Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5910026fb473987e7f8b45c1/80

Macron izabran za predsjednika Francuske, olakšanje u Europi

Emmanuel Macron, socijalni liberal s vizijom europske integracije, velikom većinom glasova izabran je u nedjelju za predsjednika Francuske, pobijedivši krajnju desničarku Marine Le Pen koja je prijetila da će izvesti zemlju iz Europske unije.

Premoćna pobjeda 39-godišnjeg bivšeg bankara iz Amiensa donijela je veliko olakšanje za francuske partnere u Europskoj uniji koji su strahovali od još jedne pobjede populizma nakon glasovanja o izlasku Velike Britanije iz EU-a i trijumfa Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

Nakon što su prebrojani svi glasovi drugog kruga francuskih predsjedničkih izbora, Macron je osvojio 66,06 posto, prema 33,94 posto za Le Pen - što je znatno veća prednost od 20-tak posto koliko su predviđale predizborne ankete.

Ipak, to je rekordan rezultat za krajnje desnu protuimigrantsku Nacionalnu frontu, i pokazuje dubinu podjela u francuskom društvu s kojima će se suočiti Macron tijekom svog petogodišnjeg predsjedničkog mandata.

Čestitke iz Europe i svijeta

Premoćnu Macronovu pobjedu pozdravili su ubrzo nakon objave rezultata europski čelnici - njemačka kancelarka Angela Merkel "toplo" mu je čestitala na pobjedi, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u čestitci na Twitteru objavio je da je "sretan što su Francuzi izabrali europsku budućnost", a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izrazio je zadovoljstvo što su se Francuzi odlučili za "slobodu, jednakost i bratstvo".

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel izrazio je zadovoljstvo zbog Macronove pobjede ocijenivši da će Francuska tako ostati "u srcu Europe", a "srdačne čestitke" Macronu uputila je i britanska premijerka Theresa May.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je kako je pobjeda Macrona "dobra za Francusku, Europu i Hrvatsku", ali je i upozorio kako francuski predsjednički izbori pokazuju trend porasta populističkih stranaka te da je taj trend vidljiv i u Hrvatskoj. Po Plenkovićevim riječima, izvjesno je kako rezultati ovih predsjedničkih izbora u Francuskoj neće biti kao oni 2002. kada je Jacques Chirac pobijedio omjerom 80:20 posto svog protukandidata Jean-Marie Le Pena, oca sadašnje Macronove protukandidatkinje Marine Le Pen.

"To je pitanje o kojem svi moramo voditi računa kako bismo odgovorno tražili rješenja na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razni," rekao je Plenković. Ovi izbori u Francuskoj, smatra on, simboliziraju trend koji postoji u brojnim europskim zemljama ali i šire a to je rast populističkih stranaka.

Čestitke Macronu na pobjedi uputio je i američki predsjednik Donald Trump. "Čestitke Emmanuelu Macronu na današnjoj velikoj pobjedi u izboru za novog francuskog predsjednika", napisao je na Twitteru republikanski predsjednik. "Jedva čekam surađivati s njim!", poručio je Trump. Bijela kuća objavila je kako želi surađivati s novim predsjednikom i nastaviti "usku suradnju s francuskom vladom".

Macron želi dobar rezultat svoje stranke na izborima u lipnju 

Macron je nakon objave rezultata najavio da želi ujediniti zemlju i prevladati podjele, a na proslavi pobjede ispred pariškog muzeja Louvre pred više tisuća svojih pristaša poručio je da želi ostvariti pobjedu i na parlamentarnim izborima u lipnju kako bi mogao provesti svoju politiku. Uz zvuke himne EU-a, Beethovenove Ode radosti, Macron je svoje pristaše i sve koji su glasali za njega upozorio da će ih ponovno trebati na lipanjskim izborima, kada će biti potrebno osvojiti "čvrstu većinu" nužnu za bilo kakav stvarni zaokret.

"Imamo ogroman zadatak razviti stvarnu, čvrstu većinu, većinu za promjene kakve Francuska želi i zaslužuje. To je ono što od vas za šest tjedana očekujem", poručio je 39-godišnji Macron biračima, upozorivši kako će ih "trebati opet i opet". "Danas je okrenuta nova stranica naše duge povijesti. Želim da ta stranica bude stranica nade i obnovljenog povjerenja", naglasio je Macron.

"Borit ću se protiv podjela koje nas potkopavaju", rekao je Macron, naglasivši da će raditi na "ponovnoj izgradnji veza između Europe i ljudi koji ju čine, između Europe i njezinih građana".

Također je rekao da razumije osjećaj "bijesa, bespomoćnosti" koji je naveo brojne francuske birače da daju svoj glas Macronovoj suparnici u drugom izbornom krugu desničarki Marine Le Pen. "Učinit ću sve što mogu kako bi u pet godina (kao predsjednik) osigurao da više nema razloga da se glasa za ekstremiste", rekao je Macron.

Parlamentarni izbori raspisani su za 11. i 18. lipnja.

Macron, bivši ministar u vladi predsjednika Francoisa Hollandea, nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napustio je Socijalističku stranku i osnovao svoju stranku En Marche! (Naprijed!) i kao neovisni kandidat centra uspio pobijediti u predsjedničkoj utrci. Sada se nada da će njegova pobjeda donijeti dodatni impuls njegovoj stranci, i čini se da te nade nisu bez osnova.

Dvije odvojene ankete čiji su rezultati objavljeni u nedjelju, pokazale su da će u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora u lipnju najviše glasova osvojiti Macronova stranka i njezini politički partneri. U prvom krugu izbora za donji dom parlamenta 11. lipnja za Macronovu stranku En Marche! ili za njegove saveznike, centrističku stranku Modem, glasovat će 26 posto ispitanika, pokazala je anketa tvrtke Harris Interactive.

Ekstremno desničarska Nacionalna fronta osvojit će 22 posto glasova, koliko i konzervativni Republikanci i njihov partner UDI. Radikalna ljevičarska stranka Nepokorena Francuska Jean-Luca Melenchona dobit će 13 posto glasova, a Socijalisti osam posto, pokazuju rezultati ankete provedene u nedjelju nakon što je centrist Macron izabran za novog predsjednika Francuske.

Odvojena anketa koju je provela tvrtka Kantar Sofres pokazala je da će En Marche!/Modem osvojiti 24 posto glasova, Republikanci i UDI 22 posto, a Nacionalna fronta 21 posto, dok su projekcije za Nepokorenu Francusku 15 posto a za Socijaliste devet posto.

Ipak, rekordnih 3,8 milijuna praznih odnosno neispravnih glasačkih listića pokazalo je da mnogi birači nisu bili zadovoljni izborom između liberalnog kandidata centra i krajnje desničarke.

Le Pen ne odustaje

Kandidatkinja francuske krajnje desnice Le Pen najavila je u nedjelju navečer, nakon što je priznala izborni poraz, da će osnovati novi domoljubni pokret koji će sudjelovati na parlamentarnim izborima u lipnju.

Le Pen je čestitala Macronu, naglasivši da je njezina Nacionalna fronta postigla povijesni rezultat i da je to samo početak. "Nacionalna fronta se mora duboko obnoviti kako bi uhvatila povijesnu priliku i ispunila očekivanja francuskog naroda" rekla je. "Predložit ću početak te duboke transformacije našeg pokreta kako bi stvorila novu političku snagu", kazala je.

Zamjenik Marine Le Pen, Florian Philippot kazao je da nova stranka neće nositi ime Nacionalna fronta.

Otac Marine Le Pen, bivši predsjednik stranke koji je 2002. bio u drugom krugu izbora, kazao je da je jedan od glavnih razloga poraza njegove kćeri na predsjedničkim izborima upravo Philippot, ali i njezina stajališta o Europi i euru.

Emmanuel Macron - najmlađi francuski čelnik nakon Napoleona

Marcon, 39-godišnji bivši bankar iz Amiensa, pobjedom na predsjedničkim izborima u nedjelju postao je najmlađi šef francuske države od Napoleona.

Macron je socijalni liberal, protržišno i proeuropski orijentiran i nudi viziju osnažene, kompetitivne francuske ekonomije, otvorene svijetu. Za sebe kaže da nije ni lijevo niti desno, a dužnost u Elizejskoj palači osvojio je usprotivivši se političkoj eliti iako je i sam iz nje potekao.

Kada je 2012. odlučio svoje vještine investicijskog bankara upotrijebiti u političkoj areni i postati savjetnik predsjedniku Francoisu Hollandeu, činilo se da je Macronu suđen vrtoglavi uspon u redove tradicionalnog establišmenta. Ali nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napušta Socijalističku stranku, osniva svoj pokret En Marche! (Naprijed!) i kao politički autsajder, neovisni kandidat centra kreće u predsjedničku utrku, odašiljajući pritom snažne poruke protiv elite kojoj je pripadao.

Macron dosad nije bio izabran niti na jednu političku dužnost i na početku kampanje protivnici su ga ismijavali. "Siguran sam da francuski narod neće svoju sudbinu staviti u ruke čovjeka bez iskustva, koji dosad nije pokazao ništa", govorio je tada Francois Fillon.

Macronov meteorski uspon mnogi pripisuju čežnjom za svježim licem u kombinaciji s neočekivanim slomom njegovih uvaženih protivnika.

Osjećajući nezadovoljstvo 'statusom quo u zemlji', najavio je da će protresti establišment, iako je i sam pohađao prestižne francuske škole, basnoslovno zarađivao kao Rothschildov bankar i bio Hollandeov ministar gospodarstva. "Francuska je blokirana zbog tendencije njezine elite da služi samoj sebi", rekao je pristašama na skupu u Pauu. "A ja to znam jer sam bio njezin dio".

Macron je diplomirao na elitnom pariškom institutu političkih znanosti, a zatim magistrirao filozofiju. Školovanje je nastavio na Ecole Nationale d'Administration (ENA, Nacionalna škola za administraciju) na kojoj se obučavaju vodeći francuski birokrati.

U ministarstvu gospodarstva je četiri godine radio kao inspektor (2004.-2008.), a potom iduće četiri proveo u Rothschildovoj banci.

Još kao ministar počeo je kritizirati 'svete krave' francuskog socijalnog modela, poput 35-satnog radnog tjedna, doživotnog zapošljavanja u javnim službama i prestrogu zaštitu radnika od otkaza. Takve su ga poruke tijekom kampanje pretvorile u najpopularnijeg francuskog političara, što je golem uspjeh za bivšeg bankara u zemlji u kojoj mnogi preziru svijet visokih financija.

Tvrdi da mu je ambicija premostiti tradicionalnu podjelu na lijevo i desno koja predugo dominira francuskom politikom.

Kada je u kolovozu prošle godine osnovao vlastiti pokret mnogi su ga analitičari smatrali zvijezdom kratkog sjaja. Macronu je, međutim, u kampanji išlo na ruku to što su socijalisti u rasulu te što je istodobno konzervativna uzdanica Francois Fillon trpjela žestoke kritike zbog upletenosti u financijski skandal.

Tu je poziciju potom učvrstio gradeći široku potporu u biračkom tijelu i slijeva i zdesna. Širio je optimizam ondje gdje je kandidatkinja krajnje desnice Le Pen širila strah. On je gorljivi proeuropejac i misli da Francuska treba pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Europske unije.

Obećava ulaganje u naobrazbu mladih i nezaposlenih te tranziciju na čistu energiju.

Macron je u braku s Brigitte Trogneux koja mu je bila učiteljica u srednjoj školi i poznaje je od svoje šesnaeste godine. Vezu su počeli kad je on postao punoljetan. S obzirom na dobnu razliku od 24 godine, njihov je brak bio privlačna i intenzivno praćena tema 'glossy' časopisa.

Facebook komentari

hr Mon May 08 2017 07:44:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0e8629b9e03e0c008b45d3/80

Kojim gradovima najviše prijeti globalno zatopljenje? Ugrožen je i jedan hrvatski grad!

Američka svemirska agencija NASA izradila je aplikaciju koja predviđa koji bi svjetski gradovi mogli biti najviše pogođeni otapanjem ledenjaka, odnosno globalnim zagrijavanjem.

„Gradovi i države koji su počeli izrađivati strategije obrana od poplava moraju razmišljati i do sto godina u budućnost ako žele procijeniti rizik na isti način kao što čine i osiguravajuće kuće“, kaže znanstvenik Erik Ivins.

Prema aplikaciji NASA-e koju možete preuzeti ovdje, Londonu prijeti ledenjak na sjeverozapadu Grenlanda dok će otapanje leda na krajnjem sjeveru Antarktike utjecati na povećanje razine oceana oko australskog Sydneyja, javlja BBC News.

Kad je riječ o Dubrovniku, prema aplikaciji NASA-e razina mora u Dubrovniku za 10 godina porast će za 11 milimetara. Za 50 godina bit će veća za 55 milimetara, za 100 godina porast će za 110, a za 200 godina 220 milimetara.

Za tisuću godina razina mora u Dubrovniku mogla bi skočiti za više od metar, prenosi dnevnik.hr.

Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 07:56:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0c003fb9e03eeeab8b457c/80
Foto: Pixabay

Nove smjernice američkih kardiologa: Hipertenzija već od 130/80

Po novim smjernicama Američke udruge za srce (AHA) i Američkog kardiološkog koledža definicija hipertenzije se mijenja te se povišenim krvnim tlakom odsad smatra vrijednost od 130/80, u odnosu na ranijih 140/90 mm Hg.

To znači da će dijagnozu hipertenzije odsad imati triput više muškaraca mlađih od 45 godina te dvaput više žena mlađih od 45. U skladu s novim smjernicama trenutačno u Americi od visokoga krvnog tlaka pati oko 46 posto stanovnika ili više od 103 milijuna ljudi. 

Normalnim krvnim tlakom i dalje se smatra sistolički tlak od 120 milimetara živinog stupa (mm Hg) i 80 mm Hg dijastoličkog tlaka.

Smjernice su objavljene u časopisu "Hipertenzija" Američkoga koledža za kardiologiju, a u ponedjeljak su predstavljene na godišnjoj konferenciji Američkoge udruge kardiolog u Anaheimu. 

Veliko istraživanje o hipertenziji koje je financirala država među pacijentima s povišenim krvnim tlakom u dobi od 50 i više godina 2015. godine je pokazalo da je smrtnost od srčanih oboljenja pala za 43 posto, a srčani zastoj za 38 posto u slučajevima kada je sistolički tlak bio snižen na 120 mm Hg, u odnosu na grupu kod koje se zadržao tlak od 140 mm Hg.

Riječ je o prvoj reviziji uputstva o hipertenziji još od 2003. godine, kada je, u skladu sa "starim" smjernicama previsok krvni tlak imalo oko 32 posto Amerikanaca.

Dr. Paul Whelton, profesor epidemiologije na Sveučilištu Johns Hopkins iz Baltimorea kaže da krvni tlak koji iznosi 130/80 ne znači da pojedinac odmah treba početi uzimati lijekove za njegovo sniženje.

"Rekao bih da je to nešto poput žutoga svjetla na semaforu koje upozorava na to da biste trebali izmijeniti način života kako bi vam se tlak snizio, ali bez lijekova", kazao je, podsjetivši da je riječ o smanjenju tjelesne težine, o fizičkoj aktivnosti, zdravijem načinu prehranu, izbjegavanju velike količine soli, alkohola i stresnog načina života. 

S njim se slaže i dr. Bob Carey koji smatra da su izmjene u načinu života temelj liječenja. 

Novim se smjernicama eliminira kategorija "predhipertenzija", koja se odnosila na sistolički tlak od 120 do 139 i dijastolički između 80 i 89. 

Smjernice upućuju i na značaj redovitog provjeravanja i mjerenja krvnog tlaka kod oboljelih od hipertenzije. 

Ne treba zaboraviti ni da je hipertenzija nakon pušenja, drugi vodeći uzrok bolesti srca i moždanih udara.

Facebook komentari

hr Wed Nov 15 2017 09:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a06c79db9e03e44a38b4607/80
Foto: VIETNAM APEC SUMMIT/ Hina

Putin i Trump dogovorili se oko borbe protiv IS-a

Ruski predsjednik Vladimir Putini američki predsjednik Donald Trump objavili su u zajedničkom priopćenju o Siriji da nastavljaju zajedničke napore u borbi protiv Islamske države (IS) do njezina potpunog poraza, objavio je u subotu Kremlj.

Dvojica čelnika potvrdila su predanost sirijskom suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu te su pozvali sve strane u sirijskom sukobu na aktivno sudjelovanje u ženevskom političkom procesu. 

Moskva i Washington se slažu da nema vojnoga rješenja sukoba, stoji u priopćenju objavljenom na kremaljskoj internetskoj stranici. 

Dvojica čelnika sudjeluju u sastanku Azijsko-pacfičkog ekonomskog summita u Vijetnamu.

Trump i Putin u petak su se rukovali na večeri iako je Bijela kuća ranije objavila da neće biti službenog susreta.

Nasmiješeni stali su jedan uz drugog za tradicionalnu grupnu fotografiju. Zatim su se odvojili kako bi sjeli na različite krajeve stola. 

Bijela kuća je ranije objavila da nije planiran nikakav službeni susret zbog kolizija u rasporedima dvoje čelnika, iako je moguće da će razgovarati na marginama skupa.

"U vidu organiziraranog, službenog susreta, takav ne postoji u kalendaru i ne očekujemo da će ga biti", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders. 

Glavni susret između čelnika država APEC-a održat će se u subotu u vijetnamskom ljetovalištu Danangu.

Trump boravi u Vijetnamu u sklopu 12 dana dugog posjeta Aziji.

Facebook komentari

hr Sat Nov 11 2017 10:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Velika Britanija izlazi iz EU-a 29. ožujka 2019. u 23 sata

Britanska vlada najavila je u petak da će do Brexita doći 29. ožujka 2019. u 23 sata po lokalnom vremenu, a ti će precizni podaci biti uneseni u amandman nacrta zakona o istupanju iz EU-a, koji se trenutno nalazi u izradi u parlamentu.

"Naš amandman jasno ukazuje da će Velika Britanija napustiti Europsku uniju u 23 sata 29. ožujka 2019.", izjavio je u priopćenju ministar nadležan za Brexit David Davis.

Po njegovu ministarstvu, neki zastupnici brinuli su se da datum provedbe Brexita nije upisan u zakon.

"Poslušali smo pripadnike javnosti i parlamenta i unijeli tu promjenu kako bismo izbjegli konfuziju", istaknuo je David Davis.

Facebook komentari

hr Fri Nov 10 2017 08:53:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .