Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582ead871eea8ff4c88b464d/80
Foto: Screenshot

Mladi Vukovarci: "Vukovar nije podijeljeni grad"

Puno se piše o besperspektivnosti Vukovara, grada za koji mnogi kažu da ga se svi sjete samo na godišnjicu pada. No mnogi mladi Vukovarci tvrde: u Vukovaru se može lijepo živjeti – samo da je posla malo više

Svakog 18. studenoga u Vukovar dolaze  ljudi iz cijele Hrvatske kako bi sudjelovali u Koloni sjećanja i kako bi pokazali da nisu zaboravili žrtvu koju je Vukovar podnio u godinama stvaranje države koja danas ne izgleda tako idealno kako su ju mnogi zamišljali prije 25 godina. Četvrt stoljeća nakon bitke u kojoj je jedan grad sravnjen sa zemljom a mnogi njegovi stanovnici ubijeni, pitali smo mlade Vukovarce kako se živi u njihovom gradu onih ostalih 364 dana u godini i vide li svoju perspektivu u gradu-heroju.  

Dražen Bočkaj, danas  35-godišnjak još je kao srednjoškolac, od kada se vratio 1998. godine,  počeo volontirati na Hrvatskom radiju Vukovaru. Sad je urednik na najutjecajnijem vukovarskom mediju. Tvrdi da je danas život u Vukovaru puno bolji nego u nekim drugim sredinama, prenosi seebiz.

- Imamo gradove koji nisu bili razrušeni, Županja, Našice, Đakovo, ali u Vukovaru je puno ljepše. Grad danas ima multiplex  kino, dobit ćemo uskoro bazene, položaj je odličan, infrastruktura se gradi...  Zbog posla puno putujem i kada vidim kako se drugdje živi, mogu reći da je Vukovar danas za neke gradove Hollywood. Vidljivo je da je sve manje ljudi u gradu. Mene osobno to smeta jer imam dojam da su mnogi koji su se vratili, a bilo je tada više ljudi nego danas,  imali velika očekivanja i malo strpljenja - kaže Dražen.

Jasno mu je da je naći posao veliki problem u Vukovaru. 

- Od cijele moje generacije, samo ja i još dvoje ljudi radimo. To su sve diplomirani i školovani ljudi, to je žalosno.

Kaže da su mladi spremni raditi bilo što, ima kolegicu koja je diplomirana pravnica i već osmu sezonu radi kao sobarica na moru. No, svjestan je da je to problem cijele Slavonije i cijele Hrvatske. Primjećuje da je srpska manjina puno poduzetnija od hrvatske većine i da su tu uspješniji. 

- Puno ugostiteljskih objekata i privatnog sektora drže ljudi srpske nacionalnosti i ne bune se, ide im dobro. Mnogi neće ovako javno priznati, ali reći će vam da će vam Srbin jeftinije i bolje servisirati auto nego Hrvat - rekao je.

Dražen vidi budućnost u Vukovaru:.

- Vukovar sigurno neće biti nikad onakav kakav je bio, ali može biti moderniji, drugačiji, može biti bolji. Posao je teško naći, ali tko se trudi i traži, taj će i naći i uspjeti.

Dražen opisuje i jedan paradoks koji se događa u Vukovaru. Mnogo ljudi iz Našica, Đakova, Osijeka ili Slavonskog Broda dolazi raditi u Vukovar, a mnogi se odlučuju i na preseljenje.

- Pogledajte u gradu tablice automobila i vidjet ćete odakle sve ljudi dolaze na posao. Kada je Agrokor kupio Vupik traženi su stručni ljudi koje nisu mogli pronaći ovdje. Puno je njih zaposleno tako. Nekretnine su jeftine i ljudi se preseljavaju u Vukovar. Ako se taj trend nastavi, ovdje će se doseljavati ljudi koji nisu tu nikada živjeli, a Vukovarci će nastaviti pričati kako ovaj grad nema perspektivu. Pa kako onda netko može imati perspektivu i dolaziti, a drugi ne mogu? - pita se.

- Što se tiče tih 'nacionalnih stvari', ja sam imao u razredu i Srba koji su imali problema zbog toga što su išli u školu s nama Hrvatima jer su tako njihovi roditelji odlučili. Proglašavali su ih izdajicama. Međutim, ti ljudi su danas završili fakultete i shvatili su da je ovo njihova država i da žele tu živjeti. Postavlja se pitanje zašto se razdvajaju škole. Nemam ništa protiv ako netko želi učiti svoj jezik, ali činjenica je da puno više Srba živi u Zagrebu, Rijeci, Osijeku ili Karlovcu nego što ih ima u Vukovaru. Oni nemaju odvoje škole. Sada imamo dvije vrste Srba u Hrvatskoj, oni koji žive zajedno, školuju se zajedno i apsolutno nemaju nikakvih preferencija prema razdvajanju i imamo Srbe ovdje koji imaju preferenciju prema odvajanju. To je sve napravila politika. I na žalost, uz politiku odgoj roditelja.  Zašto se razdvajaju vrtići? To je apsurd nad apsurdima da se to događa - kaže Dražen.

Ukazuje da je usprkos svemu, prema službenim policijskim statistikama, Vukovar jedan od najsigurnijih gradova u Hrvatskoj. 

- Percepcija je medijski iskrivljena jer kada se dvoje srednjoškolaca potuku, što se događa svagdje, u Vukovaru se to odmah diže na nacionalnu razinu - kazuje.

Klaudija Gojani, 25-godišnjakinja čiji otac se još vodi kao nestao, vratila se prije 16 godina u Vukovar i misli da je Vukovar perspektivan grad. 

- Siniša Glavašević je rekao: „Grad to ste vi", tko „mi" ako ga napuštamo i odlazimo? - kaže Klaudija.

„U prošlost se ne treba vraćati ali ju ne treba zaboravljati, treba znati što je ovdje bilo i tko je kriv za to. Ja sam Albanka po nacionalnosti, ali se osjećam Hrvaticom. Mi moramo stvoriti ovaj grad ljepšim i boljim jer Vukovar ima perspektivu i ne treba ga napuštati." Vukovar je za nju grad „po mjeri“, dovoljno velik i dovoljno mali, kino, kafići, Filmski festival, sadržaji za djecu, Božićni sajam, klizalište zimi, Ljeto u Vukovaru, Eko-etno sajam... Priča o tome kako u Vukovaru ništa nema je po njoj deplasirana. „Dolaze kruzeri, turisti, stalno se nešto događa, Vukovar ima dinamiku grada“, kaže Klaudija koja se sjeća da se kao dijete igrala po ruševinama koje su danas rijetke u gradu.

„Nije su Vukovar samo obnovio kroz zgrade, mislim da smo se i mi ljudi pomalo obnovili. Vukovar je ranjen, ali zacijelit ćemo tu ranu i to na sto načina“, optimistična je Klaudija.

Adrijana Čorak (28), radi od 18. godine i kaže da ju nikada nije bilo ništa sramota raditi. Poslovi preko student servisa, konobarenje, prodavanje borova za Božić, volontiranje... Imala je prilike otići, ali ne privlači ju ideja da napusti Vukovar. 

„Financije su danas problem broj jedan, ali ja sebe ne vidim izvan ovog grada. Ljudi kada kažu 'Vukovar', prvo vide rat, razdvojenost, siromaštvo.... Ja ne vidim to tako, ja prvo pomislim na obitelj, prijatelje, zajedništvo, napredak...  Ja tako gledam Vukovar. Planiram tu roditi svoje dijete danas-sutra i zasnovati svoju obitelj", kaže Adrijana dok prepričava svoja sjećanja na povratak u razrušeni grad.

„Meni je bio šok vratiti se iz Zagreba gdje smo bili u prognaništvu. Nije bilo rasvjete, svugdje samo ruševine, ali ja sam bila sretna vratiti se u grad kojeg se ni ne sjećam i pamtim samo iz priča roditelja. Bilo je razočaravajuće, ali napokon nisam bila prognanik i rasla sam skupa s ovim gradom", kaže Adrijana koja tvrdi da je od tog trenutka sve krenulo nabolje.

„Ako nešto napreduje, ako nešto ide ka boljem, kako ne biti sretan zbog toga. Gore ne može biti. Gore smo već prošli. Ekonomska kriza je svuda, pa i u Vukovaru. Kada živite 365 dana u godini ovdje teško je vidjeti razliku, ali kada se sjetim kako je bilo kada sam imala 11 godina i danas, to je neusporedivo."

Optimizam ju ne napušta i tvrdi da će mlada generacija Vukovaraca donijeti i novu energiju koja će preokrenuti stvari na bolje. Oni koji su nekad bili djeca, danas su ljudi koji ne zaboravljaju, ali ipak nose manji teret prošlosti i imaju energije iznijeti budućnost na svojim leđima. 

Usprkos svemu što svaka obitelj ima neku traumu, bio to gubitak bližnjeg, godine prognaništva ili gubitak doma i počinjanje života „od nule", optimizam je ipak prisutan u svakom od njih.

Vedran Vuleta, 32-godišnji pravnik, kao i većina Vukovaraca osjetio je kao dijete što znači biti izbjeglica. Nakon povratka završio je Pravni fakultet u Osijeku i danas živi u Vukovaru. Bez obzira na sve, siguran je da će u Vukovaru i ostati.

„Vidim svoj život ovdje, ako ništa drugo zbog tih ljudi koji leže na groblju, zašto su izginuli ako mi odemo?", pita se.

Svjestan je stvarnosti i okolnosti u kojima se nalazi, ali kaže kako život u Vukovaru nije ni izbliza takav kako se opisuje u medijima. 

„Mediji su zajedno sa političarima izmislili 'suživot' i dok god se bude spominjala  ta riječ značit će da mi nešto moramo spajati. Ni u jednom drugom gradu se ne spominje riječ 'suživot', mislim da je to malo čudno.  Notorna je laž u medijima da su u ovom gradu svi lokali podijeljeni na Srbe i Hrvate.  U ovome gradu ne postoji toliko sukob Hrvata i Srba kao što se govori, ali postoji problem zapošljavanja", jasan je Vedran. Kako sam kaže, vjernik je i ne mrzi nikoga. Ostavlja dojam čovjeka čija ruka je ispružena, ali ne bezuvjetno.

„Vukovar nije podijeljeni grad, jedina podjela koja postoji je rijeka Vuka koja dijeli grad na Slavoniju i na Srijem. Postavljena je i ploča na kojoj piše: Dobro došli u Slavoniju i Dobrodošli u Srijem", kaže Vedran, naglašavajući pri tome riječ 'Dobrodošli'.

Facebook komentari

hr Sat Nov 19 2016 20:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd02cfb473980f4c8b4574/80
Foto: Dalmacija News

Što sve muči Splićane?

Grad pod Marjanom trenutno vodi vladina povjerenica, a tko god da preuzme njezinu ulogu nakon lokalnih izbora suočit će se s brojnim izazovima. Od odlagališta otpada Karepovac, do problema s parkingom pa i pedijatrima
Uobičajenim dnevnim ritmom budi se dalmatinska metropola koju posljednjih dana, po prvi puta vodi, vladina povjerenica. Jer prijedlog proračuna pao je još u prosincu. Grad je tako bez proračuna, a Splićani dobro znaju na što se novac treba potorišiti i koje probleme hitno riješiti, prenosi N1.

- Nadamo se da bi radovi trebali početi na jesen, ali optimističan sam što se tiče tog Županijskog centra za gospodarenjem otpadom.

Vjerujemo da će se nastaviti radovi na izgradnji Županijskog centra u Lećevici, i onda bi se pristupilo konačnoj sanaciji odlagališta tako da bi kroz par godina mogli konačno disati punim plućima i da naša djeca žive normalan život - kaže Tihomir Barić iz Inicijative "Karepovac-drugo lice Splita"

Mogi splitski roditelji osjećaju se kao žrtva lokalnih, županijskih i državnih pravila i organizacije - jer , kažu, imaju problema s brojem dostupnih pedijatara. Svjesni raznih nadležnosti, ipak od Grada očekuju neko rješenje - jer ih i nedjeljom i blagdanom u dežurnoj ambulanti često, tvrde, dočekaju zatvorena vrata.

- Vikendom odnosno nedjeljom i blagdanom bi trebala imati nekoga dežurnog, no kako im to nije uvjetovano, oni su nekad tu, nekad nisu, tako da većina roditelja na kraju završi na Hitnom prijemu, a tamo se naravno stvaraju velike gužve i dolaze djeca sa svakakvim bolestima - žali se Dijana Barić Perić.

Kud god da krenu – put Splićanima često nije jedostavan. Posebno ljeti - muči ih gužva i parking. Posebno, ljeti potraga za mjestom u blizini kuće zna, kažu, trajati i do sat vremena. Gužve su i na prilazima Gradu, a Istočna obala je krcata - jer tamo su već godnama i autobusni i željeznički kolodvor te trajektna luka.

Više možete doznati OVDJE.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 21:53:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fce2eeb47398734a8b45d5/80
Foto: N1

"Vlada se pravi, pijetet bi trebalo pokazati djelima"

RH osuđuje zločine ustaškog režima, ali odluku o spornoj HOS-ovoj ploči i natpisu "Za dom spremni" mora donijeti tzv. Vijeće za suočavanje s prošlošću, poručuje Plenković iz Jasenovca gdje ga je dočekao neugodan transparent koji traži da se sporan pozdrav konačno ukloni. Prema podacima policije, danas je u Jasenovcu bilo 300, a jučer 1500 sudionika
Druga, službena komemoracija u znak sjećanja na žrtve logora Jasenovac je bitno manja od one jučerašnje u organizaciji SNV-a i Saveza antifašističkih boraca. Manje je bilo članova obitelji žrtava logora, no oni koji su stigli nose jednako bolne uspomene, piše N1.

- Moj otac je jedan od preživjelih, mučen, razbolio se i umro kad mi je najviše bio potreban - kaže Branka Nešić Reichel.

Prema procjenama policije, službena kolona bila je pet puta manja od prethode. U njoj su kao i jučer bili veleposlanici, a na čelu ovoj je bio predsjednik Vlade i četvero ministarara.

Upravo je ploča glavni uzrok podjela, a na nju su Vladu i premijera transparentom podsjetili antifašistiti koji smatraju da je neprimjereno da ministri dolaze na mjesto zločina dok ploča nesmetano stoji.

- Vlada se pravi kao da se ništa ne događa, a pijetet bi trebalo pokazati djelima, a ne izlascima pred kamere - kaže Igor Premužić.

Predsjednica republike i predsjednik Sabora u Jasenovac su poslali izaslanike, no ni oni nemaju jasan odgovor.

- Nije primjereno, neću ja određivati, i oni su dali život za Hrvatsku - kaže Marko Sladoljev iz Mosta.

Za predstavnike Roma natps na ploči nije prihvatljiv, ali će doći će na sve komemoracije jer na ovakav tužan dan ne žele podjele.

- I ja bi samo volio da se iduće godine ne ponovi jer opet napominjem, žrtve su najmanje krie za sve ovo što se trenutno događa - kaže Veljko Kajtazi.

A već drugu godinu događaju se 3 tri kolone u tri dana, piše N1.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 20:31:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fce513b4739894488b463e/80
Foto: Pokret Otoka

Zlatni rat "zauzet do daljnjeg": Boljani poslali jasnu poruku

Mještani Bola na Braču ne odustaju od svoje plaže Zlatni rat, i još jednom akcijom jasno su poručili da se protive dodjeli dugoročne koncesije nad plažom nepoznatoj i fantomskoj tvrtki.

Danas, iza 15:30 sati, počeli su se Boljani i prijatelji Bola, okupljati na plaži Zlatni rat s ručnicima i natpisima "ZAUZET DO DALJNJEG", spremni da još jednom pošalju poruku kako ne žele predati upravljanje plažom na kojoj počiva bolski turizam i od koje desetljećima generacije mještana žive, tvrtki bez zaposlenih, i bez iskustva u sličnim poslovima. Ručnicima su tako formirali natpis "ZAUZETO" i poslali svoju poruku.

- Ako mislimo da će neko drugi rješiti nešto za nas ili da će se rješiti samo od sebe to se neće dogoditi. Moramo se udružiti i nastupati zajedno, ne smijemo dozvoliti da nam naša podijeljenost uzrokuje ovo što se događa. Uz nas nisu samo Boljani, već i drugi otoci, digla se cijela Hrvatska, svi koji žive na priobalnom području, ali i dijaspora.

Vrijeme je da zaboravimo političke opcije i stanemo rame uz rame štititi svoje otoke kako bi zaustavili daljnje rasprodaje i politička pogodavanja.

Podržite i Vi poništenje natječaja za dodjelu koncesije nad plažom Zlatni rat i hitne izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ovo nije samo Brač, niti su ovo samo otoci. Ovo smo svi mi - poručio je Josip Bačić iz Inicijative mladih Bol.


Podsjećamo, prošlog je utorka skupština Splitsko-dalmatinske županije donijela odluku da se koncesija od 15 godina dodijeli tvrtki "Sport B", dok je proteklih 12 godina koncesiju nad plažom imala lokalna komunalna tvrtka "Grabov rat" u kojoj je zaposleno 30 lokalnih ljudi.

Dok je skupština zasjedala, mještani su prosvjedovali ispred zgrade, a sada su nastavili s novima akcijama izražavanja nezadovoljstva zbog dodjele koncesije.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 19:33:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fc6d4ab47398724a8b4569/80

Kći predsjednika Libanona osvećuje hrvatskog rodana

Roda Tesla iz Lonjskog polja bila je opremljena GPS-om, ubili su je krivolovci, za što je doznala javnost Libanona
Prije nekoliko dana u libanonskim medijima pojavila se vijest da se kći libanonskog predsjednika osobno angažirala na rasvjetljavanju ubojstva mužjaka rode iz hrvatskog Lonjskog polja. Claudine Aoun, kći predsjednika Michela Aouna, reagirala je nakon što su nadležne libanonske službe 11. travnja kod mjesta Bzal na sjeveru Libanona kod jednog lokalnog stanovnika pronašle GPS odašiljač koji je bio pričvršćen za leđa rodana nazvanog Tesla, piše express.hr.
Do otkrića da je Tesla stradao na način na koji je posljednjih tjedana hrvatska javnost bila uvjerena da je stradao i legendarni Klepetan, došla je grupa ekoloških entuzijasta amatera iz Hrvatske i BiH nakon što se na kartama kretanja vidjelo da se ptica s odašiljačem skoro cijeli jedan tjedan kretala u krugu od nekoliko desetaka metara.

Službenici nadležnih vlasti odašiljač su proslijedili u tehnički ured Informatičkog odjela u Bejrut, za Express su objasnili u Libanonskom udruženju za zaštitu ptica (LBC). Odmah po pronalasku odašiljača, policija je stala tragati za počiniteljem.

- Situacija u Libanonu i u regiji jako je loša po ptice selice - objasnili su nam iz LBC-a. Libanonski predsjednik Michel Aoun je upravo zato nedavno, slučajno kratko prije nego što će libanonski krivolovac ustrijeliti Teslu, pozvao naciju da učini što god može kako bi se ptice selice zaštitile. Riječ je o tome da preko Libanona prolazi glavni istočnomediteranski koridor kojim ptice selice svake godine lete na jug i potom se vraćaju na sjever, zapravo je riječ o priči iz i EU-a i Bliskog istoka i Afrike. Tim koridorom lete i rode, piše express.hr.

Samo, u Libanonu, kao i u mnogim drugim zemljama na tom putu, na njih se puca, hvata ih se mrežama, zamkama, noću se čak i po gradovima osvjetljavaju stabla kako bi se privuklo ptice. Pritom nije riječ o lovcima, kojih u Libanonu ima registrirano jako malo i koje, prema riječima libanonskih ekoloških aktivista, neopisivo frustrira krivolov i među glasnijima su u borbi protiv toga. Krivolovci hvataju ptice bez obzira na vrstu, veličinu, rijetko ih ljudi potom pojedu, neke iz puke zabave i obijesti.

Zakon po kojem je krivolov na takve ptice u Libanonu izričito zabranjen postoji, ali nije funkcionalan

Libanonski aktivisti za zaštitu prirode, pa i veliko mnoštvo Libanonaca, time su jezivo ogorčeni. Već i time što libanonska poslovica, na koju su nas uputili libanonski aktivisti, kaže da "ono što je ptica, uvijek je dobro". 

Posebno bijela roda koja se često tumači i kao simbol Isusa Krista, odnosno simbol ujedno i kršćanskog bogočovjeka i islamskog velikog proroka. Slučaj Tesle zato i jest podigao relativno veliku prašinu, posebno zato što je bila riječ o GPS praćenoj ptici u sklopu znanstvenog projekta. Tesla je bio mužjak rode star oko dvije godine, na migracije je išao do jezera Čad u istoimenoj afričkoj državi.

O njemu i o rodi Leti, ženki, pisao je Zoološki vrt Zagreb s ponosom kao o projektu praćenja roda "SOS Stork_Hrvatska" koji su skupa provodili organizacija Storch Schweiz, potom Zoološki vrt grada Zagreba i Park prirode Lonjsko polje. I dok je Leta u srijedu 19. travnja na svom putu upravo ušla u Hrvatsku te je na putu prema Lonjskom polju, Tesla je zaglavio u Libanonu.

Zbog takvog stanja inicijativa "SOS Tesla – zaštitimo bijele rode" organizirala je 15.travnja peticiju koju je 1000 ljudi potpisalo već u prvih 36 sati, te koju će na kraju poslati libanonskom predsjedniku uz prateće pismo. Iz peticije se doznaje da je zakon o lovu u toj zemlji donesen još 2004., kao i to da u rujnu ove godine lov ovakve vrste prestaje biti zabranjen čak i formalno. Problem ubijanja ptica selica, međutim, nije prisutan samo u Libanonu.

Godišnje se ilegalno pobije 25 milijuna ptica

Prema podacima organizacije "Birdlife international" na migracijskim rutama na Mediteranu svake godine ilegalno se pobije 25 milijuna ptica. Organizacija navodi sljedeće brojke po pojedinim mediteranskim državama: Hrvatska, Francuska i Libija po pola milijuna ptica, Albanija 300.000, Grčka 700.000, Italija i Egipat svaki po čak 5,7 milijuna pobijenih ptica godišnje, Cipar 2,3 milijuna, Sirija 3,9, Libanon 2,6 milijuna, svi ostali 1,2 milijuna ilegalno pobijenih ptica.

Krivolov ogromnih razmjera očito je prisutan i u EU, u Italiji čak gori nego bilo gdje drugdje, pa tako i u našoj zemlji. Slučaj rodana Tesla nije i prvo stradanje GPS praćene rode iz Hrvatske na putu prema Africi, prenosi express.hr. Od izvorno četiri ovako označene rode iz Lonjskog polja, Tesla je već treća ptica koju su ubili krivolovci. Na životu je ostala samo jedna roda, Leta.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 19:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .