Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59f20ff2b9e03e7e8e8b4702/80
Foto: Pixabay

Splitski taksisti: "Usvajanje Zakona prijeti dramatičnim posljedicama na hrvatskim cestama i ugrožavanjem sigurnosti hrvatskih građana"

"Ovo je samo djeličak primjedbi na prijedlog Zakona o kojemu ćete uskoro raspravljati i odlučivati, i to potpuno neuobičajeno u hitnoj proceduri."

Udruga Radio Taxi Split poslala je otvoreno pismo saborskim zastupnicima i članovima Saborskog odbora za promet, a potpisuje ga predsjednik udruge, Milivoj Topić. 

U nastavku prenosimo pismo, u cijelosti i autentično: 

- Uoči skorog odlučivanja o prijedlogu novog zakona o javnom prijevozu u cestovnom prometu, ovim putem želimo vas javno upozoriti na nekoliko osnovnih nedostataka tog propisa, čije usvajanje evidentno prijeti dramatičnim posljedicama na hrvatskim cestama i ugrožavanjem sigurnosti hrvatskih građana, ali i ozbiljnim narušavanjem tržišne utakmice te posljedičnim gubitkom velikog broja radnih mjesta. Upozoravamo, kako nitko ne bi naknadno mogao tvrditi da ništa nije znao.

Hrvatski taksisti proteklih mjeseci i godina više puta su jasno iskazali potporu namjeri liberalizacije tržišta, ali pod jednakim uvjetima za sve, jednako kao što su višekratno zahtijevali suzbijanje ilegalnog rada, u čemu se država nije iskazala - dapače, u nekim slučajevima on se tolerirao ili čak poticao. U motive i namjere koji stoje iza ovakvog ponašanja, kao i iza teksta prijedloga novog Zakona, ovom prilikom nećemo ulaziti, no smatramo svojom dužnošću upozoriti na posljedice. Kako za tri tisuće obitelji koji žive od ovog posla, tako i za građane, turiste te ugled i ekonomsko funkcioniranje Republike Hrvatske.

1. Oduzimanje ovlasti gradovima i općinama, odnosno nova centralizacija

U prijedlogu Zakona izričito je navedeno da lokalna samouprava ne smije ograničiti broj dozvola na svom području, što je direktno suprotno europskoj praksi, ali i Ustavu Republike Hrvatske koji u svom 135. članku propisuje da lokalna samouprava 'obavlja poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove unapređenja prirodnog okoliša, prometa i prometne infrastrukture'.

2. Kaos u turističkim središtima tijekom sezone

Ukoliko se gradovima i općinama ne omogući regulirati uvjete obavljanja autotaksi prijevoza na svom području i ukoliko bilo kojem prijevozniku iz bilo kojeg dijela države dozvola mora biti izdana, vrlo je realno očekivati ljetnu navalu taksista na gradove poput Splita i Dubrovnika, koji sa svojom infrastrukturom - od ionako nedovoljnog broja stajališta do zagušene cestovne mreže - to naprosto neće moći podnijeti. Kao rezultat će se stvoriti još veći nered i gužve, odnosno poremećaj kompletnog prometa i ugrožavanje sigurnosti i udobnosti građana.

Također, ukoliko se zbilja omogući samostalno formiranje cijene prijevoza mimo odluka gradova i općina, realno je za očekivati njeno veliko variranje ovisno o potražnji i posljedičnu nesigurnost za građane i turiste, što bi također stvorilo iznimno lošu sliku Hrvatske kao turističke destinacije.

3. Što je taksi?

Čak i sama definicija autotaksi prijevoznika loše je formulirana, pa je između ostalog predviđeno da on može na više mjesta - pa i autobusnim postajama - ukrcavati putnike. Upravo u Splitu između 2000. i 2006. godine imali smo fenomen zvan 'kružni taksi', odnosno vozila kapaciteta '8 plus 1' koja su izazivala konstantan kaos na ulicama i ugrozila poslovanje javnog gradskog prijevoznika.

4. Pojeftinjenje ili uništavanje konkurencije?

Apsurdno je i neozbiljno očekivati da će potpunom liberalizacijom doći do dramatičnog snižavanja cijena prijevoza, a kao jedan od najsvježijih primjera može se navesti autoškole koje su nakon provođenja tog procesa - poskupjele za dvadesetak posto.

Nadalje, vrijedi napomenuti da su neke globalne tvrtke koje se izbjegavaju definirati kao pružatelji taksi usluga - a koje svoje 'partnere' vozače često drže u gotovo u robovlasničkim uvjetima - u ozbiljnim financijskim poteškoćama, te da su zabranjene u brojnim gradovima i državama Europe. Također, i jedna hrvatska tvrtka koja je svojedobno radikalno snizila cijene završila je u predstečajnoj nagodbi, pa su njene dugove na koncu platili hrvatski porezni obveznici.

Ovo je, gospodo, klasičan primjer dampinga - namjernog snižavanja cijena kako bi se uništila konkurencija, da bi nakon toga cijene bile drastično veće nego na početku.

5. Kamion pijeska ili građani?

Apsurdno je ukidanje potrebe stručne osposobljenosti za vozača motornog vozila, i to upravo u vrijeme kada nama susjedno države nastoje postrožiti uvjete za to u skladu s direktivama Europske unije.

Gospodo, smatrate li zbilja da je, primjerice, vožnja kamiona s pijeskom odgovornija dužnost od prijevoza hrvatskih građana, pa da su za nju potrebne veće kvalifikacije?

6. Čemu studija?

Molimo vas da, u skladu sa svojom dužnosti, ispitate zašto Ministarstvo prometa potpuno ignorira studiju Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba na čelu s profesorom Markom Sevrovićem, vezanu za obavljanje taksi djelatnosti, koju je isto to ministarstva naručilo i platilo.

Jedna od bitnih odrednica te studije upravo je zaključak da jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine, trebaju biti nadležni za uređivanje djelatnosti poput taksi prijevoza.

Ovo je samo djeličak primjedbi na prijedlog Zakona o kojemu ćete uskoro raspravljati i odlučivati, i to potpuno neuobičajeno u hitnoj proceduri. Također, naglašavamo da je Hrvatska i dosad imala jedan od najliberalnijih zakona u Europi, kojeg su neke države poput Slovenije doslovno prepisale, a njegova glavna zamjerka jest da se - nije provodio. Vas kao narodne zastupnike pozivamo da postupite po vlastitoj savjesti i spriječite nesagledive posljedice koje će nastupiti po Republiku Hrvatsku. - stoji u pismu

hr Tue Apr 17 2018 09:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc797729111ca0558b456a/80
Foto: SMN

Nadbiskup Barišić u crkvi Sv. Dujma: "Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi"

Naglasio je kako je događaj uskrsnuća djelo Božje ljubavi

Splitsko- makarski nadbiskup, mons. Marin Barišić je, danas, na blagdan Uskrsa, predvodio euharistrijsko slavlje u crkvi Sv. Dujma.

- Za ulazak u otajstvenost uskrsnuća potrebno je udivljenje, poniznost, iskrenost, kontemplacija, govor tišine, milosni dar i hod vjere. Potrebno je sići s prijestolja svoga ega na razinu učenika, prihvatiti istinu da smo stvorenje kojem je potrebno obraćenje i spasenje. - rekao je u svojoj propovijedi nadbiskup.

Naglasio je kako je događaj uskrsnuća djelo Božje ljubavi.

- Događaj uskrsnuća je temeljno i nezamjenjivo djelo Božje ljubavi. Naime, daje se odgovor na životno pitanja, a tiče se svih ljudi i povijesti spasenja čitavog svijeta. Nikada ne treba zaboraviti na Kristovo uskrsnuće. Treba dati mjesta i vremena Bogu u našem životu. - rekao je.

"Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi"

Također, istaknuo je važnost neradne nedjelje.

- Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi, biti obitelj. Nedjelja spašava naše ljudsko i božansko dostojanstvo, dostojanstvo braće i sestara, sinova i kćeriju Božjih. 

Neradna i slavljenička nedjelja nije ni protiv koga, već je zajednički spasonosni poklik svih sindikata, radnika, udruga, vjernika, građana, drugih vjera i svjetonazora, majki, žena, muževa, djece, obitelji. Doista ne možemo bez nedjelje Uskrsa. - kazao je mnoštvu vjernika.


hr Sun Apr 21 2019 16:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc652029111ca5538b45d9/80
Foto: Šibenska biskupija

U šibenskoj katedrali kršteno petero odraslih: "Nepopravljivost čovjeka Bog je odlučio zauvijek izliječiti"

Šibenski biskup Tomislav Rogić na Veliku subotu 20. travna predvodio je obrede Vazmenoga bdijenja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku

Svečani Exultet otpjevao župnik i kanonik katedrale svetog Jakova don Krešimir Mateša. Za vrijeme Bdijenja pjevao je katedralni zbor pod ravnanjem maestro prof. Jelene Mikulandre uz orguljašku pratnju Nikole Lovrića Caparina. Šestero odraslih katekumena primilo je sakarament krštenja, a svetu krizmu primilo je devet već krštenih vjernika.

Nepopravljivost čovjeka Bog je odlučio zauvijek izliječiti, izbaviti ga od njegove sklonosti na zlo, sumnju, od njegove navezanosti na ono što vidi i može opipati. Sam je postao čovjekom, trpio na križu, umro – sišao među mrtve – da bi zauvijek pobijedio i zadnji čovjekov strah pred smrću. - poručio je u homiliji biskup Rogić.

Kristovim uskrsnućem Bog nam je podario neuništivu nadu i čežnju vječnog života. Otvorio nam vrata obećane zemlje – ne više plodnih polja kao Izraelcima, nego vječne sreće u Kraljevstvu nebeskom. To kraljevstvo nebesko gradimo već sada, ovdje na zemlji među nama: svakim plemenitim činom, svakim poštenim poslom, svakom strpljivo podnesenom žrtvom, svakim dobrim djelom učinjenim iz ljubavi prema bližnjemu, nasljedujući Krista u istinskoj ljubavi prema bogu i jednih za druge. Ono već tada raste među nama snagom Kristova uskrsnuća, snagom vjere u Božju pobjedu dobra, snagom predanja našeg života u Božje ruke. Ono na koncu dolazi kao konačno ispunjenje svih naših nada, svih naših želja. Kao nagrada za sve naše pravedne napore i žrtve. - poručio je biskup Rogić.

hr Sun Apr 21 2019 14:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc39ea29111cfc548b4580/80
Foto: PIXABAY

Najveći kršćanski blagdan: Evo kako se slavi Uskrs u različitim krajevima Hrvatske i svijeta

Osim Uskrsa, za taj dan koriste se i nazivi Pasha i Vazam, ali prvi se koristi više u nekim povijesnim konotacijama, a drugi obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak i subotu te Uskrs. Uskrsni ručak uvijek je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba

Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji se razlikuju od zemlje do zemlje, ali većini je zajedničko ukrašavanje pisanica.

Česti su simboli pilići i zečevi, a i brojne slastice.

u hrvatskoj je uskrsnoj tradiciji bojenje jaja, odnosno pisanica. Dok nije bilo umjetnih boja za jaja, koristile su se boje koje se mogu naći u prirodi – ljuska crvenog luka, cikla, razne bobice, špinat, kopriva, a danas je ta tradicija sve rjeđa. Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase, piše narod.hr

Pisanice su simbol života, ali i tradicionalan dar, posebno među zaljubljenima, pa u Međugorju postoji izreka „ovo se jaje za poljubac daje“. Djevojke bi u Podravini pisanice koje su dobile na dar ponosno stavljale na prozore, dok bi u Dubrovniku djevojke zaručnicima darivale jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta.

U nekim krajevima Hrvatske postoji običaj umivanja laticama cvijeća, najčešće ljubice, negdje na Cvjetnicu, a negdje na Veliku subotu. U sjeverozapadnoj se Hrvatskoj na Veliku subotu prije bdijenja često pale uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru ispred crkava pripremaju vjernici, a pale je kresanjem kamena o kamen. Kad se vatra zapali, vjernici potpaljuju komade drveta i na taj način prenose blagoslovljenu vatru kućama.

Jedan od vrlo starih običaja uz more je običaj izrade klepetaljki i čegrtaljki, najrašireniji u središnjoj Dalmaciji i Konavlima. Naprave se razlikuju od kraja do kraja, a na otoku Krku izgledaju ovako: na kraj oko 30 cm duge drvene daske širine police za knjige privezuju se metalne pločice koje, viseći o rubu, podizanjem i spuštanjem klepetaljke proizvode jak zvuk. U drugim su krajevima klepetaljke izrađivali tako da bi na kraj drvene daske montirali mali kotač koji je bio povezan s metalnim zupcima i udaraljkama koje bi se prilikom vožnje vrtjele i klepetale.

Na Uskrs svi prvo moraju blagovati blagoslovljenu hranu. U različitim krajevima Hrvatske postoji običaj „borbe jajima”, jaja se udaraju jedno o drugo, a vlasnik jedinog jajeta koje na kraju natjecanja nije razbijeno je pobjednik. Uskrsni ručak je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba. Prilog je uvijek obilan, a tu su još i mladi luk i hren.

Neke druge zemlje svijeta imaju svoje jedinstvene običaje koji su nama manje poznati ili možda čak i čudni.

U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na pisanice. Roditelji i rodbina skriju pisanice po kući i dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći skrio uskrsni zec. Ujutro na Uskrs odlaze na misu, a održavaju se i uskrsne parade.

U istočnom dijelu Nizozemske pale se uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdenburga dječaci se simbolički izudaraju da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka „istučen kao na Uskrs” koja znači da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.

Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotane u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć, a općenito kod Skandinavaca treba spomenuti i neobičan običaj gledanja kriminalističkih filmova i čitanja romana istog žanra za vrijeme uskrsnih blagdana. U Finskoj i Švedskoj djeca ukrašavaju grančice cice-mace pa ih, hodajući od vrata do vrata obučena kao vještice, mijenjaju za slatkiše. Taj je ritual mješavina različitih običaja.

U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu se brašno, sol, kvasac i pisanice stavljaju na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.

U Španjolskoj splavi plutaju s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću, a česte su povorke i gozbe. U Meksiku se gotovo nigdje ne mogu pronaći pisanice, pilići ni zečevi jer ne žele dopustiti da strani običaji zasjene njihove tradicionalne. Cijela nacija je na praznicima tijekom čitavog Velikog tjedna.

U zemljama Beneluxa na Veliki petak sva zvona utihnu jer, kako tradicija kaže, „odlaze u Rim”. Grci, posebno na otoku Krfu, njeguju jedan od najneobičnijih uskrsnih običaja. Naime, na Veliku subotu, kao izraz ljutnje zbog Judine izdaje, bacaju posuđe kroz prozor!

Francuzi u gradu Hauxu (uz granicu sa Španjolskom) svake godine na Uskrsni ponedjeljak razbiju oko 4500 jaja za divovski omlet koji se potom servira na tisuću tanjura. Svi koji žele sudjelovati u ovoj zanimljivoj tradiciji, u vrijeme ručka moraju donijeti nekoliko jaja na glavni gradski trg. Svakako je zanimljiv i običaj Čeha, Slovaka i Mađara da na Uskrsni ponedjeljak simbolično bičuju svoje žene šibama koje ukrase raznim vrpcama, a sve kako bi u idućoj godini očuvale ljepotu i zdravlje!

U Poljskoj tradicija kaže da muškarac ne smije sudjelovati u pripremi uskrsnog kruha jer će mu posijedjeti brkovi, a tijesto neće uspjeti, pa su Poljaci oslobođeni toga posla, tvrdi narod.hr. U nekim dijelovima Njemačke naglašava se pobjeda proljeća nad zimom i to paljenjem uskrsne vatre od iskorištenog božićnog drvca.

Iako se običaji, kako vidimo, dosta razlikuju ne samo po svijetu nego i po različitim dijelovima naše domovine, ipak je nešto svima zajedničko, a to je uskrsli Isus koji donosi mir i radost života.

hr Sun Apr 21 2019 11:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Čak 400.000 automobila u Hrvatskoj predstavlja velik rizik u prometu, evo i zašto

Za velik broj prometnih nesreća, krivca možemo tražiti i u starom voznom parku. Hrvatski vozni park u prosjeku je star 13 godina, a čak 400 tisuća vozila nema suvremeni sustav za kočenje.

Kočnice štekaju na domaćim cestama. Zbog svoje starosti, trećina vozila ne prolazi tehnički. Padaju upravo na najvažnijem sustavu, onom za kočenje.

To su automobili koji nisu opremljeni niti čak ABS kočnim sustavom, a da ne govorimo o modernim ESP sustavima'', rekao je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.

Godišnje je registrirano nešto više od dva milijuna vozila. Gotovo pola milijuna, ne prolazi tehnički zbog raznih kvarova. Nisu samo kočnice razlog.

- Tako smo prošle godine s ceste eliminirali više od 60 tisuća automobila, s lošim pneumaticima. Također smo 120-130 tisuća automobila maknuli s ceste, kod njih smo uočili teže nedostatke na kočionom sustavu kao što su razlika kočenja lijeve i desne strane na istoj osovini automobila'', kaže Pejić.

Zabrinjava i povećanje broja uvoznih polovnih automobila, čija je sigurnost upitna. Tomu se može stati na kraj.

- Da se uvede sustav u kojem će se dodatno smanjiti trošarine za vozila mlađa od pet ili sedam godina. a svakako da se dodatno penaliziraju vozila starija od sedam godina čime bi, ja vjerujem došlo do pomlađivanja relativno starog hrvatskog voznog parka'', rekao je Pero Klarić, trgovac automobilima.

Postoje i drugi načini. ''Država mora odlučiti što u budućnosti želi. Na neki način mora honorirati kupce novih automobila na način da ima da nekakvu poreznu olakšicu, a ne da plaćaju veći porez nego vlasnici rabljenih automobila'', rekao je Kristijan Tićak iz AMS-a.

I dok novi automobili imaju moderne sigurnosne sustave, većini naših vozača, to je daleka budućnost. Tek rijetki uživaju, blagodati sigurnih vozila.

- To su uređaji za automatsko kočenje u slučaju nailaska na nekakvu kolonu koja je zaustavljena, zatim uređaj za izbjegavanja pješaka ako pješak iznenada izleti ispred vozila, zatim uređaj za prepoznavanje pješaka u noćnim uvjetima, svi ti uređaji mogu značajno povećati sigurnost prometa, a danas nisu više toliko skupi'', rekao je Marko Šoštarić, prometni stručnjak.

A upravo bi ti sustavi trebali smanjiti broj stradalih u prometu i to za pedeset posto, piše dnevnik.hr

hr Sat Apr 20 2019 22:03:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .