Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5865768d1eea8ff5a58b45d7/80
Foto: Jakov Sučić / CROMETEO

Gori planina Promina: Vatrogasci gasili noćas na -7 stupnjeva Celzijevih

U petak ujutro na Promini je bilo dvadesetak vatrogasaca, pripadnika profesionalnih javnih postrojbi i nešto djelatnika DVD-a iz Drniša, dok su ostale dobrovoljce zbog nepristupačnog terena poslali kućama

Požar koji je još u srijedu planuo na području planine Promina u središtu Šibensko-kninske županije, tijekom noći je došao sve do planinarskog doma koji se nalazi na 855 metara nadmorske visine, a dosad je zahvatio oko 250 hektara površine, doznaje se u petak županijskog Vatrogasnoj zajednici.

Dvadesetak vatrogasaca koji su proveli hladnu noć na planini uz temperaturu koja se spuštala do -7 stupnjeva Celzijevih, uspjeli su spriječiti vatru na padinama prema Drnišu, ali im velike probleme predstavlja sjeverni dio planine prema Kninu koji je nepristupačan, doznaje se od  zapovjednika Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije Darka Dukića.  

U četvrtak su oko 14 sati na gašenje pozvane i zračne snage, ali se kanader zbog vjetra morao vratiti u bazu neobavljena posla. Kako su uvjeti na terenu nepromijenjeni, danas kanadere neće ni podizati, rekao je Dukić.

S obzirom na vremenske prilike i činjenicu da je teren na kojem gori nepristupačan, velika je vjerojatnost da će požar na Promini nastaviti gorjeti cijeli vikend i to područje u plamenu ući u novu godinu.

- Kako biste stekli dojam koliko je situacija na ovom požarištu teška, podsjetit ću na primjer iz ljeta 2.000 godine kada je na Promini gorjelo bez prestanka punih mjesec dana, a u gašenju sudjelovalo 300 vatrogasaca uz pomoć iz zraka - podsjetio je vatrogasni zapovjednik Darko Dukić.

U petak ujutro na Promini je bilo dvadesetak vatrogasaca, pripadnika profesionalnih javnih postrojbi i nešto djelatnika DVD-a iz Drniša, dok su ostale dobrovoljce zbog nepristupačnog terena poslali kućama. Od srijede, kada je planulo, na tom su području djelovali pripadnici javnih vatrogasnih postrojbi Šibenika, Drniša, Knina i Vodica, te DVD-ova Biskupija, Ružić i Drniš.

Planina Promina visoka je 1.148 metara i zbog sjajnog pogleda na Miljevački plato, tok rijeke Krke i Čikolu, omiljena je izletnicima i planinarima. Gusto je prekrivena borovom šumom i mada do planinarskog doma, koji je tijekom noći obranjen od vatre, vodi nekoliko pješačkih staza i divljih putova, sjeverne padine prema Kninu su neprohodne i trenutno nepristupačne vatrogascima.



Facebook komentari

hr Fri Dec 30 2016 11:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583ed7ef1eea8fbd068b45d6/80
Foto: Screenshot / HRT

Maras Plenkoviću: Nemojte oko HEP-a glumiti Sanadera

Na Badnjak ste ad hoc odlučili kupiti Inu, što je pozdravljeno, ali i primljeno sa skepsom, kazao je Gordan Maras (SDP) premijeru na aktualnom satu. Budući da je HEP kompanija koja je ostvarila dobit od dvije milijarde u 2015., što znači da će Vlada, potencijalno i strancima, pokloniti nekome na godišnjoj razini 500 milijuna kuna

- Mogli ste prodati i NP Krku i Brijune i Hrvatske autoceste, to je ono što vi radite - rekao je. 

- Građani žele referendum, ne žele ovakvu privatizaciju HEP-a, ali vi želite. Niste to željeli u kampanji, a sad želite, kazao je također, pa postavio pitanje: Koliko vrijedi mađarski udio u Ini, a koliko 25 posto HEP-a? Ili je ovo, kako bi Sanader rekao, još jedna große Spiele."

Plenković kaže da se ne sjeća njegovih apela da je IPO HEP-a grozan, dok je Maras bio ministar u Kukuriku vladi.

- To je kompanija atraktivna za institucionlne ulagače. Govoriti javno o cijeni dionica - znate i sami - to nije osobito mudro i to se ne radi - kazao je Plenković, dodajući da vjeruje u Vladu, Sabor i stranke koje ih vode da će napraviti u najboljem nacinalnom interesu. Pozvao je Marasa da dâ prijedlog kako otkupiti Inu i zadržati 100 posto 

- Vjerovao je i Sanader u HDZ i vidite kako je završio - kazao je Maras, navodeći da je HDZ dva puta pao na tome - i na Sanaderu i na Karamarku. Zašto bi građani vjerovali da će ova prodaja biti transparentna, pitao je Maras.

- Zato što ste vi dobar dečko iz Zagreba? - pitao je, dodajući da će SDP tražiti referendum. 

- Nemojte oko ovoga glumiti Sanadera - kazao je, prenosi N1.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 11:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Ponovno u Saboru: Plenkovića će rešetati 40 zastupnika

Nakon jednomjesečne stanke, Hrvatski sabor u utorak Aktualnim prijepodnevom počinje proljetno zasjedanje, a premijer Andrej Plenković i članovi vlade odgovarat će na 40-tak zastupničkih pitanja
Prvo pitanje postavit će Boris Milošević iz SDSS-a , slijedi ga SDP-ovac Peđa Grbin, dok će posljednje pitanje biti ono Mostovca Marka Sladoljeva.

Treća sjednica u mandatu premijera Andreja Plenkovića traje do petka 7. travnja a tijekom 34 plenarna dana, zastupnici će, ako je suditi po 50 točaka dnevnog reda koji će se 'u hodu' i proširiti, odraditi opsežan posao.

Pred zastupnicima će se tako naći različita revizijska izvješća, izvješće o radu Državnog odvjeništva, Plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a itd.

Najavljujući sjednicu Hrvatskog sabora za utorak, predsjednik Sabora Božo Petrov rekao je da će nakon aktualnog prijepodneva na rasporedu biti Zakon o strancima, a potom, u srijedu, izvješće premijera o stanju u Europskoj uniji.

Dodao je da će se dnevni red nadopunjavati u skladu s radom Vlade, inicijativama klubova zastupnika, kao i određenim zakonima koji su već u proceduri, primjerice Mostovim prijedlozima zakona o lokalnoj samoupravi, Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj televiziji.

Izrazio je također nadu u konstruktivan rad Sabora budući da su zastupnici, kako je kazao, po prvi put dobili okvirni dnevni red svih sjednica do ljeta.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 10:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58779bb71eea8fa9ea8b4577/80
Foto: Wikipedija

Đikića zanima što premijer i predsjednik Sabora misle plagiranju: "Mi u školi koristimo COPY&PASTE iz Wikipedije"

Hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa Ivan Đikić poslao je priopćenje s dokumentima 'koji ukazuju na proširenu praksu plagiranja i neetičkih radnji koje sam pronašao u znanstvenom radu ministra Barišića'. Svi dokumenti su prije dva dana poslani i osobno premijeru Plenkoviću te predsjedniku Sabora gospodinu Petrovu, kaže znanstvenik

Priopćenje za javnost Ivana Đikića:

- Ponukan izjavom premijera Plenkovića “Koliko sam ja s njim (Ministrom Barišićem) razgovarao, on me uvjerava da je riječ o tiskarskoj pogrešci, a vidimo da u akademskoj zajednici postoje različita mišljenja od onih koji ga kritiziraju do onih koji ga podržavaju”, te člancima u Jutarnjem listu grupe znanstvenika te kolumnista Inoslava Beškera, odlučio sam prikupiti i osobno proučiti konkretne podatke o neetičnim radnjama u znanstvenom radu Ministra Barišića “Does Globalization Threaten Democracy?” (Synthesis Philosophica, god. 23, br. 2, 2008, str. 297-303).

Krivo kopirajući Wikipediju citirao i krivi izvor i pogrešno napisano ime autora

Na temelju do sada prikupljenih podataka zaključio sam da je ministar Barišić:

1. Plagirao tekst Stephena Schlesingera “Can Democracies be Organized” – Dokument 1 pokazuje da su dva odlomka iz njegovog teksta gotovo doslovno prepisana na str. 301 bez navođenja izvora.

2. Neetično prisvojio ideju iz knjige Samuela P. Huntingtona The Third Wave: Democratization in the Late 20th Century – Dokument 2 pokazuje da je Barišić Huntingtonovu ideju o tri vala demokratizacije koristio kao svoju ideju/otkriće, a da nigdje u svom radu nije citirao autora i knjigu gdje je ta ideja izvorno iznesena.

3. Koristio ideje iz knjige Carla Boggsa, The End of Politics kao svoje bez citiranja izvora – Dokument 3 Barišić preuzima ideje i neke formulacije iz Boggsove knjige, a ta knjiga se uopće ne citira u cijelom članku niti na jednom mjestu.

4. Nekorektno prisvajao ideje iz knjige Roberta A. Dahla, On Democracy (Yale University Press) – Dokument 4 ukazuje na prenošenja tuđih mišljenja na nekoliko mjesta bez ikakvog citiranja originalnog izvora. Barišić u čitavom članku navodi izvor za samo jednu rečenicu preuzetu iz Dahlove knjige On Democracy, medutim čak dvije stranice prije toga (str. 299-300) Barišić prepisuje niz ideja i formulacija iz Dahlove knjige ne dajući pritom nikakvu naznaku o njihovu pravom izvoru.

5. Koristio COPY/PASTE s Wikipedije. To je neznanstvena metoda koju je ministar Barišić koristio opetovno kopirajući dijelove informacija s Wikipedije a bez korektnog citiranja originalnih radova. Takve greške nisu dopuštene studentima na fakultetima niti znanstvenicima, a pronađene su u ovom radu ministra Barišića u više navrata:

Dokument 5 – Ministar Barišić prepisuje iz Wikipedije i griješi u navođenju izvora jer natuknica iz Wikipedije je krivo ukazivala na knjigu The End of History and the Last Man (1992), a pravi izvor tih informacija jest članak “The End of History?” objavljen 1989. u časopisu The National Interest. Barišić kopirajući Wikipediju pokazuje da vjerojatno nije pročitao originalni rad i da ne zna za njegovo postojanje nego je krivo kopirajući Wikipediju citirao i krivi izvor.

Dokument 6 – pokazuje da je ministar Barišić preuzeo više podataka i formulacija iz članka “Democracy” objavljen na Wikipediji. Barišić korišteći copy & paste kopira i pogrešno napisano ime autora jer se u tekstu iz Wikipedije prezime filozofa Fukuyame navodi na pogrešan način: “Fukayama”.

6. Promjene koje je ministar Barišić unio u kasnija izdanja svojega rada (Dokos 2010., str. 9 i Wischke [ur.] 2012., str. 238) pokazuju da se ne radi o “malom tipografskom propustu zbog kojeg se Barišić već ispričao”, već o ozbiljnim znanstvenim nepravilnostima, jer je u popravljenom tekstu ideja o tri vala globalizacije pripisana Samuelu P. Huntingtonu - i u glavnom tekstu i u fusnoti s referencom (Dokument 7).

7. Ministar Barišić je jučer popravio izvornu verziju svog članka u online izdanju časopisa Synthesis philosophica (Dokument 8) o čemu je izvijestio javnost na svojoj osobnoj stranici: http://www.pavobarisic.eu/hr/dossier_fusnota.html. Pokušavajući prikriti svoj originalni plagijat ponovo je napravio znanstvenu pogrešku. Na kraju fusnote dodao je sljedeću referencu: “Cf. Stephen Schlesinger, 'Can Democracies be Organized? ', Maxim News Network, 11/6/2008.”

Kratica “Cf.” stoji za “confer”, odnosno “usporedi”. Međutim, tekst fusnote nije nešto što treba USPOREDITI sa Schlesingerovim člankom, već se tekst uglavnom SASTOJI od Schlesingerova teksta preuzetoga od riječi do riječi. Dakle, opet nema propisnog citata s navodnim znakovima, već se čitatelje zavarava da je tekst Barišićev.

8. Barišićev članak je zaprimljen 21. prosinca 2007. (Dokument 9). Schlesingerov rad je objavljen na portalu 10. lipnja 2008. (Dokument 10), a Barišić citira “Maxim News Network, 11/6/2008”. Kako je Barišić uopće mogao citirati Schlesingerov članak koji je objavljen pola godine NAKON što je Barišić dovršio i poslao svoj članak u Synthesis philosophica?

9. Kako je moguće da u jednom radu bude toliko profesionalnih grešaka? Očigledno taj rad nije podvrgnut kritičnoj recenziji uredništva časopisa u kojemu je objavljen. Kad se pogleda Barišićev opus (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=009735), može se vidjeti da je u vrijeme dok je bio glavni urednik (1993.-2005.) dvaju “sestrinskih” časopisa - Filozofska istraživanja (na hrvatskom) i Synthesis philosophica (na svjetskim jezicima) - u svojim časopisima objavio čak 14 znanstvenih radova, dakle u prosjeku jedan rad godišnje.

Urednici i članovi odbora odlučuju kome će se radovi poslati na recenziju i birajući “prijateljske recenzente” često se događa da uopće ne postoji profesionalna ni kritička recenzija.

Zaključak: Utvrdio sam postojanje plagiranja, niza neetičkih pogrešaka, krivih citata, kopiranja rečenica i dijelova odlomaka, te zataškavanja prijašnjih propusta. To pokazuje da ministar Barišić više puta preuzima tuđe ideje i predstavlja kao svoje te da čini cijeli niz grešaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom čestitošću i stručnim znanstvenim radom.

Prvenstveno jer je plagiranje službeno potvrđeno od najvišeg relevantnog tijela u Republici Hrvatskoj, Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji imenuje Hrvatski Sabor, te uz ove dodatne činjenice koje sam pronašao smatram da je sve to dovoljno da odgovorni ministar osobno podnese ostavku jer se radi o kršenju akademske čestitosti i političkoj odgovornosti njegove važne pozicije. Brojnost ozbiljnih znanstvenih pogreška jednostavno su nespojive s obavljanjem funkcije ministra znanosti i obrazovanja.

Moji osobni motivi za uključivanje u raspravu ovog slučaja su jasni: ustrajavanje na akademskoj čestitosti te uvođenje nulte tolerancije na plagiranje u Hrvatskoj. Uključio sam se u ovu raspravu tek kada je službeno donesena odluka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koja nas sve obvezuje da ne relativiziramo plagiranje u Hrvatskoj.


Apel Premijeru Vlade Republike Hrvatske gospodinu Andreju Plenkoviću

- Poštovani gospodine Plenkoviću,

nadam se da uviđate, da se uopće ne radi o maloj fusnoti niti o tiskarskoj grešci, kako Vas je ministar do sada uvjeravao.

Uviđam da ste u svom diplomatskom odgovoru koristili izjavu “U ovom trenutku on ima moje povjerenje” - pitanje je do kada? Ono što je meni osobno najžalosnije jest da svakim danom odugovlačenja šaljete sljedeću poruku mladima u Hrvatskoj: Znanje je nevažno, važnije je kopiranje.

Kako ćete se osjećati Vi ili bilo koji roditelj kada tijekom nedjeljnog ručka pita svoje dijete:
P: Kako je bilo ovaj tjedan u školi?
O: Dobro, napisao sam dva eseja. Bilo je lagano. Dobio sam 5.
P: O čemu si pisao/la?
O: Ne znam. Mi u školi koristimo COPY&PASTE iz Wikipedije. Uopće ne stignem proučiti samu temu jer brzo kopiramo.

Je li takva obrazovna metoda dobra za mlade u Hrvatskoj? Nama je neophodno uvođenje više STEM sati u obrazovni sustav, ali može li se to svesti samo na funkcije CUT, COPY, PASTE bez razumjevanja? Ako se ne slažete s takvim obrazovnim sustavom, onda porazgovarajte s ministrom Barišićem još jednom i upitajte ga je li koristio iste metode i u drugim svojim znanstvenim radovima objavljenima u svojim časopisma?
Također skrećem Vam pozornost na još dvije važne informacije:

1. Na tekst o istoj temi profesora B. Lenharda (Imperial College of Science, Medicine and Technology, London) u kojemu je vrlo jasno definirano zašto ovaj slučaj predstavlja klasični primjer plagiranja http://www.telegram.hr/politika-kriminal/globalno-priznati-znanstvenik-boris-lenhard-malo-seuzrujao-zbog-tekstova-kojima-brane-barisica-pa-je-analizirao-njegov-rad/

2. Na tekst koji je rezultat istraživačkog novinarstva gospodina Nenada Jarića Dauenhaura, a koji pojašnjava moguće razloge podrške hrvatskih znanstvenika ministru Barišiću http://www.index.hr/vijesti/clanak/otkrivamo-znanstvenici-koji-su-podrzali-barisica-od-njegace-
dobiti-milijune/943919.aspx


Apel predsjedniku Sabora RH gospodinu Boži Petrovu

- Poštovani gospodine Petrov,

preuzimanjem funkcije predsjednika Hrvatskog Sabora obvezali ste se na održavanje visokih kriterija političke odgovornosti u društvu. Javno ste naglašavali da ćete djelovati iskreno, moralno i odgovorno. Prema Vašim riječima, tvrdili ste da niste isti kao HDZ i SDP te da ćete biti korektiv negativnosti koje su te velike stranke u Hrvatskoj generirale godinama.

Osobno se nadam da iskreno podržavate politiku NULTE TOLERANCIJE na plagiranje, krađe i druge malformacijeu Hrvatskoj. Na temelju pravorijeka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koje imenuje Hrvatski Sabora o plagiranju ministra Barišića, molim Vas da tu odluku prihvatite kao obvezujuću i djelujete u tom smjeru prema Vladi Republike Hrvatske.

Odluka toga najvišeg državnog tijela za etiku u znanosti u Republici Hrvatskoj je do sada najvažnija službena odluka u ovom konkretnom slučaju.

Stoga apeliram na Vas da razmotrite nastalu situaciju jer su političke štete u zemlji već sada očigledne. Nastavak javnog djelovanja ministra kojemu je Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju službeno utvrdio plagiranje uzrokuje eroziju moralnih i stručnih kriterija te ukazuje na nedodirljivost političara u našem društvu protiv čega ste se javno zalagali.

Apeliram još jednom na Vas i premijera Plenkovića da Vlada RH što prije postavi ministricu ili ministra koji će svojim imenom i životopisom uvesti visoke stručne i moralne kriterije u taj resor te doprinijeti uvođenju konsenzusa u društvu o neophodnim promjenama u obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

Srdačan pozdrav,

Ivan Đikić - stoji u potpisu dopisa koji u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 09:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584597a21eea8fc2228b4569/80
Foto: Facebook

A znate li tko je bio šef Kolindi Grabar Kitarović te 1992.?

Kolinda Grabar Kitarović svojim je govorom u Lisinskom povodom 25. godišnjice priznanja Hrvatske evocirala sjećanja na suradnju s diplomatima kada je još bila studentica i radila u ministarstvu

Tu nije spomenula tada joj, ali i nešto kasnije joj nadređenog ministra, u konačnici i premijera, Ivu Sanadera.

Manje je poznato da je 1992. godine Sanader bio ministar znanosti i tehnologije, svakako manje od njegovog staža u vanjskim poslovima. U ministarstvu vanjskih poslova postaje zamjenik ministra već  7. siječnja 1993. godine, a i Kolinda Grabar Kitarović se iste godine zapošljava u Ministarstvu vanjskih poslova. Dodajmo i da se iste godine učlanila u HDZ, prenosi N1.

Njihove karijere ostaju prilično isprepletene. U prvom premijerskom mandatu Ive Sanadera, od 2003. godine do 2005. Grabar Kitarović postaje ministricom europskih integracija, a nakon toga pa sve do kraja prvog Sanaderovog mandata postaje i ministrica vanjskih poslova.

Nakon 16 godina suradnje s Ivom Sanaderom, Grabar Kitarović odlazi u diplomaciju van Hrvatske, kao veleposlanica u SAD-u te kao asistentica generalnog tajnika NATO-a. Vraća se 2015. i postaje predsjednica.

Glasnogovornik Ureda predsjednice, Luka Đurić, potvrdio je da je Kolinda Grabar Kitarović u vrijeme priznanja Hrvatske, prije točno 25 godina, radila kao studentica u međunarodnom odjelu Ministarstva znanosti. Više o predsjedničinim aktivnostima te godine možete čitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .