Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5910026fb473987e7f8b45c1/80

Macron izabran za predsjednika Francuske, olakšanje u Europi

Emmanuel Macron, socijalni liberal s vizijom europske integracije, velikom većinom glasova izabran je u nedjelju za predsjednika Francuske, pobijedivši krajnju desničarku Marine Le Pen koja je prijetila da će izvesti zemlju iz Europske unije.

Premoćna pobjeda 39-godišnjeg bivšeg bankara iz Amiensa donijela je veliko olakšanje za francuske partnere u Europskoj uniji koji su strahovali od još jedne pobjede populizma nakon glasovanja o izlasku Velike Britanije iz EU-a i trijumfa Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

Nakon što su prebrojani svi glasovi drugog kruga francuskih predsjedničkih izbora, Macron je osvojio 66,06 posto, prema 33,94 posto za Le Pen - što je znatno veća prednost od 20-tak posto koliko su predviđale predizborne ankete.

Ipak, to je rekordan rezultat za krajnje desnu protuimigrantsku Nacionalnu frontu, i pokazuje dubinu podjela u francuskom društvu s kojima će se suočiti Macron tijekom svog petogodišnjeg predsjedničkog mandata.

Čestitke iz Europe i svijeta

Premoćnu Macronovu pobjedu pozdravili su ubrzo nakon objave rezultata europski čelnici - njemačka kancelarka Angela Merkel "toplo" mu je čestitala na pobjedi, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u čestitci na Twitteru objavio je da je "sretan što su Francuzi izabrali europsku budućnost", a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izrazio je zadovoljstvo što su se Francuzi odlučili za "slobodu, jednakost i bratstvo".

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel izrazio je zadovoljstvo zbog Macronove pobjede ocijenivši da će Francuska tako ostati "u srcu Europe", a "srdačne čestitke" Macronu uputila je i britanska premijerka Theresa May.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je kako je pobjeda Macrona "dobra za Francusku, Europu i Hrvatsku", ali je i upozorio kako francuski predsjednički izbori pokazuju trend porasta populističkih stranaka te da je taj trend vidljiv i u Hrvatskoj. Po Plenkovićevim riječima, izvjesno je kako rezultati ovih predsjedničkih izbora u Francuskoj neće biti kao oni 2002. kada je Jacques Chirac pobijedio omjerom 80:20 posto svog protukandidata Jean-Marie Le Pena, oca sadašnje Macronove protukandidatkinje Marine Le Pen.

"To je pitanje o kojem svi moramo voditi računa kako bismo odgovorno tražili rješenja na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razni," rekao je Plenković. Ovi izbori u Francuskoj, smatra on, simboliziraju trend koji postoji u brojnim europskim zemljama ali i šire a to je rast populističkih stranaka.

Čestitke Macronu na pobjedi uputio je i američki predsjednik Donald Trump. "Čestitke Emmanuelu Macronu na današnjoj velikoj pobjedi u izboru za novog francuskog predsjednika", napisao je na Twitteru republikanski predsjednik. "Jedva čekam surađivati s njim!", poručio je Trump. Bijela kuća objavila je kako želi surađivati s novim predsjednikom i nastaviti "usku suradnju s francuskom vladom".

Macron želi dobar rezultat svoje stranke na izborima u lipnju 

Macron je nakon objave rezultata najavio da želi ujediniti zemlju i prevladati podjele, a na proslavi pobjede ispred pariškog muzeja Louvre pred više tisuća svojih pristaša poručio je da želi ostvariti pobjedu i na parlamentarnim izborima u lipnju kako bi mogao provesti svoju politiku. Uz zvuke himne EU-a, Beethovenove Ode radosti, Macron je svoje pristaše i sve koji su glasali za njega upozorio da će ih ponovno trebati na lipanjskim izborima, kada će biti potrebno osvojiti "čvrstu većinu" nužnu za bilo kakav stvarni zaokret.

"Imamo ogroman zadatak razviti stvarnu, čvrstu većinu, većinu za promjene kakve Francuska želi i zaslužuje. To je ono što od vas za šest tjedana očekujem", poručio je 39-godišnji Macron biračima, upozorivši kako će ih "trebati opet i opet". "Danas je okrenuta nova stranica naše duge povijesti. Želim da ta stranica bude stranica nade i obnovljenog povjerenja", naglasio je Macron.

"Borit ću se protiv podjela koje nas potkopavaju", rekao je Macron, naglasivši da će raditi na "ponovnoj izgradnji veza između Europe i ljudi koji ju čine, između Europe i njezinih građana".

Također je rekao da razumije osjećaj "bijesa, bespomoćnosti" koji je naveo brojne francuske birače da daju svoj glas Macronovoj suparnici u drugom izbornom krugu desničarki Marine Le Pen. "Učinit ću sve što mogu kako bi u pet godina (kao predsjednik) osigurao da više nema razloga da se glasa za ekstremiste", rekao je Macron.

Parlamentarni izbori raspisani su za 11. i 18. lipnja.

Macron, bivši ministar u vladi predsjednika Francoisa Hollandea, nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napustio je Socijalističku stranku i osnovao svoju stranku En Marche! (Naprijed!) i kao neovisni kandidat centra uspio pobijediti u predsjedničkoj utrci. Sada se nada da će njegova pobjeda donijeti dodatni impuls njegovoj stranci, i čini se da te nade nisu bez osnova.

Dvije odvojene ankete čiji su rezultati objavljeni u nedjelju, pokazale su da će u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora u lipnju najviše glasova osvojiti Macronova stranka i njezini politički partneri. U prvom krugu izbora za donji dom parlamenta 11. lipnja za Macronovu stranku En Marche! ili za njegove saveznike, centrističku stranku Modem, glasovat će 26 posto ispitanika, pokazala je anketa tvrtke Harris Interactive.

Ekstremno desničarska Nacionalna fronta osvojit će 22 posto glasova, koliko i konzervativni Republikanci i njihov partner UDI. Radikalna ljevičarska stranka Nepokorena Francuska Jean-Luca Melenchona dobit će 13 posto glasova, a Socijalisti osam posto, pokazuju rezultati ankete provedene u nedjelju nakon što je centrist Macron izabran za novog predsjednika Francuske.

Odvojena anketa koju je provela tvrtka Kantar Sofres pokazala je da će En Marche!/Modem osvojiti 24 posto glasova, Republikanci i UDI 22 posto, a Nacionalna fronta 21 posto, dok su projekcije za Nepokorenu Francusku 15 posto a za Socijaliste devet posto.

Ipak, rekordnih 3,8 milijuna praznih odnosno neispravnih glasačkih listića pokazalo je da mnogi birači nisu bili zadovoljni izborom između liberalnog kandidata centra i krajnje desničarke.

Le Pen ne odustaje

Kandidatkinja francuske krajnje desnice Le Pen najavila je u nedjelju navečer, nakon što je priznala izborni poraz, da će osnovati novi domoljubni pokret koji će sudjelovati na parlamentarnim izborima u lipnju.

Le Pen je čestitala Macronu, naglasivši da je njezina Nacionalna fronta postigla povijesni rezultat i da je to samo početak. "Nacionalna fronta se mora duboko obnoviti kako bi uhvatila povijesnu priliku i ispunila očekivanja francuskog naroda" rekla je. "Predložit ću početak te duboke transformacije našeg pokreta kako bi stvorila novu političku snagu", kazala je.

Zamjenik Marine Le Pen, Florian Philippot kazao je da nova stranka neće nositi ime Nacionalna fronta.

Otac Marine Le Pen, bivši predsjednik stranke koji je 2002. bio u drugom krugu izbora, kazao je da je jedan od glavnih razloga poraza njegove kćeri na predsjedničkim izborima upravo Philippot, ali i njezina stajališta o Europi i euru.

Emmanuel Macron - najmlađi francuski čelnik nakon Napoleona

Marcon, 39-godišnji bivši bankar iz Amiensa, pobjedom na predsjedničkim izborima u nedjelju postao je najmlađi šef francuske države od Napoleona.

Macron je socijalni liberal, protržišno i proeuropski orijentiran i nudi viziju osnažene, kompetitivne francuske ekonomije, otvorene svijetu. Za sebe kaže da nije ni lijevo niti desno, a dužnost u Elizejskoj palači osvojio je usprotivivši se političkoj eliti iako je i sam iz nje potekao.

Kada je 2012. odlučio svoje vještine investicijskog bankara upotrijebiti u političkoj areni i postati savjetnik predsjedniku Francoisu Hollandeu, činilo se da je Macronu suđen vrtoglavi uspon u redove tradicionalnog establišmenta. Ali nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napušta Socijalističku stranku, osniva svoj pokret En Marche! (Naprijed!) i kao politički autsajder, neovisni kandidat centra kreće u predsjedničku utrku, odašiljajući pritom snažne poruke protiv elite kojoj je pripadao.

Macron dosad nije bio izabran niti na jednu političku dužnost i na početku kampanje protivnici su ga ismijavali. "Siguran sam da francuski narod neće svoju sudbinu staviti u ruke čovjeka bez iskustva, koji dosad nije pokazao ništa", govorio je tada Francois Fillon.

Macronov meteorski uspon mnogi pripisuju čežnjom za svježim licem u kombinaciji s neočekivanim slomom njegovih uvaženih protivnika.

Osjećajući nezadovoljstvo 'statusom quo u zemlji', najavio je da će protresti establišment, iako je i sam pohađao prestižne francuske škole, basnoslovno zarađivao kao Rothschildov bankar i bio Hollandeov ministar gospodarstva. "Francuska je blokirana zbog tendencije njezine elite da služi samoj sebi", rekao je pristašama na skupu u Pauu. "A ja to znam jer sam bio njezin dio".

Macron je diplomirao na elitnom pariškom institutu političkih znanosti, a zatim magistrirao filozofiju. Školovanje je nastavio na Ecole Nationale d'Administration (ENA, Nacionalna škola za administraciju) na kojoj se obučavaju vodeći francuski birokrati.

U ministarstvu gospodarstva je četiri godine radio kao inspektor (2004.-2008.), a potom iduće četiri proveo u Rothschildovoj banci.

Još kao ministar počeo je kritizirati 'svete krave' francuskog socijalnog modela, poput 35-satnog radnog tjedna, doživotnog zapošljavanja u javnim službama i prestrogu zaštitu radnika od otkaza. Takve su ga poruke tijekom kampanje pretvorile u najpopularnijeg francuskog političara, što je golem uspjeh za bivšeg bankara u zemlji u kojoj mnogi preziru svijet visokih financija.

Tvrdi da mu je ambicija premostiti tradicionalnu podjelu na lijevo i desno koja predugo dominira francuskom politikom.

Kada je u kolovozu prošle godine osnovao vlastiti pokret mnogi su ga analitičari smatrali zvijezdom kratkog sjaja. Macronu je, međutim, u kampanji išlo na ruku to što su socijalisti u rasulu te što je istodobno konzervativna uzdanica Francois Fillon trpjela žestoke kritike zbog upletenosti u financijski skandal.

Tu je poziciju potom učvrstio gradeći široku potporu u biračkom tijelu i slijeva i zdesna. Širio je optimizam ondje gdje je kandidatkinja krajnje desnice Le Pen širila strah. On je gorljivi proeuropejac i misli da Francuska treba pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Europske unije.

Obećava ulaganje u naobrazbu mladih i nezaposlenih te tranziciju na čistu energiju.

Macron je u braku s Brigitte Trogneux koja mu je bila učiteljica u srednjoj školi i poznaje je od svoje šesnaeste godine. Vezu su počeli kad je on postao punoljetan. S obzirom na dobnu razliku od 24 godine, njihov je brak bio privlačna i intenzivno praćena tema 'glossy' časopisa.

Facebook komentari

hr Mon May 08 2017 07:44:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59160f10b9e03ef2078b45d0/80
Foto: HRT

Papa vjenčao par na letu između dvaju čileanskih gradova

Papa Franjo u četvrtak je obavio prvo vjenčanje u papinskom zrakoplovu na letu iz Santiaga za Iquique na sjeveru Čilea.

Sveti otac vjenčao je 39-ogodišnju stjuardesu Podestu Ruiz i  41-godišnjeg stjuarda Carlosa Ciuffardija Elorrigu nakon što su otkrili da su se vjenčali u građanskom braku, ali da vjerski obred u župnoj crkvi u Santiagu nije bio moguć zbog velikog oštećenja crkve u potresu 2010.

Zamolili su Papu da im blagoslovi brak, a on ih je potom upitao: "Želite li da vas vjenčam?"

"Ovdje?", upitali su zapanjeno.

Papa je potvrdno odgovorio i održao kraću ceremoniju ispred zrakoplova, a svjedok je bio zaposlenik aviokompanije.

Dokument je potpisao čileanski biskup koji je putovao s Papom i ostalim dužnosnicima te osobljem zrakoplova.

"Sve je valjano i službeno", kazao je glasnogovornik Vatikana Greg Burke.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:45:59 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Grabar-Kitarović obilaskom središnje Bosne završava posjet BiH

Prvobitno planirani trodnevni posjet skraćen je za jedan dan pa je obilazak Tuzle, Dervente i Orašja otkazan a razlozi za to isključivo su organizacijske prirode

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak završava službeni posjet Bosni i Hercegovini obilaskom nekoliko općina na području središnje Bosne u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo. 

Prvobitno planirani trodnevni posjet skraćen je za jedan dan pa je obilazak Tuzle, Dervente i Orašja otkazan a razlozi za to isključivo su organizacijske prirode.

Iz krugova bliskih predsjednici doznaje se kako će taj dio sjeverne Bosne posjetiti u ožujku kada njen ured bude privremeno izmješten u Brodsko-posavsku županiju.

Zbog vremenskih uvjeta otkazan je i planirani obilazak franjevačkog samostana na Gučoj Gori kod Travnika pa će predsjednica posjetiti Novu Bilu, Vitez, Žepče i Usoru.

Službeni posjet hrvatske predsjednice BiH privukao je veliku pozornost bosanskohercegovačkih medija.

Gotovo svi dnevni listovi u toj zemlji o tom su posjetu izvjestili na naslovnim stranicama.

Najtiražniji list "Dnevni avaz" uz naslov "Hrvati neće biti nacionalna manjina u BiH" kao najvažniju izdvaja poruku predsjednice Grabar-Kitarović upravo o poziciji hrvatskog naroda u toj zemlji.

Opširno izvješćujući o službenim razgovorima koje je vodila s bosanskohercegovačkim dužnosnicima te o brojnim drugim susretima, "Avaz" ističe kako je Hrvatska uvijek bila i ostat će prijatelj BiH.

"Oslobođenje" je pak o posjetu hrvatske predsjednice izvjestilo uz konstataciju kako je "dijalog najbolji put za napredak".

"Hrvatska grli BiH", naslov je kojim su na prvoj stranici o posjetu hrvatske predsjednice izvjestile banjolučke "Nezavisne novine" citirajući njene riječi s konferencije za novinstvo što ju je održala nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH. 

Iako su posjet hrvatske predsjednice BiH pratili i negativni komentari iz nekih političkih stranaka poput izvanparlamentarnog Građanskog saveza (GS) i Stranke za BiH (SBiH), mediji u BiH tome nisu posvetili posebnu pozornost baš kao ni prosvjedu manje skupine članova organizacije Bošnjački pokret za ravnopravnost.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je lokalnim medijima kako je osobno pobornik komunikacije i rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom kroz dijalog te kako je tijekom razgovora s predsjednicom Grabar-Kitarović inzistirao na tome da se počnu poduzimati konkretni koraci u tom pravcu.

"Inzisistirao sam da se pojača komunikacija i da se ide naprijed. Pri tome sam se pozvao na standarde, institucije i zakone koji su doneseni od međunarodnih organizacija u kojima smo članice i mi i Hrvatska, odnosno kanimo biti članica. To su Ujedinjeni narodi i Europska unija. Jedna od tih institucija je i Haški sud i moramo poštovati njegove odluke i pokazati pijetet (prema žrtvama)", kazao je Izetbegović.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 09:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074387b9e03e1da68b458d/80
Foto: Screenshot Nova TV

Za majke Srebrenice je predsjednica Grabar-Kitarović i dalje "kraljica Balkana"

Srebreničke majke sastale su se s hrvatskom predsjednicom u Sarajevu u sklopu njezina službenog posjeta Bosni i Hercegovini

Predstavnice udruge "Majke Srebrenice" odale su u srijedu priznanje hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović za potporu koju im je pružala istaknuvši kako među njima nema nikakvih nesporazuma te kako je ona za njih i dalje "kraljica Balkana" kako su je titulirali kada je 2015. posjetila memorijalni kompleks u Potočarima obilježavajući dvadesetu obljetnicu srpskog genocida nad srebreničkim Bošnjacima. 

Srebreničke majke sastale su se s hrvatskom predsjednicom u Sarajevu u sklopu njezina službenog posjeta Bosni i Hercegovini, a taj susret uslijedio je nakon polemika izazvanih različitim interpretacijama predsjedničinih ocjena o opasnosti od islamskog radikalizma u toj zemlji.

Iz udruge "Majke Srebrenice" zbog toga su na adresu hrvatske predsjednice u rujnu prošle godine uputili otvoreno pismo u kojemu su joj predbacili kako preuveličava tu opasnost a BiH predstavlja utočištem terorista.

"Danas smo o tome malo razgovaraki. Kada osjetimo da nas netko uvrijedi onda to i kažemo", kazala je novinarima predsjednica udruge "Majke Srebrenice Munira Subašić dodajući kako je zapravo taj nesporazum "bio riješen i ranije".

"Zamjerili smo joj ali nismo se naljutili", pojasnila je Subašić

Kazala je kako je Grabar-Kitarović kao jedina predsjednica neke države u regiji "bila i ostala kraljica Balkana".

"Bili smo joj zahvalni kada je 2015. došla u Potočare i tamo izgovorila pravu riječ odnosno kazala da se tamo dogodio genocid", kazala je Subašić.

Podsjetla je kako je u Srebrenici 1995. bilo i ubijenih Hrvata pa udruge koje okupljaju članove obitelji žrtva tamo stoga žele napraviti kapelu kako bi se i katolici mogli pomoliti.

Razgovarali su i o konferenciji planiranoj 2018. sa studentima šest država s područja bivše Jugoslavije na kojoj bi se razgovaralo o srebreničkom genocidu a a hrvatska je predsjednice, kazala je Subašić, obećala biti jednim od pokroviteljem skupa.

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 18:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Grabar-Kitarović kaže da BiH nema većeg prijatelja od Hrvatske

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u srijedu u Sarajevu kako je Hrvatska uvijek bila i ostat će prijatelj BiH i snažan zagovornik jednakopravnosti svih njezinih naroda i građana, te je istodobno je izrazila žaljenje zbog nepotrebnih političkih sukoba između dužnosnika dviju država proteklih tjedana, uključujući i optužbe koje su iz BiH stizale na njezin račun.

"Na žalost, često su mi pripisivane izjave koje nisam davala", kazala je predsjednica na konferenciji za novinstvo održanoj nakon sastanka s predsjedateljem i članovima Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem na početku njezina službenog trodnevnog posjeta BiH.

Kazala je kako je u Sarajevo došla da bi poslala jasne i nedvojbene poruke o politici Hrvatske i svojim osobnim stajalištima prema BiH.

"Moja prva dužnost je štititi nacionalne interese Hrvatske i hrvatskog naroda ali isto tako želim graditi mir i prijateljstvo sa susjednim državama i nema zemlje s kojom je to potrebnije raditi nego s BiH. Hrvatska je obvezna pozorno pratiti zbivanja u BiH i prijateljski ukazivati na te procese, a to se nikako ne može tumačiti kao miješanje u unutarnja pitanja", kazala je hrvatska predsjednica podsjećajući na obveze koje Hrvatska ima kao potpisnica Washingtonskog i jamac Daytonskog sporazuma.

Dodala je kako i osobno želi podržati BiH kao prijatelj te zemlje i da Hrvatska želi BiH samo dobro u unutarnjem razvoju i na putu ka članstvu u EU i približavanju NATO-u.

Razgovore s članovima Predsjedništva BiH opisala je "vrlo otvorenima" ustvrdivši kako je dominirala pozitivna dimenzija te je najavila intenziviranje komunikacije i rješavanje otvorenih pitanja kroz "tihu diplomaciju". Kazala je kako otvorena pitanja bespotrebno opterećuju uzajamne odnose.

Podsjetila je kako je Hrvatska uložila gotovo milijardu eura u gospodarstvo u BiH dok je vanjskotrgovinska razmjena između dviju država samo u protekloj godini razmjena iznosila 1,6 milijardi eura, što jasno ilustrira povezanost RH i BiH.

Grabar-Kitarović je ocijenila kako je stoga žalosno što se posljednjih tjedana i mjeseci u obje države stvarala negativna klima i oko njezina posjeta i oko uzajamnih odnosa pa je stoga vrijeme u izravnom razgovoru i dijalogu poslati jasne i nedvojbene poruke o potrebi jačanja suradnje i prijateljskih odnosa.

Promjena izbornog zakona ključni izazov

Hrvatska predsjednica je istaknula kako čelnicima BiH moraju riješavati otvorena pitanja u zemlji na temelju jednakopravnosti konstituvnih naroda i svih njezinih građana, uključujuči tu kao "ključni izazov" očekivane promjene izbornog zakona na tragu odgovarajućih sudskih presuda, pri čemu je prvenstveni cilj izbjeći eventualni paralizu vlasti nakon izbora najavljenih za listopad. Hrvatska pritom ne želi nametati nikakva rješenja, istaknula je Grabar-Kitarović.

Brigu za hrvatski narod u BiH opisala je kao sastavni dio brige za dobrobit svih naroda i građana u BiH.

"Bojim se... da se to često promatra kao igra 'nultoga zbroja' odnosno da je dobitak za jedan narod automatski gubitak za drugi. To tako ne može i ne treba biti, a zalagnje za prava hrvatskog naroda ni na koji način ne znači da bi to trebalo biti na račun drugih naroda i nacionalnih manjina", kazala je Grabar-Kitarović. Kazala je i kako BiH nije imala nema i neće imati većeg zagovornika svog europskog puta od Hrvatske a isto se odnosi i na približavanje NATO-u.

Istaknula je i kako Hrvatska odlučno zagovara jačanje regionalne stabilnosti i suradnje uz ocjenu kako je preduvjet trajnog mira i stabilnosti jugoistoka Europe da sve države regije koje to žele uđu u EU i NATO. 

Komentirajući optužbe na da je preuveličavala opasnost od islamskog radikalizma u BiH, predsjednica je kazala kakao su sve dvojbe oko toga raščišćene u kontaktima čelnika obavještajnih agencija dviju država, a najvažnije od svega je da sigurnosne službe u cijeloj regiji sada još bolje surađuju i razmjenjuju informacije kako bi spriječile moguće prijetnje.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović izrazio je zahvalnost hrvatskoj predsjednici na njezinu odnosu prema BiH, izražavajući nadu kako će ovaj posjet doprinijeti stabiliziranju stanja u toj zemlji.

"Uvjeren sam da je sve ono što ste do sada radili bilo u interesu jačanja odnosa između Hrvatske i BiH", kazao je Čović, dodajući kako postoji puno prostora za jačanje gospodarske suradnje te prometne i energetske povezanosti dvije države.

Kazao je i kako vjeruje da nijedno otvorenih pitanja u odnosima između dvije države nije toliko teško da se ne može riješiti razgovorom.

Ustvrdio je kako BiH sama treba urediti svoje unutarnje odnose, a Hrvatska joj u tome treba biti partner.

Nakon sastanka s članovima bosanskohercegovačkog državnog vrha u programu posjeta hrvatske predsjednice su odvojeni susreti s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem te s članovima kolegija dva doma Parlamenta BiH.

Nakon toga uslijedit će njeni susreti s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem, visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Valentinom Inzkom te s predstavnicama udruge koja okuplja majke iz Srebrenice.

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 14:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .