestaje tri mjeseca nakon poroda.


Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:45:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .