Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58393ece1eea8fdbf28b45c2/80
Foto: Vlada Republike Slovenije

"Žao mi je što nova hrvatska vlada nije promijenila mišljenje o arbitraži, očekujem pritisak Bruxellesa"

"Žao mi je što je nova hrvatska vlada dala nedvosmislenu poruku da će nastaviiti dosadašnju politiku i da smatra kako je za nju arbitražni postupak zaključen", kazao je Erjavec u opširnom razgovoru za "Delo" od subote

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je za ljubljansko "Delo" od subote da mu je žao što nova hrvatska vlada nije promijenila stajalište da je arbitražni sporazum o graničnom prijeporu stvar prošlosti jer je Slovenija postupak kompromitirala, te da očekuje pritisak Europske komisije da Hrvatska to stajalište promijeni i prihvati buduću presudu arbitara.

Razgovor je vođen u četvrtak, dan prije njegova razgovora u Ljubljani s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom, na kojemu je istaknut niz primjera dobre političke i gospodarske suradnje, ali i obostrano potvrđeno da stajališta o budućem rješavanju graničnog prijepora ostaju vrlo udaljena jer se Hrvatska zalaže za bilateralne razgovore, a arbitražu smatra procesom na koji se više ne računa.

Takvim hrvatskim stajalištem "gubi se prilika da nanovo definiramo naše odnose", kazao je Erjavec u opširnom razgovoru za "Delo", najvećim dijelom posvećenom upravo odnosima s Hrvatskom i graničnom pitanju.

"Drukčije stajalište Hrvatske oslobodilo bi i relaksiralo naše odnose i postavilo ih na sasvim drugu razinu, a ovako ostaju onakvima kakvi jesu", kazao je šef slovenske diplomacije.

"Važno je da između naših ljudi na obje strane granice nema napetosti, a i Hrvatska je naša važna ekonomska partnerica, no očekujem da će se odnosi između naših vlada jako zakomplicirati jendom kad bude izdana arbitražna odluka i kad je bude potrebno implementirati", naveo je Erjavec, te dodao da u tom smislu očekuje i pritisak EU-a ako Hrvatska ostane na stajalištu da je se rad arbitraže koja nastavlja svoj rad ne tiče.

"Arbitražni sporazum je potpisan pod okriljem Europske komisije, i dalje je na snazi, cilj arbitraže je konačno urediti sporno pitanje, što može biti model i za ostale sporne granice među bivšim republikama, a Europska komisija i EU do sada su podržavale stajalište da je potrebno implementirati presudu", kazao je Erjavec koji moguću presudu arbitara očekuje možda sljedeće godine, a možda i kasnije.

"Kad presuda bude objavljena, njena implementacija, te provođenje i poštovanje suverenih prava bit će u rukama državnih organa", kazao je Erjavec, dodavši da se Slovenija na to već priprema jer će općine i geodeti morati prilagoditi presudi svoje akte, što je po njegovim riječima zahtjevan zalogaj u stručnom i tehničkom smislu.

Kad do presude dođe, bit će u interesu EU-a i Europske komisije da se presuda primijeni, kazao je Erjavec, dodavši da je za njega osobno nezamislivo da bi jedna članica EU-a mogla kršiti međunarodni sporazum kao onaj koji su 2009. sklopile Slovenija i Hrvatska.

Slovenija je svoj dio sporazuma ispoštovala jer je dala suglasnost da Hrvatska uđe u EU, dok Hrvatska nije jer se odriče arbitražnog sporazuma, tvrdi slovenski ministar.

U Hrvatskoj kažu da u tom pogledu imaju vezane ruke jer je odluku o izlasku iz arbitraže donio Sabor, no svi znamo da Sabor to može i promijeniti, na kraju krajeva on radi u novom sastavu i ti argumenti me ne mogu uvjeriti. Zato očekujem odgovarajući pritisak Bruxellesa", dodao je, pojasnivši da se po stajalištu Slovenije Hrvatska pred ulazak u EU obvezala da će međusobna granica na moru biti uređena tako da se odredi slovenski dodir s otvorenim morem u Jadranu.

Što se tiče najava hrvatske vlade da će obaviti konzultacije o proglašenju isključivog ekonomskog pojasa u Jadranu, Erjavec je kazao da bi Slovenija reagirala da je to službeno priopćeno, ali da o tome nema službenih informacija i da to vidi kao hrvatsko unutarnjepolitičko pitanje u vladajućoj koaliciji, ali i kao posredan oblik negacije arbitražnog sporazuma.
"Iznenađuju me te neslužbene najave jer dok nisu definirane granice teško i možemo govoriti o isključivom ekonomskom pojasu", kaže Erjavec, dodavši da isključivi gospodarski pojas Hrvatske o kojemu se govori vidi i kao sredstvo kojim se demonstrira odbijanje arbitražnog sporazuma, na što Slovenija ne pristaje.

"Ipak, tu će ključna stvar biti arbitražna presuda, ali i naša sposobnost da je implementiramo. Imamo naš akcijski plan što u smislu promjene zakona treba napraviti, a bitno će biti kakvo gledište zauzme Europska komisija. Slovenija je svoje rezerve na ulazak Hrvatske u EU povukla, a sama nije dobila ono što je arbitražnim sporazumom dogovoreno. Potezi Hrvatske u tom smislu ne iznenađuju", kazao je Erjavec.

"Hrvatska proučava mogućnost proglašenja isključivog gospodarskog pojasa, to će činiti godinu dana (konzultacije), pa ćemo vidjeti kako će s time biti. Mislim da se u pozadini te stvari radi o pritisku da se oteža implementacija arbitražne presude", kazao je Erjavec za vodeći slovenski dnevni list.

Slovenski ministar vanjskih poslova u razgovoru se požalio da Slovenci kao narod nisu toliko "ponosni" i "državotvorni" i senzibilizirani na nacionalne interese kao što su - kako navodi - "na primjer Hrvati, Srbi i Crnogorci".

"Oni mnogo daju na svoju povijest, na državnost, kod njih postoji taj senzibilitet, a toga kod Slovenaca nema i to se može osjetiti", kazao je Erjavec koji se zauzima za više nacionalnog jedinstva i afirmaciju identiteta u vanjskoj politici.
"Hrvati su u svojoj politici jedinstveni i tu nema razlike - njihova je politika cijelo vrijeme vrlo jedinstvena, 25 godina o graničnom pitanju sa Slovenijom nema razlike između vlade i opozicije".

Između politike Milanovićeve i Plenkovićeve vlade praktično nema razlike, kazao je Erjavec koji žali da u Sloveniji takvog "jedinstva" nedostaje.

"Hrvati ulažu velika sredsva da bi se dokazali kao pomorska država koja u Jadranskom moru ima nadzor i kontrolu. Čini mi se da mi u Sloveniji u tom pogledu činimo premalo, da bi više morali demonstrirati gdje su granice", kazao je Erjavec za ljubljansko "Delo".

Facebook komentari

hr Sat Nov 26 2016 08:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533675351799420c757b23d6/80

Meksiko u šoku: Djevojčica za kojom se tragalo pod ruševinama nije postojala

Meksikanci su nekoliko dana bili potpuno zaokupljeni sudbinom djevojčice nazvane Frida Sofia, koja je živa zarobljena u razvalinama osnovne škole srušene u potresu izazvala frenetičnu utrku s vremenom spasilaca u nastojanju da joj spase život, ali izgleda da ta djevojčica nikada nije postojala.

Iako se o djevojčici naveliko pisalo u domaćim, ali i svjetskim medijima, vladini dužnosnici zapravo nikada nisu potvrdili njezin identitet. Djevojčica s tim imenom nije bila upisana u srušenu školu. 

Ministarstvo obrazovanja nije nikako moglo pronaći roditelje ili rođake djevojčice o kojoj su mediji izvještavali kao o 12-godišnjoj Fridi Sofiji. 

Tiskani mediji i meksička televizija Televisa javljali su danima da su spasioci nakon razorna potresa maginute 7,1 po Richteru uspjeli uspostaviti komunikaciju s djevojčicom, koja im je rekla kako su u blizini još dva učenika, ali nije znala reći jesu li živi. Spasioci, tvrdili su mediji, kazali su kako su vidjeli njezinu ruku da izviruje iz ruševina i na pitanje je li živa, micala je prstima. 

U četvrtak popodne meksička je mornarica, čiji su spasioci bili zaduženi za tu lokaciju, objavila da nema nikakvih znakova da pod ruševinama trokatnice u kojoj je bila škola još ima živih. "Sva djeca su na broju, ili, nažalost, mrtva ili sigurna u svojim domovima", rekao je državni podtajnik za mornaricu Angel Enrique Sarmiento, dodajući da vlada nikad nije niti imala saznanja o djevojčici koja je navodno živa zarobljena pod ruševinama. 

Zbunjujuća priča o Fridi dobila je nekoliko sati kasnije još čudniji zaplet. Sarmiento se ponovo pojavio pred kamerama i kazao da je ipak "mornarica distribuirala izvješća o djevojčici pod ruševinama temeljena na svjedočanstvima spasilaca" i time proturječio vlastitoj ranijoj izjavi. Nije ponudio nikakvo objašnjenje za svoje kontradiktorne izjave, ali se ispričao. "Ispričavam se Meksikancima što sam ranije rekao da mornarica nije imala nikakva saznanja o maloljetnici koja je preživjela tragediju".

Sarmiento je rekao da je iz ruševina izvučeno nekoliko mrtvih tijela i da su možda njihovi prsti bili ti za koje su spasioci mislili da se miču. Zanijekao je da su mornarica ili on osobno htjeli zavarati javnost. 

Televisa je jedina imala pristup lokaciji srušene škole, a svi ostali mediji, uključujući inozemne, prenosili su priču o djevojčici vjerujući da je istinita. 

Informacija da Frida Sofia zapravo ne postoji u Meksiku je izazvala bijes. Na twitteru je odmah postavljen hashtag "Fake News", a korisnici se žale kako je medijska pažnja na ovaj slučaj odvukla pozornost sa stvarnih akcija spašavanja na drugim lokacijama.

Unatoč svoj tehnologiji dopremljenoj do ruševina škole, uključujući termalne kamere, senzore i skenere pogreška se vjerojatno dogodila zbog nekoliko previše entuzijastičnih spasilaca koji su jedan po jedan puzali tunelima od razmaknutih ruševina do unutrašnjosti škole.

"Mislim da nije bilo zle namjere", kaže analitičar Alejandro Hope. "Oni su željeli vjerovati da negdje dolje još ima žive djece". 

U školi je poginuo 21 učenik.

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 13:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5747f91dfe96fffb858b4647/80
Foto: Promotivne fotografije

Istraživanje: uređaji za simulaciju mogu ublažiti bol

Igre u kojima se imitira stvarnost mogu ublažiti bol ne samo skretanjem misli igrača s izvora boli nego i pokretanjem promjena u mozgu, pokazalo je novo istraživanje.

Skretanje pažnje čini se da ima ulogu u ublažavanju boli, pokazala je analiza šest manjih istraživanja uloge virtualne stvarnosti. No, moguće je i da tehnologija u kojoj se koriste simulatori igra ulogu u promjenama živčanog sustava kada se koristi u reprogramiranju odgovora na bolni podražaj.

“Mentalne slike već se dugo koriste u liječenju psiholoških poremećaja a virtualna stvarnost intenzivniji je način osiguranja mentalnih slika”, kaže voditeljica istraživanja dr. Anita Gupta s Woodrow Wilson School of Public and International Affairs sveučilišta Princeton u New Jerseyu.

“Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li virtualna stvarnost učinkovita, no mogućnost novih opcija liječenja boli obećavajuća je”, kaže Gupta.

Tehnologija virtualne stvarnosti postoji više desetljeća a na javnu pozornicu stigla je s vojnim simulatorima leta. Prve verzije uređaja ispunjavale su čitavu prostoriju no tehnologija je postajala sve manja i jeftinija i počela je imati niz medicinskih primjena od saniranja rana i fizikalne terapije do ublažavanja zubobolje i liječenja opeklina.

Danas za masovno proizvedene simulatore može biti dovoljan pametni telefon i posebne slušalice. Sve više ljudi koristi te uređaje kako bi igralo videoigre i za trodimenzionalne obilaske mjesta koja inače ne bi mogli vidjeti.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su proučili šest ranijih istraživanja provedenih od 2000. do 2016. koja su ispitivala načine na koji bi virtualna stvarnost mogla pomoći ublažavanju boli. Rezultati tih istraživanja promatrani u cjelini pokazuju da virtualna stvarnost može pomoći u okviru terapije izlaganja i navikavanja na podražaje, vrste bihevioralne terapije u kojoj se pomaže pacijentima da promijene svoj odgovor na bol kad ga osjete. 

Autori istraživanja objavljenog u časopisu Pain Medicine objašnjavaju da je potrebno veće istraživanje kako bi se izvukli čvršći zaključci. Rezultati sugeriraju i da bi liječenje kronične boli virtualnom stvarnošću moglo pomoći smanjivanju ovisnosti o opijatnim analgeticima i time smanjilo zloupotrebu tih medikamenata koji stvaraju ovisnost.

Pacijenti moraju shvatiti da je virtualna stvarnost samo sredstvo za formiranje novih načina liječenja a ne liječenje samo za sebe, kaže Max Ortiz Catalan, znanstvenik s Chalmers University of Technology u Gothenburgu.

Nuspojave korištenja virtualne stvarnosti mogu biti tegobe poput mučnine ili vrtoglavice te bolest kretanja, kaže Gupta.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 18:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Milijun eura skrivao u zidu

Na jugu Italije, u Bariju, policajci su tijekom prematačine pronašli gotovo milijun eura u sitnim novčanicama. Novac je skrivao lokalni šef bande osumnjičen za krijumčarenje droge i nekoliko zločina.
U vakumiranim plastičnim vrećicama koje su bile skriven iza dvostrukog zida pod prozorom, pronađena je svota od ukupno 936 000 eura.

Budući da nije pronađen legalan trag podrijetla novca, policija pretpostavlja da je zarađen krijumčarenjem droge unutar kriminalne organizacije.

Kod istog sumnjivca je tijekom prematačine u svibnju pronađeno 60 000 eura koji su bili skriveni na isti način, u dvostrukim pregradama u zidu.

Lokalni mediji su izvjestili da muškarac u trenutku dolaska policije nije bio kod kuće, a potraga za njim još traje.
Protiv vlasnika stana otvorena je istraga.

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59be54d9b9e03e39698b45fb/80
Foto: FEDERICO RIOS

U Kolumbiji osuđene 32 osobe zbog nestanka 1000 ljudi

Osuđenici su pripadali pokretu ekstremne desnice (AUC) koja je raspuštena 2006. godine.
Kolumbijsko pravosuđe u subotu je osudilo 32 bivša pripadnika paravojnih postrojbi na osam godina zatvora, u sklopu povijesnog procesa zahvaljujući kojem je riješeno gotovo tisuću ubojstava i slučajeva nestalih osoba još od 2000. godine.
Svi osuđeni bili su pripadnici pokreta 
Ujedinjena samoobrana Kolumbije (AUC, ekstremna desnica), koja je stvorena 90-ih godina u svrhu borbe protiv ljevice.
-
Zahvaljujući "ovom povijesnom procesu" žrtvama oružanog sukoba u Kolumbiji "zajamčeno je poštivanje temeljnog prava na pravdu", stoji u priopćenju javnog ministarstva.
U velikim sukobima u Kolumbiji u kojima su sudjelovali gerilci, paravojne postrojbe i snage reda 
poginulo je više od 260.000 osoba, 60.000 ih se smatra nestalima, a 7,1 milijun ljudi je raseljen. 
-
Ova presuda je omogućila rješavanje 250 slučajeva ubojstva, 324 slučaja nestalih osoba, 213 prisilnih preseljenja, 173 ilegalnih novačenja i 14 slučajeva nasilja, pojasnilo je svoju odluku tužilaštvo.  AUC je odgovoran za 4.260 izravnih i neizravnih žrtava. 

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 12:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .