Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582aede31eea8fddbc8b4600/80
Foto: Screenshot YouTube

Marić u Saboru predstavio porezni paket: Evo kakve nas promjene očekuju!

Za 2017. efekti ovih mjera su procijenjeni, u odnosu na nominalni BDP, između 1,5 milijardi i 2,5 milijardi kuna, u odnosu na zaposlenost između 6.500 i 11.500 novih radnih mjesta, te povratni efekt na proračun između 400 i 800 milijuna kuna, naglasio je ministar Marić

Porezno rasterećenje, dizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava osnovni su ciljevi porezne reforme, rekao je ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući u utorak Hrvatskom saboru paket od 15 zakona koji se tiču cjelovite porezne reforme.

 Marić ističe da su od početka rada na poreznoj reformi jasno postavljeni njeni osnovni ciljevi, a to su porezno rasterećenje, kako poduzenika, tako i građana, te dizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kao važan implus gospodarskom rastu te stvaranju i otvaranju novih radnih mjesta.

- Izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustva i u konačnici društvenog poretka, stabilan i jednostavan porezni sustav također je jedan od ključnih elemenata kojima smo se vodili od početka ovog velikog posla - rekao je ministar zastupnicima, pred kojima se porezna reforma nalazi u prvom čitanju.

 Marić kaže da se mislilo i na poreznu administraciju te sva tijela usko vezana uz naplatu poreza, nastojalo se pojednostaviti i pojeftiniti procedure koje će značiti bolju uslugu. U konačnici, mislilo se i na pružanje pravne sigurnosti, veće pravne i porezne sigurnosti poreznim obveznicima, uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti i ne dovodeći u pitanje održivost hrvatskih javnih financija, rekao je ministar, koji je Saboru pojedinačno predstavio svih 15 predloženih zakona, osam novih i sedam zakonskih izmjena.

Reforma stupa na snagu s početkom 2017.

 Porezna reforma koja se nalazi pred Saborom na snagu treba stupiti s prvim danom iduće godine, a njome bi najniža stopa PDV-a od 5 posto i nadalje ostala za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.

 Od početka 2017. snižena stopa PDV-a od 13 posto proširila bi se i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu, te repromaterijal u poljoprivredi. Snižena stopa od 13 posto više se ne bi primjenjivala na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji bi se od početka 2017. oporezivali stopom od 25 posto. Od početka 2018. godine digao bi se prag za obvezatan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća kuna.

 Glavne promjene kod poreza na dohodak su smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i s 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio na jedinstvenoj razini od 3800 kuna za sve. Najavljene su i korekcije za uzdržavane članove, uz znatnu progresiju za djecu.

 U sklopu izmjena u sustavu poreza na dobit najvažnija promjena je smanjenje opće porezne stope s 20 na 18 posto, a za male i srednje poduzetnike te poljoprivrednike na 12 posto. Predloženo je i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit, paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija i drugo.

 Kao jednokratna mjera u 2017. godini kod kreditnih se institucija predlaže otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2015.

Doprinosi i na drugi dohodak

 U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski 10 posto i zdravstveni 7,5 posto).

 Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika.

 Prema novom Zakonu o porezu na promet nekretninama stopa tog poreza bila bi smanjena s 5 na 4 posto, a ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje.

 U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, Ministarstvo financija novim zakonom o lokalnim porezima predlaže smanjenje stope poreza na nasljedstva i darove s 5 na 4 posto, a novina je plaćanje poreza na cestovna motorna vozila prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled. Također, predlaže se i ukidanje poreza na tvrtku ili naziv za sve poduzetnike.
Transformacijom komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine od 2018. mijenja se i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, koji će biti objedinjeni.

 Prijedlogom novog općeg poreznog zakona ukinuo bi se relativni rok zastare i uveo jedinstveni rok zastare od šest godina. Izmjenama Zakona o fiskalizaciji brisao bi se pojam "mali obveznik fiskalizacije", koji bi od 2017. morao izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja.

 Novi zakon o upravnim pristojbama predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu.

Facebook komentari

hr Tue Nov 15 2016 12:13:59 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5841e3771eea8f1b118b460d/80
Foto: DalmacijaNews

Nismo u svemu loši: Hrvatska rekorder u transplantiranju

Brojke govore za sebe: Hrvatska ima rekordnu stopu darivanja sa 39,3 darivatelja na milijun stanovnika

U današnjem svijetu biti prvi i najbolji u bilo čemu je iznimno teško. Upravo u tome uspijeva Hrvatska, koja je već godinama u samome svjetskom vrhu prema broju obavljenih transplantacija organa računajući broj donora na milijun stanovnika, piše N1.

Brojke govore za sebe: Hrvatska ima rekordnu stopu darivanja sa 39,3 darivatelja na milijun stanovnika. To je povećanje za 13 posto u podacima za 2015. u odnosu na 2014. godinu. U Hrvatskoj je lani uspješno presađeno 399 organa, a ukupno se transplantacija organa povećala za 10 posto.

Sve se dodatno pojačalo članstvom u Eurotransplantu koje je omogućilo da pacijent iz Hrvatske može dobiti bubreg iz bilo koje članice Eurotransplanta, ali isto tako i donirani organ u Hrvatskoj može završiti u bilo kojoj drugoj zemlji članici.

Zakon o doniranju organa koji je na snazi u Hrvatskoj kaže kako je svaki građanin potencijalni donor organa nakon moždane smrti ukoliko se tome za života nije izričito protivio i ako u registru nedarovatelja pri Ministarstvu zdravstva nije pohranjena pismena izjava. Unatoč zakonu, obitelj se uvijek pita za dozvolu i njihova volja se uvijek poštuje.

Može li bolje u budućnosti? Naravno da može, no ministar zdravstva je sretan i s postojećom situacijom, piše N1.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 22:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/561e4c68924e7d09008b4765/80
Foto: Ilustracija

Jedino Albanija i Kosovo imaju sporiji internet od Hrvatske

Do 2020. godine svim građanima Unije treba se osigurati brzina intrrneta od najmanje 30mb u sekundi, a 50 posto kućanstava moralo bi se spajati i na 3 puta veće brzine

Hrvati surfaju sporo i skupo, po brzini interneta smo na europskom dnu, a po cijeni - pri vrhu. Mreže su stare, investicije spore pa je tako i država kasnila s Mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koje je tražilo europsko zakonodavstvo, piše N1.

Danas u Saboru oko te točke - jedinstvo, ali u krajevima s presporim internetom i dalje nezadovoljstvo.

Do 2020. godine svim građanima Unije treba se osigurati brzina intrrneta od najmanje 30mb u sekundi, a 50 posto kućanstava moralo bi se spajati i na 3 puta veće brzine. To su ciljevi Digitalne agende za Europu, koji za veliki dio Hrvatske i dalje zvuče poput znanstvene fantastike.

Kamo se uopće na internetu u 2016. godini može doći s brzinom uglavnom manjom od jednog megabita u sekundi.

Slovenija 'surfa' dvostruko brže

- Hrvatska u ovom trenutku ima najsporiji internet u Uniji, treći smo u cijeloj Europi. Jedino Albanija i Kosovo imaju sporiji internet od nas - kaže Gordan Maras.

Dok primjerice Slovenija 'surfa' dvostruko brže. Za to su podjednako krive sve vlade, no sada su svi klubovi u Saboru podržali Zakon koji bi mogao nešto promijeniti. 

- Donošenjem ovog Zakona postiže se temeljni cilj - smanjenje troškova i olakšavanje postavljanja mreža veliikih brzina, što dodatno potiče i ubrzava ostvarivanje ciljeva za digitalnu agendu u Europi - kaže ministar Oleg Butković.

Smanjilo bi se tako nepotrebno umnažanje građevinskih radova, zajednički bi se koristila postojeća infrastruktura poput one za prijenos plina, elektične energije i vode, piše N1.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 21:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5841d0c61eea8f2d118b4623/80
Foto: Screenshot Facebook Video

Kristić na Marasovu primjedbu o kadroviranju odgovorio popisom kadrova iz Kukuriku koalicije

Gordan Maras napao je Most zbog kadroviranja, te premještanja jedne osobe iz ministarstva u ministarstvo
Kao i uvijek u Hrvatskom saboru bilo je zanimljivo. Tako je u jednoj primjedbi zastupnik SDP-a i bivši ministar Gordan Maras napao Most zbog kadroviranja, te premještanja jedne osobe iz ministarstva u ministarstvo.

To je bilo okidač za Mostovog zastupnika Maru Kristića da mu odgovori poduljim popisom kadroviranja za vrijeme Kukuriku koalicije. U svom izlaganja tijekom dvije minute replike nije uspio nabrojati sve, a popis je bio podugačak i bez svih. Kristićevo izlaganje izazvalo je podsmjehe kod njegovih kolega saborskih zastupnika.

Koga je Kristić sve naveo pogledajte u videu kojeg je Most objavio na svojoj Facebook stranici.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 20:52:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/582d8d901eea8f21c78b460d/80

Cammeo odgovorio ministru Butkoviću: Donijet ćemo odluku o poslovanju u Splitu

Od početka rada u Splitu, rezultati poslovanja su iznad svih naših očekivanja, kažu iz Cammea

Nakon što je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao da je poslovanje Cammea u Splitu ilegalno, Uprava Cammeo grupe je odlučila reagirati priopćenjem. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

„Ovo je prvi put da se neko nadležno tijelo Republike Hrvatske očitovalo o poslovnom modelu koji u Splitu odnedavno provodi tvrtka Cammeo, ali i neke druge kompanije koje su prisutne na tržištu. Kao tvrtka koja je u potpunosti prilagođena poslovanju u okviru zakona, prihvatit ćemo odluke nadležnih službi i postupiti sukladno tome.Tijekom sljedećih  nekoliko dana donijet ćemo odluku o poslovanju u Splitu. 

Od početka rada u Splitu, rezultati  poslovanja su iznad svih naših očekivanja. Klijenti su prepoznali kvalitetu  naše usluge i pristupačnost cijene pa potražnja za našim uslugama znatno premašuje naše raspoložive kapacitete. Da bismo odgovorili trenutnoj potražnji, trebali bismo u floti pored postojećih 30 imati još barem stotinu vozila. Stoga smatramo da je najbolje rješenje za cijelu situaciju kako u Splitu, tako i u cijeloj Hrvatskoj, liberalizacija taksi-tržišta koja bi uvelike trebala pojednostavniti obavljanje ove djelatnosti ne samo nama, nego i drugim kompanijama i pojedincima koji se žele okušati u ovome poslu.  Time bi  samo Cammeo grupa mogla zaposliti dodatnih 1500 djelatnika u cijeloj Hrvatskoj, a sveukupno bi čak 6000 ljudi moglo biti zaposleno u ovom sektoru.

Nadamo se da će  institucije Republike Hrvatske prepoznati taj potencijal i donijeti odgovarajuće zakone koji će bitno poboljšati uvjete za obavljanje taksi-usluge i kojim će se potaknuti novo zapošljavanje. Smatramo da je državi čije gospodarstvo počiva na turizmu bitno da u svojoj turističkoj ponudi ima kvalitetnu, pouzdanu i sigurnu službu koja odgovara potrebama modernog čovjeka.

Uprava Cammeo grupe i djelatnici zahvaljuju građanima Splita koji su im tijekom proteklog razoblja uputili pozive i pisma podrške."





Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 20:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .