Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2bc074b9e03eaa208b45a1/80
Foto: Pixabay

Tko bi rekao da se sve ove namirnice mogu zamrznuti...

Duboko zamrzavanje nije samo za vrećice graška, mahuna, mješavine za juhu, panirane osliće te pokoji komad mesa. Postoji čitav niz namirnica koje možemo zamrznuti, a htjeli to priznati ili ne, zasigurno se i na vašoj listi onih koje niste ni probali nalazi većina onih za koje stručnjaci kažu da bismo to mogli činiti češće i tako uštedjeti.

Crveni i bijeli luk. Očistite luk, sitno nasjeckajte i stavite u vrećicu za zamrzavanje i zamrznite, pa koristite kad pri ruci nemate svježeg luka, piše portal Živim

Mlijeko. Da biste ga uspješno zaledili, mlijeko mora imati barem 2% mliječne masti. Ako nemate plastične, mlijeko možete zalediti i u staklenim bočicama (samo pazite da nisu vruće kad ih stavljate u zamrzivač). Također, možete ga zalediti i u kalupu za led ili sladoled.

Jaja. Kad je ova namirnica u pitanju, najbolje ju je zamrznuti tako da se jaje razbije i razmuti. Tako sjedinjeni bjelanjak i žumance mogu poslužiti za izradu kolača, a o vama ovisi hoćete li zaleđivati jedno po jedno ili ipak veću količinu jaja.

Mozzarella. Je li vam poznata situacija kad radite domaću pizzu ili lazanje pa vam se ovaj sir rasteže kao žvakača guma i nikako ga ne uspijevate naribati na jelo. Tom problemu možete doskočiti tako da mozzarellu nakratko zamrznete prije upotrebe.

Pečena perad. Ispekli ste veće pile ili komad puretine, pa se ostaci cijeli dan povlače po kuhinji - od štednjaka do frižidera. Ako vam trenutno više nije do iste namirnice, meso narežite na jednake komade, stavite u posudu ili vrećicu za zamrzavanje i zamrznite. Iskoristite kroz tjedan tako da tim mesom obogatite salatu. Sad je baš idealno vrijeme za takve obroke.

Sok od limuna. Doista se zna dogoditi da nam tu i tamo propadnu domaći agrumi. Kako ubuduće ne biste zbog toga tugovali, reagirajte na vrijeme. Nešpricanu koricu domaćeg limuna naribajte i spremite u posudice na suho i tamno mjesto, a sok iscijedite i zaledite u posudice ili vrećice za led i koristite u koje god doba godine želite.

Tijesto za pizzu. Opet ste se zaigrali i napravili ili kupili previše tijesta za pizzu? Ništa zato. Možda nije skupo, ali nema potrebe da ga bacate. Napravite manje loptice od tijesta kako bi stale u vrećicu za zamrzavanje i zaledite ga. Kad vam je potrebno, izvadite ga iz zamrzivača i ostavite u hladnjaku da se odledi. I sve je spremno, možete napraviti pizzu, a i tijesto će se lakše razvlačiti.

Brašno. Priznajemo, nama to nikad nije palo na pamet. Međutim, u svijetu, pogotovo u toplijim krajevima, potpuno je normalno držati brašno u zamrzivaču kako u njega ne bi ušli insekti. Naravno, to može biti nepraktično ako ga koristite svakodnevno, međutim, ako to nije slučaj, vrijedi isprobati savjet, jedino što brašno prethodno valja prosijati i iz papirnate ga pretresti u plastičnu vrećicu.

Začini. Svaka namirnica ima svoju sezonu, a tako je i sa začinima. No, umjesto da kupujete sušene, malo se potrudite dok ima svježeg začinskog bilja, operite ga, posušite papirnatim ubrusom, nasjeckajte i zaledite u plastične vrećice, posudice ili, kako bi bilo najpraktičnije, u kalupe za led. Ako se odlučite za posljednje, dodajte im malo vode kako biste ih sjedinili.

Đumbir. Iako glasi za jedan od najmoćnijih lijekova iz prirode, svatko tko je s njim "imao posla" zna da brzo propada u hladnjaku. Iz tog razloga dobro ga je zalediti. Ubacite cijeli korijen u zamrzivač, a kad vam je potreban, izvadite ga, naribajte i ponovno vratite u zamrzivač.

Pečeno i pirjano mljeveno meso. Bilo da je riječ o ćuftama, pljeskavicama, ćevapima ili bolonjezu, i to su jela, koja, ako su svježe pripremljena možemo zalediti. Jedino važno je da ih ne držite dugo u zamrzivaču, odnosno da ih potrošite u roku od tjedan dana.

Orašasti plodovi. Ne znamo za vas, ali nas redovito u vrijeme božićnih blagdana ulovi lagana jeza što zbog cijena orašastih plodova, što zbog činjenice da ih je teško naći. Zbog toga treba čekati doba kad je cijena pristupačna i kad su plodovi zdravi. Kad ih kupite, istresite ih na čistu pamučnu krpu i očistite od trunja i drugih mrvica. Potom ih stavite u vrećice za zamrzavanje i koristite kad je najpotrebnije :)

Kruh i kolači. Za zaleđivanje ovih namirnica najbolje je koristiti kutije. Tako zaleđene, mogu stajati i nekoliko mjeseci u zamrzivaču. Prije upotrebne potrebno ih je odlediti na sobnoj temperaturi (osim ako nije riječ o kremastim kolačima).

hr Sat May 12 2018 15:08:59 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce0f9eb29111c008c8b466c/80

Nizozemska je pobjednik Eurosonga 2019.

S osvojenih 492 boda nizozemski pjevač Duncan Laurence pobijedio je na ovogodišnjem Eurosongu održanom u Tel Avivu. Svojom je baladom Arcade osvojio sve simpatije gledatelja. U finalu je nastupilo 26 zemalja, a ovogodišnji moto bio je "Usudi se sanjati".
U show programu, uz Conchitu Wurst, Gali Atari i ostale u Tel Avivu nastupila je i kraljica popa Madonna! Izvela je jedan od najvećih hitova Lika a Prayer, u povodu njegove 30. obljetnice, te u suradnji s američkim reperom Quavom svoj najnoviji singl Future.

Unatoč odličnoj izvedbi, naš predstavnik Roko Blažević s pjesmom "The Dream" nije se uspio plasirati u finale

U velikom finalu nastupili su predstavnici MalteAlbanijeČeškeNjemačkeRusijeDanskeSan MarinaSjeverne MakedonijeŠvedskeSlovenijeCipraNizozemskeGrčkeIzraelaNorveškeUjedinjenog KraljevstvaIslandaEstonijeBjelorusijeAzerbajdžanaFrancuskeItalijeSrbijeŠvicarskeAustralije Španjolske.


Službeni dio programa zaključio je Španjolac Miki pjesmom La Venda. Australska predstavnica Kate Miller-Heidke pjesmom Zero Gravity letjela je po eurovizijskoj pozornici i oduševila sve prisutne u dvorani.  Švicarski predstavnik Luca Hänni pjesmom She Got Me još je jednom rasplesao i prodrmao arenu Expo u Tel Avivu. Srbiju je predstavljala Nevena Božović pjesmom Kruna

Mahmood 
je pjesmom Soldi predstavljao Italiju, a nastupom je pokazao da ne bi bilo čudno da ga večeras vidimo kao pobjednika. Francuski predstavnik Bilal Hassani pjesmom Roi sa svojim pratećim plesačicama ovogodišnji slogan Eurosonga pretočio je originalan nastup. 

Azerbajdžanski predstavnik Chingiz  pjesmom Truth pokazao se kao jako dobar vokalist na što je publika odlično reagirala. Bjeloruska predstavnica, najmlađa među natjecateljima, Zena pjesmom Like It šarmirala je mlađi dio publike. Šarmantni estonski predstavnik Victor Crone izveo je pjesmu Storm. Islandska grupa Hatari pjesmom Hatrið mun sigra  pokazali su da se na Eurosongu mogu čuti različiti žanrovi pjesma te vidjeti raznoliki modni izričaji.

Michael Rice
 predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva pjesmom Bigger Than Us  predstavio se publici u odličnom izdanju. Norveška grupa KEiiNO pjesmom Spirit in the Sky kao da su prizvali neka pradavna vremena. Izraelski predstavnik Kobi Marimi, očekivano, svojim je nastupom i pjesmom Home  izazvao pravu euforiju. Grčka predstavnica Katerine Duska izvela je pjesmu Better Love. Ciparska pjevačica Tamta pjesmom Replay ponovila je sjajan nastup koji ju je i doveo u finale.

Slovenski predstavnici Zala Kralj i Gašper Šantl ostali dosljedni Sebi  i zasluženo dobili buran pljesak publike. Švedski predstavnik John Lundvik  izvedbom pjesme Too Late For Love oduševio je prepunu arenu, gotovo 7000 ljudi za vrijeme njegovo nastupa bilo je na nogama. Impresivna Tamara Todevskaponosno je pjesmom Proud predstavljala Sjevernu Makedoniju. San Marino je predstavljao Serhat  pjesmom Say Na Na Na te rasplesao publiku. Danska predstavnica Leonora izvela je Love Is Forever, veselo, nježno i opušteno te mnogim prizvala sjećanje na djetinjstvo.

Miljenik publike, ruski predstavnik Sergej Lazarev izvedbom pjesme Scream je, baš kao i u polufinalu, izazvao pravu buru u publici. Njemački duo S!sters s istoimenom pjesmom poručile su svim ženama da trebaju biti jedna drugoj podrška. Češki band Lake Malawi pjesmom Friend of a Friend pobrao je sve simpatije publike. Albanska predstavnica Jonida Maliqi svoju je pjesmu Ktheju tokës o albanskoj emigraciji otpjevala kompletnu na albanskom. Veliko finale otvorila je predstavnica Malte Michela pjesmom Chameleon, piše HRT.




hr Sun May 19 2019 08:39:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce0341a29111c008c8b4644/80

20 zanimljivih činjenica o ljevacima: Piju više i češće, a oni s diplomom u prosjeku su bogatiji od dešnjaka

Istraživanja pokazuju zanimljivosti o ljevacima

1. Na svijetu postoji između 10 – 12 % ljevaka.

2. Ljevaci su generalno stidniji od dešnjaka, također, više oklijevaju prije nego učine neki dramatičan potez.

3. Ljevaci piju više i češće. Desna strana mozga, koju koriste više od lijeve, ima manju toleranciju na alkohol zbog čega se uglavnom brže i napiju.

4. Ljevaci imaju veće šanse da razviju alergije, skloniji su migrenama od dešnjaka, a imaju i veće šanse da pate od nesanice.

5. Ljevaci se uglavnom nalaze na ‘ekstremnom kraju’ IQ ljestvice. Ili su u samom vrhu ili na samom dnu. Prema podacima MENSA-e, društva osoba sa visokim IQ-om, više je ljevaka klasificirano kao genije od dešnjaka (IQ iznad 140) iako na svijetu postoji samo oko 10% ljevaka.

6. Tijekom povijesti ljevaci su često bili progonjeni, a optužbe su uključivale: ljevorukost je znak đavola, znak nervoze, pobune, kriminala i homoseksualnosti. S druge strane, ljevaci su se često doživljavali kao kreativne osobe i vrsni muzičari.

7. Ljevaci se brže oporave od moždanog udara.

8. Ljevaci sa fakultetskom diplomom u prosjeku postanu bogatiji za 26% od svojih kolega dešnjaka.

9. Majke koje imaju više od 40 godina u toku djetetovog rođenja imaju veću šansu da rode ljevoruku bebu za 128% od majki u ranim dvadesetim.

10. Njemačka riječ za “ljevoruko” je linkisch, što znači čudan ili nespretan. U talijanskom jeziku riječ je mancino, koja je izvedena iz “pokvaren” ili “osakaćen”. Rusi koriste termin levja, koji se generalno smatra uvredom, a vjerovatno ste često mogli čuti da se ljevaci nazivaju ‘levatima’, termin uobičajen na Balkanu.

11. Među Inuitima, na svaku ljevoruku osobu se gleda kao na potencijalnog čarobnjaka ili vrača. U Maroku, ljevaci su “s’ga”, riječ koja označava zloduh ili prokletu osobu.

12. Inke su vjerovali da ljevaci imaju posebne iscjeliteljske magične moći, zbog čega su uvijek i bili šamani ili ljekari. Zuni plemena iz Sjeverne Amerike su vjerovala da ljevorukost donosi sreću.

13. Istraživanja pokazuju da su ljevaci jako talentirani matematičari, muzičari, arhitekti i generalno umjetnici.

14. Veze između lijeve i desne strane mozga su brže kod ljevorukih ljudi. To znači da se informacije prenose brže, što ljevake čini učinkovitijim u rješavanju veće količine informacija koje se dešavaju na obje strane mozga.

15. Istraživanja pokazuju da ljevak može lakše naučiti pisati desnom, nego dešnjak lijevom rukom.

16. Prema jednoj studiji, ljevaci žive 9 godina kraće od dešnjaka.

17. Ljevaci žive u svijetu dešnjaka, s obzirom da je sve od alata do otvarača konzervi dizajnirano za dešnjake.

18. Koliko god bizarno, neobično i nelogično zvučalo – ljevaci se daleko lakše prilagode gledanju pod vodom.

19. Istraživanja su pokazala veliku stopu ljevorukosti među vrhunskim sportašima, pogotovo u jedan-na-jedan sportovima kao što su tenis, boks, i mačevanje.

20. Ljevaci su dobili svoj Međunarodni dan 13. kolovoza 1992. godine. Dan “kada ljevaci širom svijeta mogu slaviti te povećati svijest javnosti o prednostima i nedostacima ljevorukosti.”, piše Blidinje.net

hr Sat May 18 2019 18:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce0245729111c3f8f8b45b1/80

Akcija "Kupujmo hrvatsko" u Splitu predstavit će brojne domaće proizvode, među njima i parfeme Nusha i Mattan

Hrvatska gospodarska komora obilježit će 22. rođendan akcije Kupujmo hrvatsko u Splitu, gdje će 21. i 22. svibnja domaći proizvođači na Rivi predstaviti svoje proizvode. Cilj akcije je potaknuti što bolji plasman domaćih proizvoda i usluga na domaćem tržištu.

 „Kroz gotovo četvrt stoljeća promocije domaće kvalitete izgradili smo nacionalni brend koji prepoznaje sve više građana. Prema istraživanjima HGK, čak 86 posto potrošača je spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod. To je jako bitno jer kupujući hrvatsko postajemo čuvari domaće proizvodnje, čuvamo radna mjesta, potičemo konkurentnost i naposljetku, stvaramo bolje sutra za generacije koje dolaze“, istaknuo je predsjednik HGK, Luka Burilović.

S ciljem educiranja djece o važnosti očuvanja domaće proizvodnje, i ove godine je organizirano natjecanje za izbor najboljih likovnih i literalnih radova djece vrtićke dobi, učenika osnovnih i srednjih škola te studenata. Nagrade će biti podijeljene na samoj akciji, a sve će biti popraćeno bogatim glazbeno-zabavnim programom.

Svoje proizvode u sklopu akcije Kupujmo hrvatsko u Splitu ponudit će 128 izlagača, a jedni od njih su i popularni imotski parfemi Nusha i Mattan koje zasigurno zanimaju veliku većinu Splićana.

Isprobati i pomirisati parfeme moći ćete 21. i 22. svibnja na Rivi od 18 sati do 23 sata prvog dana te od 9 do 19 sati drugog dana akcije. S novim bočicama i još boljim i kvalitetnijim mirisom ne možete ostatiti ravnodušni. 

Dođite i podržite akciju! 

hr Sat May 18 2019 17:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce0177b29111c398f8b4590/80

Obrtnička škola proslavila svoj dan: U Đardinu su se uređivali nokti, čupale obrve, radile pletenice..

Tko je danas prošao Đardinom mogao je dobiti blesplatno uređivanje

Iako je ova proslava prvenstveno bila namijenjena osmašima, veliko mnoštvo znatiželjnika  prisustvovalo je zanimljivom događaju u Đardinu. Obrtnička škola  slavila je svoj dan i veliki broj učenika  pokazao je (kao što i kaže krilatica škole) da ZNAJU, MOGU, HOĆE I UMIJU. Bili su tu svi: frizeri, kozmetičari, modni tehničari, fotografi, pedikeri, galanteristi, krojači i tehničari za očnu optiku.

 Čupale su se obrve, radile pletenice, uređivali nokti i izrađivale kreme. Održana je i modna revija odjeće koju su izradili i nosili učenici škole. Neki su pokazali pjevačke i plesačke talente i zaista je teško nabrojati sve što su učenici htjeli pokazati u tako kratkom vremenu. 

U jednom dijelu Đardina prezentirali su se javnosti projekti koje Obrtnička škola provodi u sklopu Erasmusa. 

Samo ove školske godine učenici su bili u Nizozemskoj, Finskoj i Njemačkoj. Do sada je iz fondova Europske unije Obrtnička škola povukla oko 350 000 eura. Na kraju događanja bio je nagradni kviz u kojem je trebalo pokazati znanje o Obrtničkoj školi, a mogli su sudjelovati svi. 

Osmijeh koji su izmamili od posjetitelja i svojih nastavnika je dovoljan da se ova manifestacija održi i dogodine.


hr Sat May 18 2019 16:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .