Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582ead871eea8ff4c88b464d/80
Foto: Screenshot

Mladi Vukovarci: "Vukovar nije podijeljeni grad"

Puno se piše o besperspektivnosti Vukovara, grada za koji mnogi kažu da ga se svi sjete samo na godišnjicu pada. No mnogi mladi Vukovarci tvrde: u Vukovaru se može lijepo živjeti – samo da je posla malo više

Svakog 18. studenoga u Vukovar dolaze  ljudi iz cijele Hrvatske kako bi sudjelovali u Koloni sjećanja i kako bi pokazali da nisu zaboravili žrtvu koju je Vukovar podnio u godinama stvaranje države koja danas ne izgleda tako idealno kako su ju mnogi zamišljali prije 25 godina. Četvrt stoljeća nakon bitke u kojoj je jedan grad sravnjen sa zemljom a mnogi njegovi stanovnici ubijeni, pitali smo mlade Vukovarce kako se živi u njihovom gradu onih ostalih 364 dana u godini i vide li svoju perspektivu u gradu-heroju.  

Dražen Bočkaj, danas  35-godišnjak još je kao srednjoškolac, od kada se vratio 1998. godine,  počeo volontirati na Hrvatskom radiju Vukovaru. Sad je urednik na najutjecajnijem vukovarskom mediju. Tvrdi da je danas život u Vukovaru puno bolji nego u nekim drugim sredinama, prenosi seebiz.

- Imamo gradove koji nisu bili razrušeni, Županja, Našice, Đakovo, ali u Vukovaru je puno ljepše. Grad danas ima multiplex  kino, dobit ćemo uskoro bazene, položaj je odličan, infrastruktura se gradi...  Zbog posla puno putujem i kada vidim kako se drugdje živi, mogu reći da je Vukovar danas za neke gradove Hollywood. Vidljivo je da je sve manje ljudi u gradu. Mene osobno to smeta jer imam dojam da su mnogi koji su se vratili, a bilo je tada više ljudi nego danas,  imali velika očekivanja i malo strpljenja - kaže Dražen.

Jasno mu je da je naći posao veliki problem u Vukovaru. 

- Od cijele moje generacije, samo ja i još dvoje ljudi radimo. To su sve diplomirani i školovani ljudi, to je žalosno.

Kaže da su mladi spremni raditi bilo što, ima kolegicu koja je diplomirana pravnica i već osmu sezonu radi kao sobarica na moru. No, svjestan je da je to problem cijele Slavonije i cijele Hrvatske. Primjećuje da je srpska manjina puno poduzetnija od hrvatske većine i da su tu uspješniji. 

- Puno ugostiteljskih objekata i privatnog sektora drže ljudi srpske nacionalnosti i ne bune se, ide im dobro. Mnogi neće ovako javno priznati, ali reći će vam da će vam Srbin jeftinije i bolje servisirati auto nego Hrvat - rekao je.

Dražen vidi budućnost u Vukovaru:.

- Vukovar sigurno neće biti nikad onakav kakav je bio, ali može biti moderniji, drugačiji, može biti bolji. Posao je teško naći, ali tko se trudi i traži, taj će i naći i uspjeti.

Dražen opisuje i jedan paradoks koji se događa u Vukovaru. Mnogo ljudi iz Našica, Đakova, Osijeka ili Slavonskog Broda dolazi raditi u Vukovar, a mnogi se odlučuju i na preseljenje.

- Pogledajte u gradu tablice automobila i vidjet ćete odakle sve ljudi dolaze na posao. Kada je Agrokor kupio Vupik traženi su stručni ljudi koje nisu mogli pronaći ovdje. Puno je njih zaposleno tako. Nekretnine su jeftine i ljudi se preseljavaju u Vukovar. Ako se taj trend nastavi, ovdje će se doseljavati ljudi koji nisu tu nikada živjeli, a Vukovarci će nastaviti pričati kako ovaj grad nema perspektivu. Pa kako onda netko može imati perspektivu i dolaziti, a drugi ne mogu? - pita se.

- Što se tiče tih 'nacionalnih stvari', ja sam imao u razredu i Srba koji su imali problema zbog toga što su išli u školu s nama Hrvatima jer su tako njihovi roditelji odlučili. Proglašavali su ih izdajicama. Međutim, ti ljudi su danas završili fakultete i shvatili su da je ovo njihova država i da žele tu živjeti. Postavlja se pitanje zašto se razdvajaju škole. Nemam ništa protiv ako netko želi učiti svoj jezik, ali činjenica je da puno više Srba živi u Zagrebu, Rijeci, Osijeku ili Karlovcu nego što ih ima u Vukovaru. Oni nemaju odvoje škole. Sada imamo dvije vrste Srba u Hrvatskoj, oni koji žive zajedno, školuju se zajedno i apsolutno nemaju nikakvih preferencija prema razdvajanju i imamo Srbe ovdje koji imaju preferenciju prema odvajanju. To je sve napravila politika. I na žalost, uz politiku odgoj roditelja.  Zašto se razdvajaju vrtići? To je apsurd nad apsurdima da se to događa - kaže Dražen.

Ukazuje da je usprkos svemu, prema službenim policijskim statistikama, Vukovar jedan od najsigurnijih gradova u Hrvatskoj. 

- Percepcija je medijski iskrivljena jer kada se dvoje srednjoškolaca potuku, što se događa svagdje, u Vukovaru se to odmah diže na nacionalnu razinu - kazuje.

Klaudija Gojani, 25-godišnjakinja čiji otac se još vodi kao nestao, vratila se prije 16 godina u Vukovar i misli da je Vukovar perspektivan grad. 

- Siniša Glavašević je rekao: „Grad to ste vi", tko „mi" ako ga napuštamo i odlazimo? - kaže Klaudija.

„U prošlost se ne treba vraćati ali ju ne treba zaboravljati, treba znati što je ovdje bilo i tko je kriv za to. Ja sam Albanka po nacionalnosti, ali se osjećam Hrvaticom. Mi moramo stvoriti ovaj grad ljepšim i boljim jer Vukovar ima perspektivu i ne treba ga napuštati." Vukovar je za nju grad „po mjeri“, dovoljno velik i dovoljno mali, kino, kafići, Filmski festival, sadržaji za djecu, Božićni sajam, klizalište zimi, Ljeto u Vukovaru, Eko-etno sajam... Priča o tome kako u Vukovaru ništa nema je po njoj deplasirana. „Dolaze kruzeri, turisti, stalno se nešto događa, Vukovar ima dinamiku grada“, kaže Klaudija koja se sjeća da se kao dijete igrala po ruševinama koje su danas rijetke u gradu.

„Nije su Vukovar samo obnovio kroz zgrade, mislim da smo se i mi ljudi pomalo obnovili. Vukovar je ranjen, ali zacijelit ćemo tu ranu i to na sto načina“, optimistična je Klaudija.

Adrijana Čorak (28), radi od 18. godine i kaže da ju nikada nije bilo ništa sramota raditi. Poslovi preko student servisa, konobarenje, prodavanje borova za Božić, volontiranje... Imala je prilike otići, ali ne privlači ju ideja da napusti Vukovar. 

„Financije su danas problem broj jedan, ali ja sebe ne vidim izvan ovog grada. Ljudi kada kažu 'Vukovar', prvo vide rat, razdvojenost, siromaštvo.... Ja ne vidim to tako, ja prvo pomislim na obitelj, prijatelje, zajedništvo, napredak...  Ja tako gledam Vukovar. Planiram tu roditi svoje dijete danas-sutra i zasnovati svoju obitelj", kaže Adrijana dok prepričava svoja sjećanja na povratak u razrušeni grad.

„Meni je bio šok vratiti se iz Zagreba gdje smo bili u prognaništvu. Nije bilo rasvjete, svugdje samo ruševine, ali ja sam bila sretna vratiti se u grad kojeg se ni ne sjećam i pamtim samo iz priča roditelja. Bilo je razočaravajuće, ali napokon nisam bila prognanik i rasla sam skupa s ovim gradom", kaže Adrijana koja tvrdi da je od tog trenutka sve krenulo nabolje.

„Ako nešto napreduje, ako nešto ide ka boljem, kako ne biti sretan zbog toga. Gore ne može biti. Gore smo već prošli. Ekonomska kriza je svuda, pa i u Vukovaru. Kada živite 365 dana u godini ovdje teško je vidjeti razliku, ali kada se sjetim kako je bilo kada sam imala 11 godina i danas, to je neusporedivo."

Optimizam ju ne napušta i tvrdi da će mlada generacija Vukovaraca donijeti i novu energiju koja će preokrenuti stvari na bolje. Oni koji su nekad bili djeca, danas su ljudi koji ne zaboravljaju, ali ipak nose manji teret prošlosti i imaju energije iznijeti budućnost na svojim leđima. 

Usprkos svemu što svaka obitelj ima neku traumu, bio to gubitak bližnjeg, godine prognaništva ili gubitak doma i počinjanje života „od nule", optimizam je ipak prisutan u svakom od njih.

Vedran Vuleta, 32-godišnji pravnik, kao i većina Vukovaraca osjetio je kao dijete što znači biti izbjeglica. Nakon povratka završio je Pravni fakultet u Osijeku i danas živi u Vukovaru. Bez obzira na sve, siguran je da će u Vukovaru i ostati.

„Vidim svoj život ovdje, ako ništa drugo zbog tih ljudi koji leže na groblju, zašto su izginuli ako mi odemo?", pita se.

Svjestan je stvarnosti i okolnosti u kojima se nalazi, ali kaže kako život u Vukovaru nije ni izbliza takav kako se opisuje u medijima. 

„Mediji su zajedno sa političarima izmislili 'suživot' i dok god se bude spominjala  ta riječ značit će da mi nešto moramo spajati. Ni u jednom drugom gradu se ne spominje riječ 'suživot', mislim da je to malo čudno.  Notorna je laž u medijima da su u ovom gradu svi lokali podijeljeni na Srbe i Hrvate.  U ovome gradu ne postoji toliko sukob Hrvata i Srba kao što se govori, ali postoji problem zapošljavanja", jasan je Vedran. Kako sam kaže, vjernik je i ne mrzi nikoga. Ostavlja dojam čovjeka čija ruka je ispružena, ali ne bezuvjetno.

„Vukovar nije podijeljeni grad, jedina podjela koja postoji je rijeka Vuka koja dijeli grad na Slavoniju i na Srijem. Postavljena je i ploča na kojoj piše: Dobro došli u Slavoniju i Dobrodošli u Srijem", kaže Vedran, naglašavajući pri tome riječ 'Dobrodošli'.

hr Sat Nov 19 2016 20:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2750d42af47f963b8b45b6/80
Foto: Facebook

Petar Gudić ponovno s najviše glasova na Pujankama

Na Pujankama su održani ponovljeni izbori
Nakon što je izborno povjerenstvo donijelo odluku o ponavljanju izbora u Gradskom kotaru Pujanke,  građani su ponovno izašli na birališta. Naime, izbori su se ponovili jer je u glasačkoj kutiji pronađeno nekoliko listića viška. 

Petar Gudić, tada je imao najveći broj glasova, a ništa se nije promijenilo ni s ovim izborima. Prema neslužbenim informacijima, Gudić je dobio četiri mandata. SDP je dobio jedan, a HDZ dva. 

hr Sun Jun 24 2018 21:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2fc81f2af47fdf4b8b45a2/80
Foto: FB Otpor stoko

Fotografije Avenatija sa sinom namještaljka? Na Facebooku tvrde da su montirane

U Facebook grupi Spasimo malog Cesarea osvanuo je novi status kojim tvrde da je upitna autentičnost fotografija Avenatija sa sinom objavljenih u Slobodnoj Dalmaciji
Iako je prošli utorak sa splitskih Pujanki dječak Cesare otišao u Italiju zajedno s ocem, Splićani su s ljutnjom i gorčinom pratili događanja i vijesti toga dana.

U Slobodnoj Dalmaciji izašao je članak s fotografijama Cesarea i njegovog oca, Alessandra Avenatija na kojim se čini da dječak uživa u igri na pješčanoj plaži zajedno s ocem.

No u Facebook grupi, "Spasimo malog Cesarea", administratorica grupe i Ninina prijateljica, Vanda Plazonić, objavila je status u kojem navodi kako su fotografije koje su objavljenje u Slobodnoj namještaljka.

"Ono što je bilo odmah očito je da se dijete ne igra s ocem jer su u potpuno drugačijim pozama i vidi se da je djetetova glava usmjerena prema nekom drugom, s kim se zapravo igra" piše u statusu.

Tvrde da se vide greške u montaži i da su "
potpuno krivo napravljene sjene, krive proporcije tijela jer izgleda kao da dijete ima veću glavu od oca, dok su “kidali” tijelo s jedne fotografije da bi zalijepili na drugu, malo su krivo otkidali nogu, prste, ruke, stopala, između pramenova kose su ostale boje druge pozadine s prijašnje fotografije.."

Uz pomoć Facebook grupe "Otpor stoko" došli su do zaključka da su fotografije namještaljka, a sve to uz pomoć dobre tehnologije.

Razvojem tehnologije značenje izjave "slika govori više od 1000 riječi" potpuno je izgubilo smisao jer danas jednostavnim alatima tko god hoće može napraviti sliku kojom će dokaziati bilo što", napisali su u objavi. 

"
FotoForensics je online alat s kojim se nepobitno može dokazati da li je neka slika originalna ili su na njoj rađene promjene.

Testovi na toj stranici pokazuju brojne parametre temeljem kojih se može utvrditi autentičnost slike, od informacija o uređaju kojim je slikano, datuma nastanka slike pa do ovoga koji se zove ELA pregled koji daje grafički prikaz stupnjeva kompresije koji se poremete bilo kakvom intervencijom u sliku".

U  statusu Vanda je dodala: 

"Otac je obećao sretnu sliku oca i djeteta na naslovnici pa ju je morao stvoriti, ako već ne ide spontano. Vidite li da taj čovjek ne preza ni pred čim? Svijet su obišle slike u kojima se jasno vidi da je zlostavljač djece pa sada mora ispraviti stravični realni dojam koji je ostavio. 

Izjavljuje za neki tamo mali lokalni portal kako je poslao poruku Nini (i to nas poznati novinar prenosi kao veliku vijest), a nikakva poruka zapravo ne postoji, piše da je kupio i za nju avionsku kartu i da će joj osigurati smještaj i posao u svom gradu, a ode automobilom (i naša policija mu da pratnju koja se izmjenjuje u svakoj županiji), a dijete sakrije tako da majka ne može do njega. Sazna se regija gdje se nalazi tek nakon poziva policije, gradonačelnika i njihovog CZSS"

Pogledajte fotografije i prosudite..




hr Sun Jun 24 2018 18:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2fb4d52af47f044b8b45cc/80

U Ričicama održan znanstveni skup posvećen zavičajnoj baštini

Jučer je u Ričicama (općina Proložac) otvoren znanstveno - stručni skup pod nazivom "Zavičajna baština: Problemi i perspektive u upravljanju baštinom", kojega su vodili don Mladen Parlov i profesor Anđelko Mrkonjić. 

Dožupan Ante Šošić u pozdravnom govoru istaknuo je kako županija drži do Ričica i do kulturne baštine. "Ovo je jedna uistinu dobra priča kada je u pitanju nošenje svoga zavičaja u srcu. Čuvari kulturne baštine su ljudi koji su u naše Ričice donijeli ovu sjajnu baštinu. Ako je povijest učiteljica života, onda su naši današnji priređivači asistenti učiteljice života, jer onaj tko ne čuva svoju tradiciju zasigurno nema ni budućnost", istaknuo je Šošić, pozdravivši prisutne i u ime župana Blaženka Bobana, koji nije mogao nazočiti današnjem skupu. Dodao je i da Ričičani trebaju skinuti kapu ministru rada, Ričičancu Marku Paviću koji, kako je istaknuo, lobira za svoj kraj i izvan svoga resora.

Načelnik Općine Proložac Mate Lasić naglasio je važnost osnivanja Turističke zajednice Imota, koja, prema njegovim riječima, može doprinijeti i u očuvanju baštine, ali i u organiziranju ovakvih i sličnih znanstveno-stručnih skupova. 

"Trenutno zajedno radimo na projektu geoparka pri UNESCO-u kako bi sve naše općine i grad mogli prezentirati svoju geobaštinu. Razvoj bilo kojega segmenta društva će se dogoditi na ovom našem području, a mi ćemo ustrajnim koracima krenuti u realizaciju naših projekata", zaključio je. 

U Ričicama su jučer boravili i saborski zastupnik Miro Kovač, gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić te ministar Pavić, koji je u nekadašnjoj zgradi pošte otvorio etnografsku zbirku Ričica. U programu su, osim uglednih znanstvenika i stručnjaka, sudjelovali i učenici osnovnih škola Cista Velika, Lovreć, Runovići i Zagvozd, koji su govorili o baštini svoga kraja.

hr Sun Jun 24 2018 17:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2fa8412af47fe14b8b457b/80

Hrvatima Dan državnosti čestitali Trump, Putin, papa Franjo, i brojni drugi čelnici država

U povodu Dana državnosti u ponedjeljak, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović primila je čestitke brojnih stranih državnika upućenima svim građankama i građanima Hrvatske među kojima su papa Franjo, američki predsjednik Donald Trump, ruski predsjednik Vladimir Putin, čelnici europskih zemalja i mnogi drugi, priopćeno je u nedjelju iz Ureda predsjednice.

Povodom Dana državnosti Njegova Svetost Papa Franjo je, uz srdačne čestitke i obilje Božjeg blagoslova, istaknuo nadu da opredjeljenje za pravdu i mir omogući izgradnju društva u kojem svaka osoba može pronaći svoje mjesto kao i željeni spokoj i sreću.

Američki predsjednik Donald Trump u svojoj čestitci ističe da partnerstvo između naših država nastavlja rasti sve snažnije, kako unutar Sjevernoatlantskog saveza u sklopu kojeg naše snage stoje rame uz rame braneći zajedničku slobodu, tako i u području gospodarstva i kulture. Isto tako, istaknuo je kako svake godine sve više Amerikanaca otkriva ljepote Hrvatske, dok su istodobno Sjedinjene Države otvorene prema hrvatskim studentima, investitorima i poduzetnicima u njihovim nastojanjima da svoje snove o snažnijoj i prosperitetnijoj budućnosti pretvore u realnost.    

Ruski predsjednik Vladimir Putin u svojoj je čestitci istaknuo kako Rusija pridaje veliko značenje suradnji s Hrvatskom te smatra kako bi uzajamnim naporima mogli efikasno razvijati obostrano korisnu suradnju na dobrobit naroda naše dvije države, u interesu očuvanja stabilnosti i sigurnosti u Europi, navodi se u priopćenju.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u svojoj je čestitci naglasio kako su Njemačka i Hrvatska međusobno blisko povezane. Mađarski predsjednik János Áder naglasio je u svojoj čestitci da se partnerstvo i prijateljstvo Mađarske i Hrvatske može osvrnuti na izvanredne povijesne tradicije i u mnogočemu je jedinstveno u regiji. 

Slovački predsjednik Andrej Kiska istaknuo je kako mu je drago što uspješno nastavljamo razvoj bliskih i prijateljskih odnosa između naših država i građana koje veže čvrsto partnerstvo i savezništvo u Europskoj uniji i Sjeveroatlantskom savezu.

Čestitke u povodu Dana državnosti hrvatskim građankama i građanima dosad su uputili i predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen, kraljevi Švedske Carl XVI Gustaf, te Nizozemske Willem-Alexander, grčki predsjednik Prokopis V. Pavlopoulos, predsjednik Švicarske Konfederacije E. Alain Berset, predsjednici Egipta Abdel Fattah Al Sisi, Meksika Enrique Peña Nieto, Kazahstana Nursultan Nazarbajev, Turkmenistana Gurbanguly Berdimuhamedov, japanski car Akihito, kralj Bahreina Hamad bin Isa Al Khalifa, predsjednici Republike Južne Afrike Matamela Cyril Ramaphosa, Alžira Abdelaziz Bouteflika, Kube Miguel Mario Díaz-Canel Bermúdez, Republike Koreje Moon Jae-in.

Čestitke su uputili i sultan Omana Qaboos bin Said Al Said, kralj Jordana Abdullah II Ibn Al-Hussein, predsjednik Bangladeša Md. Abdul Hamid i Libanona Michel Aoun.

hr Sun Jun 24 2018 16:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .