Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582ead871eea8ff4c88b464d/80
Foto: Screenshot

Mladi Vukovarci: "Vukovar nije podijeljeni grad"

Puno se piše o besperspektivnosti Vukovara, grada za koji mnogi kažu da ga se svi sjete samo na godišnjicu pada. No mnogi mladi Vukovarci tvrde: u Vukovaru se može lijepo živjeti – samo da je posla malo više

Svakog 18. studenoga u Vukovar dolaze  ljudi iz cijele Hrvatske kako bi sudjelovali u Koloni sjećanja i kako bi pokazali da nisu zaboravili žrtvu koju je Vukovar podnio u godinama stvaranje države koja danas ne izgleda tako idealno kako su ju mnogi zamišljali prije 25 godina. Četvrt stoljeća nakon bitke u kojoj je jedan grad sravnjen sa zemljom a mnogi njegovi stanovnici ubijeni, pitali smo mlade Vukovarce kako se živi u njihovom gradu onih ostalih 364 dana u godini i vide li svoju perspektivu u gradu-heroju.  

Dražen Bočkaj, danas  35-godišnjak još je kao srednjoškolac, od kada se vratio 1998. godine,  počeo volontirati na Hrvatskom radiju Vukovaru. Sad je urednik na najutjecajnijem vukovarskom mediju. Tvrdi da je danas život u Vukovaru puno bolji nego u nekim drugim sredinama, prenosi seebiz.

- Imamo gradove koji nisu bili razrušeni, Županja, Našice, Đakovo, ali u Vukovaru je puno ljepše. Grad danas ima multiplex  kino, dobit ćemo uskoro bazene, položaj je odličan, infrastruktura se gradi...  Zbog posla puno putujem i kada vidim kako se drugdje živi, mogu reći da je Vukovar danas za neke gradove Hollywood. Vidljivo je da je sve manje ljudi u gradu. Mene osobno to smeta jer imam dojam da su mnogi koji su se vratili, a bilo je tada više ljudi nego danas,  imali velika očekivanja i malo strpljenja - kaže Dražen.

Jasno mu je da je naći posao veliki problem u Vukovaru. 

- Od cijele moje generacije, samo ja i još dvoje ljudi radimo. To su sve diplomirani i školovani ljudi, to je žalosno.

Kaže da su mladi spremni raditi bilo što, ima kolegicu koja je diplomirana pravnica i već osmu sezonu radi kao sobarica na moru. No, svjestan je da je to problem cijele Slavonije i cijele Hrvatske. Primjećuje da je srpska manjina puno poduzetnija od hrvatske većine i da su tu uspješniji. 

- Puno ugostiteljskih objekata i privatnog sektora drže ljudi srpske nacionalnosti i ne bune se, ide im dobro. Mnogi neće ovako javno priznati, ali reći će vam da će vam Srbin jeftinije i bolje servisirati auto nego Hrvat - rekao je.

Dražen vidi budućnost u Vukovaru:.

- Vukovar sigurno neće biti nikad onakav kakav je bio, ali može biti moderniji, drugačiji, može biti bolji. Posao je teško naći, ali tko se trudi i traži, taj će i naći i uspjeti.

Dražen opisuje i jedan paradoks koji se događa u Vukovaru. Mnogo ljudi iz Našica, Đakova, Osijeka ili Slavonskog Broda dolazi raditi u Vukovar, a mnogi se odlučuju i na preseljenje.

- Pogledajte u gradu tablice automobila i vidjet ćete odakle sve ljudi dolaze na posao. Kada je Agrokor kupio Vupik traženi su stručni ljudi koje nisu mogli pronaći ovdje. Puno je njih zaposleno tako. Nekretnine su jeftine i ljudi se preseljavaju u Vukovar. Ako se taj trend nastavi, ovdje će se doseljavati ljudi koji nisu tu nikada živjeli, a Vukovarci će nastaviti pričati kako ovaj grad nema perspektivu. Pa kako onda netko može imati perspektivu i dolaziti, a drugi ne mogu? - pita se.

- Što se tiče tih 'nacionalnih stvari', ja sam imao u razredu i Srba koji su imali problema zbog toga što su išli u školu s nama Hrvatima jer su tako njihovi roditelji odlučili. Proglašavali su ih izdajicama. Međutim, ti ljudi su danas završili fakultete i shvatili su da je ovo njihova država i da žele tu živjeti. Postavlja se pitanje zašto se razdvajaju škole. Nemam ništa protiv ako netko želi učiti svoj jezik, ali činjenica je da puno više Srba živi u Zagrebu, Rijeci, Osijeku ili Karlovcu nego što ih ima u Vukovaru. Oni nemaju odvoje škole. Sada imamo dvije vrste Srba u Hrvatskoj, oni koji žive zajedno, školuju se zajedno i apsolutno nemaju nikakvih preferencija prema razdvajanju i imamo Srbe ovdje koji imaju preferenciju prema odvajanju. To je sve napravila politika. I na žalost, uz politiku odgoj roditelja.  Zašto se razdvajaju vrtići? To je apsurd nad apsurdima da se to događa - kaže Dražen.

Ukazuje da je usprkos svemu, prema službenim policijskim statistikama, Vukovar jedan od najsigurnijih gradova u Hrvatskoj. 

- Percepcija je medijski iskrivljena jer kada se dvoje srednjoškolaca potuku, što se događa svagdje, u Vukovaru se to odmah diže na nacionalnu razinu - kazuje.

Klaudija Gojani, 25-godišnjakinja čiji otac se još vodi kao nestao, vratila se prije 16 godina u Vukovar i misli da je Vukovar perspektivan grad. 

- Siniša Glavašević je rekao: „Grad to ste vi", tko „mi" ako ga napuštamo i odlazimo? - kaže Klaudija.

„U prošlost se ne treba vraćati ali ju ne treba zaboravljati, treba znati što je ovdje bilo i tko je kriv za to. Ja sam Albanka po nacionalnosti, ali se osjećam Hrvaticom. Mi moramo stvoriti ovaj grad ljepšim i boljim jer Vukovar ima perspektivu i ne treba ga napuštati." Vukovar je za nju grad „po mjeri“, dovoljno velik i dovoljno mali, kino, kafići, Filmski festival, sadržaji za djecu, Božićni sajam, klizalište zimi, Ljeto u Vukovaru, Eko-etno sajam... Priča o tome kako u Vukovaru ništa nema je po njoj deplasirana. „Dolaze kruzeri, turisti, stalno se nešto događa, Vukovar ima dinamiku grada“, kaže Klaudija koja se sjeća da se kao dijete igrala po ruševinama koje su danas rijetke u gradu.

„Nije su Vukovar samo obnovio kroz zgrade, mislim da smo se i mi ljudi pomalo obnovili. Vukovar je ranjen, ali zacijelit ćemo tu ranu i to na sto načina“, optimistična je Klaudija.

Adrijana Čorak (28), radi od 18. godine i kaže da ju nikada nije bilo ništa sramota raditi. Poslovi preko student servisa, konobarenje, prodavanje borova za Božić, volontiranje... Imala je prilike otići, ali ne privlači ju ideja da napusti Vukovar. 

„Financije su danas problem broj jedan, ali ja sebe ne vidim izvan ovog grada. Ljudi kada kažu 'Vukovar', prvo vide rat, razdvojenost, siromaštvo.... Ja ne vidim to tako, ja prvo pomislim na obitelj, prijatelje, zajedništvo, napredak...  Ja tako gledam Vukovar. Planiram tu roditi svoje dijete danas-sutra i zasnovati svoju obitelj", kaže Adrijana dok prepričava svoja sjećanja na povratak u razrušeni grad.

„Meni je bio šok vratiti se iz Zagreba gdje smo bili u prognaništvu. Nije bilo rasvjete, svugdje samo ruševine, ali ja sam bila sretna vratiti se u grad kojeg se ni ne sjećam i pamtim samo iz priča roditelja. Bilo je razočaravajuće, ali napokon nisam bila prognanik i rasla sam skupa s ovim gradom", kaže Adrijana koja tvrdi da je od tog trenutka sve krenulo nabolje.

„Ako nešto napreduje, ako nešto ide ka boljem, kako ne biti sretan zbog toga. Gore ne može biti. Gore smo već prošli. Ekonomska kriza je svuda, pa i u Vukovaru. Kada živite 365 dana u godini ovdje teško je vidjeti razliku, ali kada se sjetim kako je bilo kada sam imala 11 godina i danas, to je neusporedivo."

Optimizam ju ne napušta i tvrdi da će mlada generacija Vukovaraca donijeti i novu energiju koja će preokrenuti stvari na bolje. Oni koji su nekad bili djeca, danas su ljudi koji ne zaboravljaju, ali ipak nose manji teret prošlosti i imaju energije iznijeti budućnost na svojim leđima. 

Usprkos svemu što svaka obitelj ima neku traumu, bio to gubitak bližnjeg, godine prognaništva ili gubitak doma i počinjanje života „od nule", optimizam je ipak prisutan u svakom od njih.

Vedran Vuleta, 32-godišnji pravnik, kao i većina Vukovaraca osjetio je kao dijete što znači biti izbjeglica. Nakon povratka završio je Pravni fakultet u Osijeku i danas živi u Vukovaru. Bez obzira na sve, siguran je da će u Vukovaru i ostati.

„Vidim svoj život ovdje, ako ništa drugo zbog tih ljudi koji leže na groblju, zašto su izginuli ako mi odemo?", pita se.

Svjestan je stvarnosti i okolnosti u kojima se nalazi, ali kaže kako život u Vukovaru nije ni izbliza takav kako se opisuje u medijima. 

„Mediji su zajedno sa političarima izmislili 'suživot' i dok god se bude spominjala  ta riječ značit će da mi nešto moramo spajati. Ni u jednom drugom gradu se ne spominje riječ 'suživot', mislim da je to malo čudno.  Notorna je laž u medijima da su u ovom gradu svi lokali podijeljeni na Srbe i Hrvate.  U ovome gradu ne postoji toliko sukob Hrvata i Srba kao što se govori, ali postoji problem zapošljavanja", jasan je Vedran. Kako sam kaže, vjernik je i ne mrzi nikoga. Ostavlja dojam čovjeka čija ruka je ispružena, ali ne bezuvjetno.

„Vukovar nije podijeljeni grad, jedina podjela koja postoji je rijeka Vuka koja dijeli grad na Slavoniju i na Srijem. Postavljena je i ploča na kojoj piše: Dobro došli u Slavoniju i Dobrodošli u Srijem", kaže Vedran, naglašavajući pri tome riječ 'Dobrodošli'.

Facebook komentari

hr Sat Nov 19 2016 20:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11bff6b9e03eb3068b456a/80
Foto: Metković News

Prosvjed u Metkoviću zbog graničnog prijelaza: "Ljudi ne mogu normalno prići svojim kućama"

Prosvjed je prošao bez izgreda i bez zaustavljanja prometa, a prosvjedovalo se zbog otvaranja novog graničnog prijelaza

Ispred Međunarodnog graničnog prijelaza Metković danas je pedesetak građana, u organizaciji neformalne građanske inicijative stanara Ulice Stjepana Radića, oko 11 sati održalo mirni prosvjed. - piše Metković News

Prosvjed je prošao bez izgreda i bez zaustavljanja prometa, a prosvjedovalo se zbog otvaranja novog graničnog prijelaza unatoč brojnim problemima koji su nastali njegovim otvaranjem. Prosvjednici su složni u tome da su su to problemi ne samo stanovnika Ulice Stjepana Radića, već svih građana Metkovića.

Srećko Jeramaz, stanar jedne od kuća Ulice Stjepana Radića koje su ostale iza graničnog prijelaza i gradski vijećnik Mosta NL, kao glavne probleme je istaknuo prometne gužve i osječenost građana koji su se odjednom našli na ničijoj zemlji.

– Prosvjed se organizira zbog neadekvatne lokacije novoizgrađenog graničnog prijelaza koji je stavljen usred Ulice Stjepana Radića, prometnih gužvi koje i sada lagano nastaju, ali zbog kojih će život tijekom ljetnih mjeseci tu biti nemoguć. Prosvedujemo zbog stanara koji su ostali u osam kuća iza graničnog prijelaza. Te su kuće tu već 40-50 godina. Svi mi imamo važeće osobne iskaznice i kompletnu infrastrukturu u Metkoviću koju oduvijek plaćamo, a ostali smo u svojevrsnom getu. Prosvjedujemo i zbog stanara koji su ostali ispred graničnog prijelaza i koji, kao i mi, neće moći normalno prići svojim kućama. Ljeti će se stvarati kolone koje će se protezati do Lidla. Cijeli grad će zbog ovog graničnog prijelaza biti zablokiran. Nadam se da su ljudi svijesni toga – kazao je Jeramaz.

Nada se da će se stanari i poslovni objekti iza granice zbrinuti, a kao rješenje problema isključuje spominjanu treću prometnu traku prema Neretvi te predlaže rušenje kuća kako bi se izgradile dvije ulazne prometne trake prema graničnom prijelazu.

S njim se slaže Branko Kaleb, također stanar Ulice Stjepana Radića, koji kaže i da bi, u slučaju da ih ništa drugo ne uspije riješiti, stanari sa svojim problemima mogli ići i na Međunarodni sud pravde.

– Organiziramo ove mirne prosvjede, a ako ne bude išlo, idemo prema državi. Iskoristit ćemo pravna sredstva, a zadnje je da idemo na Međunarodni sud pravde. Rješenje za ovaj problem je otkup ovih desetak kuća i čak par kuća s druge strane. Njihovi stanovnici, čiji su pradjedovi bili u Metkoviću, u Hrvatskoj, djedovi, očevi i sad ova zadnja generacija, ostali su ni na nebu ni na zemlji. To se mora riješiti, a otkupom ovih kuća mogućnost je izgraditi još dvije do tri prometne trake i sa ovim starim postojećim, to su tri do četiri prometne trake prema Bosni i Hercegovini. Bilo je govora da će se praviti treća traka od kolnika prema Neretvi. Sve da se na nivou države, s Hrvatskim vodama, dogovori izgradnja, ona neće biti dovoljna i bit će tri do četiri puta skuplja nego ovih 12-15 kuća. Konfiguracija terena je loša, a dubina Neretve i virovi ne dozvoljavaju da se tu nešto tako napravi. Točnije, može se napraviti sve, ali uz velike troškove – kazao je Kaleb.

Podršku prosvjednicima dao je i predstavnik stanara Ulice Marka Marulića, Hercegovačke i Silvija Strahimira Kranjčevića, Ranko Primorac koji je kazao da je ovo problem ne samo Metkovića, već cijele doline Neretve. Osvrnuo se i na prekategorizaciju GP Gabela Polje koja sutra stupa na snagu te se preko njega neće moći bez propusnica.

– Tamo nema uvjeta za nikakav granični prijelaz jer sa hrvatske strane nije napravljeno ništa, a nema ni prostora za neki granični prijelaz. Tako da, što se tiče ljudi koji tamo žive i koji se nalaze sa hrvatske strane granice, bolje im da je to pogranični prijelaz jer je manja gužva, međutim, ljudima koji žive u Gabela Polju, to je problem jer nemaju komunikaciju sa Hrvatskom, a životno su vezani za Metković – rekao je Primorac.

Iako su svojim potpisom omogućili početak radova, prosvjednicima su se priključili i čelnici bivše gradske vlasti, saborski zastupnici Mosta NL Nikola Grmoja i Božo Petrov koji su kazali da su godinama uzalud upozoravali Ministarstvo financija da je lokacija za prijelaz neadekvatna te, uz Ministarstvo financija, za trenutno stanje krive i trenutnu gradsku vlast.

– Kad smo vidjeli što se događa, još 2013. slali smo pisma, tražili smo sastanke, upozoravali Ministarstvo financija koje je bilo glavno zaduženo za ovaj projekt, da ovo neće biti održivi način što se tiče graničnog prijelaza, govorili smo im da će u konačnici tolika gužva biti da će biti blokiran jedini most koji imamo i da će na kraju biti prisiljeni graditi još jedan most. Jednostavno su se oglušili na sve to i u međuvremenu nam još poslali i zahtjev za izvlaštenjem i još nakon toga i ovrhu za dugove grada. Toliko o njihovom sluhu i o njihovoj želji da zaista pomognu građanima. Bez obzira na to, mi smo se i dalje borili da se ovakav granični prijelaz ne dogodi. Isto tako smo, ako će se građani sjetiti, tražili da se otvori i drugi granični prijelaz na Gabela Polju i što smo također uspjeli. Danas vidimo da od toga nema ništa. Gradska vlast koja se hvalila vertikalom od predsjednice države do predsjednika Vlade, dopustila je da se granični prijelaz otvori, na štetu svih građana – kazao je Petrov.

Nikola Grmoja je, uz detaljan opis napora bivše vlasti da nađe rješenje za granični prijelaz, ipak istaknuo da je trenutna gradska vlast potrebna za rješavanje nastalih problema.

– Ja očekujem potporu svih građana Metkovića. Ovo nije problem samo ljudi koji žive ovdje. Volio bih da ove ljude ovdje podupre i gradonačelnik Metkovića jer jedino zajedno možemo riješiti ovaj problem – kazao je Grmoja.

Na pitanje o potpori predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović s kojom su članovi Mosta NL održali sastanak o graničnom prijelazu, Grmoja je rekao da je ona zatražila hitno rješenje, ali da je Vlada ne sluša i da je u sukobu s njom.

Bez obzira na to tko je kriv ili tko nije kriv za otvorenje Graničnog prijelaza Metković, postavlja se pitanje čiji su se interesi gledali kad se otvorio. Protiv njega je bivša i trenutna vlast u Metkoviću i građani, održavali su se sastanci na kojima se obećavala pomoć, a na kraju su se napori i želje drugog grada po veličini u županiji izignorirali i granični prijelaz se bez najave otvorio. - piše Metković News


Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b862b4739840628b45da/80

Stiže promjena vremena: Idući tjedan iznadprosječno toplo

U porastu će biti i jutarnje temperature koje bi u nekim krajevima mogle ići i preko 10 stupnjeva pa će i odlazak ujutro na posao biti lakši
Nakon zimskog vikenda početkom idućeg tjedna očekuje nas osjetna promjena vremena. I to na bolje, bar kad je riječ o temperaturama. Skoro pa nam se vraćaju one proljetne. - piše dnevnik.hr

U ponedjeljak će u nekim krajevima biti još magle, uz hladno jutro i mraz. Temperature će još biti u minusu u gorskim te oko nule u kopnenim nizinskim krajevima, međutim od utorka će uz južinu biti osjetno toplije, osobito danju.

Naime, dnevne temperature postupno će rasti do 16 ponegdje i 17 stupnjeva Celzijevih koliko bi mogle iznositi do kraja idućeg tjedna. U porastu će biti i jutarnje koje bi u nekim krajevima mogle ići i preko 10 stupnjeva pa će i odlazak ujutro na posao biti lakši.   

Na Jadranu će početkom tjedna biti pretežno sunčano, zatim djelomice. Bit će razmjerno toplo, osobito od utorka kada će i ovdje zapuhati južina uz koju će i temperatura porasti.

No, južina nosi i lošiju biometeorološku prognozu pa bi se mnogi mogli osjećati loše i imati problema s glavoboljom i tlakom. - piše dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 16:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a119c0eb9e03ecd038b45f5/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Slovenci dobili posao za saniranje opožarenog područja u Žrnovnici, na natječaj se nije javio nitko iz Hrvatske!

Stabla koja su više od tri mjeseca nakon požara bila opasnost - ruše Slovenci jer se ni jedna hrvatska firma nije javila na natječaj

Hrvatski apsurd u Žrnovnici. Stabla koja su više od tri mjeseca nakon požara bila opasnost - ruše Slovenci jer se ni jedna hrvatska firma nije javila na natječaj. I dok hrvatski novci odlaze susjedima - po srušene borove koje ne žele u Splitu dolaze Slavonci. - javlja vijesti.hr

- Hrvatske šume nisu mogle to sanirati  prije negoli su napravile javni natječaj na koji se nitko nije javio. Sad iz trećeg puta javile se Slovenci i normalno tek sada se radi. - kaže Siniša Marin, predsjednik mjesnog Odbora Žrnovnice.

Požari, a poslije kiše donijele su i druge probleme poput odrona, ali i crnu vode iz slavina. Već nekoliko mjeseci stanovnici Žrnovnice i okolnih mjesta koriste se vodom iz cisterne. 

- Sad je čista , moj dojam je da bi se mogla koristiti ali ovo stalno govore da nije još za uporabu. - kaže Josip Strujić, Žrnovnica.

Problem je što vodovod u Žrnovnici nema uporabnu dozvolu, iako postoji 30 godina. Njime teče tehnološka voda čiji su parametri slični kao i prije velikih požara....

- Nastavni zavod za javno zdravstvo neće da nam da pisanu odluku da je voda za piće iz čistog razloga,  jer vodovod nema uporabnu dozvolu. izgrađen je samodopriosom građana i nikad nije dobio dozvolu. - otkriva Siniša Marin.

Žrnovnica tek treba dobiti vodovod i kanalizaciju u sustavu eko kaštelanskog zaljeva. Iako postoje sredstva, nisu riješena pravna pitanja. U međuvremenu teško će dobiti odobrenje da je voda iz nelegalnog vodovoda ispravna za piće! Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 15:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Milan Kujundžić: Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi svu djecu

"Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško - populistički, kako rade pojedini zastupnici u Saboru."

Ministar zdravstva Milan Kujundžić gostovao je u Točki na tjedan na N1 televiziji i komentirao aktualnu situaciju u zdravstvu.

Hoće li spinaza biti na listi lijekova?

Roditelje bolesne djece sve razumijem da jadni traže rješenje što prije, kao što bi i svaki roditelj postupio. U medicini postoji oblici kako se lijek daje. Kad je riječ o Spinrazi, to je lijek koji je registriran u Europi tek četiri mjeseca, za koji postoje vrlo mala iskustva, gdje smo pokušali, ja osobno sam razgovarao s direktoricom američke firme za Europu da stave i našu djecu u studiju, međutim, oni postupaju po profitu i nisu stavili. Lijek je registriran u Europi, u Hrvatskoj nije. Ovdje se ne radi da HZZO ne želi. Ovdje se radi o tome da američka firma nije ni aplicirala. 

S druge strane, zbog maloga iskustva povjerenstvo je za sada zauzelo stav, gdje su mala iskustva s tim lijekom, da je apsolutna indikacija za taj lijek, gdje se očekuje korist, nažalost i veliki rizici kod onih koji dobivaju, uključujući i smrtni ishod, je kod djece mlađe od šest mjeseci, s tipom A spinalne mišićne atrofije. Takvih dvoje djece imamo i takvih dvoje djece je uključeno. Naravno da proizvođač proširuje indikacije, jer smisao je što više prodati. U tome smislu se kriteriji negdje relativno počinju mijenjati. Farmaceutska industrija uvijek vrši pritiske što više prodati, što prije, neovisno kakvi će biti rezultati. Tako da nema nijedne zemlje gdje se postupa da se daje lijek. Sad su Šveđani prije nekoliko dana, njihovo zdravstveno osiguranje uključuje lijek samo u slučaju vitalne indikacije, dakle neposredne ugroženosti za život. Nema jedinstvenoga stava struci i nema studija dokazanih u kome smislu. Sad radimo po onome što je uvjetno rečeno pokazano kao relativna korist i takvu djecu uključujemo. Nadam se da ćemo i mi biti na razini drugih zemalja uz jedan veliki problem što je to izrazito skup lijek.

Nismo dovoljno bogata država da liječimo djecu?

Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi sve.

Proračunom za iduću godinu značajno rastu sredstva brojnim ministarstvima, jeste li se mogli više izboriti za sustav zdravstva?

Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško - populistički, kako rade pojedini zastupnici u Saboru. Problem hrvatskog zdravstvenog sustava s jedne strane je u financijskom smislu, ali s druge strane zdravstveni je sustav najbolje što Hrvatska ima. Svi daju duboko poštovanje hrvatsim zdravstvenim radnicima zbog količine novca i poslu i kvaliteti koju za taj novac daju. Što se dugova tiče, 2013. godine ukupni dug zdravstvenog sustava bio je 9,2 milijardi kuna. I tada Vlada donosi odluku, povećavaju javni dug za 6,5 milijardi. Na kraju 2014., nakon što je uneseno 6,5 milijardi, ukupni dug je oko 7,2  milijarde. Na kraju 2015. godine dug iznosi 8,1 milijarde, Na kraju 2016. 8,15 milijardi, a sad je već na 8,2 milijarde. Dugovi su naslijeđeni. koliko god nastojimo racionalizirati, na dio toga nismo mogli utjecati. 

Cijeli razgovor pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 15:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .