Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58393ece1eea8fdbf28b45c2/80
Foto: Vlada Republike Slovenije

"Žao mi je što nova hrvatska vlada nije promijenila mišljenje o arbitraži, očekujem pritisak Bruxellesa"

"Žao mi je što je nova hrvatska vlada dala nedvosmislenu poruku da će nastaviiti dosadašnju politiku i da smatra kako je za nju arbitražni postupak zaključen", kazao je Erjavec u opširnom razgovoru za "Delo" od subote

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je za ljubljansko "Delo" od subote da mu je žao što nova hrvatska vlada nije promijenila stajalište da je arbitražni sporazum o graničnom prijeporu stvar prošlosti jer je Slovenija postupak kompromitirala, te da očekuje pritisak Europske komisije da Hrvatska to stajalište promijeni i prihvati buduću presudu arbitara.

Razgovor je vođen u četvrtak, dan prije njegova razgovora u Ljubljani s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom, na kojemu je istaknut niz primjera dobre političke i gospodarske suradnje, ali i obostrano potvrđeno da stajališta o budućem rješavanju graničnog prijepora ostaju vrlo udaljena jer se Hrvatska zalaže za bilateralne razgovore, a arbitražu smatra procesom na koji se više ne računa.

Takvim hrvatskim stajalištem "gubi se prilika da nanovo definiramo naše odnose", kazao je Erjavec u opširnom razgovoru za "Delo", najvećim dijelom posvećenom upravo odnosima s Hrvatskom i graničnom pitanju.

"Drukčije stajalište Hrvatske oslobodilo bi i relaksiralo naše odnose i postavilo ih na sasvim drugu razinu, a ovako ostaju onakvima kakvi jesu", kazao je šef slovenske diplomacije.

"Važno je da između naših ljudi na obje strane granice nema napetosti, a i Hrvatska je naša važna ekonomska partnerica, no očekujem da će se odnosi između naših vlada jako zakomplicirati jendom kad bude izdana arbitražna odluka i kad je bude potrebno implementirati", naveo je Erjavec, te dodao da u tom smislu očekuje i pritisak EU-a ako Hrvatska ostane na stajalištu da je se rad arbitraže koja nastavlja svoj rad ne tiče.

"Arbitražni sporazum je potpisan pod okriljem Europske komisije, i dalje je na snazi, cilj arbitraže je konačno urediti sporno pitanje, što može biti model i za ostale sporne granice među bivšim republikama, a Europska komisija i EU do sada su podržavale stajalište da je potrebno implementirati presudu", kazao je Erjavec koji moguću presudu arbitara očekuje možda sljedeće godine, a možda i kasnije.

"Kad presuda bude objavljena, njena implementacija, te provođenje i poštovanje suverenih prava bit će u rukama državnih organa", kazao je Erjavec, dodavši da se Slovenija na to već priprema jer će općine i geodeti morati prilagoditi presudi svoje akte, što je po njegovim riječima zahtjevan zalogaj u stručnom i tehničkom smislu.

Kad do presude dođe, bit će u interesu EU-a i Europske komisije da se presuda primijeni, kazao je Erjavec, dodavši da je za njega osobno nezamislivo da bi jedna članica EU-a mogla kršiti međunarodni sporazum kao onaj koji su 2009. sklopile Slovenija i Hrvatska.

Slovenija je svoj dio sporazuma ispoštovala jer je dala suglasnost da Hrvatska uđe u EU, dok Hrvatska nije jer se odriče arbitražnog sporazuma, tvrdi slovenski ministar.

U Hrvatskoj kažu da u tom pogledu imaju vezane ruke jer je odluku o izlasku iz arbitraže donio Sabor, no svi znamo da Sabor to može i promijeniti, na kraju krajeva on radi u novom sastavu i ti argumenti me ne mogu uvjeriti. Zato očekujem odgovarajući pritisak Bruxellesa", dodao je, pojasnivši da se po stajalištu Slovenije Hrvatska pred ulazak u EU obvezala da će međusobna granica na moru biti uređena tako da se odredi slovenski dodir s otvorenim morem u Jadranu.

Što se tiče najava hrvatske vlade da će obaviti konzultacije o proglašenju isključivog ekonomskog pojasa u Jadranu, Erjavec je kazao da bi Slovenija reagirala da je to službeno priopćeno, ali da o tome nema službenih informacija i da to vidi kao hrvatsko unutarnjepolitičko pitanje u vladajućoj koaliciji, ali i kao posredan oblik negacije arbitražnog sporazuma.
"Iznenađuju me te neslužbene najave jer dok nisu definirane granice teško i možemo govoriti o isključivom ekonomskom pojasu", kaže Erjavec, dodavši da isključivi gospodarski pojas Hrvatske o kojemu se govori vidi i kao sredstvo kojim se demonstrira odbijanje arbitražnog sporazuma, na što Slovenija ne pristaje.

"Ipak, tu će ključna stvar biti arbitražna presuda, ali i naša sposobnost da je implementiramo. Imamo naš akcijski plan što u smislu promjene zakona treba napraviti, a bitno će biti kakvo gledište zauzme Europska komisija. Slovenija je svoje rezerve na ulazak Hrvatske u EU povukla, a sama nije dobila ono što je arbitražnim sporazumom dogovoreno. Potezi Hrvatske u tom smislu ne iznenađuju", kazao je Erjavec.

"Hrvatska proučava mogućnost proglašenja isključivog gospodarskog pojasa, to će činiti godinu dana (konzultacije), pa ćemo vidjeti kako će s time biti. Mislim da se u pozadini te stvari radi o pritisku da se oteža implementacija arbitražne presude", kazao je Erjavec za vodeći slovenski dnevni list.

Slovenski ministar vanjskih poslova u razgovoru se požalio da Slovenci kao narod nisu toliko "ponosni" i "državotvorni" i senzibilizirani na nacionalne interese kao što su - kako navodi - "na primjer Hrvati, Srbi i Crnogorci".

"Oni mnogo daju na svoju povijest, na državnost, kod njih postoji taj senzibilitet, a toga kod Slovenaca nema i to se može osjetiti", kazao je Erjavec koji se zauzima za više nacionalnog jedinstva i afirmaciju identiteta u vanjskoj politici.
"Hrvati su u svojoj politici jedinstveni i tu nema razlike - njihova je politika cijelo vrijeme vrlo jedinstvena, 25 godina o graničnom pitanju sa Slovenijom nema razlike između vlade i opozicije".

Između politike Milanovićeve i Plenkovićeve vlade praktično nema razlike, kazao je Erjavec koji žali da u Sloveniji takvog "jedinstva" nedostaje.

"Hrvati ulažu velika sredsva da bi se dokazali kao pomorska država koja u Jadranskom moru ima nadzor i kontrolu. Čini mi se da mi u Sloveniji u tom pogledu činimo premalo, da bi više morali demonstrirati gdje su granice", kazao je Erjavec za ljubljansko "Delo".

Facebook komentari

hr Sat Nov 26 2016 08:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56d2d0b00890d205008b49be/80
Foto: FaH

Europa mora biti spremna na nove izmijenjene napade IS

Neki Europljani, među njima i žene i djeca boraca, mogu odabrati da ostanu na Bliskom istoku čak i ako IS izgubi teritorij

Islamska država će ponovno napasti Europu, upozorili su u petak čelnici zaduženi za njezinu sigurnost, i mogli bi dodati auto-bombe, informatičko i kemijsko ratovanje svojem lokalnom arsenalu dok se europski militanti vraćaju doma nakon poraza u Siriji i Iraku. 

Gilles de Kerchove, koordinator Europske unije za protuterorizam, je rekao kako je nemoguće sigurno znati koliko je već militanata u Europi koji kuju urote. Izvješće EU-ove policijske agencije Europola u petak je navelo kako ih je na desetke.

Oko 2500 Europljana možda još uvijek sudjeluje u borbama na Bliskom istoku, procijenio je de Kerchove u intervjuu za Reuters. Ali s problemima koje imaju u Mosulu, Alepu i drugdje Europa im mora ući u trag ako želi suzbiti dijasporu obučenih militanata poput one koja je uslijedila nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana 1989.

"Moramo biti spremni jer će neki od njih doći u Europu", rekao je de Kerchove.

"Mogu pokušati vratiti se doma a mi ne želimo ponoviti pogrešku koju smo napravili krajem 1980-tih kada su Rusi napustili Afganistan a mi smo pustili ove mudžahedine ...u svijet".

Mnogi od njih su se borili u alžirskim krvavim 1990-tim i sudjelovali u sukobima od Čečenije i Kosova do Jemena.

Neki Europljani, među njima i žene i djeca boraca, mogu odabrati da ostanu na Bliskom istoku čak i ako IS izgubi teritorij. Drugi bi mogli otići dalje s Libijom u kojoj vlada bezakonje koja već izgleda kao nova baza za europske militante, a pokret će vjerojatno nastaviti novačiti preko interneta.

 "Fizički kalifat...propada ali još uvijek imamo virtualni kalifat a to omogućuje organizaciji da organizira napade", rekao je de Kerchove.

Ovaj belgijski odvjetnik, na svojoj dužnosti od 2007., rekao je kako je u zadnje dvije godine napravljen "impresivan" korak naprijed u obavještajnoj suradnji među državama EU-a i pooštravanja zakona i prakse na europskim granicama u odgovoru na razne napade IS-a među kojima i masovna ubojstva u Parizu, Bruxellesu i u Nici.

"Skoro smo začepili većinu rupa", rekao je o tome što Europa može učiniti u suzbijanju islamističkih militanata koji predstavljaju najveću dio nasilnih prijetnja.

Teži dio je sada, rekao je de Kerchove, pozabaviti se temeljnim tegobama militanata, bilo među otuđenim ljudima u Europi ili gnjevnim sunitskim muslimanima u Iraku i Siriji.

"Kao se odvija borba u Alepu će imati posljedica", rekao je. "Način na koji ćemo pokušati pozabaviti se tegobama sunitskog stanovništva kako u Iraku tako i u Siriji imat će posljedica".

U Europi pak, rekao je, "stvari stoje mnogo bolje".

Europol je utvrdio kao neposredne prijetnje slične nedavnima: skupine koje će rabiti automatske puške i samoubilačke prsluke napunjene TATP eksplozivom kućne proizvodnje ili samotnjaci s noževima ili kamionima. IS se isto tako ubacio u izbjegličke zajednice u Europi kako bi rasplamsao neprijateljstvo prema imigrantima u mjestima poput Njemačke.

De Kerchove je isto tako istaknuo nove rizike od IS-a koji bi mogao upotrijebiti auto-bombe u Europi, što je uobičajeno u Siriji i Iraku. Agencije se isto tako pripremaju, rekao je, u vremenu pred nama suprotstaviti se složenijim taktikama poput informatičkih napada i biološkog oružja.

Za sada, rekao je, Internet je bio uglavnom korišten za novačenje i radikalizaciju pojedinaca, nešto čemu se EU suprotstavlja surađujući s mrežnim tvrtkama.

"Za sada terorističke organizacije nisu upotrijebile Internet kao oružje kako bi napale kroz Internet", rekao je navodeći opasnost od poremećaja nuklearnih elektrana, brana, elektromreža ili čak sustava kontrole zračnog prometa.

"Za sada se to nije dogodilo...ali ne isključujem da ćemo biti suočeni s time prije nego prođe pet godina", rekao je de Kerchove dodajući kako IS ima financijskih sredstava da unajmi iskusne hakere kriminalce.

EU, rekao je, radi na suprotstavljanju kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama, ali ne vidi "akutnu opasnost" unatoč dokaza da su se militanti bavili mikrobima ili koristili bojne otrove u Siriji. "Moramo biti spremni", rekao je.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 23:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin upozorio umjetnike na "krajnje opasno ponašanje"

Naveo je primjer francuskog satiričkog časopisa Charlieja Hebdoa koji je poznat po svojim karikaturama proroka Muhameda i koji je 7. siječnja 2015. u Parizu bio na meti islamističkog napada u kojemu je ubijeno 12 osoba, među kojima osmero članova uredništva lista

Predsjednik Vladimir Putin upozorio je u petak ruske umjetnike na "krajnje opasno ponašanje" i pozvao ih da "ne potiču podjele u društvu" prekoračujući granice slobode govora poput, rekao je, francuskog časopisa Charlie Hebdo.

"Uvijek postoji krhka granica između onoga što zovem krajnje opasnim ponašanjem i slobode govora", rekao je Putin na sastanku Konzultativnog vijeća za umjetnost i kulturu.

Naveo je primjer francuskog satiričkog časopisa Charlieja Hebdoa koji je poznat po svojim karikaturama proroka Muhameda i koji je 7. siječnja 2015. u Parizu bio na meti islamističkog napada u kojemu je ubijeno 12 osoba, među kojima osmero članova uredništva lista.

"Pitanje je jesu li ti karikaturisti trebali vrijeđati muslimanske vjernike? (...) Možda nisu htjeli nikog uvrijediti, ali su to učinili", istaknuo je ruski predsjednik.

Time je reagirao na izjavu popularnog glumca Evgenija Mironova koji se pred ruskim predsjednikom požalio da konzervativni aktivisti i vlasti vrše sve veći pritisak na umjetničku slobodu izražavanja u Rusiji.

"Sve ovisi o našem osjećaju za mjeru, kako dužnosnika, tako i umjetnika", ocijenio je Putin.

"Dužnosnici nerijetko postupaju tako ne zato što bi htjeli suzbiti nešto (...), nego zato što većina njih ne želi da se kod nas dogodi ono što se dogodilo u Parizu", istaknuo je.

"Moramo o tome povesti računa (...) i ne poticati podjele u društvu", dodao je predsjednik.

Krajem listopada ruski redatelj Andrej Zvjagincev, autor filma "Levijatan" nominiranog za Oscara 2015., već je upozorio da se cenzura "ukorjenjuje" u ruskoj kulturi.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 21:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/532f0352179942e11747df2b/80

Putin primio šefa japanske diplomacije dva tjedna prije svog posjeta Japanu

Veze Moskve i Tokija kvari svađa zbog četiriju Kurilskih otoka koje je Sovjetski Savez okupirao potkraj Drugog svjetskog rata. Japan polaže pravo na te otoke, pa dvije zemlje zbog tog spora još nisu potpisale mirovni ugovor

Vladimir Putin je u petak u Sankt Peterburgu primio japanskog ministra vanjskih poslova Fumia Kishidu, dva tjedna prije svog posjeta Japanu koji bi trebao dati novi zamah rusko-japanskim vezama.

"Sretan sam što se naši kontakti nastavljaju", rekao je Putin, a prenosi se u priopćenju Kremlja, na početku susreta s Kishidom u toj bivšoj carskoj prijestolnici i rodnom gradu ruskog predsjednika.

Moskva i Tokio "zajedno rade na provedbi prijedloga japanskog premijera za proširenje suradnje na svim poljima koja su od zajedničkog interesa", istaknuo je.

"Došao sam u Rusiju u okviru završnih priprema za vaš posjet Japanu (...) kako bismo u ovoj prigodi ostvarili rezultate na mnogim poljima, napose u politici, gospodarstvu, pa i u vezi s potpisivanjem mirovnog ugovora" između Moskve i Tokija, rekao je pak Fumio Kishida, po prijevodu s ruskog.

Veze Moskve i Tokija kvari svađa zbog četiriju Kurilskih otoka koje je Sovjetski Savez okupirao potkraj Drugog svjetskog rata. Japan polaže pravo na te otoke, pa dvije zemlje zbog tog spora još nisu potpisale mirovni ugovor.

Pregovori o četirima vulkanskim otocima koje Japan zove Sjeverni teritorij, na mrtvoj su točki nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima u ožujku 2014. koju su osudili i Tokio i Zapad.

Vladimir Putin treba posjetiti Japan 15. i 16. prosinca.

U godišnjem govoru u parlamentu u četvrtak Putin je rekao da računa na "kvalitativan pomak" u vezama s Japanom, pohvalivši "težnju te zemlje da učvrsti gospodarske veze s Rusijom i pokrene zajedničke projekte".

"Pozorno smo vas slušali (...) i drago nam je da ste to spomenuli u svom govoru" u parlamentu, dodao je Fishida.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 19:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533a5fb11799420c56312ed1/80
Foto: CROPIX

Oko 600.000 ljudi na istoku Ukrajine moglo bi ostati bez vode

Do prekida isporuke vode dolazi zbog neplaćenih računa za električnu energiju za pumpne stanice

Oko 600.000 ljudi na istoku Ukrajine moglo bi ostati bez vode i grijanja zbog neplaćenih računa, upozorila je u petak Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS).

"Moraju se poduzeti hitne mjere jer bi 600.000 osoba iz Luganska moglo ostati bez vode, struje i grijanja", napisao je na društvenoj mreži Twitter Alexander Hug, zamjenik šefa OESS-ove misije za Ukrajinu.

Do prekida isporuke vode dolazi zbog neplaćenih računa za električnu energiju za pumpne stanice.

Proruski separatisti samoproglašene narodne republike Lugansk potvrdili su da je opskrba vodom prekinuta od četvrtka u nekim predjelima pod njihovom kontrolom.

Dvije hidraulične stanice nalaze se na teritoriju pod kontrolom Kijeva u regiji Luganska.

Lugansk i susjednu regiju Doneck zauzele su proruske milicije, dva mjeseca nakon što su Ukrajinci u veljači 2014. svrgnuli proruskog predsjednika u masovinim proeuropskim prosvjedima.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 17:43:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .